Povežite se sa nama

OKO NAS

U NIKŠIĆU OPET CVJETA BUVLJA EKONOMIJA : Grad-pijaca

Objavljeno prije

na

Jedan od najprimitivnijih oblika ekonomije – takozvana „buvlja” ekonomija, svoj procvat u Nikšiću je doživjela početkom devedesetih godina prošlog vijeka. Kada su se bivši ponosni samoupravljači, pretvoreni u rezerviste i dobrovoljce, vratili sa mostarskog ratišta i dubrovačke epopeje umjesto monotonih i dobro plaćenih poslova u fabrikama jedini način preživljavanja preostao im je šverc svega i svačega i prodaja te robe na buvljoj pijaci. Buvlja pijaca je smještena u samom srcu grada, na parkingu iza, tada sablasno prazne, robne kuće Nikšićanka. I prodavalo se na buvljaku sve i svašta: od hrane do benzina, cigara i odjeće. Vlast je žmurila na oba oka, u međuvremenu pripremajući otimačinu društvene imovine.

Krajem devedesetih počela je borba protiv sive ekonomije koja se u Nikšiću svela na izmještanje buvlje pijace van centra grada na nekadašnji parking Autoprevoznog pored bulevara „13. jul”. Danas buvljak i dalje radi i prehranjuje stotinjak porodica.

Odnedavno Nikšić pored zvaničnog ima i improvizovani buvljak, na livadi preko puta „zvaničnog”, koji svakog ponedjeljka u ranu zoru zaposjednu prodavci s Tuške pijace iz Podgorice sa najrazličitijom vrstom robe. Ponuda je izložena na goloj zemlji na ćebadima i šatorskim krilima. I svega se tu može naći kao na svakom dobrom buvljaku, ali ipak nekako siromašnije, prilagođeno je kupovnoj moći Nikšićana koja je spala na najniže grane od kada postoji ovaj grad u dolini rijeke Zete.

Većina posjetilaca dolazi od puste muke da se jeftino obuje i obuče, takvi sa prikrivenim stidom preturaju prašnjave gomile odjeće i obuće. Pored njih ima i onih profesionalnih lovaca koji pretražuju tezge sa umjetninama sa nadom da će za jeftine pare pronaći nešto jako unikatno i nesvakidašnje. Uglavnom, svi uživaju u kopanju po tuđoj prošlosti koja je izložena na livadama Kličeva.

I srešćete ponedjeljkom penzionisane profesore koji sa strpljenjem sveca preturaju po prašnjavim knjigama kojih za divno čudo ima najviše u ponudi i čija cijena rijetko prelazi jedan euro.

,,Nevjerovatno je šta se sve tu može naći: od Karla Maja do Edvarda Kardelja ali ponekad stvarno iskopate i poneki biser kao što sam prošlog ponedjeljka našao komplet Ničea u sedam knjiga, tvrdi povez i svaka knjiga je bila po euro. Otkuda to njima, neće da mi kažu, a ja mnogo i ne pitam”, priča penzioner Milovan Petrović, stalni posjetilac nikšićkog buvljaka. Jedan od prodavaca nam otkriva tajnu: većina robe nabavlja se od ljudi kojima umru roditelji, onda oni zovu njih da počiste ormare i podrume prije nego se proda nekretnina.

Po pravilu prodavci ne pričaju o porijeklu svoje robe, a ni kupce ta tema ne interesuje: važno je da se raziđu zadovoljni: jedni skromnom zaradom drugi jeftinom kupovinom.

,,Nemoj bogoti da nas snimaš, odma će da nas oćeraju odavde”, kaže jedna od prodavačica dok se uspješno krije da je ne uhvati objektiv pored nevjerovatne gomile garderobe koju je iznijela na prodaju. A kako su nam rekli iz komunalne policije Nikšića, prodavci na ovoj pijaci mogu biti mirni pošto je u pitanju privatno zemljište na kojem njihovi službenici nemaju nikakvu ingerenciju.

Na samom kraju livade su tezge sa „tehničkom” robom, koje liče na vremeplov: VHS kamera i video rekorder se mogu kupiti u kompletu za dvadeset eura ali za njihovu ispravnost niko ne garantuje.

,,Ma radi sto posto, probao sam je”, ubjeđuje nas veseli petnaestogodišnjak koji nema pojma o VHS-u i video kasetama koje su inače počele odlaziti u istoriju negdje oko njegovog rođenja.

On se ne sjekira mnogo, kupac će se već naći a ulaganja su minimalna. Zakup tezgi na nikšićkom buvljaku iznosi sedamdeset eura mjesečno, livada na kojoj on nudi svoju robu je potpuno besplatna (za sada samo ponedjeljkom). Neizvjesno je do kad će biti tako, ali dok traje uživaju i kupci i prodavci.

I osnovci preprodavci

Pošto se ekonomska situacija Nikšića izgleda u dogledno vrijeme neće popraviti (uništena preduzeća i dug od četrdesetak miliona predstavljaju ekonomsku jamu iz koje će se iskobeljavati tek naredne generacije) i najmlađi Nikšićani se pripremaju za „buvlju” ekonomiju. Na trotoaru ispred robne kuće Nikšićanka ovih dana možete vidjeti mališane koji prodaju školske udžbenike. Ima i onih koji kao dvanaestogodišnji Petar otkupljuje knjige od svojih komšija i drugova i zatim ih preprodaje. ,,Zaradim 5-6 eura po kompletu i ja sam zadovoljan. A i moji drugovi zadovoljni zato što ovdje na trotoaru ne moraju čekati mušterije, ja ih isplatim u kešu”, hvali se Petar. Dobro očuvan komplet knjiga mogu naći za dvadesetak eura što je za nekoliko puta jeftinije nego u knjižarama. A kakva je kupovna moć Nikšićana, svaki euro nam je k’o tepsija.

Bato PEROVIĆ

Komentari

Izdvojeno

POTVRĐENA OPTUŽNICA: Katnić i Lazović idu na sud

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vijeće Višeg suda, na čelu sa Zoranom Radovićem, potvrdilo je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu

 

 

Viši sud potvrdio je optužnicu protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića. Odluka je donijeta gotovo dva mjeseca nakon što je vijeće Višeg suda specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću vratilo optužnicu na doradu. Oni su optuženi da su dio kriminalne organizacije pomoću koje su zloupotrebom službenog položaja sarađivali sa kriminalnom grupom Radoja Zvicera.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Branilac Lazovića,  advokat Zoran Piperović, kazao je ranije da će pocijepati svoju diplomu ukoliko ova optužnica bude potvrđena. On je, pak, nakon potvrđivanja optužnice kazao da se desila „neka viša sila koju ne može da vidi“, pa je optužnica protiv Lazovića i Katnića potvrđena.

„Ogorčen sam i šokiran – svega sam se nagledao u ovom poslu za ovih 40 godina: ali da mi je neko rekao da će ova optužnica da bude potvrđena… Prije bih mislio da Mjesec može da padne na Zemlju“, kazao je Piperović.

Specijalno državno tužilaštvo (SDT)  vjeruje da je Lazović u decembru 2020. godine kao pomoćnik direktora UP, zloupotrebom službenog položaja, pomogao Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, tako što je nezakonito uklonio zabranu o ulasku u Crnu Goru. Na zahtjev navodnog šefa kavačkog klana Radoja Zvicera, koji mu je prenio njegov sin Petar Lazović, tvrdi tužilaštvo,  obezbijedio je da im se ukine zabrana ulaska u Crnu Goru i tako im pribavio korist u vidu prava da uđu i borave u Crnoj Gori, što im je bilo zabranjeno, jer su predstavljali prijetnju po nacionalnu i unutrašnju bezbjednost. Bivši pomoćnik direktora Uprave policije optužen je zbog sumnje da je sa nekadašnjim šefom SDT-a tokom javnih i medijskih nastupa obmanjivao javnost da su Belivuk i Miljković u Crnu Goru ušli na zahtjev policije Srbije i da su prema njima UP i on kao starješina preduzimali policijske mjere i radnje…

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST SEKSUALNOG NASILJA NAD DJECOM: Čekajući nadležne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire. Tri godine nakon usvajanja zakona, još nema podzakonskih akata koje su trebali da urade MUP i Ministarstvo zdravlja

 

 

Gotovo da ne prođe sedmica, da Uprava policije ne obavijesti  javnost da je počinjeno neko krivično djelo nad maloljetnom osobom. O tome govori i posljednji slučaj zabilježen nadomak Podgorice, kada je 53.godišnji albanski državljanin  uhapšen zbog seksualnog uznemiravanja dvije djevojčice, od kojih jedna ima tek šest godina.

„“Osumnjičeni, star 52 godine, je dana 16.marta 2025.godine,oko 16 časova, u Tuzima, prišao oštećenima-djevojčicama starosti 12 i 6 godina,kojom prilikom je oštećenu starosti 12 godina povukao za ruku, poljubio u obraz, a zatim je uhvatio rukom za bradu i poljubio je u usta ,nakon čega je i oštećenu starosti 6 godina takođe povukao za ruku i poljubio u obraz”, saopšteno je iz Osnovnog državnog tužilaštva nakon što je nadležni tužilac obavio njegovo saslušanje i odredio mu zadržavanje.

Od usvajanja izmjena Krivičnog zakonika, koji predviđa strožije kazne za seksualno nasilje nad djecom, prošlo je  više od tri godine, ali  je u međuvremenu malo što učinjeno. Sve je ostalo na evidenciji pedofila, koje nakon odsluživanja zatvorske kazne niko ne nadzire, niti kontroliše kako je propisano Krivičnim zakonikom – da li se kreću u blizini mjesta na kojima se okupljaju djeca, da li se javljaju redovno policiji, putuju li u inostranstvo.

To potvrđuje i nedavni slučaj iz Bijelog Polja, kada je 39.godišnji A.K.  silovao maloljetnu osobu,  koja mu je u krvnom srodstvu,a potom pobjegao.

Iz Uprave policije su se neposredno nakon prijave ovog događaja oglasili sa   saopštenjem u kom su naveli da je riječ o povratniku. Međutim, niko od nadležnih institucija nije dao objašnjenje zbog čega  nije završio na liječenju budući da je i u ranijem periodu prijavljivan dva puta da je pokušao da počini isto krivično djelo. U drugom slučaju nadležni sud nije našao dovoljno dokaza da ga osudi, ali jeste za prvo prijavljeno djelo, na štetu takođe jedne maloljetne krvne srodnice.

Da bi se pedofili nadzirali, bilo je neophodno da Ministarstvo unutrašnjih poslova kojim rukovodi Danilo Šaranović i Ministarstvo zdravlja na čelu sa dr Vojislavom Šimunom urade podzakonska akta. Oni su na tim pozicijama od oktobra 2023. godine, a zakon je usvojen na početku 2022, što znači da ni njihovi prethodnici Filip Adžić i Dragoslav Šćekić nijesu smatrali da je to prioritetan  problem.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DEPONIJA MALJEVAC: Ekološka crna tačka koja “gasi” sela  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini uspjeli su  protestima da “natjeraju” predstavnike EPCG da sjednu za isti sto i dogovore kako da riješe veliki ekološki problem. Na deponiji Maljevac odlažu se pepeo i šljaka iz TE Pljevlja, a sistem koji sprječava da vjetar dio nusproizvoda raznosi po okolini, ne radi. Zbog toga će ekološka inspekcija zahtijevati i pokretanje prekršajnog postupka

 

 

Poslije bezbroj apela, dopisa  i 11 dana protesta i blokade saobraćajnice tokom marta ove godine, tek u utorak, mještani pljevaljskog kraja Gornji Komini, sa predstavnicima Elektroprivrede Crne Gore (EPCG), dogovorili su “pripreme početnih koraka za rješavanje ogromnog ekološkog problema na deponiji pepela i šljake Maljevac”. Na toj lokaciji, kako mještani tvrde,  decenijama se bezobzirno  deponuju nusproizvodi iz Termoelektrane (TE). Iz EPCG, do sada, objašnjavaju, nijesu ispunili nijedno obećanje o ozelenjavanju tog područja, a ne radi ni sistem za orošavanje deponije, kojim bi se spriječilo da vjetar raznosi pepeo do okolnih imanja i kuća.

Mještani su, kako objašnjava njihov predstavnik Darko Knežević, prošle sedmice i noćili u mjesnoj kapeli u blizini groblja. Tvrdi da je to jasna poruka da “ukoliko se Maljevac ne riješi, jedini put mještana je onaj ka groblju”. Neka manja sela tog kraja su, prema njegovim riječima, zbog deponije, ugašena. Ekološka inspekcija, koja je prije 10-ak dana došla na deponiju na inicijativu mještana, najavila je podnošenje zahtjeva za pokretanje prekršajnog postupka protiv odgovornih u EPCG. Navodno, na toj lokaciji nijesu poštovane mjere iz Elaborata procjene uticaja na životnu sredinu i sprječavanje raznošenja pepela sa jedne od kaseta na deponiji Maljevac.

TE “Pljevlja” je, konstatovala je inspekcija, bila u obavezi da površinu deponije održava prekrivenu vodom, odnosno održava što veće “vodeno ogledalo” na površini deponije, kao i da ima uspostavljen sistem prskanja suvih djelova (plaža) deponije. Zbog toga je inspekcijskim nadzorom naloženo da, u cilju smanjenja podizanja prašine na kaseti 3 odlagališta-deponije pepela i šljake, obezbijede tehničko-tehnološke uslove, to jest formiranje “vodenog ogledala”.

Ekološki inspektor je uputio mještane da podatke o rezultatima mjerenja zagađenja sa mjerne stanice koja se nalazi u neposrednoj blizini deponije zatraže od Agencije za zaštitu životne sredine ili Centra za ekotoksikološka ispitivanja. Mještani su obaviješteni i da TA Pljevlja “na godišnjem nivou sprovodi četiri imisijska četrnaestodnevna mjerenja kvaliteta vazduha na četiri lokacije u okolini odlagališta, nakon čega ovlašćene institucije izdaju konačni godišnji izvještaj za taj period.”

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 21. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo