Povežite se sa nama

OKO NAS

POD KAKVIM USLOVIMA RADE KOLAŠINCI ANGAŽOVANI KOD CRBC: Plate pokvarile idilu

Objavljeno prije

na

kolasin

Preko 200 nezapošljenih Kolašinca pokazalo je interesovanje da radi na izgradnji auto puta. Većina od njih, kažu u kancelariji Zavoda za zapošljavanje (ZZZ), trebalo bi i da završe obuku za neko od zanimanja potrebnih u građevinrstvu. Ta obećanja, uz ona o solidnim zaradama i relativno dugoročnom radnom angažmanu, bila su razlog za optimizam i entuzijazam mnogih sa zavidnim stažom na evididenciji ZZZ.

Optimizma, prilikom zvaničnih posjeta i susreta, nije falilo ni kod predstavnika izvršne vlasti ali ni kod direktora CRBC za Crnu Goru Gao Jang. Prva grupa Kolašinca sa novim zanimanjima stečenim nakon upriličene obuke biće, prema najavama, zapošljena u prvoj polovini septembra.

U međuvremenu, na desetine njihovih sugrađana već je ugovorima o radu na određeno vrijeme angažovano na pripremnim radovima za auto-put. Oni koji su, tokom minulih mjeseci, razgovarali s novinarima o uslovima rada kod Kineza ili su, pozivajući se na pravila ugovora, ćutali o uslovima rada i svojim zaradama ili nijesu skrivali zadovoljstvo dobrim dnevnicama i profesionalnošću poslodavaca. Tu idiličnu sliku saradnje CRBC sa lokalnim stanovništvom i izjave o korektnom poslovnom odnosu nedavno su narušili incidenti na gradilištu zbog kojih je intervenisala i policija.

Konflikt je nastao pri potpisivanju novih ugovora, kojima su, zato što, navodno, nema dopunskog rada skraćeni i broj radnih sati ali i zarade. Kolašinci Nenad Vlahović i Mileta Jelić, do nedavno angažovani na određeno vrijeme kao građevinski radnici u kineskoj komapaniji, novinarima su ispričali da su od poslodavaca trpjeli mobing, te da ih je agencija Outsourcing iz Podgorice, preko koje su dobili posao, izrabljivala.

„Zbog nekorektnog ponašanja pretpostavljenih, zbog iživljavanja nad radnicima, zbog umanjivanja zarade i selektivnog obnavljanja ugovora, ja sam napustio posao, odnosno, nijesam hteo da potpišem novi ugovor. Sramota je da su nam na početku obećali plate od preko 600 eura mjesečno, da bi sada došli do nekih 250 eura”, tvrdi Vlahović.

On kaže da je u prvom ugovoru pisalo da im je dnevnica 24 eura. Prema drugom ugovoru trebalo je da im bruto mjesečna zarada bude 523 eura. Međutim, kako tvrde Jelić i Vlahović, posljednji ugovori koji su im ponuđeni bili su sa bruto zaradom od svega 432 eura. Oni, takođe, kažu da im agencija preko koje su se zaposlili nije uplaćivala ni poreze ni doprinose, ali ni osiguranje.

Ispovijest dvojice Kolašinaca novinarima ohrabrila je još nekolicinu njihovih bivših kolega da, istina anonimno, progovore o uslovima rada. Zbog uglavnom anonimnih pritužbi inspekcija rada je već tri puta tokom ljeta provjeravala da li agencija Outsourcing i kineska kompanija CRBC krše zakon.

Prilikom inspekcijskog nadzora na gradilištu autoputa Bar-Boljari, na dionici Smokavac-Uvač-Mateševo (lokacija Jabuka), inspekcija rada utvrdila je izvjesne nepravilnosti.

„U mjestu izvođenja radova (na gradilištu) za radno angažovana lica nijesu se nalazili ugovori o radu i prijave na obavezno socijalno osiguranje, zatečeno je devet lica bez zaključenog ugovora o radu, nije donijet akt o rasporedu korišćenja sedmičnog odmora zaposlenih. Ustanovljeno je i neposjedovanje izvještaja o zdravstvenom pregledu pet rukovaoca građevinskim mašinama”, kazala je PR te službe Milena Ostojić.

Na osnovu utvrđenih nepravilnosti, kaže Ostojić, glavnom izvođaču je izrečena jedna novčana kazna na licu mjesta, podizvođaču pet, dok su agenciji za ustupanje zaposlenih izrečne dvije novčane kazne prekršajnim nalozima na licu mjesta. Naloženo je, takođe, da se otklone ustanovljene nepravilnosti. I one su, tvrde u Upravi za inspekcijske poslove, u ostavljenom roku i otklonjene.

„Nadzorom obavljenim 14. avgusta ove godine, na osnovu prijave radno angažovanih lica u firmi CRBC preko Agencije za ustupanje zaposlenih Outsourcing, a u vezi sa isplatom zarada za vrijeme državnog praznika Dana državnosti i isplate prekovremenih časova rada, utvrđeno je da je zaposlenima u Agenciji izvršena isplata zarada sa uvećanjem, po osnovu prazničnog i svih ostvarenih časova prekovremenog rada za 62 zaposlena”, rekla je Ostojić, dodajući da su „inspektori rada preduzeli sve mjere u okviru svojih nadležnosti, uvidom u relevantnu dokumentaciju (ugovore o radu, platne liste, sporazum o ustupanju zaposlenih između glavnog izvođača i agencije)”.

Izvršni direktor agencije Outsourcing Veliša Stamatović, demantovao je tvrdnje Kolašinaca i optužio ih da su pokušali da opstruiraju rad agencije i njenog klijenta (CRBC). Prema njegovim riječima, zaposleni su ,,u vidno alkoholisanom stanju iskazali agresiju i prijetili ugrožavanjem bezbjednosti prisutnim radnicima agencije, zbog čega je reagovala i policija”

Stamatović navodi da je Outsourcing prva licencirana agencije te vrste na crnogorskom tržištu koja je minule četiri godine sarađivala s više stotina klijenata ustupajući im nekoliko hiljada zaposlenih. Kao i uvijek, kazao je on, i u poslovnoj saradnji sa CRBC-om su poštovali zakon. ,,Radnici se uredno prijavljuju na obavezno socijalno osiguranje, neto zarada i doprinosi im se isplaćuju iz mjeseca u mjesec i svi radnici su dodatno osigurani po osnovu kolektivnog osiguranja kod osiguravajuće kuće s kojom Agencija ima sklopljen ugovor”.

Prevodilac u kineskoj kompaniji CRBC Vesko Kovijanić objašnjava da je do promjene iznosa zarade došlo zbog toga što je novim ugovorom definisano da će zaposleni raditi 40 sati sedmično, to jest da nema prekovremenog rada.

,,Ponašanje Kolašinca koji su iznijeli optužbe na račun kompanije za koju radim bilo je nedolično. Odnos CRBC prema njima bio je sve vrijeme radnog angažmana više nego korektan. I, naravno, do detalja u skladu sa zakonom”, tvrdi on.

Očigledno je da su se, makar u ovoj fazi saradnje kineske kompanije sa domaćom radnom snagom, pojavili nesporazumi koji govore o tome da Kolašinci neće dobiti baš sve što su očekivali angažmanom u CRBC. Bilo da je riječ o nepoštovanju zakona od strane poslodavca ili neprilagođenosti radnih navika Kolašinca onome što od zapošljenih traže velike kompanije u svijetu, uglavnom – početni entuzijazma ostao je iza nas. Sada se valja navići na ponuđene uslove ili vratiti radne knjižice u kancelarije ZZZ.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ŠTA ĆE BITI SA ZAPOSLENIMA MONTENEGROERLAJNSA: Ni na nebu, ni na zemlji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade Crne Gore

 

Nova nacionalna avio-kompanija poletjeće do početka ljeta, najavio je izvršni direktor ToMontenegro Predrag Todorović. Ne zna se gdje će i koliko često ToMontenegro letjeti, na koje aerodrome će slijetati, koliko će imati zaposlenih.

Umjesto toga, član borda nove kompanije Pavle Tripković obavijestio nas je da on i njegove kolege žele raditi besplatno, ukoliko postoji takva zakonska mogućnost. Budu li ipak morali da primaju naknadu, novac će proslijediti u humanitarne svrhe, saopštio je Tripković odluku borda. I obrazložio: „I na ovaj način želimo da se solidarišemo sa radnicima Montenegroerlajnsa (MA)“.

Zgodno zvuči, ali ostaje  strah da se ne potvrdi ona stara – koliko para toliko i muzike. A radnici MA su u ozbiljnoj nevolji. Lišeni bilo kakve pomoći, a čini se, i razumijevanja nadležnih iz Vlade.

Montenegroerlajns, akcionarsko društvo u većinskom vlasništvu Crne Gore (država posjeduje više od 99,98 odsto akcijskog kapitala) zapošljava oko 350 radnika. Dobar dio njih svakodnevno dolazi na posao. I radi. Neko čuva zgrade, radionice, magacine. Neko posprema prostorije ili kuva kafu. Računovođe spremaju završni račun za 2020. godinu… Dok oni koji trenutno nemaju baš nikakvog posla – letačko osoblje, prije svih – čekaju da im isteknu teško stečene licence.

Svi su posljednju platu (septembarsku) primili 15. oktobra (bez letačkog dodatka koji čini između trećine i polovine mjesečne zarade kabinskog osoblja). Penziono i zdravstveno osiguranje nije im plaćeno od 2017.  Ipak, zaposleni MA ne nalaze se na popisu djelatnosti i kompanija čijim radnicima Vlada pomaže da prežive (i bukvalno) tokom epidemije korone, uplaćujući im mjesečni minimalac od 222 eura. Na njih se ne odnosi ni odluka o privremenoj obustavi otplate kredita za one kojima je plata smanjena više od 10 odsto, pošto zaposlenima u MA nije smanjena platu. Samo je ne primaju već pet mjeseci. I to se ne (do)tiče ni njihovog poslodavca (država, odnosno Vlada), ni stanodavca, ni kreditora (banaka).

Avioni MA ne lete od 25. decembra prošle godine, nakon što je postala izvjesna opasnost da neki od njih bude zaplijenjen zbog  dugova.  Dva dana ranije iz nove Vlade je saopšteno da je kompanija osuđena na propast, pošto ne postoji zakonska mogućnost da se nastavi neophodna finansijska pomoć države. Do najavljenog stečaja još nije došlo, iako je račun MA  blokiran za iznos od blizu 20 miliona eura.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISPOVIJESTI IZ PORODILIŠTA: U porođajnim mukama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok su društvene mreže preplavljene ispovijestima porodilja koje najviše boli nehuman odnos medicinskog osoblja, u bolnicama žalbi skoro da i nema. Monitor je posjetio Kliniku za ginekologiju u KCCG, u kojoj je tokom prošle godine zabilježena samo jedna žalba na neljubaznost zdravstvenog radnika

 

„Imala sam rizičnu trudnoću i bilo je neophodno da budem prebačena u Klinički centar Crne Gore. Prevoz je bio loš i neuslovan. Vozila sam se starim kolima i potrebno je bilo da ležim i budem mirna u vozilu ali su kola bila stara. Kada sam stigla, porođaj je obavljen dobro, ali tretmanom kasnije nisam bila zadovoljna. Vidjela se razlika u odnosima prema različitim pacijentima”, priča za Monitor svoje iskustvo jedna Bjelopoljka.

Ispovjestima porodilja posljednjih nedjelje preplavljene su društvene mreže. „Oblači se da ti ne napravim treće!“; „Što si stisla noge, hoćeš da ti dođe Bred Pit pa da raširiš?“; „Au, ti kao da si stajala pored puta“; „Što kukaš, nijesi kukala dok si ga pravila“; „Spolja tako lijepa, a iznutra tako kvarna“… neki su od 300 komentara koje su primile administratorice Fejsbuk profila Vala, Ljeposava.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojović nedavno je odgovorila na pismo grupe građana koji su na društvenim mrežama podijelili svoja iskustva u oblasti ginekologije: „Iskustva u ginekologiji su užasavajuća, učinićemo sve da građankama obezbijedimo najoptimalnije uslove”, obećala je ministarka.

Na ova iskustva, pored ministarke, reagovala je i direktorka Kliničkog Centra Crne Gore Ljiljana Radulović. Najavili su da će na Klinici za ginekologiju i akušerstvo angažovati kliničkog psihologa i uputiti pacijente da se za neprimjereno postupanje medicinskog osoblja prijave zaštitniku prava pacijenata KCCG.

U petak smo posjetili Kliniku za ginekologiju i akušerstvo. Priatno smo izenađeni onim što smo zatekli – novom opremom, uslovima i higijenom.  Direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo Vesna Čolaković za Monitor je objasnila da je taj dio KCCG renoviran od aprila do avgusta 2020. godine.

Zaštitnica prava pacijenata Alma Mutapšić nije krila iznenađenje iskustvima koja se ovih dana mogu pročitati na internetu. Kaže da ona objašnjava pacijentima da imaju pravo na prigovor. Čak i anonimno, ali  primjedbi skoro da nema.

Mutapšić za Monitor objašnjava da na svakoj klinici u sklopu KCCG obavljaju dobrovoljna i anonimna anketiranja koja sadrže pitanja koja se odnose na dužinu čekanja prijema u bolnici, informisanost o zdravstvenom stanju, informisanost o načinu i mogućnostima liječenja, odnosu ljekara i medicinskih sestara. U toku 2020. godine, od 7.851 pacijenta koji je primljen na Klinici za ginekologiju i akušerstvo, anketirano je 2.582. Žalilo se samo 92 pacijenta a samo jedna od njih se odnosila na neljubaznost zdravstvenih radnika.

U najnovijem izvještaju obrađenom u februaru, u koji je Monitor imao uvid, od 314 ispitanika samo troje su iskazale kritiku: primjedba na neudobnost ležaja, na neukusnu hranu i primjedba na nehigijenske uslove toaleta.

Jovana PETRIČEVIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PODSTANARSTVO U CRNOJ GORI: Na rubu    

Objavljeno prije

na

Objavio:

U Crnoj Gori ne postoji registar podstanara. Zbog toga, subvencije koje daje država nemaju smisla niti mnogo efekta, a podstanari su prisiljeni da uglavnom iznajmljuju stanove bez ugovora. Dosadašnja stambena politika ne haje za ko zna koliko ljudi koji u strahu dočekuju jutro – hoće li biti izbačeni na ulicu ili od čega će platiti kiriju

 

„Od podstanarstva je teži samo zatvor, a o tome niko ne govori”, kaže jedan od članova NVO Udruženje podstanara Crne Gore – Moj Dom, novog udruženja, i jedinog te vrste u Crnoj Gori. Za svega par dana priključio mu se veliki broj članova.

,,Dvadeset dvije godine sam podstanar i 15 puta sam se selio. Država ne zna koliko ima podstanara, nema evidencije. Pokušano je da se 2014. godine situacija riješi Zakonom o sprečavanju nelegalnog poslovanja, ali – bezuspješno. Tada je izračunato da država, godišnje, na obračun srednje vrijednosti od samo 150 eura za stanarinu, gubi 3,5 miliona eura. Uglavnom je sve bez ugovora, a tako su svi na gubitku”, kaže za Monitor osnivač udruženja Dragan Živković.

Prema riječima Živkovića, hitno treba uspostaviti registar podstanara u Crnoj Gori. „On mora postojati. Mora se znati ko su podstanari u ovoj državi, jer jedino tako ona može prepoznati najugroženiju grupu i direktno joj pomoći. Samo na taj način će subvencije imati smisla i znatno više efekta. To je jedan od najprečih zadataka našeg udruženja. Nadamo se da ćemo naići na razumijevanje državnih organa. Do tada, držimo se koliko možemo i umijemo”.

„Podstanar sam sa suprugom u Herceg Novom 26 godina. Imamo dvoje djece. Radim u Ministarstvu unutrašnjih poslova. Dva puta su me odbijali kada sam konkurisao za projekat za stanove Hiljadu plus, iako sam ispunjavao sve uslove. Ne može da me zapadne stan od 45 metara kvadratnih po cijeni od hiljadu eura, i to još da ga vraćam dok sam živ. U međuvremenu, supruga je oboljela od karcinoma. Nemam riječi da opišem šta me snašlo i kakve se sve namještaljke čine pri dodjeli stanova po tom projektu”, iskustvo je još jednog od članova Udruženja Moj Dom.

Posljednji dostupni podaci o broju podstanara u Crnoj Gori su iz Popisa stanovništva, domaćinstava i stanova iz 2011. godine, rečeno je Monitoru iz Uprave za statistiku Monstat. Prema tim podacima, u Crnoj Gori ima 192.242 domaćinstava. Prosječno ima tri člana. Od ukupnog broja domaćinstava, 78,2 odsto ili 150.288 su vlasnici ili suvlasnici stana u kome žive, dok kod roditelja, djece ili drugih rođaka stanuje 5,7 odsto ili 10.980.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo