Povežite se sa nama

OKO NAS

SLUČAJ KINO BAŠTA U ULCINJU: Izgubljeni milioni

Objavljeno prije

na

Sredinom januara ove godine potpredsjednik opštine Ulcinj Safet Beci uputio je javni apel da se hitno formira komisija koja bi, u što kraćem roku, utvrdila činjenice i radnje opštinskih organa i Javnog preduzeća Centar za kulturu u slučaju Kino bašta i sa time upoznala javnost. Predložio je takođe da se ovo pitanje aktuelizuje i u lokalnom parlamentu.

„Kao potpredsjednik Opštine ne mogu nijemo, zatvorenih očiju i pognute glave da posmatram kako se stvari odvijaju. Stoga pozivam sve kolege, ali i građane, da zajednički uložimo napore kako bi odbranili javni interes i opštinsku imovinu od neodgovornih pojedinaca ili direktora, kao i promijenimo dosadašnju praksu da zarad ličnog ili partijskog interesa ne preduzimamo radnje u opštem interesu”, rekao je on.

Becija nije imao ko da čuje. Posljedice su ubrzo svima postale jasne. Jer, već je tada bilo jasno da je imovina u srcu Pristana, vrijedna preko milion eura, nepovratno izgubljena za opštinu Ulcinj štetnim činjenjem i nečinjenjem upravo njenih organa i institucija koje je ona osnovala.

Naime, punih 11 sezona, od 2005. godine, bivša Kino bašta, kako se navodi u presudi Vrhovnog suda, „se izdaje kao privremena lokacija za ugostiteljske djelatnosti i na njoj nema trajnih objekata”. Ili kako stoji u prvom ugovoru od 31. marta 2005. godine, Centar za kulturu je zaključio ugovor o izdavanju u zakup tog prostora „radi obavljanja estradno-koncertne i ugostiteljske djelatnosti!?”.

Zbog tog razloga, godinu dana kasnije, nasljednici porodice nekadašnjeg poznatog brodovlasnika i bankara Lala Zubera, kojima je ta parcela oduzeta prije šest decenija, podnijeli su Komisiji za povraćaj i obeštećenje u Baru zahtjev za povraćaj.

Spor je ušao u pravne okvire, ali je JP Centar za kulturu nastavio staru praksu. Krenule su i afere. Još početkom 2012. godine lokalna vlast je od strane suda upozorena da objekat Kino bašte treba da oslobodi od inventara, te da se zakupcu, zabranjuje da izvodi radove na tom objektu.

Tadašnji i sadašnji direktor Centra za kulturu Nailj Draga, visoki funkcioner Nove demokratske snage – Forca, je potvrdio medijima da postoji presuda i da je, kako je kazao, tu stvar čista”. „Bivši zakupac mora napustiti objekat i to će se sprovesti”, rekao je on.

Ali, iako je sve bilo čisto, sudska odluka nije sprovedena, već je istom zakupcu Vedatu Ljamoviću iz Ulcinja, ponovo izdata Kino bašta, đe je on držao noćni klub Fama! Komisiji za povraćaj i obeštećenje nije ništa preostalo nego da krajem 2013. godine usvoji zahtjev nasljednika Zubera.

Upravo su u tom periodu iz Sindikata Centra za kulturu javno optužili poslovodstvo svoje kuće za nezakonitosti u poslovanju. Naveli su da je objekat na Pristanu te sezone, 2013, izdat za devet hiljada, iako je, kako su istakli, postojala i ponuda od 22 hiljade eura.

Na reakciju državnih organa nije se dugo čekalo. Policija je Osnovnom državnom tužiocu u Ulcinju krajem februara naredne godine podnijela krivičnu prijavu protiv direktora Drage zbog osnovane sumnje da je počinio krivično djelo „zloupotreba službenog položaja”. „Osnovano se sumnja da je Draga protivzakonito izdavao Kino salu, koja se nalazi na Maloj plaži, Vedatu Ljamoviću, ne uvažavajući zahtjev za zakup Almira Alovića, čime je Javnom preduzeću nanio štetu od 11 hiljada eura”, navodi se u prijavi i ukazuje da je ,,na sjednici Upravnog odbora tog Javnog preduzeća odlučeno da se prostor na Pristanu da u zakup Ljamoviću na period od 01. jula do 30. oktobra 2013, iako on nije podnio zahtjev za zakup Kino bašte u vrijeme odlučivanja, već je to učinio nekoliko dana kasnije.”

“U tu lokaciju sam uložio 200 hiljada eura, pa je bilo logično da je meni izdaju”, rekao je Ljamović dodajući da je u cijeli slučaj prste umiješala politika.

Iz godine u godinu, prilikom usvajanja izvještaja o radu JP Centar za kulturu u lokalnom parlamentu odbornici opozicije su ukazivali da se taj objekat mora privesti namjeni. Redovno je odgovor iz te institucije bio da se čeka planska dokumentacija i da se planira da Kino bašta postane Ljetnja pozornica.

No, i nakon donošenja Detaljnog-urbanističkog plana za Pristan, Ljetnja bašta se opet izdavala, pa čak i ove godine! Naime, Vrhovni sud Crne Gore donio je 9. aprila konačnu presudu u ovom slučaju, a poslovodstvo JP Centar za kulturu objavilo je sredinom maja javni poziv za davanje pod zakup tri objekta, među kojima je bila i Kino bašta!

„Neki opštinski funkcioneri su, zbog ličnih interesa, učinili sve da Opština izgubi taj spor. Imali su i sugestije sudova da to ne rade. Neko će zbog toga morati da odgovara”, kaže lider opozicione Demokratske unije Albanaca Mehmed Zenka.

I predsjednik opštine Fatmir Đeka smatra da svako mora da snosi odgovornost zbog onoga što je radio ili nije radio da se vrijedno zemljište privede namjeni.

A, već je gotovo izvjesno da će uz 676 kvadrata koji su vraćeni nasljednicima Lala Zubera, biti vraćeno još oko dvije hiljade kvadrata, na istom prostoru, po istoj osnovi, porodici Milošević. To znači da će opština Ulcinj ostati bez imovine vrijedne oko šest miliona eura, na najljepšem dijelu svoje teritorije! Približno toliki je i njen godišnji budžet.

A samo prošle godine opština je zbog izgubljenih sudskih sporova morala da plati oko 1,3 miliona eura. Ta praksa se nastavlja i ove godine.

Mustafa CANKA

Komentari

Izdvojeno

PRETRESI POLICIJE U 13 GRADOVA: Puno akcije, malo rezultata

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crnogorska policija je ove sedmice izvela  pretrese u Kolašinu, Mojkovcu, Plavu, Beranama, Bijelom Polju, Andrijevici, Rožajama, Nikšiću, Plužinama, Žabljaku, Baru, Ulcinju i Herceg Novom. Rezultat akcije sprovedene u 13 crnogorskih gradova je – hapšenje dvije osobe zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja

 

 

Prijemno sanduče mejl adresa crnogorskih medija pretodnih dana punila su saopštenja iz policije. Obavještavali su javnost o pretresima koje su izveli u gotovo svim crnogorskim gradovima, uz najavu da će u narednom periodu nastaviti sa sprovođenjem proaktivnih, preventivnih i represivnih aktivnosti prema osobama koje važe za operativno interesantna lica (OIL).

U jednoj takvoj akciji tako su prošlog vikenda uhapšeni oni koji po novim policijskom rečniku važe za OIL, a koji su od ranije poznati policiji – Ilija Racanović (35) iz Budve, Aleksandar Đurđevac (28) iz Nikšica, Željko Moštrokol (33), Luka Gazivoda (37) i Igor Mašanović (32), svi iz Cetinja.

Uhapšeni su zbog sumnje da su počinili krivičnog djelo nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija, za koje je, kako je to saopšteno iz policije, zaprijećena kazna zatvora od dvije do 10 godina.

U istom saopštenju se dodaje da je policija njihovim pretresom ali i pregledom vozila pronašla dva pištolja marke „glock“ i “česka zbrojevka“ s uklonjenjenim serijskim brojevima, veću količinu municije, kao i druga sredstva koja su namijenjena izvršenju krivičnih djela.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VIŠI SUD ĆE PONOVO O KATNIĆU I LAZOVIĆU: Optužnica na novom ispitu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Optužnica SDT protiv  bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića i nekadašnjeg pomoćnika direktora UP  Zorana Lazovića vraćena je u Viši sud, koji je prethodno tražio njenu ispravku. O njoj će se raspravljati 24. februara

 

 

Optužnica protiv bivšeg Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića i visokog policijskog funkcionera Zorana Lazovića gotovo dva mjeseca kasnije vraćena je na doradu specijalnom tužiocu Milošu Šoškiću. To je odlučio Viši sud nakon dva višečasovna ročišta i gotovo dva mjesca od saslušanja Katnića i Lazovića.

Odluku da vrate na ispravku optužnicu protiv bivšeg glavnog specijalnog tužioca i nekadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije donijelo je vijeće kojim je predsjedavao sudija Zoran Radović, a u kom su bili i Nenad Vujanović i Vesna Kovačević. U rješenju kojim je vraćena optužnica piše da tužilac nije precizirao da li je kriminalna organizacija stvorena na početku 2020.godine ili nekom drugom dijelu te godine, ali i do kada je ona djelovala, odnosno, da li je tokom čitave 2022. godine. Tužilac nije ni precizirao kada su Katnić, bivši specijalni tužilac Saša Čađenović i bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petar Lazović postali članovi kriminalne organizacije. Pojašnjeno je i da optužnicu čini nerazumljivom i to što je Katniću funkcija glavnog specijalnog tužioca prestala u februaru 2022. godine.

“U konkretnom slučaju, dobit za pripadnike kriminalne organizacije nije konkretizovan u činjeničnom opisu djela, niti se u opisu krivičnih djela zloupotreba službenog položaja navodi da su Zoran Lazović i Milivoje Katnić stekli imovinsku korist, što dodatno doprinosi nerazumljivosti optužnice”, konstatuju sudije.

Oni su tražili ispravku i u dijelu koji se odnosi na ukidanje zabrane ulaska u Crnu Goru “pripadnicima kriminalne organizacije Radoja ZviceraVeljku Belivuku i Marku Miljkoviću“, jer se iz iskaza nekadašnjeg pomoćnika direktora UP Enisa Bakovića dolazi do zaključka da rješenje o zabrani ulaska u Crnu Goru u odnosu na  Belivuka i  Miljkovića nije donijeto. To proističe i iz svjedočenja bivšeg vršioca dužnosti direktora policije Veska Damjanovića.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PORAST PREDMETA PORODIČNOG NASILJA NA SJEVERU: Više nasilnika ili više povjerenja u institucije

Objavljeno prije

na

Objavio:

U gotovo svim osnovnim državnim tužilaštvima (ODT) na sjeveru države, lani je, u odnosu na 2023. godinu, formirano više predmeta za nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici. Analiza razloga za to, kažu tužioci, biće predočena u godišnjem izvještaju tužilaštva. Za sada ne mogu da kažu da li je broj krivičnih djela te vrste u porastu ili su žrtve ohrabrene da ih prijavljuju

 

Porast nasilja u porodici karakteriše minulu godinu u cijeloj državi. Prema zvaničnim podacima Uprave policije (UP), prijavljeno je čak 840 krivičnih djela nasilja u porodici ili porodičnoj zajednici, a gotovo 1.300 ljudi je pretrpjelo nasilje. Među žrtvama su čak 99 maloljetnika/ce, dok su počinioci najčešće muškarci. Porast broja tih krivičnih djela naročito je vidljiv na sjeveru, s obzirom na neslavnu praksu da se porodično nasilje u malim sredinama češće krije nego prijavljuje.

Osnovnom sudu (OS) u Pljevljima minule godine primljeno je 30 optužnih predloga zbog krivičnog djela nasilje u porodici ili u porodičnoj zajednici, a donijeto je šest prvosnažnih odluka. Broj optužnih predloga je značajno viši, u odnosu na 2023. godinu, kada ih je bilo devet. Prvosnažne presude za krivična djela te vrste rezultirale su izrečenim kaznama u ukupnom trajanju od 365 dana. U jednom predmetu izrečena je mjera bezbjednosti obavezno psihijatrijsko liječenje na slobodi, u jednom je bila uslovna osuda, dok je u jednom slučaju ODT odustalo od krivičnog gonjenja.

Iz pljevaljskog Centra za socijalni rad nedavno su potvrdili da je broj žrtava porodičnog nasilja, prema njihovoj evidenciji, visok. Prema podacima te ustanove, lani je evidentirano 100 žrtava porodičnog nasilja, među kojima su dominirale žene srednje dobi, a trpjele su, uglavnom, emocionalno i fizičko nasilje.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo