Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KOMUNALNE SLUŽBE IZNENADILA SEZONA: Škripalo na sve strane

Objavljeno prije

na

Poznata maksima – putare iznenadio snijeg u januaru – u Herceg Novom dobija novu dimenziju: hercegnovske komunalne službe, ovoga ljeta, iznenadila je turistička sezona. Na taj način bi se najkraće mogao sažeti rezime hercegnovske sezone iz ugla sekretara za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mladena Kadića i direktora javnih preduzeća koja su pod tim Sekretarijatom. Opravdanje za takvo stanje na početku ovogodišnje turističke sezone, aktuelna vlast pronalazi u haotičnom stanju koje su naslijedili u januaru kada su preuzeli vlast u Herceg Novom, ali i neočekivano dobroj posjeti turista.

,,Sva lokalna komunalna javna preduzeća u Herceg Novom ušla su u sezonu prilično nepripremljena, jer su sve odluke morale da se donose po skraćenom postupku. To su, prije svega, odluke o privremenim objektima i regulisanju saobraćaja. Ipak, turistička sezona bila je iznad svih očekivanja i bolja od ostalih uprkos greškama koje su tekuće, ali i naslijeđene i Herceg Novi ne zaslužuje negativne ocjene”, kazao je Kadić novinarima. Sezona, za koju se pretpostavljalo da će biti jedna od najlošijih s aspekta turizma, počela je u tom tonu s najrigoroznijim restrikcijama vode u posljednjih nekoliko decenija – Herceg Novi je tokom juna bio pod restrikcijama u vodosnabdijevanju puna 24 dana, od kojih su posljednjih sedam, kako je podsjetila i v.d. direktorica JP Vodovod i kanalizacija Jelena Đaković, bili pod režimom jednosatnog snadbijevanja na teritoriji cijele opštine. U toku istog mjeseca izvršena je kompletna reogranizacija preduzeća, a „na stolu” su već bili „ozbiljni dokumenti s kojima se moralo pozabaviti”.

,,Međutim, od 25. juna Herceg Novi je jedina opština na Crnogorskom primorju koja do današnjeg dana nije imala nijedan dan bez urednog vodosnabdijevanja. Najviše problema, kad je riječ o vodosnabdijevanju u julu i avgustu, imali su stanovnici Tople 3, i na tom problemu će se više poraditi na jesen”, kazala je Đaković. Ona je, uz to, podsjetila na maj, kada je gradu prijetilo isključenje pumpnih postrojenja zbog utrošene električne energije i neplaćenih računa. Finansijskim problemima doprinijelo je i šest neisplaćenih zarada radnicima i to sve, kako je kazala Đaković, nije obećavalo i nije djelovalo da će se neke stvari moći riješiti za kraći vremenski period. Međutim, Novljane i njihove goste ponovo očekuju restrikcije zbog remonta koji je planiran na hidrostanu Plat u oktobru.

,,Očekujemo, međutim, da će restrikcije biti blaže nego u junu, s obzirom na to da smo u međuvremenu uspjeli da izvršimo neke radnje u Konavlima, pa će Herceg Novi prvi put dobiti određenu količinu vode s lokalnog izvorišta. Drugim riječima, iako tunel bude zatvoren, mi ćemo dobijati određenu količinu vode na filter stanici Mojdež i grad će u tom slučaju imati mnogo manje restrikcija”, dodaje Đaković i podsjeća i na povremeno izlivanje kanalizacije na više lokacija duž hercegnovskog Šetališta ovoga ljeta.

,, Došlo je do havarije na glavnoj pumpnoj stanici Forte mare početkom sezone, a uzrok je ljudski faktor, odnosno ubacivanje raznih predmeta u kanalizacioni sistem”, objašnjava Đaković i dodaje da je za nekoliko podmorskih ispusta utvrđeno da nepravilnosti i defekti nisi mogli nastati prirodnim putem.

,,Što se tiče kanalizacionog kolektora, u toku prošla tri mjeseca registrovano je 440 intervencija na redovnom održavanju. Na vodovodnoj mreži u istom periodu popravljeno je 558 kvarova”, objasnila je Đaković i zaključila da se problemi jedino mogu riješiti kada se bude završila izgradnja kanalizacionog kolektora, na kojem bi radovi trebalo da se nastave 15. septembra. Uz to, Đaković je, a uz saglasnost ostalih kolega, naglasila da će se uvesti mnogo rigoroznije kontrole i kažnjavanje neodgovornih građana koji nelegalno sa svojih objekata odvode za atmosferske vode spajaju na kanalizacionu mrežu, čime se pravi ogroman problem i opterećenje na ionako dotrajali sistem. Uz izlive fekalija, u velikom dijelu ovogodišnje ljetnje sezone najprimjetnije je bilo izuzetno prljavo hercegnovsko Šetalište, naročito na lokacijama pored kontejnera.

Zbog takve situacije početkom avgusta Javno preduzeće Čistoća DOO Herceg Novi i direktor preduzeća Borivoje Bonić kažnjeni su novčanim kaznama jer, kako je objasnio tadašnji vršilac dužnosti predsjednika opštine Dragan Janković, nisu bili na visini zadatka i stoga je preduzeće kažnjeno sa 500, a Bonić kao odgovrno lice sa 50 eura.

Po riječima Bonića, takvo stanje koje je uslovilo da on bude jedini kažnjeni direktor nekog javnog preduzeća, produkt je objektivnih okolnosti a ne nesavjesnog rada i da je opet veliku ulogu odigrala činjenica da nije sve na vrijeme pripremljeno za početak sezone.

,,Primjenom Zakona o strancima došli smo u situaciju da već početkom februara, u skladu s dogovorom sa Zavodom za zapošljavanje, anketiramo i tražimo sezonsku radnu snagu, računajući da primanje stranaca neće biti odobreno. Do maja smo dobili 19 ponuda iz Zavoda u Novom i četiri iz Pljevalja. Od toga je odustao 21 čovjek. Nakon saopštavanja uslova neki su i probali da rade, ali su nakon dva dana odustali. Zaključiti možemo i sami – bojim se da ne možemo naći na prostoru naše opštine kadar potreban ovom privrednom društvu za osnovnu djelatnost, a to je održavanje javnih površina i pomoćni rad na kamionima”, rekao je Bonić. On je objasnio i da su se, osim s nedostatkom radne snage, susreli i s možda još većim problemom – zastarjelošću mehanizacije, jer su kamioni Čistoće u prosjeku stari 18-19 godina.

,,Pored svega, vozni park nam je okrnjen i za jednu cistijernu koja je na popravci u Podgorici još od aprila zbog samozapaljenja instalacija. Njena popravka se neprekidno prolongira zbog nedostatka djelova. Zato je, da bi se prebacio otpad, preuzeto u zakup vozilo iz Mojkovca, ali ni ono nije u potpunosti ispravno pa je iz njega curila voda. Sanirali smo i to, nabavili hemijska sredstva, pustili cistijerne da peru od 25. jula. Sada se pitam je li iko to uočio jer je nemoguće da smo svi zlonamjerni u smislu ne valja jedan segment. Ja ne mogu zbog tog jednog segmenta dozvoliti da drugi trpe. Niko me u ovoj sezoni nije pitao kako ti radi služba za higijenu i da li imamo primjedbi na resurse”, konstatovao je Bonić i istakao da se njegovo preduzeće uz sve probleme suočilo s rekordnom količinom otpada.

,,Od 17. jula smo uočili da je dnevni rast odvoza otpada u poređenju s prošlom godinom rastao za 20 odsto i kulminirao 18. avgusta sa 103 tone otpada, što znači da je ovo društvo za 1,5 put više moralo da odvozi otpada od onoga koliko može”, naglasio je Bonić.

Na udaru kritike

Načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić kazao je da je u periodu od juna do avgusta, ta služba obavila 2.058 inspekcijska nadzora, od kojih u oblasti saobraćaja 546, a u komunalnoj oblasti 1.585. Istakao je četiri oblasti koje su bile ,,na udaru javnosti”: izlivanje fekalija, čistoća plaža i šetališta, oglašavanje putem audio uređaja i lijepljenje promotivnih plakata, kao i buka.

Za period od tri mjeseca, Komunalna policija je zbog kvarova na kanalizacionoj mreži izdala ukupno 221 upravnu mjeru, 15 u junu, 122 u julu i 84 u avgustu.

Drugi problem koji je Bijelić istakao je čistoća plaža i šetališta.

,,Možda su te dvije zone najatraktivnije za građane i turiste, pa su opravdano najviše na udaru kritike, ali moram istaći i probleme koji su se dešavali, pogotovo na samom početku sezone. Mi imamo 64 kupališta koja imaju zakupce, a veliki broj njih rješenja o zakupu dobio je krajem jula. Samim tim, cijeli jun i dio jula te plaže za koje su kasnije dobijena rješenja, mi smo morali tretirati kao javne površine”, kazao je Bijelić i napomenuo da su zbog toga preduzeću Čistoća morali naložiti čišćenje tih plaža, zbog čega su „trpjele” ostale javne površine.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROGRAM PORODIČNO ORIJENTISANE RANE INTERVENCIJE: Osnaživanje porodice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uz podršku UNICEF-a i EU, novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu s kašnjenjima i smetnjama u razvoju pilotira se u Bijelom Polju i Kotoru

 

,,Institucije sada imaju ljudski lik preko koga mi dobijemo sve što nam je potrebno i zajedničkim snagama radimo na tome da pomognemo našem djetetu”, kaže Željka Veličković objašnjavajući model porodično orjentisane rane intervencije. Dok Željka razgovara sa nama, sa njenim trogodišnjim sinom Vukašinom igra se njen muž Novica i socijalni radnik Stevan Anđelković. Ćerka Veličkovića je u školi, a da se sada vrati, zatekla bi igračke i dvoje odraslih kako sa smiju i dodaju igračkama sa njenim bratom, kome tepaju Vuk, Vule.

Željka priča da su prije godinu i po primijetili da njihov sin ima neki rizik u razvoju. Krenuli su uobičajenim putem obilaska institucija. ,,Obilazili smo dosta ustanova i nijesmo bili zadovoljni. Prije pola godine psiholog iz Doma zdravlja predložio nam je da se uključimo u ovaj program rane intervencije i to je sasvim drugačija i bolja priča. Već  osjećamo olakšanje i mnogo smo osnaženiji kao porodica koja se nalazi pred izazovom’’.

Uz podršku UNICEF-a i Evropske unije novi model porodično orijentisane rane intervencije za djecu sa kašnjenjima i smetnjama u razvoju primjenjuje se u Bijelom Polju i u njemu je porodicama pružena timska pomoć od strane stručnjaka iz Doma zdravlja, vrtića, Centra za socijalni rad, Dnevnog centra.

U ovom gradu se mijenja praksa komplikovane komunikacije među stručnjacima koji su tu da pomognu djeci i roditeljima. Umjesto da roditelj sa djetetom ide u institucije i da prenosi vaspitaču što je kazao logoped, pa logopedu što je ustanovio psiholog, sada jedan od stručnjaka ima stalni kontakt, koji uključuje i kućne posjete, sa porodicom i koordiniše sve.

,,Trudimo se, i za nas je ovo izazov i iz ovog programa dosta i mi učimo”,  priča svoje iskustvo sa novim programom Željka. Dodaje da su kao porodica mnogo rasterećeniji i da pored njih kao roditelja u svemu učestvuje i njihova ćerka: ,,Srušena je ta barijera kada je u pitanju terapeut i dijete. Imamo kućne posjete i sada je to sve prilagođeno djetetu. A prije je sve to bilo u okviru Doma zdravlja. To je neuporedivo bolje i dijete to mnogo bolje prihvata”.

Primarni pružalac podrške za porodicu Veličković je psihološkinja Danijela Femić. Ona kaže da je jedna od važnijih stvari koja se desila ovim projektom da su medicinski radnici izašli iz uobičajenog modela rada: ,,Uvijek smo se vodili time da imamo što više papirologije, što više dijagnoza, pa ćemo onda na osnovu toga dalje da postupamo. Sada je paradigma drugačija. Hajde da vidimo šta dijete sve može, koje su jake strane djeteta, kako te jake strane da poboljšamo, a da pri tome ne etiketiramo dijete”.

Predrag NIKOLIĆ
foto: UNICEF/Duško MIljanić
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JOŠ JEDNA SEZONA BEZ VJEŠTAČKOG SNIJEGA: Pogled u nebo, opet

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti,  osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina

 

Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni  sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti,  još je na nivou projektnog zadatka. Kako su  saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano.  Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni  projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za  zaštitu životne  sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.

Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio  poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.

“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.

Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo  kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan  je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.

Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim,  cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.

Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje.  Za to bi bile neophodne  cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.

Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani,  ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta.  Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima,  kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati  sistemom za vodosnabdijevanje  objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.

Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi,  110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija  na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg  i kada.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

ZAOKRUŽIVANJE SKIJAŠKOG KOMPLEKSA BJELASICE: Betonizacija Jelovice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada

 

Da li planini Jelovici kod Berana, kuda prolazi novi regionalni put koji će ovaj grad spojiti sa Kolašinom i skijalištem Jezerine, prijeti takozvana betonizacija? Ono što se može vidjeti i čuti kada se posjeti ova planina i razgovara sa ljudima koji tamo već imaju privatne posjede i ugostiteljske objekte, govori u prilog tome da hoće.

Jedan od urbanističko građevinskih inspektora kojeg smo sreli na terenu, pribojava se takvog ishoda ali kaže da su mu ruke vezane.  „Jedino što mogu da uradim je to da zaustavim gradnju ako nisu izdate dozvole, ili nije završen proces dobijanja dozvola za gradnju, što i činimo. Ono na šta treba upozoriti i apelovati je da lokalne uprave kojima pripada ova planina, a to su Berane u Andrijevica, ne izdaju tako olako dozvole, jer postoje mnoge stvari koje prije toga na Jelovici treba da se riješe“, kaže nam inspektor.

On naglašava da to nije slučaj samo sa Jelovicom, već sa svim planinama u ovom regionu, čak i na Prokletijama koju stranci prepoznaju kao najveći planinski ljetnji potencijal Crne Gore. „Sve je to lijepo, i hoteli i restorani. Ali previše betona na planinama, to nije ono što traže strani turisti kojih je proteklog ljeta bilo više nego ikada“, smatra naš sagoovrnik. .

Da će biti gradnje i urbanizacije planine, goviri i činjenica da su cijene zemljišta na Jelovici kod Berana nastavile da rastu, tako da je u odnosu na samo prije tri mjeseca cijena ara skočila za dvadeset odsto i sada dostiže i 12 hiljada. To su Monitoru potvrdili neki od vlasnika zemlje ili ugostiteljskih objekata, hotela ili restorana.

„Cijena ara trenutno se kreće od najniže šest  do 12 hiljada eura. Dobar dio zemljišta je već prodat, a većinu do sada prodatog zemljišta kupili su građani Podgorice koji bi ovdje gradili ili već grade vikendice“, priča jedan od ugostitelja. U prošloj godini cijena ara se kretala oko hiljadu eura, a samo nekoliko godina ranije, jedan ar mogao se kupiti za trista do četiristo eura.

Sagovornik Monitora objašnjava da je skok cijene zemljišta primjetan od kada se najavljuje završetak puta i puštanje u funkciju tunela Klisura, koji je od Jelovice udaljen manje od tri kilometra.„Onda imate još svega 2,8 kilometara dug tunel, iz kojeg izlazite na skijalište Jezerine. Pošto je sa te tamo strane tunela, na teritoriji opštine Kolašin, odavno sve rasprodato, Podgoričani su počeli da kupuju zemljište na Jelovici, čija se valorizacija tek sada očekuje.“

Monitor je već pisao o tome da su cijene zemljišta na planini Jelovici počele vrtoglavo da rastu početkom ove godine. Tako su bivši ruski vlasnici pred sam kraj 2019. godine, crnogorskoj kompaniji „Osmanagić“ prodali i hotel „Jelovica“ i više od četiri hektara zemljišta oko tog hotela za svega 158 hiljada eura. Trenutno po najnižoj cijeni od šest hiljada, samo zemljište sada vrijedi 2,4 miliona, a po najvećoj cijeni od 12 hiljada, zemljište bez objekta hotela vrijedi blizu pet miliona eura.

Uporedo sa skokom cijena, ove jeseni je, kako smo mogli saznati, počela intenzivnija gradnja vikendica na obroncima planine.

Jelovica je planina koja je dio masiva Bjelasice. Sa druge strane, prema Kolašinu, već su nikli veliki skijaški kapaciteti. U planu je da se sa vrha Bjelasice žičara i gondola spuste i do Jelovice, i da se ova planina učini dijelom velikog skijaškog kompleksa, sa većim brojem skijaških staza i uspinjača. Sagovornici Monitora koje smo zatekli na Jelovici očekuju da će cijene i dalje da rastu kada počne bolja valorizacija ove planine.

Naime, osim starog hotela koji je kupila kompanija Osmanagić i koji nije u funkciji, na Jelovici trenutno ima samo još jedan ranije izgrađeni hotel, u kojem su smješteni radnici preduzeća Euroasfalt koji rade na dionici puta prema Kolašinu od ulaza u planinu Jelovicu zaključno sa izgradnjom tunela, koji je u svemu i najozbiljniji posao.

Dionicu puta od Berana do mjesnog centra Lubnice, odnosno do ulaza u Jelovicu, ranije je izgradila kompanija „Bemaks“. Ta dionica započeta je 2013. godine, i država je finansirala izgradnju, dok je „Bemaks“, odnosno firma „Hidroenergija Montenegro“ čiji je „Bemaks“ bio u tom trenutku većinski vlasnik, za svoje potrebe kroz trup puta na pojedinim djelovima ugrađivala cijevi za male hidroelektrane.

Prethodna Vlada je kao kranji rok za završetak puta preko Jelovice dala  novembar. Novembar je na isteku, a otvaranje u puštanje u saobraćaj tunela, nije još na vidiku. Mada su radovi, kako se može saznati, pri kraju, niko od radnika Euroasfalta koje smo zatekli na Jelovici, nije mogao da kaže kada će put biti zvanično završen i otvoren za saobraćaj.

Bivša Vlada je zaprijetila da bi u slučaju eventualnog prolongiranja otvaranja puta, nakon novembra, neko morao da snosi posljedice. U ovom trenutku niko ne zna kako će se postaviti nova, 44. Vlada po ovom pitanju i problemu.

Tek i kada put bude završen, slijede ozbiljna pitanja kada se radi o budućem razvoju ili betonizaciji Jelovice. Jedno od prioritetnih je pitanje nepostojeće insfrastrukture. Koliko će biti septičkih jama na planini dok ne počnu ozbiljnije kontrole? A sve to na nadmorskim visinama sa kojih se podzemne vode slivaju prema izvorištu gradskog vodovoda koji ispod Lubnica, sa Merića vrela, ide za Berane. Navodno će vlasti svima postaviti uslov da ugrade takozvane bio prečišćivače. I da se svi nadamo da će sadašnji i budući, mali i veliki investitorioni to poslušati i uraditi.

                      Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo