Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KOMUNALNE SLUŽBE IZNENADILA SEZONA: Škripalo na sve strane

Objavljeno prije

na

zoran-bijelic

Poznata maksima – putare iznenadio snijeg u januaru – u Herceg Novom dobija novu dimenziju: hercegnovske komunalne službe, ovoga ljeta, iznenadila je turistička sezona. Na taj način bi se najkraće mogao sažeti rezime hercegnovske sezone iz ugla sekretara za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mladena Kadića i direktora javnih preduzeća koja su pod tim Sekretarijatom. Opravdanje za takvo stanje na početku ovogodišnje turističke sezone, aktuelna vlast pronalazi u haotičnom stanju koje su naslijedili u januaru kada su preuzeli vlast u Herceg Novom, ali i neočekivano dobroj posjeti turista.

,,Sva lokalna komunalna javna preduzeća u Herceg Novom ušla su u sezonu prilično nepripremljena, jer su sve odluke morale da se donose po skraćenom postupku. To su, prije svega, odluke o privremenim objektima i regulisanju saobraćaja. Ipak, turistička sezona bila je iznad svih očekivanja i bolja od ostalih uprkos greškama koje su tekuće, ali i naslijeđene i Herceg Novi ne zaslužuje negativne ocjene”, kazao je Kadić novinarima. Sezona, za koju se pretpostavljalo da će biti jedna od najlošijih s aspekta turizma, počela je u tom tonu s najrigoroznijim restrikcijama vode u posljednjih nekoliko decenija – Herceg Novi je tokom juna bio pod restrikcijama u vodosnabdijevanju puna 24 dana, od kojih su posljednjih sedam, kako je podsjetila i v.d. direktorica JP Vodovod i kanalizacija Jelena Đaković, bili pod režimom jednosatnog snadbijevanja na teritoriji cijele opštine. U toku istog mjeseca izvršena je kompletna reogranizacija preduzeća, a „na stolu” su već bili „ozbiljni dokumenti s kojima se moralo pozabaviti”.

,,Međutim, od 25. juna Herceg Novi je jedina opština na Crnogorskom primorju koja do današnjeg dana nije imala nijedan dan bez urednog vodosnabdijevanja. Najviše problema, kad je riječ o vodosnabdijevanju u julu i avgustu, imali su stanovnici Tople 3, i na tom problemu će se više poraditi na jesen”, kazala je Đaković. Ona je, uz to, podsjetila na maj, kada je gradu prijetilo isključenje pumpnih postrojenja zbog utrošene električne energije i neplaćenih računa. Finansijskim problemima doprinijelo je i šest neisplaćenih zarada radnicima i to sve, kako je kazala Đaković, nije obećavalo i nije djelovalo da će se neke stvari moći riješiti za kraći vremenski period. Međutim, Novljane i njihove goste ponovo očekuju restrikcije zbog remonta koji je planiran na hidrostanu Plat u oktobru.

,,Očekujemo, međutim, da će restrikcije biti blaže nego u junu, s obzirom na to da smo u međuvremenu uspjeli da izvršimo neke radnje u Konavlima, pa će Herceg Novi prvi put dobiti određenu količinu vode s lokalnog izvorišta. Drugim riječima, iako tunel bude zatvoren, mi ćemo dobijati određenu količinu vode na filter stanici Mojdež i grad će u tom slučaju imati mnogo manje restrikcija”, dodaje Đaković i podsjeća i na povremeno izlivanje kanalizacije na više lokacija duž hercegnovskog Šetališta ovoga ljeta.

,, Došlo je do havarije na glavnoj pumpnoj stanici Forte mare početkom sezone, a uzrok je ljudski faktor, odnosno ubacivanje raznih predmeta u kanalizacioni sistem”, objašnjava Đaković i dodaje da je za nekoliko podmorskih ispusta utvrđeno da nepravilnosti i defekti nisi mogli nastati prirodnim putem.

,,Što se tiče kanalizacionog kolektora, u toku prošla tri mjeseca registrovano je 440 intervencija na redovnom održavanju. Na vodovodnoj mreži u istom periodu popravljeno je 558 kvarova”, objasnila je Đaković i zaključila da se problemi jedino mogu riješiti kada se bude završila izgradnja kanalizacionog kolektora, na kojem bi radovi trebalo da se nastave 15. septembra. Uz to, Đaković je, a uz saglasnost ostalih kolega, naglasila da će se uvesti mnogo rigoroznije kontrole i kažnjavanje neodgovornih građana koji nelegalno sa svojih objekata odvode za atmosferske vode spajaju na kanalizacionu mrežu, čime se pravi ogroman problem i opterećenje na ionako dotrajali sistem. Uz izlive fekalija, u velikom dijelu ovogodišnje ljetnje sezone najprimjetnije je bilo izuzetno prljavo hercegnovsko Šetalište, naročito na lokacijama pored kontejnera.

Zbog takve situacije početkom avgusta Javno preduzeće Čistoća DOO Herceg Novi i direktor preduzeća Borivoje Bonić kažnjeni su novčanim kaznama jer, kako je objasnio tadašnji vršilac dužnosti predsjednika opštine Dragan Janković, nisu bili na visini zadatka i stoga je preduzeće kažnjeno sa 500, a Bonić kao odgovrno lice sa 50 eura.

Po riječima Bonića, takvo stanje koje je uslovilo da on bude jedini kažnjeni direktor nekog javnog preduzeća, produkt je objektivnih okolnosti a ne nesavjesnog rada i da je opet veliku ulogu odigrala činjenica da nije sve na vrijeme pripremljeno za početak sezone.

,,Primjenom Zakona o strancima došli smo u situaciju da već početkom februara, u skladu s dogovorom sa Zavodom za zapošljavanje, anketiramo i tražimo sezonsku radnu snagu, računajući da primanje stranaca neće biti odobreno. Do maja smo dobili 19 ponuda iz Zavoda u Novom i četiri iz Pljevalja. Od toga je odustao 21 čovjek. Nakon saopštavanja uslova neki su i probali da rade, ali su nakon dva dana odustali. Zaključiti možemo i sami – bojim se da ne možemo naći na prostoru naše opštine kadar potreban ovom privrednom društvu za osnovnu djelatnost, a to je održavanje javnih površina i pomoćni rad na kamionima”, rekao je Bonić. On je objasnio i da su se, osim s nedostatkom radne snage, susreli i s možda još većim problemom – zastarjelošću mehanizacije, jer su kamioni Čistoće u prosjeku stari 18-19 godina.

,,Pored svega, vozni park nam je okrnjen i za jednu cistijernu koja je na popravci u Podgorici još od aprila zbog samozapaljenja instalacija. Njena popravka se neprekidno prolongira zbog nedostatka djelova. Zato je, da bi se prebacio otpad, preuzeto u zakup vozilo iz Mojkovca, ali ni ono nije u potpunosti ispravno pa je iz njega curila voda. Sanirali smo i to, nabavili hemijska sredstva, pustili cistijerne da peru od 25. jula. Sada se pitam je li iko to uočio jer je nemoguće da smo svi zlonamjerni u smislu ne valja jedan segment. Ja ne mogu zbog tog jednog segmenta dozvoliti da drugi trpe. Niko me u ovoj sezoni nije pitao kako ti radi služba za higijenu i da li imamo primjedbi na resurse”, konstatovao je Bonić i istakao da se njegovo preduzeće uz sve probleme suočilo s rekordnom količinom otpada.

,,Od 17. jula smo uočili da je dnevni rast odvoza otpada u poređenju s prošlom godinom rastao za 20 odsto i kulminirao 18. avgusta sa 103 tone otpada, što znači da je ovo društvo za 1,5 put više moralo da odvozi otpada od onoga koliko može”, naglasio je Bonić.

Na udaru kritike

Načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić kazao je da je u periodu od juna do avgusta, ta služba obavila 2.058 inspekcijska nadzora, od kojih u oblasti saobraćaja 546, a u komunalnoj oblasti 1.585. Istakao je četiri oblasti koje su bile ,,na udaru javnosti”: izlivanje fekalija, čistoća plaža i šetališta, oglašavanje putem audio uređaja i lijepljenje promotivnih plakata, kao i buka.

Za period od tri mjeseca, Komunalna policija je zbog kvarova na kanalizacionoj mreži izdala ukupno 221 upravnu mjeru, 15 u junu, 122 u julu i 84 u avgustu.

Drugi problem koji je Bijelić istakao je čistoća plaža i šetališta.

,,Možda su te dvije zone najatraktivnije za građane i turiste, pa su opravdano najviše na udaru kritike, ali moram istaći i probleme koji su se dešavali, pogotovo na samom početku sezone. Mi imamo 64 kupališta koja imaju zakupce, a veliki broj njih rješenja o zakupu dobio je krajem jula. Samim tim, cijeli jun i dio jula te plaže za koje su kasnije dobijena rješenja, mi smo morali tretirati kao javne površine”, kazao je Bijelić i napomenuo da su zbog toga preduzeću Čistoća morali naložiti čišćenje tih plaža, zbog čega su „trpjele” ostale javne površine.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo