Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ SMRTI REMKE ĆOROVIĆ U BJELOPOLJSKOJ BOLNICI: Porodica još čeka odgovore

Objavljeno prije

na

„O uzroku smrti supruge znam isto koliko i na samom početku, kada je iznenada umrla u bjeopoljskoj bolnici”, kaže za Monitor Senad Ćorović. ,,Tužilaštvo je obustavilo istragu iako su postojale ozbilje sumnje da se radilo o propustu ljekara, i ostavljen sam da se borim sam, da živim u sumnji”, kaže Ćorović.

Njegova supruga, Remka Ćorović (53 godine), koja je liječena na Odjeljenju hirurgije Opšte bolnice Bijelo Polje zbog akutne upale žučne kese, umrla je 18. decembra 2014. tokom laparoskopske operacije kamena u žučnoj kesi.

Laparaskopija se definiše kao minimalno invazivna procedura, poslije koje se pacijent veoma brzo oporavlja i kratko ostaje u bolnici. Smrtnost je veoma mala – jedna do pet osoba na svakih 1000 koji se podvrgnu operaciji, umire.

Nakon što jer Ćorovićeva umrla na operacionom stolu, porodici je iz bjelopoljske bolnice rečeno da je doživjela srčani udar prilikom operativnog procesa. Na papiru od patologa pisalo je: ,,Uzrok smrti nepoznat”.

Krajem januara bio je gotov nalaz sa obdukcije koju je radio Miodrag Šoć. Zaključak obdukcionog zapisnika glasi: Smrt je nasilna i ustupila je usljed naglog poremećaja u srčanom radu zbog nakupljanja krvi u srčanoj kesi iz proboja iste i nakupljanja vazduha u gornjoj duplji: Proboj srčane kese posljedica je dejstva vrha i oštrice mehaničkog oruđa.

Laparaskopija je proceduru kojem se pacijentu u trbušnu šupljinu uvodi instrument koji na vrhu ima oštricu. Kroz njega se u trbušnu šupljinu ispušta ugljen-dioksid kako bi se stvorio razmak između organa, uvodi se teleskop sa malom kamerom i specijalni laparoskopski hirurški instrumenti. Ovom operacijom se uklanja žučna kesa zajedno sa njenim sadržajem i žučnim kamencima ako su prisutni.

Načelnik huruškog odjeljenja u bjelopoljskoj bolnici Duško Miladinović uhapšen je 11. februara. Pedesetpetogodišnji ljekar terećen je da je počinio teško krivično djelo protiv zdravlja ljudi u vezi sa krivičnim djelom nesavjesno pružanje ljekarske pomoći. ,,Policijsko tužilačke aktivnosti sprovedene u prethodnom periodu ukazuju na sumnju da je počinio ovo krivično djelo 18. decembra, kada je prilikom hirurške intervencije operacije došlo do smrti pacijentkinje iz Bijelog Polja”, saopštili su iz policije.

Miladinović je negirao da je počinio djelo koje mu se stavlja na teret. Tužiocu je iznio odbranu i tvrdio da je sve učinio u skladu sa profesionalnim standardima i etikom. Objasnio je da se operacije laparaskopskom metodom u ovoj bolnici rade od 2007. te da je on sam izvršio oko 200 takvih operacija, kojima se operiše žučna kesa i radi biopsija jetre. Kazao je i da ne zna što može da bude uzrok smrti.

Nakon hapšenja,Senad Ćorović je kazao da je porodica od početka sumnjala u okolnosti pod kojima je njegova supruga umrla. ,,Danas je 52 dana otkada je moja supruga preminula i za sve to vrijeme nismo saznali od čega je tačno umrla. Na jednom papiru koji sam prilikom njene sahrane dobio od patologa, pisalo je da je uzrok smrti nepoznat, kazao je tada Ćorović i dodao da su im Ijekari, naknadno, objasnili da je uzrok smrti srčani udar.

Više državno tužilaštvo u Bijelom Polju je od 11. do 20. februara saslušalo sve doktore i medicinske sestre koji su učestvovali u ovom operativnom zahvatu: pored Duška Miladinovića, saslušan je i Milivoje Stijović, Marijana Vuković, Milica Mihailović, Sabahudin Kajević, Miodrag Sekulić, Sead Ećo i Mališa Leković.

Tokom saslušanja anesteziolog Miodrag Sekulić, koji je pozvan u salu da pomogne u reanimaciji pacijentice, izjavio je da je pitao hirurge ,,da nijesu nešto proboli, ali niko ništa nije odgovarao”. Da je ovo pitanje postavljeno, potvrdila su još tri svjedoka.

Nakon Miladinovićevog hapšenja reagovao je Kolegijum bjelopoljske bolnice: ,,Prihvatamo da za svoje stručne greške odgovaramo, kada se dokažu, ali se na slažemo, da se sa nama postupa kao sa kriminalcima, zbog redovnog rada koji obavljamo, bez dokazane stručne greške”. Oni su istakli da su o hapšenju saznali iz medija, a da do tada ustanova još nije bila obaviještena o obducijskom nalazu, ,,kojim je vjerovatno utvrđen uzrok smrti”, naveli su.

Ovaj slučaj donio je dodatni negativni publicitet bolnici u Bijelom Polju, nakon skandala iz novembra prošle godine kada je inficirano pet beba, od kojih je jedna preminula.

Mediji su tada objavili izvještaj komisije Ministarstva zdravlja iz 2008. koja je provjeravajući stanje u Opštoj bolnici u Bijelom Polju ustanovila katastrofalno stanje na hirurškom odjeljenju. ,,Rad na hiruškom odjeljenju odvija se potpuno mimo standarda savremene hiruške prakse i nauke. Upravljanje hiruških odjeljenjem je potpuno neorganizovano i nefektivno. Niko živi ne zna koliko je bilo reintervencija. Sa svim parametrima važnim za ocjenu kvaliteta stručnog rada Uprava i Odjeljenje su ‘licitirali’, pa je Komisija imala ozbiljan posao da ustanovi sve bitne parametre vezane za organizaciju tog odjeljenja”, navodi se u Izvještaju.

Komisija je utvrdila i da organizacija bolnice normativno potpuno neuređena, te da za sve ljekare nema licenci. Precizirano je i da načelnik huruškog odjeljenja Miladinović ,,nema dokaz o stručnoj spremi, niti ostale valjane dokumente o stručnoj osposobljenosti”.

Miladinović kome je nakon hapšenja određen pritvor od 30 dana, pušten je odlukom Višeg suda iz zatvora krajem februara.

U VDT Bijelo Polje je 11. maja stiglo vještačenje predmeta o smrti Remke Ćorović Sudskomedicinskog odbora Medicinskog fakulteta u Beogradu. Zaključili su da je ,,smrt Remke Ćorović nasilna i da je nastupila usled poremećaja disanja zbog prodora vazduha iz trbušne u grudnu duplju tokom hirurške intervencije”.

Na pitanje kako je došlo do prodora vazduha u gornju duplju, Odbor je odgovorio: ,,U konkretnom slučaju najverovatnije se radi o urođenim malim defektima na obe polovine kupole pregače, kroz koje je gas ubrizgan u trbušnu duplju pod pritiskom prodro u grudnu duplju. Ovakva urođena anomalija se preoperativno ne može dijagnostifikovati, a prilikom obdukcije kupole pregače nisu detaljno pregledane”.

Objašnjenje da je smrt, kako je formulisano – najvjerovatnije nastupila zbog urođenih malih defekata, nije zadovoljila porodicu Ćorović pa su tražili da se tijelo ekshumira i da se ponovo uradi obdukcija. Odbor iz Beograda je u dopuni vještačenja, koja je VDT-u dostavljena 15. juna, naveo da se zbog protoka vremena ekshumacijom i ponovnom obdukcijom ne bi mogao ustanoviti bilo kakav relevantni nalaz.

Vještačenjem je ustanovljeno da tokom operacije nije praćen parcijalni pritisak ugljen dioksida u izdahnutom gasu (kapnografija). Navedeno je da je kapnografija neophodna tokom ovakve vrste operacija koje podrazumijevaju uduvavanje ugljen-dioksida u trbuh. ,,Izvođenje laparoskopske operacije bez kapnografije s medicinskog aspekta je pogrešno (vitium artis)”!

Bjelopoljskoj bolnici smo poslali pitanja: Kada su u Opštoj bolnici Bijelo Polje počele da se izvode operacije laparaskopskim putem? Koliko je operacija do sada urađeno? Koliko su česte komplikacije prilikom ovakvih operacija u Vašoj bolnici? Da li Opšta bolnica opremljena kapnografom? Da li je prilikom operacije pokojne Remke Ćorović taj aparat korišten?

Do zaključenja ovog broja odgovori nijesu stigli.

Početkom jula VDT je obustavilo istragu protiv Duška Miladinovića. Kao razlog navedeno je da ne postoje dokazi iz kojih proizilazi osnovana sumnja da je izvršio krivično djelo.

Senad Ćorović za Monitor tvrdi da je sve zataškano na nivou bolnice, Ministarstva zdravlja i suda. ,,Svi znaju kakvo je stanje u bjelopoljskoj bolnici. Koliko je tu nemara i korupcije. No, to se ne može dokazati. Oni koji se izliječe su zadovoljni, a oni kao ja, kojima neko umre, te priče nikoga ne interesuju”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA PROTIV VESELINA VELJOVIĆA: Skaj prepiska u centru pažnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se SDT stavom da je vijeće Višeg suda potvrdilo da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije predstavlja zakonit dokaz. Veljovićev advokat tvrdi suprotno

 

Viši sud u Podgorici potvrdio je optužnicu protiv bivšeg direktora Uprave policije Veselina Veljovića. Optužnicom je obuhvaćeno 15 osoba koje se terete za stvaranje kriminalne organizacije, krijumčarenje, pranje novca i zloupotreba službenog položaja. Podsjećamo, Veljović se tereti da je 2020. godine postao pripadnik kriminalne organizacije koju je 2018. godine formirao Aleksandar Mrkić radi šverca cigareta i pranja para. Konkretno, tereti se da je 25. decembra 2020. godine Mrkiću dojavio da će policija pretresti prostorije koje koristi pripadnik njegove kriminalne organizacije Mujo Nikočević.

Nakon potvrđivanja optužnice, oglasilo se i Specijalno državno tužilaštvo koje se saopštilo da je vijeće suda potvrdilo pravno stanovište SDT-a da sadržina dekriptovane komunikacije preko SKY ECC aplikacije, pribavljena u postupku međunarodne pravne pomoći u krivičnim stvarima, predstavlja zakonit dokaz. „Nema razloga da se dovodi u sumnju zakonitost procedure pred nadležnim inostranim pravosudnim organom koji je taj dokaz prikupio, te da se svakako međunarodna saradnja zasniva na međusobnom povjerenju, odnosno pretpostavci da je dokaz u drugoj državi pribavljen na zakonit način“, piše u saopštenju koje potpisuje specijalni tužilac Vukas Radonjić.

Veljovićev advokat Mihailo Volkov u razgovoru za Monitor kaže da ga odluka Višeg suda kojom se potvrđuje optužnica protiv njegovog klijenta nije iznenadila. Naprotiv, tvrdi, to je i očekivao. „Nijesam vjerovao da će vanraspravno vijeće Višeg suda imati dovoljno pravne kuraži da obustavi postupak, posebno pri činjenici da se u dijelu Veselina Veljovića kompletna osnovana sumnja bazira samo na navodnoj skaj prepisci koja, uzgred, ni sama po sebi nije krivično opterećujuća. Svako onaj ko je bio u Višem sudu na tim ročištima zna kvalitet takvih rješenja i značaj samog instituta potvrđivanja optužnice koji će vrlo brzo da nestane iz zakonske procedure. Tako da s tim u vezi nijesam iznenađen“, kazao je Volkov.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE INSTITUTA ALTERNATIVA: Preko 5.000 službenih automobila

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrijednost prevoznih sredstava u državnom vlasništvu je blizu 20 miliona eura. Ogromni vozni park institucijama nije dovoljan, pa je za ovu godinu najavljena kupovina još automobila u vrijednosti od najmanje četiri miliona eura

 

Prema podacima MUP-a iz februara 2024. godine, u Crnoj Gori je registrovano 4.658 vozila u državnoj svojini, što je za 377 više u odnosu na 2022. podaci su iz istraživanja koje je uradio Institut Alternativa.

Podaci MUP-a pokazuju da 4.658 vozila koristi 460 institucija. Najviše vozila ima MUP – 550. Potom slijedi Pošta Crne Gore – 345, Uprava policije – 181, Glavni grad Podgorica – 169, ANB – 119. Više desetina registrovanih vozila imaju i Uprava za inspekcijske poslove – 90, Uprava prihoda i carina – 77, Monteput – 72, Zavod za hitnu medicinsku pomoć – 54, Uprava za katastar i državnu imovinu – 44, Uprava za šume i Radio-televizija Crne Gore – po 43, Uprava za izvršenje krivičnih sankcija – 42, Putevi – 40, Aerodromi – 39, Uprava za bezbjednost hrane, veterinu i fitosanitarne poslove – 38.

Ovi podaci nijesu  cjelovit pokazatelj broja vozila koja se koriste za potrebe državnih i lokalnih organa i institucija, te troškova koji nastaju njihovim korišćenjem. U ovaj broj ne ulaze vozila koja državne institucije uzimaju na lizing, s obavezom povraćaja vozila nakon isteka ugovorenog perioda, kao što su u prethodnom periodu radile Uprava za inspekcijske poslove i Uprava policije. Iako po državni budžet nastaju troškovi za ta vozila (višegodišnji zakup, troškovi goriva…) i koja neminovno čine vozni park državne institucije, ta vozila registruju davaoci lizinga, pa se ne prikazuju u broju vozila registovanih na državni organ.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

RAZVOJ KOLAŠINA ZAOBILAZI KOLAŠINCE: Više gradilišta, veća stopa nezaposlenosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

To što Kolašin, kako predstavnici vlasti vole da kažu,  doživljava ekspanzivan razvoj , nije uticalo značajnije na  rast broja zaposlenih koji žive u tom gradu.  Na  kolašinskim gradilištima rade , mahom, strani državljani

 

Iako je u Kolašinu   između 15 i 20 aktivnih gradilišta, tokom minule godine prijavljeno je svega sedam slobodnih radnih mjesta iz oblasti građevinarstava. Investicioni bum, za sada, onima koji traže posao nije donio skoro nikavu korist, pa je stopa nezaposlenosti u toj opštini  više nego duplo veća od državnog prosjeka i iznosi čak 33,8 odsto. Na evidenciji  Biroa rada je 795 Kolašinca ili 10 više, nego, recimo, 2018. godine,  kada je stopa nezaposlenosti bila oko 25 odsto.

Broj nezaposlenih lani, u odnosu na  2022. godinu,  smanjen je za 8,7 odsto. U  kvalifikacionoj strukturi  dominaniraju oni sa III, IV i V nivoom kvalifikacija obrazovanja (52,7 odsto). Među Kolašinkama i Kolašincima koji traže posao oko 10 odsto je visokoškolaca. Prema Informaciji, koju su nedavno iz Zavoda  za zapošljavanje (ZZZ) dostavili lokalnom parlamentu, na posao je u decembru prošle  godine čekalo 76 osoba sa invaliditetom, što je za pet manje u odnosu na isti period prethodne godine.

“U 2023. godini Birou rada poslodavci su prijavili 284 slobodna radna mjesta, što u odnosu na isti period prethodne godine, predstavlja smanjenje od 16,2 odsto. U istom tom periodu broj prijavljenih slobodnih mjesta u Crnoj Gori porastao je za 5,5 odsto”, piše u dokumentu dostavljenom Skupštini opštine (SO). Kolašinski poslodavci lani  su iskazali najveću potrebu za srednjoškolskim zanimanjima (114 prijavljenih slobodnih radnih mjesta), zatim za visokoškolcima (95), dok je bilo 75 slobodnih radnih mjesta za zanimanja I i II nivoa obrazovanja. Najviše slobodnih radnih mjesta prijavljeno je u djelatnosti obrazovanja, usluge smještaja i ishrane, te administrativne i pomoćne uslužne djelatnosti.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo