Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER- OPASNE HEMIJSKE SUPSTANCE I DALJE ZABORAVLJENE: Tačka alarma

Objavljeno prije

na

Zaboravljene opasne hemijske supstance u starim fabričkim objektima u Beranama nijesu uklonjene ni nakon što je javnost o tome prvi put informisana putem našeg nedjeljnika. Neki od sadašnjih vlasnika tih fabrika ne pokazuju interesovanje da se taj problem riješi ili pokušavaju da iz svega još i profitiraju.

Sagovornik Monitora iz Fabrike eksploziva Polieks u Beranama rekao je da su odavno tražili da preuzmu hemikalije i da postoji način da se unište, ali da vlasnici nekih kompanija u kojima se nalaze za uzvrat traže novac.

„To je nevjerovatno. Mi im nudimo uslugu da se riješe tog opasnog materijala, a oni nam zacrtali neku astronomsku cijenu”, kazao je taj sagovornik.

Ovaj dobro upućen stručnjak potvrdio je da je fabrička laboratorija u nekadašnjoj fabrici papira u Beranama i dalje potpuno devastirana i da je u njoj uništeno sve što je nekada bilo vrijedno i moglo da se iskoristi.

„Mi smo svojevremeno htjeli da kupimo laboratorijski pribor iz bivše fabrike papira i nijesu nam dozvolili. Sada je to sve polomljeno i uništeno. Kakva je to neodgovornost. Ne znam samo kome je trabao laboratorijski pribor i oprema”, rekao je Monitorov sagovornik.

Prema njegovim riječima još veće količine opasnije hemijske supstance nalaze se uskladištene u magacinima bivše fabrike kože Polimka.

„Tamo su ogromne količine hemikalije koja se svojevremeno koristila u preradi kože. To sada nikom ne treba, a vrlo je opasno. Još jednom želim da kažem da postoji način da se ta hemija ili iskoristi ili uništi na bezbjedan način i da bi neko trebalo da nas kontaktira. Ali prije toga treba da kontaktora sadašnje vlasnike fabrika u kojima se te hemikalije nalaze i da ih prinudi da moraju da riješe taj opasni problem”, rekao je naš sagovornik.

Monitor je prije dva mjeseca pisao o tome da su u napuštenim fabričkim objektima na sjeveru Crne Gore ostale značajne količine zaboravljenih hemijskih supstanci koje su se nekada koristile u procesima proizvodnje, a danas se ne zna kako se čuvaju, odnosno da li su uopšte obezbijeđene.

Vrlo obaviješten sagovornik tada je kazao za naš nedjeljnik da se značajne količine opasne i zaboravljene hemije nalazi u objektima bivše fabrike celuloze i papira u Beranama. Više bivših radnika i poznavalaca problematike potvrdilo je u razgovoru za Monitor da je situacija u Beranama alarmantna i da je krajnje vrijeme da državne inspekcije izađu na teren i natjeraju vlasnike ove fabrike da hemijske materije najprije lageruje na sigurno mjesto, a da ih potom i unište.

„Tu ima svega i svačega. Postoje velike količine hemijskih supstanci u buradima koje su tu ostale još iz vremena kada je radila fabrika celuloze i dok se koristila takozvana prljava tehnologija”, kazao je jedan od tehnologa koji nije želio da mu se pominje ime.

On tvrdi da su ove supstance uskladištene u krugu fabrike, dok se u zgradi bivše laboratorije nalaze još dodatne količine drugih hemijskih supstanci koje se danas koriste čak i u terorističke svrhe.

„U fabrici gdje se proizvodio papir i iz koje su iznesene mašine,  stoje tone sirovina. Pored kaustične sode i natrijum-metasilikata rumunske prizvodnje, kalcijumoksida i aluminijum sulfata, tu se nalazi i ogromna količina nedefinisanih supstanci”, kaže taj izvor.

Prema njegovim riječima u dugačkom magacinu ima makar trideset tona raznih sirovina i na desetine buradi sa nepoznatim sirovinama.

,,Polovina tih hemikalija koje su na dohvat ruke, mogu da se upotrijebe u terorističke svrhe i pravljenje eksploziva. Zgrada laboratorije je u potpunom propadanju i te hemijske susptance mogu čak i same od sebe da se aktiviraju pretvaranjem u gasno stanje i emitovanjem u vazduh. Ja vam tvrdim da bi to bilo vrlo opasno. Dobrom dijelu tih hemikalija je istekao i rok važenja, a potpuno je nepoznato šta se dešava nakon toga”, objašnjava ovaj tehnolog.

Beranska fabrika celuloze i papira imala je svojevremeno najbolju laboratoriju na sjeveru države. Ta laboratorija, koja danas propada, bila je opremljena kao i sve laboratorije u svijetu. U njoj je bilo svega, i od toga svega danas ima ponešto što je vrlo opasno.

Da je bivša fabrika papira sasvim neobezbijeđena bilo ko se može uvjeriti tako što će bez ikavkih problema doći do glavne kapije, nedaleko od laboratorije. Iako je kapija zaključana, prilaznih puteva koji zaobilaze glavni ulaz ima mnogo. Te puteve, kako pričaju radnici, koriste lopovi dok iznose staro željezo i drugu opremu i samo je pitanje vremena kada će nekom pasti na pamet da ušeta u zgradu laboratorije i dokopa se opasnih hemikalija.

Koliko su hemikalije koje se nalaze u bivšoj fabrici papira opasne govori i podatak o tome da se daleke 1987. godine, dok je fabrika još radila u najvećem obimu proizvodnje, dogodilo trovanje radnika i da je jedan od zaposlenih kasnije preminuo.

„Taj događaj je vješto sakriven od javnosti i o tome se ništa ne zna. Upravo te hemijske i mnoge druge opasne supstance i dalje se naleze u magacinima ove fabrike za koju se više ne zna ni čija je”, kazao je jedan od inženjera koji je radio u ovoj kompaniji.

Onje ranije Monitoru ispričao da je nedavno iznio flašu, odnosno litar određene hemijske supstance iz laboratorije, za koju smatra da je najopasnija od svih koje se nalaze u krugu ove fabrike i u laboratoriji.

„Ne mogu vam reći šta bi se moglo učiniti sa tim litrom opasne tečnosti. Ja sam to pokazao nekim ljudima i potom uništio. Cilj mi je bio samo da ukažem na to da je krajnje vrijeme da se postavi pitanje vlasništva i da se vlasnici privole da to unište. Oni su to morali da uskladište u skladu sa zakonom i da potom unište još kada su privatizovali fabriku”, kaže ovaj inženjer.

Fabrika papira u Beranama trenutno je u fazi pretvaranja u prah i pepeo. Iskusni stručnjaci i poznavaoci problematike postavljaju pitanje šta će biti sa opasnim hemikalijama koje se nalaze u oronuloj zgradi bivše laboratorije ili razasute po krugu kompanije. Oni ukazuju da je možda i veći problem hemikalija koja se nalaze u bivšoj fabrici kože Polimka.

„Ima načina da se ovaj veliki problem riješi. Ali sadašnji vlasnici fabrika u kojima se hemikalije nalaze željeli bi još na tome da zarade, odnosno da ih prodaju”, kazao je Monitoru sagovornik iz fabrike eksploziva Polieks, koja jedina u Crnoj Gori ima istraživački centar i bavi se hemijom.

Nezvanično se može saznati da je inspekcija obilazila objekte u fabrici papira i fabrici kože u Beranama, nakon što je Monitor ukazao na ovaj problem. Reakcija do sada nije bilo. Krajnje je vrijeme da ekolozi ovaj problem podignu na veći nivo, jer kako neki smatraju, situacija sa zaboravljenom hemijom dostigla je odavno tačku alarma.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PODRŠKA ŽENSKOM PREDUZETNIŠTVU NA SJEVERU: Mrvice iz opštinskih kasa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Većina opština ispoštovala je formalnu obavezu, pa su i ove godine opredijelili sredstva za podršku sugrađankama koje bi da pokrenu ili unaprijede svoje biznise. Međutim, prema broju i vrsti projekata kojima su konkurisale, jasno je da se žene na sjeveru još sa strahom upuštaju u preduzetništvo

 

Prema ocjeni Privredne komore Crne Gore (PKCG) žensko preduzetništvo je najbrže rastuća kategorija u preduzetničkom svijetu. Podrška s lokalnog nivoa tom vidu ženskih poslovnih incijativa, ipak, na sjeveru, stagnira već tri godine. U većini opština, bez obzira na visnu budžeta, sredstva koja se godišnje izdvaju da osnaže žene preduzetnice ne prelazi 10.000 eura. Tako je, na primjer, u Brenama, čija je opštinska kasa ove godine „teška“ više od devet miliona eura, ali i u Kolašinu i Mojkovcu čiji su dvanaestomjesečni prihodi polovinu tog iznosa.

Odluku da pomažu sugrađankama, koje bi da se oprobaju ili unaprijede svoje biznise, opštine u Crnoj Gori nijesu donijele same. Ženska politička mreža (ŽPM) uspjela je 2018. godine da se izbori da se u lokalnim budžetima opredijele posebna sredstva namijena podsticaju razvoja ženskog preduzetništva. Naredne godine, oko 15 opština uvelo je posebnu budžetsku liniju za podršku preduzetništvu  svojih sugrađanki.

No, od tada do danas, sredstva koja se izdvaju za tu namjenu ostaju ista, s izuzetkom rijetkih opština koje su ih povećale. Na primjer, nakon što je dvije godine zaredom u budžetu Opštine Bijelo Polje za žensko preduzetništvo izdvajano po 10.000 eura, ove godine su taj iznos udvostručili. Očekivano, s obzirom na to da su bjelopljski prihodi i rashodi planirani na skoro 12,5 milona eura.

Berane ne slijedi taj primjer. Iz budžeta će ove, kao i prethodne dvije  godine,  izdvojiti  samo 10.000 eura za sufinasiranje biznis planova žena u tom gradu.

Iz Opštine su najavili da će podržati projekte koji podstiču ekonomski razvoj opštine, predviđaju otvaranje novih radnih mjesta, podstiču razvoj poljoprivrede i ruralnog područja… Prednost će imati i projekti koji podstiču razvoj organske poljoprivredne proizvodnje, turizam, doprinose afirmaciji i valorizaciji kulturnog potencijala…

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BOGATSVO LJEKOVITOG I AROMATIČNOG BILJA U CRNOJ GORI: OD KANTARIONA DO BRĐANKE: Zaboravljeni rasadnik mogućnosti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je, sa svojih četiri hiljade vrsta biljaka koje žive na njenoj teritoriji, u odnosu na svoju veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Šanse za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima

 

Sakupljanje ljekovitog i aromatičnog bilja može biti veoma isplativa  djelatnost u Crnoj Gori. Oko četiri hiljade vrsta bilja živi na njenoj teritoriji. Od toga, preko 700 vrsta ljekovitog bilja je u upotrebi. Flora Evrope broji oko 11 hiljada različitih biljaka, a Balkansko poluostrvo oko devet.  Crna Gora je, u odnosu na veličinu, centar raznovrsnosti i velikog broja endema. Mogućnosti za njihovu eksploataciju su brojne, ali uz mjere zaštite i očuvanja prirode, kao i podrške malobrojnim uzgajivačima i proizvođačima.

,,Prepoznavanje i poznavanje biljaka je velika vještina koja se stiče godinama”, objašnjava za Monitor biološkinja Dragana Saveljić. Pravilno sakupljanje ljekovitog bilja podrazumijeva posjedovanje osnovnog botaničkog znanja – sposobnost poznavanja vrste i njene biologije i ekologije, gdje raste, kako se razmnožava, u kojoj fazi je najbolje brati i slično. ,,Iako naizgled veoma slične, biljke se među sobom veoma razlikuju po sastavu i kvalitetu biljne droge. Ako se sakupi biljka koja nema upotrebnu vrijednost, sve mora da se baci, trud propada. Još je gore da  ljekovitu biljku zamijenite sa potencijalno ili stvarno otrovnom, odnosno štetnom vrstom.  Bilo je trovanja ljudi, i sa fatalnim ishodom, zbog nepoznavanja ljekovite flore”, kaže Saveljićeva.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME I POHARE: Ima li kraja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore upozoravaju da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta.  Ovih su dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem kako bi se hitno zaustavila  nezakonita eksploatacija državnih šuma od privilegovanih koncesionara, tajkuna

 

Drvoprerađivači sa sjevera Crne Gore poručili su da se hitno mora zaustaviti dalja nezakonita eksploatacija državnih šuma od, kako kažu, privilegovanih koncesionara. Preciznije – tajkuna.

Oni su se ovih dana u Plavu dogovorili da formiraju delegaciju koja će zatražiti hitan sastanak sa premijerom Zdravkom Krivokapićem i njegovim saradnicima. Cilj je definisanje daljih koraka oko gazdovanja državnim šumama.

Koliko štete trpe drvoprerađivači, građani, lokalne samouprave i država od gazdovanja neki od njih su stavili i na papir.

Plavljanin Edin Šarkinović kaže da država i lokalne zajednice gube ogromne prihode, zbog toga što se ne obavlja finalna obrada drveta. Prema njegovim riječima, koncesionari dobijaju drvnu masu po cijeni sedamnaest eura za kubik.

„Bilo koji od njih, koji se mogu na prste ruke prebrojati, za neku za njih smiješnu količinu od 5.000 kubika dobije za 85.000 eura, a PDV na tu sumu iznosi 17.500 eura. Ako bi tu količinu sirovine izrezali, osušili i uglačili na standardnu debljinu, dobili bi vrijednost od 1.550.000 eura, a PDV bi bio 325.000 eura” – kaže Šarkinović.

On napominje da bi složenije obrade, poput izrade vrata, dostizale trostruko veće iznose. „Ovo dovoljno govori koliko se gubi što nema finalne obrade i što se izvozi oblovina” – objašnjava Šarkinović. Da ovakav način gazdovanja šumama nije pošten i ne donosi nikakvu dodatnu vrijednost Crnoj Gori, prošle sedmice saopštio je i premijer Krivokapić. On je najavio suzbijanje mnogih problema koji su, kako je rekao, prerasli  čak i u organizovani kriminal. „Došlo je vrijeme da se stane na put svima koji bjesomučno koriste šume, uništavaju puteve, a ne daju nikakve dodatne vrijednosti Crnoj Gori” – izjavio je premijer prilikom posjete Beranama.

Ta izjava premijera Krivokapića je ohrabrila drvoprerađivače da se okupe u Plavu. Saglasili su se da se samo zajedničkim djelovanjem svih drvoprerađivača i nevladinih organizacija koje se bave zaštitom prirodnih i drugih vrijednosti, može zaustaviti pohara i uništavanje državnih šuma.

„Ovaj skup su podržale 62 nevladine organizacije iz čitave Crne Gore. Konačno se mora stati na kraj nezakonitim radnjama. Zadatak radnog tijela kojeg smo formirali biće da se u razgovoru sa premijerom Kivokapićem i njegovim saradnicima iznađe najbolji model za upravljanje državnim šumama. Tu se, prije svega, moraju zaštititi interesi lokalnog stanovništva i dati šansa drvoprerađivačima da, baveći se finalnom preradom drveta, lako dolaze do sirovine, što do sada nije bio slučaj” – kaže Esko Barjaktarović, drvoprerađivač iz Plava. Sa tog skupa je poručeno da se više ne smije dozvoliti da koncesionari sa strane raubuju državne šume, a da pritom lokalno stanovnioštvo ne može da obzbijedi ni ogrjevno drvo.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo