Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ KINO BAŠTA U ULCINJU: Izgubljeni milioni

Objavljeno prije

na

Sredinom januara ove godine potpredsjednik opštine Ulcinj Safet Beci uputio je javni apel da se hitno formira komisija koja bi, u što kraćem roku, utvrdila činjenice i radnje opštinskih organa i Javnog preduzeća Centar za kulturu u slučaju Kino bašta i sa time upoznala javnost. Predložio je takođe da se ovo pitanje aktuelizuje i u lokalnom parlamentu.

„Kao potpredsjednik Opštine ne mogu nijemo, zatvorenih očiju i pognute glave da posmatram kako se stvari odvijaju. Stoga pozivam sve kolege, ali i građane, da zajednički uložimo napore kako bi odbranili javni interes i opštinsku imovinu od neodgovornih pojedinaca ili direktora, kao i promijenimo dosadašnju praksu da zarad ličnog ili partijskog interesa ne preduzimamo radnje u opštem interesu”, rekao je on.

Becija nije imao ko da čuje. Posljedice su ubrzo svima postale jasne. Jer, već je tada bilo jasno da je imovina u srcu Pristana, vrijedna preko milion eura, nepovratno izgubljena za opštinu Ulcinj štetnim činjenjem i nečinjenjem upravo njenih organa i institucija koje je ona osnovala.

Naime, punih 11 sezona, od 2005. godine, bivša Kino bašta, kako se navodi u presudi Vrhovnog suda, „se izdaje kao privremena lokacija za ugostiteljske djelatnosti i na njoj nema trajnih objekata”. Ili kako stoji u prvom ugovoru od 31. marta 2005. godine, Centar za kulturu je zaključio ugovor o izdavanju u zakup tog prostora „radi obavljanja estradno-koncertne i ugostiteljske djelatnosti!?”.

Zbog tog razloga, godinu dana kasnije, nasljednici porodice nekadašnjeg poznatog brodovlasnika i bankara Lala Zubera, kojima je ta parcela oduzeta prije šest decenija, podnijeli su Komisiji za povraćaj i obeštećenje u Baru zahtjev za povraćaj.

Spor je ušao u pravne okvire, ali je JP Centar za kulturu nastavio staru praksu. Krenule su i afere. Još početkom 2012. godine lokalna vlast je od strane suda upozorena da objekat Kino bašte treba da oslobodi od inventara, te da se zakupcu, zabranjuje da izvodi radove na tom objektu.

Tadašnji i sadašnji direktor Centra za kulturu Nailj Draga, visoki funkcioner Nove demokratske snage – Forca, je potvrdio medijima da postoji presuda i da je, kako je kazao, tu stvar čista”. „Bivši zakupac mora napustiti objekat i to će se sprovesti”, rekao je on.

Ali, iako je sve bilo čisto, sudska odluka nije sprovedena, već je istom zakupcu Vedatu Ljamoviću iz Ulcinja, ponovo izdata Kino bašta, đe je on držao noćni klub Fama! Komisiji za povraćaj i obeštećenje nije ništa preostalo nego da krajem 2013. godine usvoji zahtjev nasljednika Zubera.

Upravo su u tom periodu iz Sindikata Centra za kulturu javno optužili poslovodstvo svoje kuće za nezakonitosti u poslovanju. Naveli su da je objekat na Pristanu te sezone, 2013, izdat za devet hiljada, iako je, kako su istakli, postojala i ponuda od 22 hiljade eura.

Na reakciju državnih organa nije se dugo čekalo. Policija je Osnovnom državnom tužiocu u Ulcinju krajem februara naredne godine podnijela krivičnu prijavu protiv direktora Drage zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „zloupotreba službenog položaja”. „Osnovano se sumnja da je Draga protivzakonito izdavao Kino salu, koja se nalazi na Maloj plaži, Vedatu Ljamoviću, ne uvažavajući zahtjev za zakup Almira Alovića, čime je Javnom preduzeću nanio štetu od 11 hiljada eura”, navodi se u prijavi i ukazuje da je ,,na sjednici Upravnog odbora tog Javnog preduzeća odlučeno da se prostor na Pristanu da u zakup Ljamoviću na period od 01. jula do 30. oktobra 2013, iako on nije podnio zahtjev za zakup Kino bašte u vrijeme odlučivanja, već je to učinio nekoliko dana kasnije.”

“U tu lokaciju sam uložio 200 hiljada eura, pa je bilo logično da je meni izdaju”, rekao je Ljamović dodajući da je u cijeli slučaj prste umiješala politika.

Iz godine u godinu, prilikom usvajanja izvještaja o radu JP Centar za kulturu u lokalnom parlamentu odbornici opozicije su ukazivali da se taj objekat mora privesti namjeni. Redovno je odgovor iz te institucije bio da se čeka planska dokumentacija i da se planira da Kino bašta postane Ljetnja pozornica.

No, i nakon donošenja Detaljnog-urbanističkog plana za Pristan, Ljetnja bašta se opet izdavala, pa čak i ove godine! Naime, Vrhovni sud Crne Gore donio je 9. aprila konačnu presudu u ovom slučaju, a poslovodstvo JP Centar za kulturu objavilo je sredinom maja javni poziv za davanje pod zakup tri objekta, među kojima je bila i Kino bašta!

„Neki opštinski funkcioneri su, zbog ličnih interesa, učinili sve da Opština izgubi taj spor. Imali su i sugestije sudova da to ne rade. Neko će zbog toga morati da odgovara”, kaže lider opozicione Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.

I predsjednik opštine Fatmir Đeka smatra da svako mora da snosi odgovornost zbog onoga što je radio ili nije radio da se vrijedno zemljište privede namjeni.

A, već je gotovo izvjesno da će uz 676 kvadrata koji su vraćeni nasljednicima Lala Zubera, biti vraćeno još oko dvije hiljade kvadrata, na istom prostoru, po istoj osnovi, porodici Milošević. To znači da će opština Ulcinj ostati bez imovine vrijedne oko šest miliona eura, na najljepšem dijelu svoje teritorije! Približno toliki je i njen godišnji budžet.

A samo prošle godine opština je zbog izgubljenih sudskih sporova morala da plati oko 1,3 miliona eura. Ta praksa se nastavlja i ove godine.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

SKANDAL OKO PUTA MLADIH FIZIČARA U TOKIO: Nebriga o talentima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sve je i dalje po starom – političari uživaju u privilegijama i „slavi“, a mladi ako što iznude do prve prilike kada će pobjeći iz ovakvog sistema

 

Da se znanje, talenat i rad isplate samo ako politika tako odluči, opet je pokazala afera oko odlaska mladih fizičara na Međunarodnu olimpijadu iz fizike u Tokiju.

Luka RistanovićJovan JankovićAndreja Popović i Vuk Čurović, uz čestitke za ostvarene rezultate na državnom takmičenju, obaviješteni su 7. aprila da će predstavljati Crnu Goru na 53. Međunarodnoj olimpijadi iz fizike, koja će se održati u Tokiju od 10. do 17. jula.

Iz Ispitnog centra im je saopšteno da će sa njima ići profesor/ica sa UCG i predstavnik/ica Ispitnog centra i da domaćin takmičenja snosi troškove smještaja i ishrane, a crnogorske obrazovne institucije troškove puta, vize, članarina i zdravstvenog osiguranja.

Mladi fizičari, koji se sa svojim mentorima cijelu školsku godinu spremaju i uče, tako su dobili satisfakciju da se trud i obrazovanje isplate. Ali, iz Ispitnog centra potom – muk. Roditelji su se, protekle sedmice, obratili Ispitnom centru da saznaju da li je sve u redu.

Tek na insistiranje roditelja, odgovoreno je da „nema mogućnosti da se organizuje odlazak tima”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

STANJE ŽIVOTNE SREDINE NA SJEVERU: Deponija po glavi stanovnika

Objavljeno prije

na

Objavio:

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština na sjeveru graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i dalje pribjegava alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća

 

Ogroman broj smetlišta na sjeveru Crne Gore, od kojih neka godinama i decenijama nazivaju „privremenum odlagalištem otpada”, odaju ružnu sliku neuređene države koja sebe naziva ekološkom, upozorili su ekolozi ovih dana.

U preporukama Evropske unije, koje se tiču zaštite životne sredine, izričito je zahtijevano da se u Crnoj Gori mora odustati od dosadašnjeg načina odlaganja otpada, uz naglasak da postojeće deponije u velikoj mjeri remete prirodnu ravnotežu.

U posljednje dvije decenije vlasti su konstantno najavljivale da će se za potrebe opština sa sjevera države graditi regionalna deponija za odlaganje komunalnog otpada. Međutim, do toga još uvijek nije došlo, zbog čega se i na ovom području godinama pribjegavalo alternativnim rješenjima u vezi sa pronalaženjem lokacija za deponovanje smeća.

Iz beranske lokalne uprave potvrđuju da se zbog nepostojanja regionalne sanitarne deponije, smeće odlaže na nužni način koji ne zadovoljava evropske standarde.

„Da bismo došli do odgovarajuće lokacije za odlaganje otpada i izgradnje regionalne deponije, potrebna je veća posvećenost države, koja do sada nije pokazala potrebnu spremnost za realizaciju ovog krupnog i izuzetno značajnog projekta. Znam da su vođeni određeni razgovori u vezi sa ovim pitanjem, ali konkretnog rješenja nema, iako se radi o problemu koji se mora urgentno rješavati, jer na to ukazuju i preporuke koje stižu od međunarodnih institucija. S druge strane, imamo i nesavjesne građane koji odlažu otpad na mjesta koja za tako nešto nijesu propisana, što dodatno usložnjava problem” – ističe predsjednik opštine Berane Vuko Todorović.

U preporukama Evropske unije je u cilju rješavanja ovog problema nedvosmisleno se naglašava da se mora graditi regionalna deponija i u okviru nje reciklažni centar gdje bi se vršila selekcija otpada i proizvodio određeni energent koji ima višestruko korisnu namjenu.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

POLICAJCI NA OPTUŽNICI – OPET: Prljavi niz

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima su među osumnjičenima pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. A broj optuženih samo raste

 

Imena oficira policije i šefa uniformisane podgoričke policije Darka Kneževića i komandira u OB Podgorica Dalibora Živkovića, posljednja su koja su ispisana na sada već podugom spisku policijskih službenika osumnjičenih da su počinli neko krivično djelo. Za razliku od njihovih kolega koji se mjesecima nalaze iza spuških bedema, Knežević i Živković su nakon saslušanja kod sudije za istragu podgoričkog Višeg suda pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode.

Knežević i Živković se terete „samo“ za zloupotrebu službenog položaja. Navodno je Knežević prije nekoliko godina vratio sada odbjeglom kolegi Ljubu Miloviću pištolj koji mu je prethodno oduzet. Njihove kolege iz Podgorice i Kotora, koji su uhapšeni sredinom marta, u sklopu akcije Specijalnog državnog tužilaštva protiv „prljavih” policajaca, terete se da su radili za kavački klan koji je nadaleko poznat po surovim likvidacima.

Knežević je i tada saslušavan jer su se na spisku onih policajaca koji su sarađivali  sa kriminalnom grupom kojom komanduju odbjegli Radoje Zvicer i Milan Vujotić, našli njegov kum Nebojša Bugarin i prijatelj Ivan Stamatović. Njih dvojica su takođe u bjekstvu, a do danas nije, makar da je javnosti poznato, utvrđeno da li su Stamatović i Bugarin znali da se sprema njihovo hapšenje. I ako jesu, da li im je neko od kolega dojavio da treba da se sklone.

Ako se to dokaže, spisak osumnjičenih policajaca bi bio pozamašan, jer je i u ovom trenutku riječ o dvocifrenom broju. Dok su nekada službenici policije krišom obavljali poslove obezbjeđenja lokala i diskoteka kako bi zaradili dodatni novac, pa se umorni vraćali policijskim obavezama, nova generacija onih koji su obukli policijsku uniformu imala je plan da lakše i brže zarade novac. To pokazuju i podaci Specijalnog tužilaštva, prema kojima je jedan od organizatora kriminalne grupe, čiji su pripadnici postali službenici policije, upravo bivši policajac Ljubo Milović, za kojim se već godinu traga. Članovima policijskog narko kartela SDT je označio i pripadnike policije Petra Lazovića (33), Gorana Stojanovića (40), Miloša Mišurovića (41) Marka Novakovića (36), Ivana Nikolića (37) i Milana Popovića (40).

Od prošle godine Specijalno tužilaštvo formiralo je nekoliko predmeta u kojima se među osumnjičenima nalaze i pripadnici policije. Opis djela koja im se tužilačkim aktima stavljaju na teret ravni su onima za koje se terete najtraženiji svjetski kriminalci. Tako se u jednom predmetu pripadnici policije sumnjiče da su za račun kriminalne grupa poznatije kao kavački kriminalni klan, učestvovali u švercu kokaina iz Južne Amerike na teritoriju Evrope i Australije, švercovali cigarete, odavali im povjerljive podatke o istragama koje su vođene protiv njih. Terete se  i da su novac stečen od šverca kokaina koristili i radi uticaja na rezultate parlamentarnih izbora u avgustu 2020. godine, ali i da bi postavljali svoje ljude na čelna mjesta u Upravi policije. Tu se ne završava opis dodatnih poslova koja su odrađivali za kriminalne grupe.

Tako se odbjegli policajac Marko Novaković sumnjiči da je, kao službenik kotorske policije, preko kriptovanog telefona u avgustu 2020. godine, javljao „kavčanima” lokaciju šefa suprostavljenog škaljarakog kriminalnog klana Jovana Vukotića, a sve sa ciljem da bude likvidiran. U spisima predmeta postoji i informacija o tome da je čak u oktobru iste godine kao aktivni službenik kotorske policije naredio službenicima saobraćajne policije da zaustave blindirao vozilo u kojem se nalazio Vukotić, a zatim tražio pisanim putem da odmah pristupi u prostorije policije, navodno radi obavljanja informativnog razgovora. Novaković je, sumnja se, istovremeno obavještavao Milovića o tome gdje se Vukotić nalazi, a ovaj je dalje informacije prenosio Zviceru, da bi Zvicer, Slobodan Kašćelan i Milan Vujotić, pripremili Petra Mujovića da puca u Vukotića i ubije ga nakon što napusti zgradu policije. Za tu kriminalnu aktivnost, Mujoviću su prethodno dali pištolj „češka zbrojevka“ sa 15 metaka. Kriminalni plan nije uspio, jer su pripadnici policije uhapsili Mujovića, nakon čega je osuđen samo zbog nedozvoljenog držanja oružja i to na pet mjeseci zatvora.

Za sada, javnosti i dalje ostaje jedino nepoznato šta je to, po sumnjama istražitelja, uradio doskorašnji pomoćnik direktora policije Dejan Knežević koji je po nalogu specijalnih istražitelja uhapšen u martu ove godine.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo