Povežite se sa nama

OKO NAS

HERCEG NOVI: KOMUNALNE SLUŽBE IZNENADILA SEZONA: Škripalo na sve strane

Objavljeno prije

na

Poznata maksima – putare iznenadio snijeg u januaru – u Herceg Novom dobija novu dimenziju: hercegnovske komunalne službe, ovoga ljeta, iznenadila je turistička sezona. Na taj način bi se najkraće mogao sažeti rezime hercegnovske sezone iz ugla sekretara za prostorno planiranje, izgradnju, komunalne djelatnosti i zaštitu životne sredine Mladena Kadića i direktora javnih preduzeća koja su pod tim Sekretarijatom. Opravdanje za takvo stanje na početku ovogodišnje turističke sezone, aktuelna vlast pronalazi u haotičnom stanju koje su naslijedili u januaru kada su preuzeli vlast u Herceg Novom, ali i neočekivano dobroj posjeti turista.

,,Sva lokalna komunalna javna preduzeća u Herceg Novom ušla su u sezonu prilično nepripremljena, jer su sve odluke morale da se donose po skraćenom postupku. To su, prije svega, odluke o privremenim objektima i regulisanju saobraćaja. Ipak, turistička sezona bila je iznad svih očekivanja i bolja od ostalih uprkos greškama koje su tekuće, ali i naslijeđene i Herceg Novi ne zaslužuje negativne ocjene”, kazao je Kadić novinarima. Sezona, za koju se pretpostavljalo da će biti jedna od najlošijih s aspekta turizma, počela je u tom tonu s najrigoroznijim restrikcijama vode u posljednjih nekoliko decenija – Herceg Novi je tokom juna bio pod restrikcijama u vodosnabdijevanju puna 24 dana, od kojih su posljednjih sedam, kako je podsjetila i v.d. direktorica JP Vodovod i kanalizacija Jelena Đaković, bili pod režimom jednosatnog snadbijevanja na teritoriji cijele opštine. U toku istog mjeseca izvršena je kompletna reogranizacija preduzeća, a „na stolu” su već bili „ozbiljni dokumenti s kojima se moralo pozabaviti”.

,,Međutim, od 25. juna Herceg Novi je jedina opština na Crnogorskom primorju koja do današnjeg dana nije imala nijedan dan bez urednog vodosnabdijevanja. Najviše problema, kad je riječ o vodosnabdijevanju u julu i avgustu, imali su stanovnici Tople 3, i na tom problemu će se više poraditi na jesen”, kazala je Đaković. Ona je, uz to, podsjetila na maj, kada je gradu prijetilo isključenje pumpnih postrojenja zbog utrošene električne energije i neplaćenih računa. Finansijskim problemima doprinijelo je i šest neisplaćenih zarada radnicima i to sve, kako je kazala Đaković, nije obećavalo i nije djelovalo da će se neke stvari moći riješiti za kraći vremenski period. Međutim, Novljane i njihove goste ponovo očekuju restrikcije zbog remonta koji je planiran na hidrostanu Plat u oktobru.

,,Očekujemo, međutim, da će restrikcije biti blaže nego u junu, s obzirom na to da smo u međuvremenu uspjeli da izvršimo neke radnje u Konavlima, pa će Herceg Novi prvi put dobiti određenu količinu vode s lokalnog izvorišta. Drugim riječima, iako tunel bude zatvoren, mi ćemo dobijati određenu količinu vode na filter stanici Mojdež i grad će u tom slučaju imati mnogo manje restrikcija”, dodaje Đaković i podsjeća i na povremeno izlivanje kanalizacije na više lokacija duž hercegnovskog Šetališta ovoga ljeta.

,, Došlo je do havarije na glavnoj pumpnoj stanici Forte mare početkom sezone, a uzrok je ljudski faktor, odnosno ubacivanje raznih predmeta u kanalizacioni sistem”, objašnjava Đaković i dodaje da je za nekoliko podmorskih ispusta utvrđeno da nepravilnosti i defekti nisi mogli nastati prirodnim putem.

,,Što se tiče kanalizacionog kolektora, u toku prošla tri mjeseca registrovano je 440 intervencija na redovnom održavanju. Na vodovodnoj mreži u istom periodu popravljeno je 558 kvarova”, objasnila je Đaković i zaključila da se problemi jedino mogu riješiti kada se bude završila izgradnja kanalizacionog kolektora, na kojem bi radovi trebalo da se nastave 15. septembra. Uz to, Đaković je, a uz saglasnost ostalih kolega, naglasila da će se uvesti mnogo rigoroznije kontrole i kažnjavanje neodgovornih građana koji nelegalno sa svojih objekata odvode za atmosferske vode spajaju na kanalizacionu mrežu, čime se pravi ogroman problem i opterećenje na ionako dotrajali sistem. Uz izlive fekalija, u velikom dijelu ovogodišnje ljetnje sezone najprimjetnije je bilo izuzetno prljavo hercegnovsko Šetalište, naročito na lokacijama pored kontejnera.

Zbog takve situacije početkom avgusta Javno preduzeće Čistoća DOO Herceg Novi i direktor preduzeća Borivoje Bonić kažnjeni su novčanim kaznama jer, kako je objasnio tadašnji vršilac dužnosti predsjednika opštine Dragan Janković, nisu bili na visini zadatka i stoga je preduzeće kažnjeno sa 500, a Bonić kao odgovrno lice sa 50 eura.

Po riječima Bonića, takvo stanje koje je uslovilo da on bude jedini kažnjeni direktor nekog javnog preduzeća, produkt je objektivnih okolnosti a ne nesavjesnog rada i da je opet veliku ulogu odigrala činjenica da nije sve na vrijeme pripremljeno za početak sezone.

,,Primjenom Zakona o strancima došli smo u situaciju da već početkom februara, u skladu s dogovorom sa Zavodom za zapošljavanje, anketiramo i tražimo sezonsku radnu snagu, računajući da primanje stranaca neće biti odobreno. Do maja smo dobili 19 ponuda iz Zavoda u Novom i četiri iz Pljevalja. Od toga je odustao 21 čovjek. Nakon saopštavanja uslova neki su i probali da rade, ali su nakon dva dana odustali. Zaključiti možemo i sami – bojim se da ne možemo naći na prostoru naše opštine kadar potreban ovom privrednom društvu za osnovnu djelatnost, a to je održavanje javnih površina i pomoćni rad na kamionima”, rekao je Bonić. On je objasnio i da su se, osim s nedostatkom radne snage, susreli i s možda još većim problemom – zastarjelošću mehanizacije, jer su kamioni Čistoće u prosjeku stari 18-19 godina.

,,Pored svega, vozni park nam je okrnjen i za jednu cistijernu koja je na popravci u Podgorici još od aprila zbog samozapaljenja instalacija. Njena popravka se neprekidno prolongira zbog nedostatka djelova. Zato je, da bi se prebacio otpad, preuzeto u zakup vozilo iz Mojkovca, ali ni ono nije u potpunosti ispravno pa je iz njega curila voda. Sanirali smo i to, nabavili hemijska sredstva, pustili cistijerne da peru od 25. jula. Sada se pitam je li iko to uočio jer je nemoguće da smo svi zlonamjerni u smislu ne valja jedan segment. Ja ne mogu zbog tog jednog segmenta dozvoliti da drugi trpe. Niko me u ovoj sezoni nije pitao kako ti radi služba za higijenu i da li imamo primjedbi na resurse”, konstatovao je Bonić i istakao da se njegovo preduzeće uz sve probleme suočilo s rekordnom količinom otpada.

,,Od 17. jula smo uočili da je dnevni rast odvoza otpada u poređenju s prošlom godinom rastao za 20 odsto i kulminirao 18. avgusta sa 103 tone otpada, što znači da je ovo društvo za 1,5 put više moralo da odvozi otpada od onoga koliko može”, naglasio je Bonić.

Na udaru kritike

Načelnik Komunalne policije Zoran Bijelić kazao je da je u periodu od juna do avgusta, ta služba obavila 2.058 inspekcijska nadzora, od kojih u oblasti saobraćaja 546, a u komunalnoj oblasti 1.585. Istakao je četiri oblasti koje su bile ,,na udaru javnosti”: izlivanje fekalija, čistoća plaža i šetališta, oglašavanje putem audio uređaja i lijepljenje promotivnih plakata, kao i buka.

Za period od tri mjeseca, Komunalna policija je zbog kvarova na kanalizacionoj mreži izdala ukupno 221 upravnu mjeru, 15 u junu, 122 u julu i 84 u avgustu.

Drugi problem koji je Bijelić istakao je čistoća plaža i šetališta.

,,Možda su te dvije zone najatraktivnije za građane i turiste, pa su opravdano najviše na udaru kritike, ali moram istaći i probleme koji su se dešavali, pogotovo na samom početku sezone. Mi imamo 64 kupališta koja imaju zakupce, a veliki broj njih rješenja o zakupu dobio je krajem jula. Samim tim, cijeli jun i dio jula te plaže za koje su kasnije dobijena rješenja, mi smo morali tretirati kao javne površine”, kazao je Bijelić i napomenuo da su zbog toga preduzeću Čistoća morali naložiti čišćenje tih plaža, zbog čega su „trpjele” ostale javne površine.

Nebojša MANDIĆ

Komentari

Izdvojeno

TRI DECENIJE OD PROGLAŠENJA EKOLOŠKE DRŽAVA: Građani prinuđeni da protestima brane prirodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dan uoči obilježavanja 30. godina od proglašenja ekološke države, ekolozi su najavili protest. Smatraju da se nema što slaviti. I pored silnih obećanja nove vlasti, mještani su i dalje prinuđeni da protestima brane svoju životnu sredinu

 

U ponedjeljak 20. septembra obilježiće se 30 godina od proglašenja Crne Gore za ekološku državu. Biće svečano. A na terenu i nema mjesta za pretjerano slavlje. Veliki zagađivači Termoelektrana Pljevlja, Kombinat aluminijuma, Željezara, i dalje nesmetano truju vazduh i prirodu. A kao i prije promjene vlasti građani su prinuđeni da protestima brane životnu sredinu u kojoj žive.

Desetak mještana potkomovskih sela u Andrijevici su prošlog četvrtka uhapšeni nakon što su blokirali prolaz kamiona preduzeća Bojkomerc. Mještani su poručili da je dosta bilo pljačke njihovog bogatstva i traže od Vlade da što hitnije preispitaju koncesione ugovore i da zaustave svaku dalju sječu šume na tom prostoru.

,,Posebno tražimo da se zaustavi izvođenje bilo kakvih radnji u dijelu Bradavca gdje se nalaze izvori pitke vode s kojih se nekoliko sela napaja vodom. To je naš ultimatum, jer ako dozvolimo da se nastavi dalja sječa šume, onda će naša sela zbog pokretanja strmog terena nestati s lica zemlje”, poručio je mještanin Strado Babović.

I prije i poslije hapšenja, mještani zahtijevaju da se što prije, u cilju sprečavanja daljeg uništavanja šuma, vodoizvorišta i putne infraksture od strane koncesionara, iniciraju izmjene zakona o upravljanju državnim resursima.

Vladi se ne žuri, a važeći zakon je na strani koncesionara. Nakaradni zakoni i ugovori iselili su narod sa ovih prostora, kazao je na protestnom skupu održanom u nedjelju u Konjuhu Rašid Marković, koji je govorio u ime drvoprerađivača. ,,Evidentno je da je šumaska mafija potpomognuta svim institucijama i kapacitetima države. S prirodnim resursima nestaje narod sa sjevera i to je državni udar”, istakao je Marković.

Na protestu je drvoprerađivač iz Plava Edin Šarkinović objasnio: ,,Jedan kamion koncesionara preveze u prosjeku oko 40 kubika balvana. Ta drvena masa se prodaje za oko 4.000 eura i ta sirovina ide preko granice. Kada bi taj jedan kamion građe lokalni drvoprerađivači pretvorili u neku uglačanu dasku, imali bi prihod od 12.000 eura, a ako bi od tog drveta uradili patos imali bi 20.000 eura. Takođe, država bi preradom tog drveta uzela četiri puta veći prihod po osnovu PDV-a, u odnosu na ono što daje koncesionar. Uz to, određenim vidom poluprerade zaposlio bi se značajan broj radnika. Sve zajedno ukazuje da je po srijedi velika pljačka naroda i države”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KAKO SE FABRIKA PEŠKIRA NAŠLA U STEČAJNOJ MASI AUTOPREVOZNOG PREDUZEĆA SIMON VOJAŽ: Gume, kočnice, peškiri, dizalice

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ispostavilo se da  fabriku peškira u bihorskom selu Savin bor nije gradio ni  turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

 

Kada je nedavno objavljen oglas za prodaju beranske autoprevozne kompanije “Simon vojaž” kroz stečaj, saznalo se da je u stečajnu masu ušla, i da je zajedno sa cjelokupnom imovinom , na prodaju data i imovina u selu Savin Bor. Tada se i otkrilo da se radi o nesuđenoj fabrici peškira u tom bihorskom selu.

Tako se ispostavilo da ovu fabriku niti je gradio turski bisnismen Ismail Arslan, kako se mislilo, niti predsjednik Opštinskog odbora DPS u Petnjici Mehmed Adrović, koji je bio suvlasnik “Simon vojaža”, prije uvođenja stečaja.

Kada su stupili u štrajk polovinom 2020. godine, radnici “Simon vojaža” su javno pitali zašto je Adrović njihovim novcem pravio fabriku u svom rodnom selu. Tada to niko nije demantovao, a sada se ispostavilo da fabrikazaista  jeste građena novcem “Simon vojaža” i ušla je u stečajnu masu koja će se polovinom oktobra naći na javnoj licitaciji.

Kakvi su samo hvalospjevi ispjevani Ismailu Arslaniju, kome sada nama ni traga, i Mehmedu Adroviću te 2017. godine, neposredno pred lokalne izbore u Petnjici. Četrdesetdvogodišnji Arslani je predstavljen kao suvlasnik kompanije “Euro Bor” u okviru koje je trebalo da radi fabrika peškira i partner Mehmeda Adrovića.

Navodno je tih dana dopremio iz Turske prve metre sirovine za izradu bihorskog peškira koji će, kako je tvrdio „pokoriti“ region.

Arslanov partner u poslu, Mehmed Adrović tada je govorio da je optimizam turskog tekstilca opravdan, a da je njegov portfolio više nego impresivan.

Lokalni mediji pod kontrolom DPS-a potrudili su se i da objave po nešto iz njegove biografije, kao na primjer, da je rođen u Denizliju, turskom gradu poznatom po razvijenoj tekstilnoj industriji. Da je dvadeset godina u poslu sa tekstilom, kao i da je oženjen i da ima troje djece, “koja ga gledaju samo tokom praznika”.

“Moj put je manje-više sličan mnogim biznismenima. Počeo sam kao običan radnik, pekao sam zanat i znao sam svoje sposobnosti. Vrlo brzo sam otvorio fabriku u Denizliju gdje sam zapošljavao 200 radnika” – pričao je Arslani za portal Radio Petnjica.

Ostalo je zapisano i da su njegovi počeci vezani za ogromno tursko tržiše ali je, kako je ispričao, brzo uvidio mogućnosti internacionalnog poslovanja, pa je počeo da osvaja tržišta Francuske, Njemačke, Austrije, SAD, Balkana.

“Već dvije godine radim i za UN. Ne mogu reći o kojim konkretno instituciojama se radi jer je ugovorima to zabranjeno ali mogu reći da je riječ o veoma ozbiljnim poslovima” – tvrdio je Arslani.

Ovaj turski biznismen je ispričao da je sa prijateljem iz Izmira obišao Balkan. Rekao je da zna za Balkan sa istorijskog aspekta kao bitan “ali i to da je sada bitan i kao poželjno tržište”.

“Obišli smo sjever Crne Gore, imali smo puno sastanaka, od kojih su neki bili potpuni promašaji, a neki pun pogodak. Tako sam otkrio i Petnjicu kroz lik i djelo ozbiljnog privrednika Mehmeda Adrovića” – kazao je tada Arslani.

Mehmed mu je navodno u tri sata ujutru, kada su se sastali, rekao da “želi da učini nešto za ovaj narod i da vjeruje u uspjeh”.

“Njegove potrebe i ozbiljnost su se poklopile sa mojim razmišljanjem. Tako je sve krenulo” – pričao je Arslan.

 

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NOVO OBEĆANJE O BOLJEM GAZDOVANJU SPORTSKOM INFRASTRUKUROM KOLAŠINA: Država opet najavljuje pomoć  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najvažniji  objekti kolašinske sportske  infrastrukture  primjer su nebrige i neuspješnih pokušaja Opštine da brine o njima. Ovih dana iz Vlade opet stižu  obećanja o drugačijem  gazdovanju Domom mladih i sportskom halom

 

Sportska hala i Dom mladih u Kolašinu izgrađeni su prije 20 godina, a nijedan od ta dva objekta nije potpuno stavljen u funkciju. Štaviše,  Dom mladih je već deceniju bez ikave namjene i skoro je ruina.  Prema onome što je nedavno, prilikom posjete Kolašinu,  izjavio ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, slijedi obiman posao rješavanja i pravnih i infrastrukturnih problema.

Oba objekta se nalaze u tzv. Sportskoj zoni i oba su dio premabicioznih višedecenijskih planova o Kolašinu kao centru za pripreme vrhunskih sportista. Zajedničko im je i to što ni posle dvije decenije od kako su izgrađeni,  nemaju upotrebne dozvole. Dom mladih, prema podacima,  Uprave za katastar i državnu imovinu Crne Gore,   ni građevinsku.

Taj turistički objekat radio je  svega nekoliko godina i bio je dat na upravljanje privatniku, odnosno Košarkaškom klubu (KK) Gorštak.  Nakon toga, Opština,  čije tada bio vlasništvo, prepustila ga je vandalima i zubu vremena.  Iz objekta je   ukraden namještaj, električni aprati,  polomljena vrata i prozori, fasada uništena…

Gradnja sportske hale u neposrednoj blizini, počela je u  maju 1996. godine. Bio je to  kapitalni projekat podrške  ekonomskom i turističkom razvoju Kolašina. Stavljena je u funkciju 13. jula 2001. godine, a već deceniju kasnije započela je njena kompletna rekonstrukcija. Izgradnju tog objekta, preko tadašnje Direkcije javnih radova, finansirala je Vlada.  Opština je samo ustupila zemljište.   Iz državnog budžeta izdvojen je novac i za rekonstrukciju, koja je podrazumijevala zamjenu  parketa, grijanje na plin i modernizovane svlačionice. Međutim, sve do sada nije završena fasada. Za rekonstrukciju je potrošeno  više od million eura.

Oba objekta su sada vlasništvo države. Dio  imovine u Sportskoj zoni,  prije nekoliko godina,   Opština  je ustupila državi i tako kompenzovala dio pozamašnog poreskog duga.

U više navrata propali su pokušaji kolašinske lokalne vlasti da halom i Domom mladih  gazduje domaćinski.  Formirano je bilo i preduzeće koje je trebalo da  upravlja tiim objektima i ostalom sportskom infrastrukturom.  Međutim, jedinu korist od njega je imao direktor Srećko Medenica.  On je, tokom 2011.  godine bio direktor JP Sportski centar i za to primao zaradu, a u preduzeću niti je bilo više  zaposlenih niti je poznata čime se bavilo.

Hala je Opštini postala prevelik teret i zbog tuga za utrošenu struju od skoro 200.000 eura.   Nekoliko godina  tom objektu je bila isključena električna energija. Sportisti trenirali uz svjetlost šterika, a prostorije su zagrijavali ložeći peći na drva.

U međuvremenu je država navila formiranje novog preduzeća Centar  za pripreme sportista. Te planove sugrađanima je 2014. godine prenio tadašnji predsjednik Opštine Darko Brajušković.

„Imam uvjeravanja sa državnih adresa i da će smještajni kapaciteti u Domu mladih biti preuređeni i podignuti na veći nivo, daleko uslovniji za boravak. Sve to, računajući i nadavno završeni fudbalski teren i još neke infrastrukturne investicije, omogućiće Kolašinu da postane konkurentno mjesto za pripreme sportista, za šta je klimatski idealan”, saopštio je tada  Brajušković.

Projektom, kako je najvaljivano, trebalo je da bude  biće obuhvaćena pored dva objekta i zemljište od 30.000 matara kvadratnih.  Planovi se nikad nijesu obistinili, pa su i Opština i država još jednom pokazale da nijesu imale  volje da brine o vrijednom dijelu sportske infrastrukture.  U Kolašinu sada opet imaju velika očekivanja od države.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo