Zaboravljene opasne hemijske supstance u starim fabričkim objektima u Beranama nijesu uklonjene ni nakon što je javnost o tome prvi put informisana putem našeg nedjeljnika. Neki od sadašnjih vlasnika tih fabrika ne pokazuju interesovanje da se taj problem riješi ili pokušavaju da iz svega još i profitiraju.
Sagovornik Monitora iz Fabrike eksploziva Polieks u Beranama rekao je da su odavno tražili da preuzmu hemikalije i da postoji način da se unište, ali da vlasnici nekih kompanija u kojima se nalaze za uzvrat traže novac.
„To je nevjerovatno. Mi im nudimo uslugu da se riješe tog opasnog materijala, a oni nam zacrtali neku astronomsku cijenu”, kazao je taj sagovornik.
Ovaj dobro upućen stručnjak potvrdio je da je fabrička laboratorija u nekadašnjoj fabrici papira u Beranama i dalje potpuno devastirana i da je u njoj uništeno sve što je nekada bilo vrijedno i moglo da se iskoristi.
„Mi smo svojevremeno htjeli da kupimo laboratorijski pribor iz bivše fabrike papira i nijesu nam dozvolili. Sada je to sve polomljeno i uništeno. Kakva je to neodgovornost. Ne znam samo kome je trabao laboratorijski pribor i oprema”, rekao je Monitorov sagovornik.
Prema njegovim riječima još veće količine opasnije hemijske supstance nalaze se uskladištene u magacinima bivše fabrike kože Polimka.
„Tamo su ogromne količine hemikalije koja se svojevremeno koristila u preradi kože. To sada nikom ne treba, a vrlo je opasno. Još jednom želim da kažem da postoji način da se ta hemija ili iskoristi ili uništi na bezbjedan način i da bi neko trebalo da nas kontaktira. Ali prije toga treba da kontaktora sadašnje vlasnike fabrika u kojima se te hemikalije nalaze i da ih prinudi da moraju da riješe taj opasni problem”, rekao je naš sagovornik.
Monitor je prije dva mjeseca pisao o tome da su u napuštenim fabričkim objektima na sjeveru Crne Gore ostale značajne količine zaboravljenih hemijskih supstanci koje su se nekada koristile u procesima proizvodnje, a danas se ne zna kako se čuvaju, odnosno da li su uopšte obezbijeđene.
Vrlo obaviješten sagovornik tada je kazao za naš nedjeljnik da se značajne količine opasne i zaboravljene hemije nalazi u objektima bivše fabrike celuloze i papira u Beranama. Više bivših radnika i poznavalaca problematike potvrdilo je u razgovoru za Monitor da je situacija u Beranama alarmantna i da je krajnje vrijeme da državne inspekcije izađu na teren i natjeraju vlasnike ove fabrike da hemijske materije najprije lageruje na sigurno mjesto, a da ih potom i unište.
„Tu ima svega i svačega. Postoje velike količine hemijskih supstanci u buradima koje su tu ostale još iz vremena kada je radila fabrika celuloze i dok se koristila takozvana prljava tehnologija”, kazao je jedan od tehnologa koji nije želio da mu se pominje ime.
On tvrdi da su ove supstance uskladištene u krugu fabrike, dok se u zgradi bivše laboratorije nalaze još dodatne količine drugih hemijskih supstanci koje se danas koriste čak i u terorističke svrhe.
„U fabrici gdje se proizvodio papir i iz koje su iznesene mašine, stoje tone sirovina. Pored kaustične sode i natrijum-metasilikata rumunske prizvodnje, kalcijumoksida i aluminijum sulfata, tu se nalazi i ogromna količina nedefinisanih supstanci”, kaže taj izvor.
Prema njegovim riječima u dugačkom magacinu ima makar trideset tona raznih sirovina i na desetine buradi sa nepoznatim sirovinama.
,,Polovina tih hemikalija koje su na dohvat ruke, mogu da se upotrijebe u terorističke svrhe i pravljenje eksploziva. Zgrada laboratorije je u potpunom propadanju i te hemijske susptance mogu čak i same od sebe da se aktiviraju pretvaranjem u gasno stanje i emitovanjem u vazduh. Ja vam tvrdim da bi to bilo vrlo opasno. Dobrom dijelu tih hemikalija je istekao i rok važenja, a potpuno je nepoznato šta se dešava nakon toga”, objašnjava ovaj tehnolog.
Beranska fabrika celuloze i papira imala je svojevremeno najbolju laboratoriju na sjeveru države. Ta laboratorija, koja danas propada, bila je opremljena kao i sve laboratorije u svijetu. U njoj je bilo svega, i od toga svega danas ima ponešto što je vrlo opasno.
Da je bivša fabrika papira sasvim neobezbijeđena bilo ko se može uvjeriti tako što će bez ikavkih problema doći do glavne kapije, nedaleko od laboratorije. Iako je kapija zaključana, prilaznih puteva koji zaobilaze glavni ulaz ima mnogo. Te puteve, kako pričaju radnici, koriste lopovi dok iznose staro željezo i drugu opremu i samo je pitanje vremena kada će nekom pasti na pamet da ušeta u zgradu laboratorije i dokopa se opasnih hemikalija.
Koliko su hemikalije koje se nalaze u bivšoj fabrici papira opasne govori i podatak o tome da se daleke 1987. godine, dok je fabrika još radila u najvećem obimu proizvodnje, dogodilo trovanje radnika i da je jedan od zaposlenih kasnije preminuo.
„Taj događaj je vješto sakriven od javnosti i o tome se ništa ne zna. Upravo te hemijske i mnoge druge opasne supstance i dalje se naleze u magacinima ove fabrike za koju se više ne zna ni čija je”, kazao je jedan od inženjera koji je radio u ovoj kompaniji.
Onje ranije Monitoru ispričao da je nedavno iznio flašu, odnosno litar određene hemijske supstance iz laboratorije, za koju smatra da je najopasnija od svih koje se nalaze u krugu ove fabrike i u laboratoriji.
„Ne mogu vam reći šta bi se moglo učiniti sa tim litrom opasne tečnosti. Ja sam to pokazao nekim ljudima i potom uništio. Cilj mi je bio samo da ukažem na to da je krajnje vrijeme da se postavi pitanje vlasništva i da se vlasnici privole da to unište. Oni su to morali da uskladište u skladu sa zakonom i da potom unište još kada su privatizovali fabriku”, kaže ovaj inženjer.
Fabrika papira u Beranama trenutno je u fazi pretvaranja u prah i pepeo. Iskusni stručnjaci i poznavaoci problematike postavljaju pitanje šta će biti sa opasnim hemikalijama koje se nalaze u oronuloj zgradi bivše laboratorije ili razasute po krugu kompanije. Oni ukazuju da je možda i veći problem hemikalija koja se nalaze u bivšoj fabrici kože Polimka.
„Ima načina da se ovaj veliki problem riješi. Ali sadašnji vlasnici fabrika u kojima se hemikalije nalaze željeli bi još na tome da zarade, odnosno da ih prodaju”, kazao je Monitoru sagovornik iz fabrike eksploziva Polieks, koja jedina u Crnoj Gori ima istraživački centar i bavi se hemijom.
Nezvanično se može saznati da je inspekcija obilazila objekte u fabrici papira i fabrici kože u Beranama, nakon što je Monitor ukazao na ovaj problem. Reakcija do sada nije bilo. Krajnje je vrijeme da ekolozi ovaj problem podignu na veći nivo, jer kako neki smatraju, situacija sa zaboravljenom hemijom dostigla je odavno tačku alarma.
Tufik SOFTIĆ