Sjednica parlamenta u četvrtak nije nastavljane do zaključenja Monitora. Glasanje čekaju budžet, rezolicija o Srebrenici, ministar pravde. Iz DF-a stiže obavještenje da oni neće glasati ni za jedan novi prijedlog koji stigne od Vlade Zdravka Krivokapića. Poslanici DPS obukli su odijela i čekaju glasanje. Početak razrješenja ili novi zaplet

Skupštinska rasprava o zahtjevu predsjednika Vlade Zdravka Krivokapića da ministar pravde, ljudskih i manjinskih prava Vladimir Leposavić bude razriješen dužnosti, nakon što je odbio da podnese ostavku, zbog negiranja genocida u Srebrenici i relativizovanja presuda međunarodnih sudova koji su taj genocid presudili i osudili, postala je dramatičnija nego što se moglo pretpostaviti.

To da  Vlada nema podršku dobrog dijela  većine u parlamentu znali smo od ranije. Kao što nikakvu novost nije predstavljala ni premijerova namjera da se, koliko god je to moguće, distancira od predstavnika naroda iz poslaničkih klubova DF-a, PzP-a i, sve više, SNP-a. Ali dubina razdora je iznenadila čak i  upućene.

Premijer je  otišao iz Skupštine nakon što je poslanicima vladajuće većine i malobrojnim predstavnicima opozicije koji su se seirili, poručio kako je „ovdje prisutan nemoral i političko licemjerje“. Još je Krivokapić onima koji su ga predložili i izabrali za premijera zamjerio: „Pozivate na dijalog a čitavo vrijeme ucjenjujete… Ovdje se toliko laži čuje da se postavlja pitanje što je to politika“.

Oni su potom, pošto ih je premijer ostavio da sami vidaju rane, poručili da se, nakon „kafansko-prostačkog nastupa premijera, osjećaju loše zato što podržavaju čovjeka koji je nedorastao povjerenom poslu“ (citat Miodrag Lekić). Odnosno, da je „danas pravi momenat“ za razgovore unutar vladajuće koalicije o izboru novog premijera i Vlade pošto „ovaj premijer zaista ne zaslužuje da vodi Vladu” (Slaven Radunović).

Prethodno je i Milan Knežević definisao odnos DF-a prema Krivokapiću: ,,Ako budete sa DPS-om smijenili Leposavića niste premijer, a ako ga ne budete smijenili niste više premijer“. Iskustvo nas uči da obećanja, baš kao ni prijetnje, čelnika DF-a ne smijemo uzimati zdravo za gotovo, ali je sve očiglednije da postojeća kohabitacija na relaciji zakonodavna – izvršna vlast ne može trajati još dugo, a da ozbiljno ne ugrozi osnovne interese građana. Makar bilo jasno da je postojeća Vlada, možda, najviše što aktuelna većina može da ponudi.

Knežević objašnjava: „Kriv sam ja zato što sam ga predložio za mandatara. Neka mi oproste glasači što sam im rekao da nećemo izdati ideološke principe. Sporazum trojice (Krivokapić-Bečić-Abazović, prim. Monitora) mogu da okače mačku o rep jer po njemu treba da pristanem da ne budem Srbin i priznam UCK tvorevinu Kosovo”. Pa dodaje kako DF „ne obavezuje Sporazum sklopljen bez znanja onih koji su podržali Krivokapića. U Sporazumu ne piše Srebrenica pa se premijer poziva na sporazum…“.

Dodatna objašnjenja ponudio je Jovan Vučurović, poslanik DF-a i predsjednik skupštinskog Odbora za ljudska prava i slobode. Ministra Leposavića napadaju oni koji godinama istrajavaju u mržnji i fašizmu prema srpskom narodu kaže on: ,,Tačka spajanja svih koji napadaju ministra je antisprstvo”. Pa precizira da su tu „DPS i sateliti, montenegrinski fanatici u medijima, tu je takođe i koncern Vijesti kao klasični antisrpski medij tu su i tzv. građanisti, a u stvari okoreli antisrbi“. Predsjednik Odbora za ljudska prava i slobode ne da ministra pravde koji se proljetos proslavio izjavom: „Ja sam spreman da priznam da je u Srebrenici učinjen zločin genocida kada se to i nedvosmisleno utvrdi“. Još je Leposavić, tada, obznanio da je sud u Hagu „izgubio svoj legitimitet“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

Blizu 400 došlo, 210 otišlo, pa je državna kasa , od formiranja nove Vlade Zdravka Krivokapića, opterećena sa skoro dvije stotine novih plata. Prethodno je i odlazeća tehnička Vlada Duška Markovića od septembra do decembra u javnoj upravi zaposlila skoro 500 novih lica

„Izgubili smo devet hiljada radnih mjesta od kada je ova Vlada na vlasti“, saopštio je Nebojša Medojević obrazlažući svoju ostavku na poslaničku funkciju. Vlada nije napravila nijedan od rezova koji su bili neophodni, dodao je predsjednik PzP, pojašnjavajući kako nije smanjena potrošnja u državnoj administraciji, ali ni broj zaposlenih koji su paraziti DPS-a. ,,Samo smo se dodatno zadužili na staru privrednu strukturu…”.

Iako statistički podaci daju za pravo bivšem poslaniku, izvršnoj vlasti i njenim emisarima u javnim i državnim institucijama i preduzećima ne treba, tek tako, prebacivati kako ne stvaraju nova radna mjesta i ne zapošljavaju nove ljude. Medojević bi ponešto o tome mogao saznati i u vlastitoj partiji.

Treba, ipak, poći od početka. I  DPS vlasti koje su period između avgustovskih izbora i formiranja  nove Vlade iskoristile da među budžetske korisnike ubace što više svojih.

U periodu septembar – decembar prošle godine, tehnička Vlada Duška Markovića povećala je broj zaposlenih u potrošačkim jedinicama – korisnicima državnog budžeta za 3.178 osoba. Taj podatak Monitor je dobio iz Ministarstva javne uprave (MJU), odakle se pozivaju na podatke Ministarstva finansija i socijalnog staranja o broju zaposlenih u potrošačkim jedinicama budžeta na dan 30. novembar 2020.  To je oko dva odsto ukupno zaposlenih u Crnoj Gori.

Velika većina novozaposlenih obrela se u vaspitno-obrazovnim ustanovama (ukupno 2.702 zaposlena više u septembru nego u avgustu). Uglavnom je, kažu naši sagovornici riječ o vaspitačima, učiteljima i nastavnicima koji su angažovani na određeno vrijeme, pa im resorno ministarstvo svake godine „ukrade“ jul i avgust. Odnosno, isplati im 10 plata za godinu rada.

Ni  to nije kompletna priča. „Iako se mjesec avgust ne može uzeti kao pravi pokazatelj stvarnog rasta broja zaposlenih zbog ljetnjeg raspusta tokom kojeg zaposlenima na određeno vrijeme prestaje radni odnos i obnavlja se od septembra, povećanje broja zaposlenih u ovim ustanovama evidentno je, iako kao uporedni mjesec uzmemo maj 2020, kada je školska godina još uvijek trajala. U ovom slučaju, povećanje broja zaposlenih u tadašnjem resoru prosvjete iznosi 713 osoba “, rečeno nam je u kabinetu ministarke Tamare Srzentić. Naši sagovornici naglašavaju: „Izuzimajući sektor prosvjete, u ostatku javne uprave na centralnom nivou zaposleno je 476 novih lica za samo tri mjeseca“.

Toliko o zaostavštini DPS-a i njenih koalicionih partnera.  A sada malo o novim vlastima i njihovom kadrovanju. „Prema podacima kojima raspolaže Ministarstvo finansija i socijalnog staranja, u odnosu na mjesec decembar 2020. godine, prilikom obračuna zarada za mjesec mart 2021. godine registrovano je 396 lica koja nisu bila na platnom spisku u decembru 2020“, navodi se u odgovorima MJU na naša pitanja. „Od ovog broja, razlika se dominantno odnosi na sektor prosvjete i zdravstva“, konstatuju. Nude  i preciznije podatke: „Kada je u pitanju samo državna administracija (koja ne uključuje oblasti prosvjete, zdravstva i bezbjednosti), 152 lica su zaposlena na različitim pozicijama sa koeficijentom zarade ispod 9.40 (to nijesu rukovodeća mjesta – prim. Monitora), dok je 56 lica zaposleno na različitim rukovodećim pozicijama sa višim koeficijentom zarade. „Radni angažman je prestao za 210 lica, od čega su 142 lica radila na pozicijama sa koeficijentom zarade ispod 9.40 (uključujući i 9.40), dok je 68 lica pokrivalo više rukovodne pozicije“.

Dakle, blizu 400 došlo, 210 otišlo, pa je državna kasa u minusu  za skoro dvije stotine novih plata. Ne računajući mnogobrojne koji su angažovani po osnovu konsultantskih i ugovora o djelu.

Zanimljivo je da je  najveći broj novozapošljenih angažovan u sektoru prosvjete i zdravstva. To asocira na mogućnost da je riječ o nastavničkom i medicinskom kadru. Drugačije svjetlo na tu priču baca konkurs koji je novi direktor nikšićke Opšte bolnice, dr Marko Mitrović (kadar Demokrata) raspisao uoči lokalnih izbora u tom gradu. Oglasom je traženo 20 medicinskih sestara/tehničara i još 14 radnih mjesta za nemedicinski kadar. Konkursom su traženi  kuvari, pomoćni radnici u kuhinji, higijeničari, sekretara/ice direktora, referenti u kadrovskoj i tehničkoj službi, vozači… Sve do „rukovodioca parnog kotla“. Teško da je Opšta bolnica, prethodno, funkcionisala bez uposlenika na tim pozicijama.

Odgovor na pitanje šta je po srijedi možemo potražiti takođe u Nikšiću. Recimo, u Elektroprivredi Crne Gore. Trenutno najvrjednija i najbogatija državna kompanija u fokus je dospjela neposredno nakon lokalnih izbora, pošto je  premijer Krivokapić, bukvalno „preko noći“ odlučio da promijeni spisak članova novog borda direktora, nakon što je Vlada dala saglasnost na prijedlog resornog Ministarstva kapitalnih investicija. Tako je predsjednik borda Milutin Đukanović (DF), nenadano, dobio nove saradnike. Potom je i na mjesto izvršnog direktora kompanije imenovan Nikola Rovčanin (Demokrate).  Slijedila je sječa bivših direktora funkcionalnih i organizacionih cjelina, elektrana, regionalnih centara za naplatu (više od deset ljudi),  imenovanje novog menadžmenta (nijedan direktor nije zaposlen po osnovu oglasa), pa epidemija zapošljavanja sa kojom se, kažu naši izvori iz EPCG, firma nije susrela u ovom vijeku. A možda ni ranije.

Angažovani su novi savjetnici, sekterarice, vozači, lično obezbjeđenje, sve do čovjeka koji, isključivo za potrebe borda direktora rukuje fotokopir mašinom. Inače, u upravnoj zgradi EPCG već postoji kopirant koji taj posao obavlja za ostatak kolektiva. Neobičan je i slučaj službenice SO Nikšić koja je u lokalnoj upravi uzela bolovanje i došla u kabinet predsjednika borda – gdje je angažovana po ugovoru o djelu.

Nova uprava je, pride, formirala i 12 (dvanaest) različitih komisija sa zadatkom da prekontrolišu postupke njihovih prethodnika. U svakoj komisiji su, prema nezvaničnim saznanjima iz EPCG, po četiri člana. Samo po jedan od njih je zaposlen u EPCG. Ostali su izvanjci angažovani po osnovu ugovora o djelu (sadržaj tih ugovora je, kažu naši sagovornici, poslovna tajna). Tako da ugovorci ne ulaze u zvaničan popis radne snage. Baš kao ni oni koji su angažovani preko Agencija za zapošljavanje za „privremene i povremene poslove“.

Na upit Monitora iz EPCG odgovaraju kako je kod njih sve po redu i zakonu. „Broj zaposlenih u EPCG 1. 09. 2020. godine iznosio je 969, dok je početkom tekuće sedmice (8. juna) ukupan broj zaposlenih u našoj kompaniji iznosio 963“, saopšteno nam je iz Sektora za korporativne komunikacije EPCG. ,,Kada su u pitanju zapošljavanja u prethodna tri mjesaca, sva su sprovedena u skladu sa zakonom, potrebama procesa i organizacije rada i to na upražnjenim radnim mjestima“.

Naši (provjereni) izvori nude bitno drugačiju priču. Insistirajući na anonimnosti oni kažu kako se, za tri mjeseca  samo u upravnoj zgradi EPCG u Nikšiću pojavio ogroman broj novozaposlenih. „Prema procjeni većine zaposlenih, za posljednja tri mjeseca primljeno je preko 120 novih radnika“, kažu naši izvori. Objašnjavaju i zašto se ta promjena ne vidi i u zvaničnoj kompanijskoj statistici: „Stvar  kod ovog zapošljavanja je to što su novi ljudi angažovani prekoAgencije za preuzimanje ili imaju Ugovor o djelu koji zakon ne prepoznaje kao redni već kao obligacioni odnos“.  Pa stižu do poente: „Suština problema je to što nijesu zaposlili ljude koji ovdje rade na određeno vrijeme ili su nezaposleni, već osobe koje već imaju neki vid primanja (penzioneri, zaposleni u prvatnim firmama…)  i jake partijske ili lične veze“. I još i to: „Nijedan novi direktor u EPCG nije primljen po oglasu“.

Zna li premijer šta se radi u njegovoj Elektroprivredi?

Zoran RADULOVIĆ

DETEKTOR: Staro za novo

Povećan broj činovnika. Nema najavljene štednje. Masovna zlupotreba privilegija koje donosi vlast. Partijsko zapošljavanje. Idemo. Sve dublje

Na mjestima preko 350 smijenjenih visokorukovodećih kadrova u organima državne uprave, dovedeno je 570 novih. Zasad. Pripadnici manjina – čista rijetkost, i to na nižim pozicijama.

V.d. direktori, direktori direktorata, sekretari, načelnici, pojavili su se iznebuha, uz puno ignorisanje zakonske procedure. Nema oglasa i konkursa za državne službenike i namještenike preko Uprave za kadrove od početka godine, nijesu gotovi akti o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji, nema Kadrovskog plana, nema Zakona o budzetu.

Nema ni najavljene štednje. Za 12 mjesečnih plata smijenjenih kadrova bivše vlasti  iz budžetskih rezervi će otići preko milion eura. Moglo je to i drugačije. Sačekati da tim funkcionerima istekne mandat i ne predlagati im da žurno daju otkaze. Kalkulacija je bivšim kadrovima jača strana. Kako im je najčešće do kraja mandata ostajalo par mjeseci oni su, naravno, podnosili ostavke i tako sticali mogućnost da godinu primaju visoke plate sjedeći kući.

I novo rukovodstvo uredno koristi sve privilegije koje donosi vlast. Raspoređuju se u upravne odbore i razne komisije (za polaganje stručnog ispita, za održavanje obuka preko Uprave za kadrove i slično), prisvojili su službena vozila i obilaze Crnu Goru uzduž i poprijeko, za lične potrebe, koriste kartice za gorivo Eko pumpi i nekontrolisano toče. Besplatno koriste restoranske usluge, jedu i piju, preko agancije Globus.

Zapošljavanja po partijskoj knjižici i partijskim kvotama su smjenu vlasti nadživjela kao princip. Dodata je, kao važna preporuka, bliskost sa SPC. Četvorostruka ministrica Vesna Bratić prednjači po takvom kadru kojim se okružila.

Advokatica Milica Kadović, kadar Demokrata, koja je u januaru postavljena za ekspertkinju u njenom resoru, u februaru je imenovana za članicu Upravnog odbora Univerziteta Crne Gore. Danas je ona već državna sekretarka u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta na osnovu pribavljenih saglasnosti većine članova Vlade, kako joj piše u rješenju. Ali, saglasnost joj nije data na sjednici Vlade, kakva je procedura.

Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za predškolsko vaspitanje, osnovnu školu i inkluzivno obrazovanje određena je Slavica Ilinčić, kadar DF-a, profesorica istorije književnosti sa srpskim jezikom. Biće nadležna za oko 22.000 predškolaca i osnovaca. Njene stavove o rastjerivanju virusa duvanskim dimom, o paljenju NATO zastave, o tome da je Kosovo dio Srbije možemo čitati na njenom fb profilu.

Za vršiteljku dužnosti generalne direktorice Direktorata za kapitalne investicije u kulturi i kreativne industrije određena je Ina Plamenac, diplomirana modna dizajnerka. Možda će se kreatorka snaći s kapitalnim investicijama u kulturi kad one jednom zažive. Za sada ih nema. Umrtvljene.

Za vršioca dužnosti generalnog direktora Direktorata za podsticanje i razvoj kulturno-umjetničkog stvaralaštva određen je pjesnik Andrija Radulović. On svoje pjesme naziva „ćiriličnim stihovima”.  Široj javnosti poznat je i po tome kako je u kući četničkog vojvode Milete Pavićevića dočekao Nikolu Kavaju, u društvu sa budućim premijerom. A poznat je i po tome što se na samrtnom odru oprostio od mitropolita Amfilohija.

Uglavnom, politički stručnjaci i aktivisti nove vlasti predano šire mrežu, ali i za  preletače se nađe mjesta. Nina Blažić, supruga bivšeg državnog sekretara u minstarstvu kulture Drazena Blažića, skrasila se u novoj Vladi u Ministarstvu javne uprave. To što joj je suprug visoki funkcioner DPS-a nije smetnja. Zanimljivo, Đorđe Blažić, koji je u javnosti važio za opozcionara, je u bivšoj Vladi u resoru svog sina, spominjanog Dražena, bio angažovan kao konsultant na projektima. Dobro, veoma dobro, plaćen konsultant.

Dobrilu Vlahović, bivšu direktericu Direktorata za kulturnu baštinu u Ministarstvu kulture, ministrica Bratić je postavila za glavnu koordinatorku u Ministarstvu prosvjete nauke kulture i sporta. Napredak, poslije smjene.

U Nacionalnom parku Lovćen imenovan je novi direktor Vladimir Martinović. Bivši direktor, SAJ-ovac Veselin Živanović je ostao tu, da mu se nađe.

I ono što je malo ko očekivao: Božidar Božović bivši direktor Uprave za zaštitu kulturnih dobara, poznati DPS vojnik, o kojem je Monitor često pisao, uspio je da preleti. Postao je pomoćnik direktora za UNESCO.

Na čelu Uprave za zaštitu kulturnih dobara postavljena je Milena Martinović, magistrica umjetnosti, konzervatorka za papir. Ona je biblioteci Cetinjskog manastira i pokojnom mitropolitu Amfilohiju predala na dar legat porodičnu biblioteku i arhivu svojih predaka sveštenika, kao i svoje djelo Rukopisne knjige manastira Rođenje Presvetle Bogorodice na Cetinju. U njenom opsegu poslova biće, uz ostalo, i briga o sudbini zamišljene kapele na Lovćenu.

Među novim partijskim kadrovima na javnim funkcijama jedno se ime posebno ističe. Svestranošću. Dragan Bojović, poslanik DF-a, član Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport, član Odbora za antikorupciju, član Komisije za praćenje i kontrolu postupka privatizacije, zamjenik člana Stalne delegacije pri Parlamentarnoj skupštini (OEBS). Njegova supruga je ministrica zdravlja Jelena Borovinić – Bojovic, brat Radovan Bojović, sekretar u Ministarstvu ekologije.

Tako. Sve dublje.

Stela O. KOVAČ

Komentari

Advokati čekaju poziv na dogovore oko odlaganja fiskalizacije, dok Vlada optužuje esnaf za nezakonitu obustavu rada

Samo u jednom danu odloženo je 78 suđenja u najvećem osnovnom sudu u Crnoj Gori (podgoričkom), dok se u Višim tužilaštvima nije održalo nijedno. Razlog ovih odlaganja je štrajk Advokatske komore Crne Gore zbog novog Zakona o fiskalizaciji, koji propisuje obavezu svima da pređu na elektronsku fiskalizaciju.

Većina advokata tvrdi da je njihova profesija specifična, zbog čega ne mogu na taj način da budu fiskalizovani. Ističu da advokati ne pružaju usluge već pravnu pomoć, kako je to propisano u Ustavu Crne Gore. Ta pravna pomoć ponekad je i besplatna, pa se zbog toga ne mogu izjednačavati sa drugim pružaocima usluga. Elektronska fiskalizacija predviđa da se svi izdati računi automatski evidentiraju u bazi podataka Uprave prihoda pa neodgovorni poreski obveznici neće moći da potkradaju državu neizdavanjem fiskalnih računa ili instaliranjem duplih fiskalnih kasa. To bi značilo da advokati svaku svoju uslugu ili pravnu radnju odmah provuku kroz fiskalnu kasu. To se, kažu iz Advokatske komore, kosi sa prirodom njihovog posla jer obično svoje usluge ne naplaćuju odmah, već nakon završenog suđenja. Na ovaj način bi, tvrde, bili ugroženi i građani koji bi za advokatske savjete ili druge usluge morali da plate odmah, a ne nakon što se i sami naplate od suda.

Zbog svega ovog Advokatska komora je od Vlade tražila da se izuzmu iz procesa elektronske fiskalizacije, koja počinje od 1. juna. Iako su advokati prvo izašli sa informacijom da im je Vlada izašla u susret, ubrzo je to demantovano iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja, nakon čega su advokati stupili u štrajk. Sada imamo 960 advokata, registrovanih u Crnoj Gori, koji štrajkuju. Solidarisale  su se i njihove kolege iz Srbije saopštivši da niko od njih neće pristupati našim sudnicama dok traje obustava rada.

Nedolazak advokata u sudnicama znači odlaganje ročišta, zbog čega je došlo do blokade dobrog dijela pravosudnog sistema. Ukoliko osumnjičeni, optuženi ili okrivljeni nemaju advokata u različitim krivično-pravnim postupcima, ročišta se u većini slučajeva odlažu. Pogotovo ako je riječ o najtežim krivičnim djelima. Odlukom Advokatske komore, koju je na sjednici podržalo 700 delegata, predviđa se da advokati mogu samo da pišu tužbe, žalbe, zahtjeve, u onim predmetima gdje se može izgubiti pravo na ove pravne ljekove ili gdje ističu rokovi.

Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović kazao je za Monitor da svakog trenutka čekaju da ih neko pozove iz Vlade i postignu dogovor kako bi se izbjegao kolaps pravosudnog sistema. Poziv do srijede nije došao.

„Mi nijesmo oročili štrajk, nema rok trajanja, to nije predviđeno ni statutom Advokatske komore, tako da protestujemo dok se ne dogovorimo kako da izađemo iz ove situacije“, kazao je Begović.

U Vladi Crne Gore se nijesu pokazali jedinstveni kada je riječ o fiskalizaciji advokatskih kasa. Dok je Ministarstvo finansija, kao predlagač, branilo fiskalizaciju, Ministarstvo pravde, kojim rukovodi Vladimir Leposavić, se jasno stavilo na stranu advokata. Državni sekretar u tom ministarstvu Ivan Vukićević kazao je ranije da advokatura ne bi trebalo da podliježe fiskalizaciji na ovaj način, jer bi to moglo izazvati brojne negativne posljedice po građane i državu.

„U državama regiona, kao i u zemljama EU, advokatura je opravdano izuzeta iz fiskalizacije, pa nema razloga da standardi i argumenti koji su prihvaćeni u EU ne budu na isti način primijenjeni i u Crnoj Gori“, saopštio je Vukićević prije dvije sedmice.

Državna sekretarka u Ministarstvu finansija Mila Kasalica kaže da je politika Vlade, uprkos različitim saopštenjima dva ministarstva, jedinstvena i neselektivna. Crnogorski advokati, po podacima Uprave prihoda i carina, za poreze duguju više od pet i po miliona eura, a naplaćeno je još toliko njihovog duga.

,,Ako to sagledamo kroz prizmu poreza na dobit, stope od devet procenata, ili poreza na dodatu vrijednost, stope od 21 procenat, radi se o prometu koji se broji stotinama miliona eura… Pravna pomoć nije ništa više i ništa manje nego pružanje jedne visokokvalitetne strukovne usluge, na osnovu koje niti advokati rade altruistički posao, niti njihovi klijenti očekuju da će ih neko zastupati pred pravosudnim organima besplatno”, kazala je Kasalica.

Nakon što je Advokatska komora objavila štrajk iz Vlade nijesu stigli pozivi za pregovore kako su advokati očekivali, već su optuženi da krše zakon. U saopštenju Vlade se navodi da je odluka nezakonita, jer ne sadrži pravni osnov, tj. zakonsku odredbu na osnovu koje je Upravni odbor ili Skupština ovlašćena da donese obavezujuću odluku o opštoj obustavi. Ukazuju da u crnogorskom pravnom sistemu postoji samo pravo na štrajk, koje pripada svima, pa i advokatima, te da ono počiva na dobrovoljnosti.

„To podrazumijeva slobodno odlučivanje o učešću u štrajku, ali i odsustvo bilo kakvih sankcija, odnosno prinude ili prijetnje da se u njemu učestvuje ili ne učestvuje“, navode iz Vlade. Oni tvrde da je odlukom Advokatske komore narušeno pravo na rad, na odbranu, te pravo stranke da izjavi reviziju, ukazujući da je AKCG izašla iz okvira svojih nadležnosti.

Vršilac dužnosti direktora Uprave prihoda i carina Aleksandar Damjanović za Monitor kaže da štrajk advokata nije dobar jer će napraviti probleme i advokatima i građanima – odnosno cijeloj državi. Smatra da se zakon mora primijeniti, ali da se zbog toga hitno mora sjesti i razgovarati o tome bez radikalizma. On je rekao da u tehnološko-tehničkom smislu ne postoji nijedan razlog da advokatura ne bude fiskalizovana, kao što je to slučaj sa svim zemljama Evropske unije.

,,Ne vidim razlog da se ne krene 1. juna i u toj profesiji, imajući u vidu da su i neke druge profesije, koje su imale probleme, bili partneri prema državi i Upravi prihoda. Tu govorimo o turoperaterima, o predstavnicima turističkih agencija, notara, izvršitelja. Očekujem da ta odluka o obustavi rada bude preispitana. Mora se naći zajednički jezik i sa tom profesijom”, rekao je Damjanović.

I dok se čeka da „eksperti“ i „profesija“ pronađu zajednički jezik u ovoj situaciji najviše ispaštaju građani. Ukoliko štrajk potraje građani ostaju bez pravne pomoći koja im je Ustavom zagarantovana.

Goran Velimirović: Plaćamo desetostruko više poreza od „krivičara“

Jedan od advokata koji nije podržao odluku o štrajku je Goran Velimirović, ali je i on obustavio rad iz solidarnosti sa odlukama komore. Kaže i da je započeo tehnički postupak fiskalizacije i da će biti završen narednih dana.

,,Nisam podržao obustavu rada jer se, po mom mišljenju, zahtjev za izdvajanje advokature iz sistema fiskalizacije kosi sa ustavnim principom jednakosti i to kako na esnafskom tako i na mom konkretnom, ličnom polju. Na esnafskom nivou smatram da advokatska profesija ima, naravno, svojih specifičnosti, ali ne u tolikoj mjeri da bi bila izdvojena u odnosu na druge profesije. Takav stav, uzgred budi rečeno, imam i povodom sličnih slučajeva vezanih za druge profesije kao što je neradna nedjelja koja važi samo za radnike u trgovini, jer ne vidim nijednog razloga da se ti radnici izdvajaju, povlašćuju u odnosu recimo na ugostiteljske radnike. Dakle, na nivou profesija smatram da se ulazi u zonu kršenja ustavnog principa jednakosti. Na ličnom nivou nisam oduševljen činjenicom da su poreske obaveze i dažbine, moje, kao i mojih kolega koji primarno radimo sa pravnim licima, desetostruko veće od poreskih obaveza kolega koji se bave krivičnim pravom, i koji su prepoznati kao veoma uspješni i samim tim dobro plaćeni advokati”, kazao je Velimirović Vijestima.

Kako navodi, njegov lični skepticizam prema motivima i pozadini ovog štrajka je povećan stavom Ministarstva pravde koje se solidarisalo sa zahtjevom Advokatske komore.

Advokata čeka disciplinska komisija zbog kršenja štrajka

Disciplinski organ Advokatske komore odlučiće da li će zbog kršenja pravila štrajka pokrenuti disciplinski postupak protiv advokata Mikosava Boškovića koji je pred sudijom za istragu Višeg suda u Podgorici, po službenoj dužnosti zastupao dva albanska državljanina zbog šverca droge.

Advokat Bošković je kazao da podržava štrajk advokata ali da je neophodno obezbijediti minimum procesa rada. On je naveo da čeka odluku komore vezano za njegovo zastupanje u pritvorskom predmetu i istakao da ne želi da prejudicira odluku kolega advokata u odnosu na njega.

,,Nijesam advokat i čovjek bez časti, imam svoje ime i prezime i uvijek sam imao svoje mišljenje i svoj stav. Tačka. Javno i glasno sam rekao da podržavam štrajk ali smatram da mi advokati koji se borimo za pravdu i pravičnost drugih, moramo uzeti u obzir da kada je drugima ugrožena sloboda i pravo mi moramo biti tu za te ljude. Svaki pritvorski postupak je hitan”, kazao je Bošković.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari