Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SMRTI REMKE ĆOROVIĆ U BJELOPOLJSKOJ BOLNICI: Porodica još čeka odgovore

Objavljeno prije

na

„O uzroku smrti supruge znam isto koliko i na samom početku, kada je iznenada umrla u bjeopoljskoj bolnici”, kaže za Monitor Senad Ćorović. ,,Tužilaštvo je obustavilo istragu iako su postojale ozbilje sumnje da se radilo o propustu ljekara, i ostavljen sam da se borim sam, da živim u sumnji”, kaže Ćorović.

Njegova supruga, Remka Ćorović (53 godine), koja je liječena na Odjeljenju hirurgije Opšte bolnice Bijelo Polje zbog akutne upale žučne kese, umrla je 18. decembra 2014. tokom laparoskopske operacije kamena u žučnoj kesi.

Laparaskopija se definiše kao minimalno invazivna procedura, poslije koje se pacijent veoma brzo oporavlja i kratko ostaje u bolnici. Smrtnost je veoma mala – jedna do pet osoba na svakih 1000 koji se podvrgnu operaciji, umire.

Nakon što jer Ćorovićeva umrla na operacionom stolu, porodici je iz bjelopoljske bolnice rečeno da je doživjela srčani udar prilikom operativnog procesa. Na papiru od patologa pisalo je: ,,Uzrok smrti nepoznat”.

Krajem januara bio je gotov nalaz sa obdukcije koju je radio Miodrag Šoć. Zaključak obdukcionog zapisnika glasi: Smrt je nasilna i ustupila je usljed naglog poremećaja u srčanom radu zbog nakupljanja krvi u srčanoj kesi iz proboja iste i nakupljanja vazduha u gornjoj duplji: Proboj srčane kese posljedica je dejstva vrha i oštrice mehaničkog oruđa.

Laparaskopija je proceduru kojem se pacijentu u trbušnu šupljinu uvodi instrument koji na vrhu ima oštricu. Kroz njega se u trbušnu šupljinu ispušta ugljen-dioksid kako bi se stvorio razmak između organa, uvodi se teleskop sa malom kamerom i specijalni laparoskopski hirurški instrumenti. Ovom operacijom se uklanja žučna kesa zajedno sa njenim sadržajem i žučnim kamencima ako su prisutni.

Načelnik huruškog odjeljenja u bjelopoljskoj bolnici Duško Miladinović uhapšen je 11. februara. Pedesetpetogodišnji ljekar terećen je da je počinio teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa krivičnim djelom nesavjesno pružanje ljekarske pomoći. ,,Policijsko tužilačke aktivnosti sprovedene u prethodnom periodu ukazuju na sumnju da je počinio ovo krivično djelo 18. decembra, kada je prilikom hirurške intervencije operacije došlo do smrti pacijentkinje iz Bijelog Polja”, saopštili su iz policije.

Miladinović je negirao da je počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Tužiocu je iznio odbranu i tvrdio da je sve učinio u skladu sa profesionalnim standardima i etikom. Objasnio je da se operacije laparaskopskom metodom u ovoj bolnici rade od 2007. te da je on sam izvršio oko 200 takvih operacija, kojima se operiše žučna kesa i radi biopsija jetre. Kazao je i da ne zna što može da bude uzrok smrti.

Nakon hapšenja,Senad Ćorović je kazao da je porodica od početka sumnjala u okolnosti pod kojima je njegova supruga umrla. ,,Danas je 52 dana otkada je moja supruga preminula i za sve to vrijeme nismo saznali od čega je tačno umrla. Na jednom papiru koji sam prilikom njene sahrane dobio od patologa, pisalo je da je uzrok smrti nepoznat, kazao je tada Ćorović i dodao da su im Ijekari, naknadno, objasnili da je uzrok smrti srčani udar.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je od 11. do 20. februara saslušalo sve doktore i medicinske sestre koji su učestvovali u ovom operativnom zahvatu: pored Duška Miladinovića, saslušan je i Milivoje Stijović, Marijana Vuković, Milica Mihailović, Sabahudin Kajević, Miodrag Sekulić, Sead Ećo i Mališa Leković.

Tokom saslušanja anesteziolog Miodrag Sekulić, koji je pozvan u salu da pomogne u reanimaciji pacijentice, izjavio je da je pitao hirurge ,,da nijesu nešto proboli, ali niko ništa nije odgovarao”. Da je ovo pitanje postavljeno, potvrdila su još tri svjedoka.

Nakon Miladinovićevog hapšenja reagovao je Kolegijum bjelopoljske bolnice: ,,Prihvatamo da za svoje stručne greške odgovaramo, kada se dokažu, ali se na slažemo, da se sa nama postupa kao sa kriminalcima, zbog redovnog rada koji obavljamo, bez dokazane stručne greške”. Oni su istakli da su o hapšenju saznali iz medija, a da do tada ustanova još nije bila obaviještena o obducijskom nalazu, ,,kojim je vjerovatno utvrđen uzrok smrti”, naveli su.

Ovaj slučaj donio je dodatni negativni publicitet bolnici u Bijelom Polju, nakon skandala iz novembra prošle godine kada je inficirano pet beba, od kojih je jedna preminula.

Mediji su tada objavili izvještaj komisije Ministarstva zdravlja iz 2008. koja je provjeravajući stanje u Opštoj bolnici u Bijelom Polju ustanovila katastrofalno stanje na hirurškom odjeljenju. ,,Rad na hiruškom odjeljenju odvija se potpuno mimo standarda savremene hiruške prakse i nauke. Upravljanje hiruških odjeljenjem je potpuno neorganizovano i nefektivno. Niko živi ne zna koliko je bilo reintervencija. Sa svim parametrima važnim za ocjenu kvaliteta stručnog rada Uprava i Odjeljenje su ‘licitirali’, pa je Komisija imala ozbiljan posao da ustanovi sve bitne parametre vezane za organizaciju tog odjeljenja”, navodi se u Izvještaju.

Komisija je utvrdila i da organizacija bolnice normativno potpuno neuređena, te da za sve ljekare nema licenci. Precizirano je i da načelnik huruškog odjeljenja Miladinović ,,nema dokaz o stručnoj spremi, niti ostale valjane dokumente o stručnoj osposobljenosti”.

Miladinović kome je nakon hapšenja određen pritvor od 30 dana, pušten je odlukom Višeg suda iz zatvora krajem februara.

U VDT Bijelo Polje je 11. maja stiglo vještačenje predmeta o smrti Remke Ćorović Sudskomedicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu. Zaključili su da je ,,smrt Remke Ćorović nasilna i da je nastupila usled poremećaja disanja zbog prodora vazduha iz trbušne u grudnu duplju tokom hirurške intervencije”.

Na pitanje kako je došlo do prodora vazduha u gornju duplju, Odbor je odgovorio: ,,U konkretnom slučaju najverovatnije se radi o urođenim malim defektima na obe polovine kupole pregače, kroz koje je gas ubrizgan u trbušnu duplju pod pritiskom prodro u grudnu duplju. Ovakva urođena anomalija se preoperativno ne može dijagnostifikovati, a prilikom obdukcije kupole pregače nisu detaljno pregledane”.

Objašnjenje da je smrt, kako je formulisano – najvjerovatnije nastupila zbog urođenih malih defekata, nije zadovoljila porodicu Ćorović pa su tražili da se tijelo ekshumira i da se ponovo uradi obdukcija. Odbor iz Beograda je u dopuni vještačenja, koja je VDT-u dostavljena 15. juna, naveo da se zbog protoka vremena ekshumacijom i ponovnom obdukcijom ne bi mogao ustanoviti bilo kakav relevantni nalaz.

Vještačenjem je ustanovljeno da tokom operacije nije praćen parcijalni pritisak ugljen dioksida u izdahnutom gasu (kapnografija). Navedeno je da je kapnografija neophodna tokom ovakve vrste operacija koje podrazumijevaju uduvavanje ugljen-dioksida u trbuh. ,,Izvođenje laparoskopske operacije bez kapnografije s medicinskog aspekta je pogrešno (vitium artis)”!

Bjelopoljskoj bolnici smo poslali pitanja: Kada su u Opštoj bolnici Bijelo Polje počele da se izvode operacije laparaskopskim putem? Koliko je operacija do sada urađeno? Koliko su česte komplikacije prilikom ovakvih operacija u Vašoj bolnici? Da li Opšta bolnica opremljena kapnografom? Da li je prilikom operacije pokojne Remke Ćorović taj aparat korišten?

Do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.

Početkom jula VDT je obustavilo istragu protiv Duška Miladinovića. Kao razlog navedeno je da ne postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo.

Senad Ćorović za Monitor tvrdi da je sve zataškano na nivou bolnice, Ministarstva zdravlja i suda. ,,Svi znaju kakvo je stanje u bjelopoljskoj bolnici. Koliko je tu nemara i korupcije. No, to se ne može dokazati. Oni koji se izliječe su zadovoljni, a oni kao ja, kojima neko umre, te priče nikoga ne interesuju”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo