Povežite se sa nama

OKO NAS

TURISTIČKA PONUDA NA SJEVERU: Neiskorišćene ljepote

Objavljeno prije

na

Hoće li rekonstrukcija hotela Berane i njegovo otvaranje početkom naredne sezone biti najava novih i boljih vremena za turističku privredu u ovoj opštini i na čitavom sjeveroistoku Crne Gore? Ovaj hotel će u novom svijetlu zasjati nad obalom Lima početkom sljedeće turističke sezone, sa četiri zvjezdice i sadržajima kojih za sada nema na sjeveru države.

Izvršni direktor firme Betongroup Popović Aleksandar Popović najavljuje da će rekonstrukcija hotela početi vrlo brzo i da bi rok za završetak mogao biti samo šest mjeseci.

„Hotel Berane će poboljštati ponudu našeg grada. Rekonstrukcijom hotela stvoriće se uslovi za nova radna mjesta i učiniti napor da se zaustavi iseljavanje, naročito mladih”, kaže Popović.

On očekuje podršku države za realizaciju ovog projekta. Najavu otvaranja hotela Berane predsjednik opštine Dragoslav Šćekić posmatra i u emotivnoj ravni, s obzirom na činjenicu koliko su svi stanovnici ovog grada bili vezani za taj hotel u nekim vremenim srećnijim za grad na Limu.

„Suvišno je pričati o tome koliko je ovaj hotel važan za razvoj privrede u Beranama, za turističku ponudu i generalno razvoj ovog kraja. Siguran sam da će investitor vrlo brzo realizovati sve ono što je predviđeno projektom i da će objekat vrlo brzo biti u funkciji. Očekujem da i nadležna ministarstva daju sve od sebe kako bi sjever Crne Gore dobio jedan važan objekat. Mi smo investitoru saopštili da će lokalna samouprava pružiti sve što je u njenoj moći”, kaže Šćekić.

Hotel Berane velikim će dijelom zadržati stari izgled, ali će uz dogradnju imati oko sedam hiljada kvadrata prostora i jedini na sjeveru kongresnu salu sa pet stotina mjesta. Hotel će na dozidanom spratu imati šest apartmana, dok će u suterenu biti bazen sa saunom i turskim kupatilom.

„Terasa nad obalom Lima u jednom dijelu će biti zastakljena da bi mogla da radi tokom čitave godine. Objekat u potpunosti zadržava ambijentalne karakteristike koje je imao ranije i ničim ne narušava prirodni sklad”, objašnjeno je iz arhitektonskog studija Arhient.

Nakon prelaska hotela Berane u vlasništvo Betongroup početkom ove godine, okončana je desetogodišnja agonija ovog nekada najsolventnijeg turističkog objekta na sjeveru države. Pripreme za njegovu rekonstrukciju su okončane. Ostaje da se vidi šta će od onoga što je prikazano u kompjuterskoj animaciji, biti pretočeno u stvarnost.

Trenutna slika trustičkih resursa i potencijala Berana i ovog dijela sjevera Crne Gore sa jedne strane, i turističke ponude sa druge, u velikom su raskoraku. Direktor Turističke organizacije Berana Ivan Radević smatra da je Berane grad s najvećim potencijalima a najslabijom ponudom na čitavom sjeveru.

„Tom velikom raskoraku doprinijela je država svojom nebrigom za ovaj kraj. Nije teško pitanje šta je država, recimo, uradila za valorizaciju beranskog dijela Bjelasice koji je po ljepotama daleko ispred Kolašina i Mojkovca. Odgovor je – ništa. I zato mi očekujemo da se taj odnos konačno promijeni da bi uskladili prirodne resurse i turističku ponudu”, kaže Radević za Monitor.

On smatra da je najznačajnije i najneophodnije da se radi na insfrastrukturi, a to su putevi do planinskih centara i hotelski kapaciteti.

„Osim najave rekonstrukcije hotela Berane, što je za pohvalu, u Beranama nema trenutno nijedan veći hotel. Na Jelovici koja je obuhvaćena Planom posebne namjene za Bjelasicu i Komove, postoji samo jedan privatni hotel. Na čitavom prostoru nacionalnog parka Biogradska gora, koji gravitira i pripada beranskoj opštini, ne postoji više nijedan hotel. To je nedopustivo, jer prave ljepote Bjelasice upravo su s ove strane”, kaže direktor beranske Turističke organizacije.

Prema njegovim riječima, nadu za bolju budućnost uliva još i eventualna valorizacija hotelskog kompleksa Lokve na planini Cmiljevici.

„Ono što smo ovog ljeta imali, ipak, vrlo je slabo i svodilo se na planinarske i turističke boravke u eko katunima. A postoje svi potencijali za mnogo kvalitetniju turističku ponudu, odnosno za turističku ponudu na mnogo višem nivou”, kaže Radević.

Na planini Jelovici i dalje propada istoimeni hotel koji je pod spornim okolnostima kupio Rus Nikolaj Šehovcov, čovjek koji je jedne noći jednostavno nestao, dok ga stari vlasnik juri za ostatak novca. Navodno ga juri i međunarodna policija po interpolovoj potjernici iz Kazahstana.

Hotel Komovi u Andrijevici, koji je nekada pripadao beranskom hotelsko-turističkom preduzeću, spasio je kupovinom jedan ugostitelj iz ove malene varošice. Hotel je zadržao stari izgled. Istina, nije previše uloženo u njegovu rekonstrukciju, ali je, što je najvažnije, stavljen u funkciju.

Bezmalo da nema grada na sjeveru Crne Gore koji nema neki spomenik ugostiteljske tranzicione pljačke. U Bijelom Polju propada hotel Bijela rada, koji sada koriste samo studenti i profesori fakultetskih jedinica u ovom gradu. Zatvoreno je i poznato izletište Kisjele vode. Na Ribarevinama, najvećoj raskrnici puteva na sjeveru Crne Gore, privatizovan je i potom srušen poznati restoran koji je pripadao bjelopoljskom HTP Brskovo, a na tom mjestu nikada ništa nije napravljeno.

Rožajsko hotelsko-turističko preduzeće Turjak privatizovao je Safet Kalić, preko preduzeća M-petrol koje je formalno bilo u vlasništvu njegove sestre. Kalići su od hotala Rožaje u centru grada napravili ekskluzivan turistički objekat. Jedno vrijeme je bio pod ključem. Ljetos je ponovo otvoren ali je evidentno da nema navalice turista. Kalići prije oduzimanja imovine nijesu stigli da završe rekonstrukciju hotela Turjak, na istoimenoj planini, sa dvjesta pedeset kreveta, i dva ski lifta preko puta.

Plav kao grad koji je prije pet decenija bilježio veću turističku posjetu od Budve, poslije privatizacije čuvenog hotelskog kompleksa Plavsko jezero ostao je bez ijednog kreveta. Rekonstrukcija hotelskog bisera, hotela Jezero, sa dvjesta pedeset kreveta, nikada nije okončana. Da li će i kada – niko ne zna, a radnici se i dalje preganjaju s vlasnikom oko potraživanja.

Ovaj kraj, međutim, turističkom ponudom već nekoliko godina osvježava elitno etno selo Komnenovo i hotel u okviru tog kompleksa koji je u jednoj turističkoj akciji ocijenjen kao ambijentalno najuklopljeniji na sjeveru države.

Zalutalim stranim turistima zastaje dah nad divljom ljepotom bjelasičkih jezera, nepreglednih četinarskih šuma na Turjaku i Cmiljevici, vrhova Komova, pri pogledu na Grebaje, Plavsko jezero i druge dragulje nacionalnog parka Prokletije. Ako se realizuje poduhvat rekonstrukcije hotela Berane, kao turističkog nosioca razvoja čitavog ovog kraja, možda stvari počnu i da se mijenjaju. Pitanje je samo hoće li crnogorske vlasti i dalje samo deklarativno podržavati ravnomjerni regionalni razvoj ili će država sjeveroistoku i dalje biti maćeha.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo