Povežite se sa nama

OKO NAS

SJEVER- OPASNE HEMIJSKE SUPSTANCE I DALJE ZABORAVLJENE: Tačka alarma

Objavljeno prije

na

Zaboravljene opasne hemijske supstance u starim fabričkim objektima u Beranama nijesu uklonjene ni nakon što je javnost o tome prvi put informisana putem našeg nedjeljnika. Neki od sadašnjih vlasnika tih fabrika ne pokazuju interesovanje da se taj problem riješi ili pokušavaju da iz svega još i profitiraju.

Sagovornik Monitora iz Fabrike eksploziva Polieks u Beranama rekao je da su odavno tražili da preuzmu hemikalije i da postoji način da se unište, ali da vlasnici nekih kompanija u kojima se nalaze za uzvrat traže novac.

„To je nevjerovatno. Mi im nudimo uslugu da se riješe tog opasnog materijala, a oni nam zacrtali neku astronomsku cijenu”, kazao je taj sagovornik.

Ovaj dobro upućen stručnjak potvrdio je da je fabrička laboratorija u nekadašnjoj fabrici papira u Beranama i dalje potpuno devastirana i da je u njoj uništeno sve što je nekada bilo vrijedno i moglo da se iskoristi.

„Mi smo svojevremeno htjeli da kupimo laboratorijski pribor iz bivše fabrike papira i nijesu nam dozvolili. Sada je to sve polomljeno i uništeno. Kakva je to neodgovornost. Ne znam samo kome je trabao laboratorijski pribor i oprema”, rekao je Monitorov sagovornik.

Prema njegovim riječima još veće količine opasnije hemijske supstance nalaze se uskladištene u magacinima bivše fabrike kože Polimka.

„Tamo su ogromne količine hemikalije koja se svojevremeno koristila u preradi kože. To sada nikom ne treba, a vrlo je opasno. Još jednom želim da kažem da postoji način da se ta hemija ili iskoristi ili uništi na bezbjedan način i da bi neko trebalo da nas kontaktira. Ali prije toga treba da kontaktora sadašnje vlasnike fabrika u kojima se te hemikalije nalaze i da ih prinudi da moraju da riješe taj opasni problem”, rekao je naš sagovornik.

Monitor je prije dva mjeseca pisao o tome da su u napuštenim fabričkim objektima na sjeveru Crne Gore ostale značajne količine zaboravljenih hemijskih supstanci koje su se nekada koristile u procesima proizvodnje, a danas se ne zna kako se čuvaju, odnosno da li su uopšte obezbijeđene.

Vrlo obaviješten sagovornik tada je kazao za naš nedjeljnik da se značajne količine opasne i zaboravljene hemije nalazi u objektima bivše fabrike celuloze i papira u Beranama. Više bivših radnika i poznavalaca problematike potvrdilo je u razgovoru za Monitor da je situacija u Beranama alarmantna i da je krajnje vrijeme da državne inspekcije izađu na teren i natjeraju vlasnike ove fabrike da hemijske materije najprije lageruje na sigurno mjesto, a da ih potom i unište.

„Tu ima svega i svačega. Postoje velike količine hemijskih supstanci u buradima koje su tu ostale još iz vremena kada je radila fabrika celuloze i dok se koristila takozvana prljava tehnologija”, kazao je jedan od tehnologa koji nije želio da mu se pominje ime.

On tvrdi da su ove supstance uskladištene u krugu fabrike, dok se u zgradi bivše laboratorije nalaze još dodatne količine drugih hemijskih supstanci koje se danas koriste čak i u terorističke svrhe.

„U fabrici gdje se proizvodio papir i iz koje su iznesene mašine,  stoje tone sirovina. Pored kaustične sode i natrijum-metasilikata rumunske prizvodnje, kalcijumoksida i aluminijum sulfata, tu se nalazi i ogromna količina nedefinisanih supstanci”, kaže taj izvor.

Prema njegovim riječima u dugačkom magacinu ima makar trideset tona raznih sirovina i na desetine buradi sa nepoznatim sirovinama.

,,Polovina tih hemikalija koje su na dohvat ruke, mogu da se upotrijebe u terorističke svrhe i pravljenje eksploziva. Zgrada laboratorije je u potpunom propadanju i te hemijske susptance mogu čak i same od sebe da se aktiviraju pretvaranjem u gasno stanje i emitovanjem u vazduh. Ja vam tvrdim da bi to bilo vrlo opasno. Dobrom dijelu tih hemikalija je istekao i rok važenja, a potpuno je nepoznato šta se dešava nakon toga”, objašnjava ovaj tehnolog.

Beranska fabrika celuloze i papira imala je svojevremeno najbolju laboratoriju na sjeveru države. Ta laboratorija, koja danas propada, bila je opremljena kao i sve laboratorije u svijetu. U njoj je bilo svega, i od toga svega danas ima ponešto što je vrlo opasno.

Da je bivša fabrika papira sasvim neobezbijeđena bilo ko se može uvjeriti tako što će bez ikavkih problema doći do glavne kapije, nedaleko od laboratorije. Iako je kapija zaključana, prilaznih puteva koji zaobilaze glavni ulaz ima mnogo. Te puteve, kako pričaju radnici, koriste lopovi dok iznose staro željezo i drugu opremu i samo je pitanje vremena kada će nekom pasti na pamet da ušeta u zgradu laboratorije i dokopa se opasnih hemikalija.

Koliko su hemikalije koje se nalaze u bivšoj fabrici papira opasne govori i podatak o tome da se daleke 1987. godine, dok je fabrika još radila u najvećem obimu proizvodnje, dogodilo trovanje radnika i da je jedan od zaposlenih kasnije preminuo.

„Taj događaj je vješto sakriven od javnosti i o tome se ništa ne zna. Upravo te hemijske i mnoge druge opasne supstance i dalje se naleze u magacinima ove fabrike za koju se više ne zna ni čija je”, kazao je jedan od inženjera koji je radio u ovoj kompaniji.

Onje ranije Monitoru ispričao da je nedavno iznio flašu, odnosno litar određene hemijske supstance iz laboratorije, za koju smatra da je najopasnija od svih koje se nalaze u krugu ove fabrike i u laboratoriji.

„Ne mogu vam reći šta bi se moglo učiniti sa tim litrom opasne tečnosti. Ja sam to pokazao nekim ljudima i potom uništio. Cilj mi je bio samo da ukažem na to da je krajnje vrijeme da se postavi pitanje vlasništva i da se vlasnici privole da to unište. Oni su to morali da uskladište u skladu sa zakonom i da potom unište još kada su privatizovali fabriku”, kaže ovaj inženjer.

Fabrika papira u Beranama trenutno je u fazi pretvaranja u prah i pepeo. Iskusni stručnjaci i poznavaoci problematike postavljaju pitanje šta će biti sa opasnim hemikalijama koje se nalaze u oronuloj zgradi bivše laboratorije ili razasute po krugu kompanije. Oni ukazuju da je možda i veći problem hemikalija koja se nalaze u bivšoj fabrici kože Polimka.

„Ima načina da se ovaj veliki problem riješi. Ali sadašnji vlasnici fabrika u kojima se hemikalije nalaze željeli bi još na tome da zarade, odnosno da ih prodaju”, kazao je Monitoru sagovornik iz fabrike eksploziva Polieks, koja jedina u Crnoj Gori ima istraživački centar i bavi se hemijom.

Nezvanično se može saznati da je inspekcija obilazila objekte u fabrici papira i fabrici kože u Beranama, nakon što je Monitor ukazao na ovaj problem. Reakcija do sada nije bilo. Krajnje je vrijeme da ekolozi ovaj problem podignu na veći nivo, jer kako neki smatraju, situacija sa zaboravljenom hemijom dostigla je odavno tačku alarma.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

PROTEST BIVŠIH RADNIKA KOŠUTE: Blokiranje puta, za deblokadu pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je 1996. otvoren stečajni postupak. No uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate. Kao i ranije i sada pokušavaju da protestima i blokadama ostvare svoja prava

 

 

Bivši radnici nekadašnje Industrije modne obuće Košuta u ponedjeljak su blokirali magistralu između Podgorice i Cetinja. Blokada je trajala četiri i po sata i bila je peta u posljednjih mjesec i po dana.

Bivši radnici traže isplatu devet zaostalih zarada i povezivanje radnog staža. Njihove zahtjeve već 25 godina nema ko da riješi.

Nakon niza protesta, protekle sedmice radnici su se sastali sa potpredsjednikom Vlade Nikom Đeljošajem. Nije bilo konkretnog dogovora, niti jasnog predloga kako da se prevaziđe situacija.

Đeljošaj je saopštio da su voljni da rješavaju naslijeđene probleme, ali da je potrebno da se precizira šta se konkretno zahtijeva. ,,Kad nešto tražite, morate konkretno znati šta je to. Morate imati papir, za koliko je to radnika, za koliko novca”, naveo je Đeljošaj.

Advokat radnika Petar Martinović je istakao da imaju konačan spisak 680 radnika koji imaju potraživanja. On je najavio da će pored Đeljošaja, pisati i premijeru Milojku Spajiću, i detaljno ih upoznati sa tim koliko radnika čeka povezivanje radnog staža kako bi mogli da ostvare pravo na penziju. Za izmirenje zaostalih zarada potrebno je oko 2,8 miliona eura. Martinović je najavio da su radnici spremni da svoje zahtjeve podijele u dva segmenta, i traže da se Vlada obaveže da prvo isplati zaostale zarade, a potom i da poveže staž radnicima kako bi otišli u penziju.

Krajem prošle godine Građanski pokret URA saopštio je da će njihovi poslanici podnijeti amandmane na Predlog zakona o budžetu za 2024. godinu kojim bi se ispravila višedecenijska nepravda nad radnicima Košute koji su, kao prioritetni povjerioci, ostali uskraćeni za isplatu devet zarada, i pored milionske imovine kojom je preduzeće raspolagalo.

,,Ovim amandmanom opredjeljuje se 2.205.000 eura za isplatu radnicima stečajcima i to za njih oko 700 jer, nažalost, više od 500 nije među živima i nisu dočekali zadovoljenje pravde. Očekujemo odgovoran pristup i podršku svih kolega u Skupštini Crne Gore”, saopštila je URA. Podrške očigledno nije bilo.

Bivši radnici Košute su ispred Vlade protestovali i u maju 2021., za vrijeme Vlade Dritana Abazovića. Dobili su obećanja, ali ne ispunjavanje njihovih dugogodišnjih potraživanja.

Stečaj u Industriji modne obuće Košuta uveden je u martu 1996., a oko 1.200 radnika poslato je na biro rada. Košuta je bila prva od nekadašnjih velikih fabrika u kojoj je otvoren stečajni postupak, a uprkos tome što su radnicima u stečajnom postupku priznata potraživanja, do danas nisu uspjeli da ih naplate.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ŠUME, SLUČAJ BERANE: Kap u moru

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku se ne zna koliko  neregistrovanih kamiona, poput onog u nedjelju veče u Beranama, krstari šumama sjevera. I svaki ukrade od dvije i po do pet hiljada eura u oblovini. Ali, hoće li iko ikada u državi postaviti pitanje kako je sa sjevera Crne Gore koncesionim gazdovanjem ukradeno dvadeset milijardi eura. Posljednji slučaj je samo –  kap u moru

 

U nedelju,24.marta,  u ponoćnim satima došlo je do teškog incidenta na Gradinskom polju nadomak Berana, kada je prilikom zaplijene nezakonito posječene šumske građe, došlo do pucnjave, u kojoj na svu sreću nije bilo žrtava.

Naime, nakon što su granični policajac i carinik pokušali da zaustave kamion bez oznaka napunjen građom, vozač je nastavio kretanje, da bi kasnije vozilo bilo pronađeno, a pretragom terena pronađen  još jedan kamion  natovaren oblovom građom.

Potom su policajac i carinik sjeli u  kamion i krenuli ka zgradi policije, ali je u jednom momentu pored njih projurio automobil crne boje bez tablica, iz koga je, kako je policajac kazao kolegama – pucano.

Policajac je uzvratio na vatru, ili kako je zvanično saopšteno iz Uprave policije, pucao u vazduh u znak upozorenja.

“Službenici policije u saradnji sa postupajućim tužiocem preduzimaju dalje mjere i radnje na utvrđivanju svih okolnosti događaja, a posebno imajući u vidu da je prilikom obavljanja gore pomenutih službenih aktivnosti došlo do upotrebe vatrenog oružja. Po završetku pomenutih daljih mjera i radnji, u odnosu na utvrđene činjenice, policija će preduzeti aktivnosti shodno zakonu” – kazali su iz policije.

Кada je vijest osvanula u medijima, zbog kontardiktornih informacija, oglasio se premijer Milojko Spajić, ističući da će ”zatražiti hitan i detaljan izveštaj od direktora Uprave policije Aleksandra Radovića i ministra poljoprivrede Vladimira Jokovića o detaljima napada na pripadnika Uprave policije”.

Ministar unutrašnjih poslova Danilo Šaranović potvrdio je da je teški incident u Beranama “čudno zbivanje”.

“Dobio sam informaciju o incidentu u Beranama koja nije potpuna. Prve informacije su veoma konfuzne. Već sam zatražio od v.d direktora policija Crne Gore detaljan izveštaj o događaju. Tražiću hitnu i temeljnu istragu incidenta, kako bismo razjasnili činjenično stanje i utvrdili istinu” – oglasio se ministar Šaranović.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CRNA GORA I BEZBJEDNOST U SAOBRAĆAJU: Među najrizičnijim u Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

S obzirom na broj poginulih osoba u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćaju u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što zemlju svrstava među najrizičnije u Evropi. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija

 

 

„U saobraćajnoj nesreći na Jazu poginuo petnaestogodišnji vozač“, „Mladić poginuo u saobraćajnoj nesreći u Sutomoru“, samo su neki od naslova koji su obilježili prethodnih nekoliko dana.

“Na putevima u Crnoj Gori u 2023. godini dogodile su se ukupno 6.573 saobraćajne nezgode, tokom 2022. godine ukupno 5.675 saobraćajnih nezgoda, a tokom 2021. godine – 6.109. U ovim saobraćajnim nezgodama smrtno je stradalo: 77 lica u 2023. godini, 73 lica u 2022. godini i 55 u 2021. godini“, piše u odgovorima koji su iz Uprave policije  dostavljeni Monitoru.

Da bi se broj saobraćajnih nezgoda smanjio, Crna Gora mora u što hitnijem roku da donese nacionalnu strategiju za poboljšanje stanja u drumskom saobraćajnu, ali i da formira koordinaciono tijelo za bezbjednost drumskog saobraćaja. To u razgovoru za Monitor tvrdi bivši pomoćnik direktora policije Nikola Janjušević. „Mi smo postali imuni kao građani na sve što se dešava kada je saobraćaj u pitanju. Moramo da se pokrenemo. Bezbjednost u saobraćaju nam ne može poboljšati EU već to moramo mi sami“, kaže Janjušević.

On  objašnjava značaj donošenja nacionalne strategije: „ Crna Gora je donijela nacionalnu strategiju za pobošaljenje stanja u drumskom saobraćaju za period od 2010. – 2019. godine, koja je sadržala preporuku Evropske komisije da se u ovom periodu pokuša smanjiti broj smrtno stradalih lica  ispod 10 na 100 hiljada stanovnika. Crna Gora je uspjela da ispuni uslove iz te nacionalne strategije već 2012.godine kada je broj stradalih na crnogorskim drumovima bio znatno manji od predviđenog“.

Prema dostupnim informacijama, prije usvajanja strategije na koju Janjušević ukazuje, broj stradalih na godišnjem nivou prelazio je 100, ali je već 2012.godine taj broj bio znatno manji – 46. Strategija je važila do 2019. godine. Uslijedilo je donošenje Programa za poboljšanje bezbjednosti u drumskom saobraćaju, a u oktobru prošle godine Ministarstvo unutrašnjih poslova objavilo je nacrt Strategije poboljšanja bezbjednosti u drumskom saobraćaju 2023-2030.“

„U posljednjem petogodišnjem periodu, od 2017. do 2021. godine, u Crnoj Gori se dogodilo ukupno 27.818 saobraćajnih nezgoda, od kojih 18.584 su samo sa materijalnom štetom, 8.994 sa povrijeđenim licima i 239 sa poginulim licima. S obzirom na broj poginulih lica u saobraćajnim nezgodama u odnosu na broj stanovnika, tzv. „javni rizik“ stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori je posljednjih godina blizu 90 poginulih na milion stanovnika, što Crnu Goru svrstava među najlošije u Evropi“, konstatuje se u Nacrtu. Od Crne Gore jedno je lošija Rumunija.

Lideri u bezbjednosti saobraćaja, kao što su Norveška i Švedska, su čak šest puta bezbjedniji od Crne Gore  (šest puta je manji rizik da neko pogine u saobraćajnoj nezgodi u Norveškoj i Švedskoj nego u Crnoj Gori). Kada se uporedi Crna Gora u odnosu na prosjek za 27 zemalja EU, dvostruko je veći rizik smrtnog stradanja u saobraćajnim nezgodama u Crnoj Gori, piše u Nacrtu strategije.

Sagovornik Monitora ističe da je još prije nekoliko godina radna grupa koju su činili predstavnici MUP-a i Uprave policije sačinila plan kako da se smanji broj saobraćajnih nezgoda – projekat ugradnje stacionarnih radarskih sistema. „Planom je bilo predviđeno da se na 75 lokacija u Crnoj Gori postave ti stacionarni radarski sistemi. Zbog čega to do sada nije realizovano ne znam, ali sva iskustva iz zemalja regiona i zemalja EU pokazuju da je ugradnjom radarskih sistema značajno opao broj saobraćjanih nezgoda a samim tim i broj smrtno strdalih lica“, kaže Janjušević.

Relaizacijom ovog projekta bila bi smanjena potreba za fizičkom kontrolom brzine, a samim tim prisustvo policijskih službenika na terenu. Osim toga, postavljanjem ovog sistema, osim kontrolisanja vožnje i drugi sektori policije bi mogli imati korisne podatke, poput sektora koji sprovode aktivnosti u rasvjetljavanju nekog krivičnog djela.

Janjušević podsjeća da je sistem saobraćaja kompleksan i da u njemu participira niz državnih organa počev od Uprave policije, Ministarstrva saobraćaja, Ministarstva zdravlja i Ministarstva prosvjete, ali da je posljednjih godina najviše aktivnosti kada je riječ o bezbjednosti drumskog saobraćaja imala Uprava policije.

Kao jedan od načina da se smanji crni bilans na crnogorskim drumovima on vidi i formiranje koordinacionog tijela koje bi se bavilo tim pitanjem. „Koordinaciono tijelo je postojalo u ranijem periodu. Njime je predsjedavao ministar unutrašnjih poslova, a članovi ministar zdravlja, ministar prosvjete, ministar saobraćaja i direktor Uprave policije. Analizirali bi stanje periodično kvartalno, pravili analizu, program mjera kako bi se smanjio broj saobraćajnih nezgoda i to je, što govori i statistika o broju smanjenja saobraćajnih nezgoda, imalo pozitivne rezultate.

U Nacrtu  Strategije se konstatuje da rad ovog tijela koje je trajalo od 2010- 2019. godine nije bio redovan i da nije odgovorio propisanim obavezama, niti je dao očekivane rezultate. „ Evidentno je da važni subjekti i pojedinci često nemaju potreban kapacitet, nisu motivisani, stručni, niti su dovoljno posvećeni sprovođenju mjera i aktivnosti unaprijeđenja bezbjednosti saobraćaja za koje su odgovorni i nadležni. U velikom broju slučajeva, izostao je redovan, dobro organizovan i sistematičan rad na unaprijeđenju bezbjednosti saobraćaja, kako na državnom tako i na lokalnom nivou. Ovakvo stanje se može promijeniti samo iskrenom, neprekidnom i javno iskazivanom političkom podrškom i odgovornošću, a posebno dosljednom primjenom propisa i podrškom prilikom donošenja, promocije i sprovođenja ove strategije i Akcionog plana, piše u Nacrtu.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo