Povežite se sa nama

OKO NAS

POD KAKVIM USLOVIMA RADE KOLAŠINCI ANGAŽOVANI KOD CRBC: Plate pokvarile idilu

Objavljeno prije

na

Preko 200 nezapošljenih Kolašinca pokazalo je interesovanje da radi na izgradnji auto puta. Većina od njih, kažu u kancelariji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), trebalo bi i da završe obuku za neko od zanimanja potrebnih u građevinrstvu. Ta obećanja, uz ona o solidnim zaradama i relativno dugoročnom radnom angažmanu, bila su razlog za optimizam i entuzijazam mnogih sa zavidnim stažom na evididenciji ZZZ.

Optimizma, prilikom zvaničnih posjeta i susreta, nije falilo ni kod predstavnika izvršne vlasti ali ni kod direktora CRBC za Crnu Goru Gao Jang. Prva grupa Kolašinca sa novim zanimanjima stečenim nakon upriličene obuke biće, prema najavama, zapošljena u prvoj polovini septembra.

U međuvremenu, na desetine njihovih sugrađana već je ugovorima o radu na određeno vrijeme angažovano na pripremnim radovima za auto-put. Oni koji su, tokom minulih mjeseci, razgovarali s novinarima o uslovima rada kod Kineza ili su, pozivajući se na pravila ugovora, ćutali o uslovima rada i svojim zaradama ili nijesu skrivali zadovoljstvo dobrim dnevnicama i profesionalnošću poslodavaca. Tu idiličnu sliku saradnje CRBC sa lokalnim stanovništvom i izjave o korektnom poslovnom odnosu nedavno su narušili incidenti na gradilištu zbog kojih je intervenisala i policija.

Konflikt je nastao pri potpisivanju novih ugovora, kojima su, zato što, navodno, nema dopunskog rada skraćeni i broj radnih sati ali i zarade. Kolašinci Nenad Vlahović i Mileta Jelić, do nedavno angažovani na određeno vrijeme kao građevinski radnici u kineskoj komapaniji, novinarima su ispričali da su od poslodavaca trpjeli mobing, te da ih je agencija Outsourcing iz Podgorice, preko koje su dobili posao, izrabljivala.

„Zbog nekorektnog ponašanja pretpostavljenih, zbog iživljavanja nad radnicima, zbog umanjivanja zarade i selektivnog obnavljanja ugovora, ja sam napustio posao, odnosno, nijesam hteo da potpišem novi ugovor. Sramota je da su nam na početku obećali plate od preko 600 eura mjesečno, da bi sada došli do nekih 250 eura”, tvrdi Vlahović.

On kaže da je u prvom ugovoru pisalo da im je dnevnica 24 eura. Prema drugom ugovoru trebalo je da im bruto mjesečna zarada bude 523 eura. Međutim, kako tvrde Jelić i Vlahović, posljednji ugovori koji su im ponuđeni bili su sa bruto zaradom od svega 432 eura. Oni, takođe, kažu da im agencija preko koje su se zaposlili nije uplaćivala ni poreze ni doprinose, ali ni osiguranje.

Ispovijest dvojice Kolašinaca novinarima ohrabrila je još nekolicinu njihovih bivših kolega da, istina anonimno, progovore o uslovima rada. Zbog uglavnom anonimnih pritužbi inspekcija rada je već tri puta tokom ljeta provjeravala da li agencija Outsourcing i kineska kompanija CRBC krše zakon.

Prilikom inspekcijskog nadzora na gradilištu autoputa Bar-Boljari, na dionici Smokavac-Uvač-Mateševo (lokacija Jabuka), inspekcija rada utvrdila je izvjesne nepravilnosti.

„U mjestu izvođenja radova (na gradilištu) za radno angažovana lica nijesu se nalazili ugovori o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, zatečeno je devet lica bez zaključenog ugovora o radu, nije donijet akt o rasporedu korišćenja sedmičnog odmora zaposlenih. Ustanovljeno je i neposjedovanje izvještaja o zdravstvenom pregledu pet rukovaoca građevinskim mašinama”, kazala je PR te službe Milena Ostojić.

Na osnovu utvrđenih nepravilnosti, kaže Ostojić, glavnom izvođaču je izrečena jedna novčana kazna na licu mjesta, podizvođaču pet, dok su agenciji za ustupanje zaposlenih izrečne dvije novčane kazne prekršajnim nalozima na licu mjesta. Naloženo je, takođe, da se otklone ustanovljene nepravilnosti. I one su, tvrde u Upravi za inspekcijske poslove, u ostavljenom roku i otklonjene.

„Nadzorom obavljenim 14. avgusta ove godine, na osnovu prijave radno angažovanih lica u firmi CRBC preko Agencije za ustupanje zaposlenih Outsourcing, a u vezi sa isplatom zarada za vrijeme državnog praznika Dana državnosti i isplate prekovremenih časova rada, utvrđeno je da je zaposlenima u Agenciji izvršena isplata zarada sa uvećanjem, po osnovu prazničnog i svih ostvarenih časova prekovremenog rada za 62 zaposlena”, rekla je Ostojić, dodajući da su „inspektori rada preduzeli sve mjere u okviru svojih nadležnosti, uvidom u relevantnu dokumentaciju (ugovore o radu, platne liste, sporazum o ustupanju zaposlenih između glavnog izvođača i agencije)”.

Izvršni direktor agencije Outsourcing Veliša Stamatović, demantovao je tvrdnje Kolašinaca i optužio ih da su pokušali da opstruiraju rad agencije i njenog klijenta (CRBC). Prema njegovim riječima, zaposleni su ,,u vidno alkoholisanom stanju iskazali agresiju i prijetili ugrožavanjem bezbjednosti prisutnim radnicima agencije, zbog čega je reagovala i policija”

Stamatović navodi da je Outsourcing prva licencirana agencije te vrste na crnogorskom tržištu koja je minule četiri godine sarađivala s više stotina klijenata ustupajući im nekoliko hiljada zaposlenih. Kao i uvijek, kazao je on, i u poslovnoj saradnji sa CRBC-om su poštovali zakon. ,,Radnici se uredno prijavljuju na obavezno socijalno osiguranje, neto zarada i doprinosi im se isplaćuju iz mjeseca u mjesec i svi radnici su dodatno osigurani po osnovu kolektivnog osiguranja kod osiguravajuće kuće s kojom Agencija ima sklopljen ugovor”.

Prevodilac u kineskoj kompaniji CRBC Vesko Kovijanić objašnjava da je do promjene iznosa zarade došlo zbog toga što je novim ugovorom definisano da će zaposleni raditi 40 sati sedmično, to jest da nema prekovremenog rada.

,,Ponašanje Kolašinca koji su iznijeli optužbe na račun kompanije za koju radim bilo je nedolično. Odnos CRBC prema njima bio je sve vrijeme radnog angažmana više nego korektan. I, naravno, do detalja u skladu sa zakonom”, tvrdi on.

Očigledno je da su se, makar u ovoj fazi saradnje kineske kompanije sa domaćom radnom snagom, pojavili nesporazumi koji govore o tome da Kolašinci neće dobiti baš sve što su očekivali angažmanom u CRBC. Bilo da je riječ o nepoštovanju zakona od strane poslodavca ili neprilagođenosti radnih navika Kolašinca onome što od zapošljenih traže velike kompanije u svijetu, uglavnom – početni entuzijazma ostao je iza nas. Sada se valja navići na ponuđene uslove ili vratiti radne knjižice u kancelarije ZZZ.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo