Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KOMUNALNE SLUŽBE IZNENADILA SEZONA: Škripalo na sve strane

Objavljeno prije

na

Poznata maksima – putare iznenadio snijeg u januaru – u Herceg Novom dobija novu dimenziju: hercegnovske komunalne službe, ovoga ljeta, iznenadila je turistička sezona. Na taj način bi se najkraće mogao sažeti rezime hercegnovske sezone iz ugla sekretara za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mladena Kadića i direktora javnih preduzeća koja su pod tim Sekretarijatom. Opravdanje za takvo stanje na početku ovogodišnje turističke sezone, aktuelna vlast pronalazi u haotičnom stanju koje su naslijedili u januaru kada su preuzeli vlast u Herceg Novom, ali i neočekivano dobroj posjeti turista.

,,Sva lokalna komunalna javna preduzeća u Herceg Novom ušla su u sezonu prilično nepripremljena, jer su sve odluke morale da se donose po skraćenom postupku. To su, prije svega, odluke o privremenim objektima i regulisanju saobraćaja. Ipak, turistička sezona bila je iznad svih očekivanja i bolja od ostalih uprkos greškama koje su tekuće, ali i naslijeđene i Herceg Novi ne zaslužuje negativne ocjene”, kazao je Kadić novinarima. Sezona, za koju se pretpostavljalo da će biti jedna od najlošijih s aspekta turizma, počela je u tom tonu s najrigoroznijim restrikcijama vode u posljednjih nekoliko decenija – Herceg Novi je tokom juna bio pod restrikcijama u vodosnabdijevanju puna 24 dana, od kojih su posljednjih sedam, kako je podsjetila i v.d. direktorica JP Vodovod i kanalizacija Jelena Đaković, bili pod režimom jednosatnog snadbijevanja na teritoriji cijele opštine. U toku istog mjeseca izvršena je kompletna reogranizacija preduzeća, a „na stolu” su već bili „ozbiljni dokumenti s kojima se moralo pozabaviti”.

,,Međutim, od 25. juna Herceg Novi je jedina opština na Crnogorskom primorju koja do današnjeg dana nije imala nijedan dan bez urednog vodosnabdijevanja. Najviše problema, kad je riječ o vodosnabdijevanju u julu i avgustu, imali su stanovnici Tople 3, i na tom problemu će se više poraditi na jesen”, kazala je Đaković. Ona je, uz to, podsjetila na maj, kada je gradu prijetilo isključenje pumpnih postrojenja zbog utrošene električne energije i neplaćenih računa. Finansijskim problemima doprinijelo je i šest neisplaćenih zarada radnicima i to sve, kako je kazala Đaković, nije obećavalo i nije djelovalo da će se neke stvari moći riješiti za kraći vremenski period. Međutim, Novljane i njihove goste ponovo očekuju restrikcije zbog remonta koji je planiran na hidrostanu Plat u oktobru.

,,Očekujemo, međutim, da će restrikcije biti blaže nego u junu, s obzirom na to da smo u međuvremenu uspjeli da izvršimo neke radnje u Konavlima, pa će Herceg Novi prvi put dobiti određenu količinu vode s lokalnog izvorišta. Drugim riječima, iako tunel bude zatvoren, mi ćemo dobijati određenu količinu vode na filter stanici Mojdež i grad će u tom slučaju imati mnogo manje restrikcija”, dodaje Đaković i podsjeća i na povremeno izlivanje kanalizacije na više lokacija duž hercegnovskog Šetališta ovoga ljeta.

,, Došlo je do havarije na glavnoj pumpnoj stanici Forte mare početkom sezone, a uzrok je ljudski faktor, odnosno ubacivanje raznih predmeta u kanalizacioni sistem”, objašnjava Đaković i dodaje da je za nekoliko podmorskih ispusta utvrđeno da nepravilnosti i defekti nisi mogli nastati prirodnim putem.

,,Što se tiče kanalizacionog kolektora, u toku prošla tri mjeseca registrovano je 440 intervencija na redovnom održavanju. Na vodovodnoj mreži u istom periodu popravljeno je 558 kvarova”, objasnila je Đaković i zaključila da se problemi jedino mogu riješiti kada se bude završila izgradnja kanalizacionog kolektora, na kojem bi radovi trebalo da se nastave 15. septembra. Uz to, Đaković je, a uz saglasnost ostalih kolega, naglasila da će se uvesti mnogo rigoroznije kontrole i kažnjavanje neodgovornih građana koji nelegalno sa svojih objekata odvode za atmosferske vode spajaju na kanalizacionu mrežu, čime se pravi ogroman problem i opterećenje na ionako dotrajali sistem. Uz izlive fekalija, u velikom dijelu ovogodišnje ljetnje sezone najprimjetnije je bilo izuzetno prljavo hercegnovsko Šetalište, naročito na lokacijama pored kontejnera.

Zbog takve situacije početkom avgusta Javno preduzeće Čistoća DOO Herceg Novi i direktor preduzeća Borivoje Bonić kažnjeni su novčanim kaznama jer, kako je objasnio tadašnji vršilac dužnosti predsjednika opštine Dragan Janković, nisu bili na visini zadatka i stoga je preduzeće kažnjeno sa 500, a Bonić kao odgovrno lice sa 50 eura.

Po riječima Bonića, takvo stanje koje je uslovilo da on bude jedini kažnjeni direktor nekog javnog preduzeća, produkt je objektivnih okolnosti a ne nesavjesnog rada i da je opet veliku ulogu odigrala činjenica da nije sve na vrijeme pripremljeno za početak sezone.

,,Primjenom Zakona o strancima došli smo u situaciju da već početkom februara, u skladu s dogovorom sa Zavodom za zapošljavanje, anketiramo i tražimo sezonsku radnu snagu, računajući da primanje stranaca neće biti odobreno. Do maja smo dobili 19 ponuda iz Zavoda u Novom i četiri iz Pljevalja. Od toga je odustao 21 čovjek. Nakon saopštavanja uslova neki su i probali da rade, ali su nakon dva dana odustali. Zaključiti možemo i sami – bojim se da ne možemo naći na prostoru naše opštine kadar potreban ovom privrednom društvu za osnovnu djelatnost, a to je održavanje javnih površina i pomoćni rad na kamionima”, rekao je Bonić. On je objasnio i da su se, osim s nedostatkom radne snage, susreli i s možda još većim problemom – zastarjelošću mehanizacije, jer su kamioni Čistoće u prosjeku stari 18-19 godina.

,,Pored svega, vozni park nam je okrnjen i za jednu cistijernu koja je na popravci u Podgorici još od aprila zbog samozapaljenja instalacija. Njena popravka se neprekidno prolongira zbog nedostatka djelova. Zato je, da bi se prebacio otpad, preuzeto u zakup vozilo iz Mojkovca, ali ni ono nije u potpunosti ispravno pa je iz njega curila voda. Sanirali smo i to, nabavili hemijska sredstva, pustili cistijerne da peru od 25. jula. Sada se pitam je li iko to uočio jer je nemoguće da smo svi zlonamjerni u smislu ne valja jedan segment. Ja ne mogu zbog tog jednog segmenta dozvoliti da drugi trpe. Niko me u ovoj sezoni nije pitao kako ti radi služba za higijenu i da li imamo primjedbi na resurse”, konstatovao je Bonić i istakao da se njegovo preduzeće uz sve probleme suočilo s rekordnom količinom otpada.

,,Od 17. jula smo uočili da je dnevni rast odvoza otpada u poređenju s prošlom godinom rastao za 20 odsto i kulminirao 18. avgusta sa 103 tone otpada, što znači da je ovo društvo za 1,5 put više moralo da odvozi otpada od onoga koliko može”, naglasio je Bonić.

Na udaru kritike

Načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić kazao je da je u periodu od juna do avgusta, ta služba obavila 2.058 inspekcijska nadzora, od kojih u oblasti saobraćaja 546, a u komunalnoj oblasti 1.585. Istakao je četiri oblasti koje su bile ,,na udaru javnosti”: izlivanje fekalija, čistoća plaža i šetališta, oglašavanje putem audio uređaja i lijepljenje promotivnih plakata, kao i buka.

Za period od tri mjeseca, Komunalna policija je zbog kvarova na kanalizacionoj mreži izdala ukupno 221 upravnu mjeru, 15 u junu, 122 u julu i 84 u avgustu.

Drugi problem koji je Bijelić istakao je čistoća plaža i šetališta.

,,Možda su te dvije zone najatraktivnije za građane i turiste, pa su opravdano najviše na udaru kritike, ali moram istaći i probleme koji su se dešavali, pogotovo na samom početku sezone. Mi imamo 64 kupališta koja imaju zakupce, a veliki broj njih rješenja o zakupu dobio je krajem jula. Samim tim, cijeli jun i dio jula te plaže za koje su kasnije dobijena rješenja, mi smo morali tretirati kao javne površine”, kazao je Bijelić i napomenuo da su zbog toga preduzeću Čistoća morali naložiti čišćenje tih plaža, zbog čega su „trpjele” ostale javne površine.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

OKO NAS

NASTAVLJENI PROTESTI MALINARA: Ni glasa od Abazovića ni spasa od Jokovića

Objavljeno prije

na

Objavio:

Malinari  sa sjeveru, od početka marta,  protestuju  tražeći pomoć države  kako bi prevazišli teškoće koje, tvrde, prijete da ugase tu granu poljoprivrede. Do sada nijesu uspjeli da se izbore za sastanak sa premijerom niti da dobiju konkretna obećanja iz resornog Ministarstva

 

Protesti  malinara i vlasnika hladnjača sa sjevera traju, ali se rješenje nijednog od problema zbog kojih sedmicama blokiraju saobraćaj u Ribarevinama kod Bijelog Polja, ne nazire.

Problemi su nagomilani i, kako poručuju sa protesta, mogli bi potpuno ugasiti malinarstvo.  Preko 300 tona  prošlogodinjeg roda zarobljeno je u hladnjačama, jer planirana prodaja u Srbiji, koja je po mnogo nižoj cijeni otkupila to voće iz Ukrajine i Poljske, nije uspjela.  Zbog toga većina od 500 proizvođača nijesu naplatili ni dio novca od vlasnika hladnjača.

Dio proizvođača je, neposredno po završetku sezone, dobio  4,3 eura po kilogramu ploda. Nešto novca su dobili, a dio je direktno proslijeđen poljoprivrednim apotekama gdje su uzimali preparate i đubrivo  neophodno za uzgoj tog voća. Međutim, odmah nakon završetka berbe cijena u Srbiji je pala na 2,3 eura po kilogramu. Od  Ministarstva poljoprivrede traže subvencije, koje bi svim malinarima omogućile cijenu od 4, 3 eura po kilogramu. Čak i u tom slučaju, tvrde,  vlasnici hladnjača, bili bi ,,u minusu” za troškove otkupa, smrzavanja i održavanja koji do sada iznose sada i do 0,7 eura po kilogramu.

Oni sada traže da im država pomogne u otkupu te maline, jer ne žele da počinju sa poljoprivrednim radovima za novi rod, a da nisu dobili novac ni za prošlogodišnji. Uz to, stiglo je i upozorenje vlasnika hladanjača da ne mogu obećati otkup roda iz nove sezone,  dok se ne riješi problem lani  otkupljene robe.

U Udruženju malinara Polimlja  podsjećaju  da je do početka nove  poljoprivredne sezone samo nekoliko dana.  Pod malinama je, objašnjavaju, 100  hektara i, kako tvrde, oko  500 porodica živi od toga posla. U malinarstvu je tokom sezone angažovano i do 2.500 radnika.

,,Crna Gora od tih malina ima devizni priliv od 2,5 miliona eura. Malinarstvo je preduzeće na otvorenom, a mnoge porodice na sjeveru žive od tog posla. Kako u ovoj situaciji misliti o novoj sezoni i obinim radovima, kad smo dovedeni na nivo prosjaka? Tražimo od države da, kad već pomaže razne gubitaše po jugu, okrene glavu i na sjever – na stotine porodica koje žive od mukotrpnog rada”, rekli su Monitoru u tom udruženju.

Objašnjavaju da je jedino prihvatljiva cijena od 4,30 po kilogramu malina, pri čemu, tvrde,  malinari ne računaju svoj rad. Ogorčeni su što država ,,i pored budžeta za poljoprivredu od 66 miliona eura i 27 miliona pomoći EU nije u stanju da pomogne i što u Ministarstvu poljoprivrede uopšte ne shvataju u čemu je problem malinara”. Cijena radne snage, kažu, ,,skočila” je za 100 odsto, preparati su poskupili 250, a đubriva 300 odsto. U Udruženju objašnjavaju da berače, umjesto 40 centi,  sada plaćaju 80 centi do  euro za kilogram ubranog ploda, a malinari su za radnu snagu dužni da obezbijede i dva obroka dnevno.

,,Velika količina maline iz Ukrajine koja je završavala na ruskom tržištu naglo je preusmjerena na tržište EU, po bud-zašto cijenama, što je uslovilo usporavanje prodaje maline sa Balkana i pad njene cijene”, saopštili su iz tog Udruženja na nedavnom sastanku sa otkupljivačima.

Sa  skupa poslata je i poruka da ,,država i lokalne samouprave treba da donesu stratešku odluku –  da li malinarstvo u Crnoj Gori opstaje ili nestaje”. Crnogorski otkupljivači malinu prodaju velikim hladnjačarima i izvoznicima iz Srbije. Zbog male količine te robe ne mogu da nađu kupce na drugim inostranim tržištima i obezbijede kontinuirano snabdijevanje tokom cijele  godine. Otkupljivači su sa sastanka poručili i da im je  ,,strateški cilj da se malinarstvo na sjeveru Crne Gore razvije do nivoa da godišnji rod pređe hiljadu tona”. To bi, tvrde, bio uslov da mogu naći inostrane kupce koji ne zavise od  od velikih hladnjačara iz regiona. No prije tog cilja, svjesni su treba se riješiti problem prošlogodišnjih malina.

Smrznute maline koje u hladnjačama,  u ovom trenutku vrijede oko 800.000 eura (2,3 eura po kilogramu), dok hladnjačari tvrde da ne mogu biti rentabilni  uz cijenu manju od  ispod 4,8 eura po kilogramu ili, ako se odreknu svojih manipulativnih troškova i zarade, 4,3 eura. Očekivana pomoć malinarima iz državne kase, zbog toga, je oko 700.000  eura, kako bi se  pokrili isključivo troškovi otkupa. Ukoliko bi se pokrili gubici otkupa i manipulativni troškovi onda bi ta podrška trebalo da bude 875.000 eura.

Do sada, malinari i vlasnici hladnjača nijesu dočekali da ih primi premijer Dritan Abazović, što je jedan od zahtjehva sa protesta.  Iz resora,  na čijem je čelu Vladimir Joković , međutim dobili su posredan odgovor –  pomoći će im, ako Vlada odobri. Naime, kako tvrde,  Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede (MPŠV) nema zakonske mogućnosti da pomogne malinarima, ali to može uraditi Vlada na osnovu Zakona o poljoprivredi i ruralnom razvoju, koji predviđa interventne mjere podrške.

Zakonom o poljoprivredi predviđeno je da Vlada može da primjenjuje interventne mjere kupovine i prodaje, pomoći skladištenju i povlačenju sa tržišta određenih poljoprivrednih proizvoda. ,,Tim Zakonom su propisane jasne nadležnosti, gdje Ministarstvo ni u kojem slučaju ne može samostalno da donese odluku u konkretnom problemu. Ako bi Vlada donijela odluku o pružanju pomoći i zadužila Ministarstvo poljoprivrede da sprovede zaključke, mi ćemo  to prihvatiti”, saopštili su su iz resornog Ministarstva.

Za te i slične namjene u ovogodišnjem Agrobudžetu je predviđeno za cjelokupni poljoprivredni sektor 250.000 eura. No, te subnevcije  podrazumijevaju da poljoprivredni proizvođači imaju problem sa viškovima proizvoda kojim prijeti propadanje. Iz Ministarstva podsjećaju da je Evropska komisija sugerisala da slične vidove podrške u narednom periodu treba svesti na minimum, kako bi se usaglasili sa poljoprivrednom politikom EU. S druge strane, treba i ,,jačati konkurentnost kroz dostupna sredstva za investicije”, zaklljučili su iz MPVŠ.

Skupština opštine (SO) Bijelo Polje, kako je najavljeno, od Vlade zatražiti da pomogne poljoprivrednike sa područja te opštine. Kako su Monitoru kazali u lokalnoj upravi razgovaraće se, prije svega, o problemima malinara, ali i ostalih poljoprivredinka. Od države očekuju hitnu rekaciju, kako malinarstvo kao ,,žila kucavica” tog kraja ne bi bilo ugašeno.

                                                                                       Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

NEOBIČNA BORBA PROTIV ŠUMARSKE MAFIJE: Na sudu zbog 33 eura

Objavljeno prije

na

Objavio:

Država je povela krivični postupak protiv građanina koji je oštetio  tako što je iz izgorele šume prisvojio pola kubika opožarenog drveta. Zapravo, dvije ,,izvale” dužine 1,2 metra . O ilegalnim poslovima vrijednim milione i dalje se ćuti

 

Mještanin Murina, Dragiša Katić, našao se ovih dana na udaru crnogorskog pravosuđa, i u Osnovnom sudu u Plavu počelo mu je suđenje zbog toga što ga Uprava za šume tereti  da je posjekao pola kubika trule borovine i državi napravio štetu od čitavih 33 eura. Sve se to dešava u trenutku kada je Vlada najavila borbu protiv šumarske mafije, a do sada nije procesuiran niko osim zlosrećnog Katića.

Pošto mu je sud zaprijetio da će ga privesti , ako se dobrovoljno ne odazove sudskom pozivu, Katić je stvar shvatio ozbiljno i angažovao advokata. Čitav državni aparat tako je pokrenut zbog 33 eura, odnosno 0,55 kubika trulog drveta.

Advokat iz Plava Brano Dašić, koji Katića brani, kaže za Monitor: „U ovom slučaju država je nadala buku zbog dva čoka trulog drveta, a na planinama oko Plava i Murine prikriva se katastrofa u šumama. Uprava za šume će ovaj postupak prikazati kroz statistiku i ispirati usta u javnosti da, eto, oni nešto rade“.

Advokat smatra idolom državu u kojoj se zbog štete od 33 eura odgovara krivično, ali, ističe, da smo mi čitavu galaksiju daleko od takvog pravosudnog sistema.

„Ja predlažem da ministar poljoprivrede i šumarstva uzme ova dva čoka trulog drveta i da ih vozi i pokazuje po gradovima, da ih odnese za Podgoricu i postavi ispred Ministarstva poljoprivrede i šumarstva, ali i da bude spreman da prikaže ono što javnost zna, a to je kakvo je stanje u crnogorskom šumarstvu, i da onda procesuira one koje stvarno treba staviti pred sud“, kaže Dašić.

Dragiša Katić objašnjava za Monitor da je riječ o opožarenom i polutrulom drvetu, koje je posječeno još prije dvije godine, i da mu je po prijavi lugara podnesena krivična prijava. „To drvo u opožarenom rejonu odsječeno je još prije dvije godine. Kao što vidite na fotografijama koje sam vam poslao, u stanju je propadanja. Imao sam nalog kada sam to sjekao, ali mi je iz nekih razloga nalog blokiran. Sada me terete da sam otuđio 0,55 metara kubnih, i napravio štetu od čitavih 33 eura“, priča Katić.

On tvrdi da mu je tužilac najprije predlagao da nadoknadi štetu Upravi za šume PJ Plav, u iznosu od 358 eura, da bi se krivična prijava povukla, što je on odbio. „Da vam kaže iskreno, to drvo koje sam odnio kući ne vrijedi ni petnaest eura, a ne trideset tri. A kamoli 358 eura koliko mi je tužilac predlagao. Nisam na to pristao i podignuta je optužnica protiv mene“, kaže Katić.

Država se baš potrudila. U optužnom predlogu piše da je Dragiša Katić  počinio krivično djelo sitna krađa, utaja i prevara. „Dana 19. 09. 2022. godine, oko 13 časova, u državnoj šumi, odjeljenje broj 48. u mjestu Murinska Rijeka, opština Plav, svjestan svog djela čije je izvršenje htio, znajući da je isto zabranjeno, tuđu pokretnu stvar oduzeo drugom u namjeri da njenim prisvajanjem sebi pribavi malu imovnisku korist, na način što je od drveta vrste bor i stanju izvala, isjekao dva trupca dužine 1,20 metara, prečnika 0,60 metara i 0,49 metara, ukupne neto mase 0,55 metara kubnih, koja je potom oduzeo i prisvojio tako što je iste utovario u zadnji dio svog vozila marke lada, model Niva, registarskih oznaka RO AB 928, a zatim ih dovezao do svoje porodične kuće u mjestu Murino, opština Plav, na koji način je sebi pribavio protivpravnu imovinsku korist u vrijednosti od 33,00 eura“. Sve je opisano do posljednjeg detalja.

Na suđenje po šteti od 33 eura koju je Katić napravio, pozvan je i zakosnki zastupnik države Crne Gore, odnosno zaštitnik imovinsko-pravnih interesa. Kojeg, naravno, u Plavu nema i mora doći sa strane. Izvšeno je vještačenje koje opet neko mora da plati, a i vještak iz Berana mora doći do Plava da svjedoči. Papir, takođe, košta. Da se ne računa rad daktilogfakinja, sudije, tužioca. Njima je to u opisu posla, koji će i oni iskoristiti za svoju statistiku. Slučaj riješen.

„Ja mislim da je prosto neprimjereno bilo da država pokreće sve ove mehanizme”, smatra advokat Dašić. ,,Tužilaštvo je, jednostavno, ovo trebalo da odbije. Ali, oni su se zakačili za promjene u zakonu iz 2010. godine do kada ovo djelo nije podlijegalo krivičnoj odgovornosti. Katića sada terete za sitnu krađu. Ljudi moji, ne poteže se teška artiljerija i ne puca se iz topa na vrabca, odnosno zbog dva čoka. Ovo je državna bruka“.

Katić tvrdi da iza svega stoji to što je ranije sa svojim bratom prijavio lugara u tom rejonu da je bespravno posjekao dvjesta stabala u samo tri odjeljenja, među kojima ima i mulike, koja je zakonom zaštićena. On je kazao će se odazvati pozivu suda i da će angažovati advokata u ovom, kako je rekao, smiješnom procesu.

Iz Udruženja drvoprerađivača iz Plava ukazali su na besmislenost ovog slučaja, dok koncesionari nezakonito sijeku i bespravno odnose hiljade kubika najkvalitetnije građe na prostoru ove sjeverne opštine. „Uprava za šume će se pohvaliti kako je uhvatila šumokradicu koji je ukrao pola kubika trule i ranije opožarene borovine, a ne preduzima ništa protiv koncesionara koji je iznad Murine, na planini Čakor odnio hiljade kubika najkvalitetnije šume. Tako oni vode borbu za zaštitu šuma“, kazali su Monitoru iz ovog udruženja.

Udruženje drvoprerađivača iz Plava je ranije podnijelo krivičnu prijavu Specijalnom državnom tužilaštvu protiv jednog koncesionara koji je na Čakoru, samo u čuvenom i medijski opjevanom odjeljenju 9, bez dozvole posjekao oko pet hiljada kubika drvne mase pa potom, izvlačeći drvo iz šume, oštetio još 280 stabala.

Vlada Crne Gore je nedavno saopštila da će se, nakon obračuna sa građevinskom mafijom, uhvatiti u koštac i sa takozvanom šumarskom mafijom. Uprava za šume, sa druge strane, vodi sudske sporove zbog pola kubika opožarenog drveta, kao što je to u slučaju Dragiše Katića iz Murine, zbog „sitne krađe, utaje i prevare“.

Advokat Dašić vjeruje da će Osnovni sud u Plavu osloboditi Katića, i na taj način doprinijeti da se ova farsa okonča na jedino ispravan način. Ostaće u analima crnogorskog sudstva da je država povela krivični postupak protiv građanina koji je oštetio za 33 eura. Dok se o milionskim poslovima i dalje ćuti.

                                                 Tufik SOFTIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO DO LIJEKA: Em poskupili, em ih često nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente. Građani često  ne mogu da dođu do prepisane terapije, pa moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji, cijene ljekova su porasle do 80 odsto

 

Penzionerka kojoj je ugrađen pesmejker prije godinu dana požalila se Monitoru da je bila neprijatno iznenađena kada je u apoteci saznala da za dvije kutije lijeka koji mora da pije redovno mora da doplati čak 35 eura. Od januara se lijek brilique od 90 miligrama više ne nalazi na osnovnoj, već na doplatnoj listi ljekova. Kutija košta 42,09 eura, od čega 25,98 plaća Fond za zdravstveno osiguranje, a ostalo doplaćuje pacijent.

Građani često ističu da ne mogu da dođu do prepisane terapije, te da moraju da kupe ljekove u privatnim apotekama. U sveopštoj inflaciji i cijene ljekova su porasle do 80 odsto.

Pored skupoće, građani se sve češće susreću i sa nestašicom ljekova. Od početka godine zabilježena je nestašica antibiotika, kao i pojedinih Ijekova za dijabetičare, lijeka protiv tuberkuloze, kortikosteroida, terapija u apotekama falila je i za pacijente sa rijetkim tumorima.

Da je stanje loše upozorava se već mjesecima jer ni bolnice nemaju određene medikamente, kao što su trombolitički ljekovi, antibiotici, terapija protiv srčanih oboljenja, a fale im i špricevi, pipete, digitalni toplomjeri… Početkom februara zabilježena je i nestašica dva citostatika na Institutu za onkologiju Kliničkog centra.

Sa nestašicom ljekova, usljed globalne krize, susreli su se i u regionu. Tako je u Srbiji početkom godine došlo do nestašice ljekova iz grupe antibiotika, kao i brufena i paracetamola. Prema podacima Hrvatske agencije za ljekove i medicinske proizvode kriza je stigla i kod njih pa nedostaju ljekovi za tretiranje raka dojke, visokog krvnog pritiska, holesterola… U Bosni i Hercegovinio nedostaju citostatici, ljekovi i supstance za onkološke pacijente.

Briselski portal Politico objavio je krajem januara ove godine da je u istraživanju o snabdjevenosti apoteka u 29 evropskih zemalja, uključujući članice EU, Tursku, Kosovo, Norvešku i Sjevernu Makedoniju, gotovo četvrtina prijavila nedostatak više od 600 vrsta ljekova. ,,Vlasti u Belgiji saopštile su da im u apotekama nedostaje blizu 300 vrsta ljekova. U Njemačkoj taj broj je 408, dok se u apotekama u Austriji trenutno ne može pronaći više od 600 vrsta ljekova. Spisak nedostajućih ljekova u Italiji je još duži i kreće se oko 3.000 vrsta…”, objavio je Politico.

Prema podacima Instituta za ljekove, Crna Gora je u samom vrhu po broju utrošenih ljekova – zauzima peto mjesto u Evropi. Indikativan je podatak, Apotekarske ustanove Montefarm, da je tokom protekle godine potrošeno više od dva miliona tableta lijeka za smirenje bromozepama, od 1,5 i tri miligrama. Pored ljekova za smirenje, tokom 2002, najveći promet ljekova bio je za liječenje kardiovaskularnih oboljenja, antibiotika, antireumatika.

Prema podacima Fonda za zdravstveno osiguranje, ukupni troškovi za ljekove u 2022. godini iznosili su preko 119 miliona eura. Ovaj iznos plaćen je za ljekove izdate na recept u državnim i privatnim apotekama, kao i za liječenje u javnim zdravstvenim ustanovama. Izdaci za ljekove preko ljekarskog recepta bili su 67,7 miliona eura, od čega preko apoteka Montefarma 43,6 miliona, a preko privatnih apoteka koje su u ugovorenom odnosu sa Fondom 24 miliona.

Ukupan budžet Fonda je 368,5 miliona eura, što nije čak ni na nivou zemalja regiona, a pogotovo ne evropskih država. U regionu je budžet za zdravstvo između 7,8 ili 9 odsto BDP-a. Slovenija ima 11 odsto, a naš budžet je 6,5 do 7 odsto BDP-a. Moramo biti racionalni, znati na šta trošimo sredstva i uvesti ozbiljne kontrole. Ove godine za ljekove i medicinska sredstva izdvojeno je oko 115 miliona.

Zbog sve većeg udara na budžet a i nestašice ljekova, protekle sedmice o tom problemu se raspravljalo i na Vladi.

Ministar zdravlja Dragoslav Šćekić izjavio je da je potrebno stati na put farmaceutskoj mafiji. Ministar Zoran Miljanić ističe da nije teško provjeriti cijene ljekova u regionu i Crnoj Gori. ,,Vrlo lako ćemo doći do odgovora postoji li ili ne farmaceutska mafija”, istakao je Miljanić. Premijer Dritan Abazović poručio je da državna kompanija Montefarm treba da pokrene ideju početka pravljenja fabrike koja će da proizvodi ljekove u Crnoj Gori ,,Da Montefarm bude kurir služba drugih farmaceutskih kompanija – to nije politika ove Vlade. Neka se snađu i prave svoje kurirske službe”, poručio je  Abazović i naveo da će Vlada pomoći oko ideje za fabriku.

Dok borba protiv farmaceutske mafije i pravljenje fabrike dođu, i ako dođu na red, građani će kupovati skupe ljekove, kad ih ima.

 

Skupi ljekovi

Apotekarska ustanova Montefarm raspisala je prošle sedmice tender za ljekove i medicinska sredstva za potrebe zdravstvenih ustanova u vrijednosti od 93,91 milion eura. Tu su uvršteni i ljekovi koji se ne nalaze na pozitivnoj listi.

Kada su u pitanju oralni ljekovi potrebno je 779 vrsta tableta, koje će koštati 25,71 milion eura. Među njima su i 64 kutije raxone tableta koje se koriste za liječenje oštećenja vida kod adolescenata sa Leberovom hereditarnom optičkom neuropatijom. Za njih je izdvojeno 315.560 eura, odnosno, 4.915 eura po kutiji.

Najviše novca potrebno je za lijek za spinalnu mišićnu distrofiju – evrysdi prašak za oralni rastvor koji po kutiji košta čak 7.726 eura, za 108 kutija izdvojeno je 826.693 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo