Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZAZOVI ZA NOVOG GST: Novovića dočekale pune Katnićeve fioke

Objavljeno prije

na

Novi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović pred Tužilačkim savjetom je obećao da će mu prioritet biti predmeti visoke korupcije i finansijske istrage. Ubrzo ćemo vidjeti je li to ozbiljno mislio

 

Kada god bi predstavnici parlamenta – iz redova vladajuće koalicije ili opozicije zamjerali predstavnicima Vlade da nema ozbiljnijih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, izvršna vlast je imala jedan argument – Specijalno državno tužilaštvo. Taj argument bio je najsnažniji nakon događanja na Cetinju 4. i 5. septembra, kada je koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović kazao da do nereda ne bi došlo da su imali funkcionalno Specijalno državno tužilaštvo.

Borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala zaista nema bez tužilaca koji bi vodili istrage protiv počinilaca takvih krivičnih djela. Međutim, zbog međustranačkih prepucavanja i borbe za političke (i lične) poene među predstavnicima vladajuće koalicije, na novog glavnog specijalnog tužioca čekali smo više od godinu i po.

Napokon, Tužilački savjet (TS) je prošlog petka izabrao dugogodišnjeg sudiju podgoričkog Višeg suda Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca (GST).

Izboru Novovića prethodile su izmjene Zakona o državnom tužilaštvu i izbor novog Tužilačkog savjeta, na koji se, takođe, dugo čekalo. Novović je izabran sa deset glasova članova Tužilačkog savjeta, samo je tužiteljka i potpredsjednica savjeta Đurđina Ivanović bila protiv da on bude novi šef Specijalnog državnog tužilaštva. Nakon obavljenih intervjua sa prijavljenim kandidatima, vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VD VDT) Maja Jovanović podnijela je predlog da se Novović izabere, naglašavajući da je „cijenila stručno znanje i sposobnost za obavljanje funkcije GST-a“.

Novović je pred Tužilačkim savjetom obećao da će mu prioritet biti predmeti visoke korupcije i finansijske istrage. On smatra da SDT očekuju brojni izazovi – kadrovske promjene, stvaranje uslova za rad i tehničke opremljenosti, ali da smatra da je najveći problem „percepcija javnosti o radu tužilačke organizacije“. Kazao je da prema istraživanja javnog mnjenja iz decembra 2021. godine, 56 odsto ispitanika ne vjeruje u rad tužilaštva, a svega 19 odsto da vjeruje.

„Može se to popraviti, pregalačkim radom, povećanjem kvaliteta i stvaranjem osjećaja da je zakon jednak za sve“, rekao je on. Uskoro ćemo vdjeti je li mislio ozbiljno.

Novovićeva karijera bila je obilježena krupnim i medijski propraćenim slučajevima, uključujući i one koji su se odnosili na najbliže srodnike bivšeg potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Novović je 2015. godine kao istražni sudija Milošu Maroviću odredio pritvor do 30 dana. Na predlog Specijalnog tužilaštva iste godine odredio je pritvor i bivšoj šefici budvanskog katastra Mirjani Marović, vlasniku kompanije Megapromet Miodragu Mitroviću i procjeniteljima Milki Lazarević i Marku Radunoviću. Sudio je i u zvučnim slučajevima organizovanog kriminala.

Njegov izbor za glavnog specijalnog tužioca pozdravili su svi, od predsjednika  Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje Zdravka Krivokapića, njegovog potpredsjednika i mandatara za sastav nove vlade Dritana Abazovića, pa sve do političkih partija i nevladinih organizacija. Neki su podsjetili i da ga očekuje ozbiljan i obiman posao. Neophodno je da Novović krene u efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina.

„Svi izazovi kao i očekivanja dobrog dijela javnosti se mogu sumirati u neophodnosti da se napravi jasan otklon od svega onoga što je personifikovao prethodni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. I to u mjeri koja će obezbijediti održive rezultate, posebno kada je u pitanju korupcija na visokom nivou“, kazao je direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

Milovac kaže da građani očekuju da upravo Specijalno državno tužilaštvo bude institucija koja će donijeti pravdu u slučaju brojnih propalih i sumnjivih privatizacija, počevši od KAP-a i Telekoma, pa sve do najmanje fabrike na sjeveru Crne Gore. Poseban izazov za Novovića će, smatra on, biti da se odupre političkom uticaju koji će političari nastaviti da vrše na državno tužilaštvo. Dokaz da je u tome uspio će, tvrdi, biti procesuiranje slučajeva koji poltičkim vođama  ograničavaju takvu moć.

„Tu prije svega mislim na puno procesuiranje Pandora Papira u saradnji sa međunarodnim ekspertima za tu vrstu finansijske forenzike. Zatim na ponovno otvaranje istraga afere Koverta, Snimak, Vrela Ribnička i ostalih slučajeva sumnji na korišćenje takozvanih crnih fondova i državnog novca u političke svrhe, a koje su okončavane onda kada su vodile do samog vrha političkih partija“, naglasio je Milovac.

On ocjenjuje da će posebno otežavajuća okolnost za novog glavnog specijalnog tužioca biti postojeći kadar u SDT-u, koji je dobrim dijelom i dalje odan interesima koje je svojim neadekvatnim postupanjem štitio Katnić. „Nulta tolerancija na korupciju, nerad i neznanje trebao bi biti apsolutni prioritet za kompletiranje tužilačke reforme, gdje će pozivanje na odgovornost tužilaca biti pravilo, a ne incident“, kaže Milovac

Građanska alijansa (GA) smatra da na stolu GST-a mora biti rješavanje afera koje su opterećivale javnost i predstavljale breme za državu. U GA kažu da ne smije ostati praksa da se najveći procenat slučajeva rješava sporazumima o priznanju krivice, na šta je u svom izvještaju upozorila i Evropska komisija. Podsjetili su da u predmetima ratnih zločina nije bilo adekvatnih i konkretnih rezultata.

„Čak i kada su neke osobe procesuirane, bilo je riječ o osobama koje su na najnižim pozicijama u komandnom lancu. Ta krivična djela se moraju rasvijetliti do kraja i odgovorni moraju biti procesuirani kako bi se na adekvatan način oslobodili hipoteka iz mračnog perioda naše istorije koje su nam nametnuli pojedinci”, navodi se u saopštenju.

Novović je rekao da se slika o Specijalnom državnom tužilaštvu može popraviti „pregalačkim radom, povećanjem kvaliteta i stvaranjem osjećaja da je zakon jednak za sve“. Zakon mora biti jednak za sve. Tužilaštvo sa prethodnim rukovodstvom to nije uspjelo da postigne, vidjećemo da li će „pregalački rad“ novog GST biti dovoljan za to.

 

Medijski eksponirana suđenja – od političara do ubica i mafijaša

Vladimir Novović je u maju 2017. godine oslobodio lidere Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Slavena Radunovića optužbe da su pokušali da izvedu nasilnu promjenu ustavnog poretka, tokom demonstracija 24. oktobra 2015. godine ispred Skupštine Crne Gore. Riječ je o jednom od medijski eksponiranijim suđenja poslanicima prije afere „državni udar“.

On je 2020. godine kao sudija za istrage Višeg suda odredio vođi takozvanog „škaljarskog klana” Jovici Vukotiću pritvor do mjesec dana zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Vojina Stupara i Milora Radonjića u kotorskom naselju Rakite 2016. godine. Bio je u fokusu medija i kada je Ivan Kontić uhapšen u Podgorici zbog sumnje da je u Novom Sadu pokušao da ubije Miljana M. (28) i saglasio se na saslušanju u podgoričkom Višem sudu da bude izručen Srbiji.

Bio je sudija za Istragu u slučaju za ubistvo Šejle Bakije. On je 2018. godine osumnjičenima za ubistvo petnaestomjesečnog dječaka, Nerminu Šišiću i dječakovoj majci Jeleni Jovović odredio pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

NOVINARKA PROTIV MAFIJE: Olja

Objavljeno prije

na

Objavio:

Istraživačka novinarka Olivera Lakić i njen portal Libertas obavještavaju  javnost o vezama državnih struktura sa organizovanim kriminalom. Ona još nije dočekala optužnicu protiv kriminalaca koji su je prije četiri godine s leđa upucali ispred ulaza zgrade, gdje stanuje. Prije toga je bila meta više fizičkih i verbalnih napada, koji nijesu do kraja rasvijetljeni

 

Da li bi i kada Specijalno državno tužilaštvo (SDT) procesuiralo bivšu predsjednicu Vrhovnog suda Vesnu Medenicu, koja se trenutno nalazi u istražnom zatvoru, ili ponovo otvorilo istražni postupak u slučaju sumnjive saradnje između pripadnika Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) Petra Lazovića i Ljuba Milovića, da portal Libertas nije objavio dokumenta Europol-a (evropske policije), koja ih sumnjiče za teška krivična djela? Možda bez tih informacija ne bismo ni znali da je SDT već zatvorilo slučaj policajaca-saradnika kavačkog klana.

Nakon objavljene dokumentacije Europola uslijedilo je hapšenje Vesne Medenice i još najmanje 12 osoba zbog sumnje da su bili dio organizovane kriminalne grupe. Miloš Medenica je još nedostupan tužilaštvu, navodno se u Beogradu liječi od bolesti zavisnosti.

Prema istraživanjima Libertasa, Europol je tužilaštvu i policiji u julu prošle godine dostavio dokument sa transkriptima komunikacija policijskih službenika Petra Lazovića i Ljuba Milovića sa poznatim kriminalcima Radojem Zvicerom, Veljkom Belivukom, Markom Miljkovićem i drugima. Kada je prošlog ljeta objavljeno da su Lazovići omogućili Belivuku i Miljkoviću, beogradskim kriminalcima optuženim za teške zločine, da uđu u Crnu Goru, bivši glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić ubjeđivao nas je da je Zoran Lazović „najbolji crnogorski policajac“, dok je njegov sin samo izvršavao službene zadatke.

Specijalni tužilac Saša Čađenović u januaru je, za vrijeme Katnićevog mandata, donio odluku da u radnjama mlađeg Lazovića i Milovića nema krivičnog djela. Novoizabrani glavni specijalni državni tužilac Vladimir Novović naložio je da se predmet ponovo otvori. Milivoje Katnić je saopštio da nije Čađenović odbacio prijavu protiv Lazovića, već Specijalno državno tužilaštvo dok je on njime rukovodio. Ponovo je pojasnio kako je policijski službenik radio svoj posao.

„Čađenović je uzeo komunikaciju, fotografiju, stotine poruka. Petar Lazović je dao izjavu na 40 strana. Nakon toga su pozvane starješine da daju izjavu, izvršena je provjera podataka – da li su pokrenute mjere tajnog nadzora, angažovani svjedoci saradnici… Po onome što ja znam, Europol je izanalizirao našu odluku i prihvatio činjenicu“, kazao je Katnić za Antenu M. On tvrdi da su dokumenta Europol-a objavljena „nelegalno“, i da se time crta meta njemu i njegovoj porodici. Cilj je, kaže, „da se Crna Gora predstavi kao država koja ne može da funkcioniše kao samostalna, suverena, antifašistička država“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PREDSJEDNIK PRIVREDNOG SUDA – VOĐA ORGANIZOVANE KRIMINALNE GRUPE?: Od Vrhovnog suda do ZIKS-a

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iskustvo  uči da bi do pravosnažnog okončanja postupka protiv Blaža Jovanića i Vesne Medenice mogle proći godine. Crnogorsko pravosuđe još će se duže nositi sa posljedicama njihove vladavine. Ako dobije priliku da se oporavi

 

Nedugo za Vesnom Medenicom, nekadašnjom VDT i višestrukom predsjednicom Vrhovnog suda, u pritvorsku jedinicu spuškog zatvora (ZIKS, ili po novom, UIKS) stigao je predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić. Direktno iz kancelarije nakon što je, prema nezvaničnim informacijama, osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i formirao kriminalnu organizaciju koja je, u makar desetak stečajnih postupaka, stranke oštetila za iznose koji se mjere milionima eura.

I površno upućeni u višedecenijska dešavanja u pravosuđu prepoznali su, u tom spletu okolnosti, još jedno preklapanje u biografijama dvojca koji je, godinama, vedrio i oblačio ovdašnjim sudnicama. I blisko sarađivao – formalno i, sumnja se, neformalno – na predmetima od zajedničkog interesa.

Kada je Blažo Jovanić, sa mjesta parničara i sudije Osnovnog suda u Podgorici, u aprilu 2014, neočekivano izabran za predsjednika Privrednog suda, preskačući uobičajenu dinamiku napredovanja u sudskoj hijerarhiji, analitičari nijesu imali dileme o uzrocima njegovog profesionalnog uzleta. Baš kao ni u ocjeni da je za tu odluku, operativno, najzaslužnija bila Vesna Medenica. Razlike su bile samo u interpretativnim finesama.

Jedni su  imenovanje Jovanića cijenili kao „pokušaj Medenice da zaštiti predmete koji se direktno tiču članova i poslova uže familije Đukanović“, dok su drugi bili direktniji, tvrdeći da je Jovanić „doveden na tu odgovornu funkciju direktno po nalogu Aca i Mila Đukanovića, a sve u cilju da se kontroliše prodaja imovine Kombinata aluminijuma u stečaju“.

Slijed događaja potvrdio je ova predviđanja. Ali i pokazao da se Jovanićeve ambicije nijesu zadržavala samo na zaštiti interesa  prve familije.

Pronevjera novca iz blagajne Vrhovnog suda, 2006. godine, dovela je Jovanića u fokus interesovanja javnosti. On je tada, kao šef  kabineta tadašnjeg predsjednika Vrhovnog suda Ratka Vukotića osumnjičen da je zloupotrijebio položaj i učestvovao u pronevjeri skoro 330 hiljada eura iz sudske kase.  Jovanić, tada već sudija Osnovnog suda, oslobođen je sumnji usljed nedostatka dokaza (ceh je platila blagajnica).

O kolopletu veza i uticaja svjedoči i epizoda iz poslovne biografije njegovog brata Bora Jovanića. On je, kao carinik, osuđen na godinu zatvora zbog primanja mita u vrijeme kada je Blažo već bio sudija Osnovnog suda. Nakon pola izdržane kazne pomilovao ga je tadašnji predsjednik Filip Vujanović. Na prijedlog Duška Markovića, ministra pravde iz tog doba. Javnost je, zahvaljujući NVO MANS, saznala da je Jovanić vraćen na posao u Upravu carina, suprotno svim zakonskim propisima. Podigla se prevelika prašina, Jovanić je napustio Upravu carina i novi posao našao kod Aca Đukanovića.

Kao sudija Osnovnog suda Blažo Jovanić je opravdao očekivanja svojih zaštitnika i promotera. Po tužbi Stanka Subotića osudio je Monitor. Kada je propao pokušaj da nas osudi za nanošenje duševnog bola kontroverznom tužiocu (čije je saslušanje odbio) Jovanić je Monitor proglasio krivim zato što, navodno, Subotićevo reagovanje nije objavljeno na zakonom propisan način.

Vijesti je osudio zbog prenošenja izjave poslanika Nebojše Medojevića koji je kritikovao (tadašnju) privatizaciju Željezare u Nikšiću i doveo u pitanje kredibilitet njenih novih vlasnika. Isti su, da pomenemo, kasnije pobjegli iz Nikšića ostavljajući dugove a odnoseći sa sobom svu vrjedniju pokretnu imovinu kompanije.

Konačno je dara prevršila mjeru, pa je Jovanić, kao sudija u postupku po tužbi kompanija Lutrija i Džek pot (Sava Grbović i Branislav Mićunović) protiv Daily Pressa (izdavač Vijesti) i MANS-a, izuzet zbog pristrasnosti. Tek nakon trećeg zahtjeva tuženih.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

UZ DAN POBJEDE NAD FAŠIZMOM: Naši majski porazi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Šta je nama njihova borba dala? Poneki vijenac na memorijalima palim borcima više govori o licemjerju potomaka nego o slavi predaka, a iskazivanje vojne moći tokom invazije na susjeda daleko je od svijetle antifašističke istorije

 

Slavio je opet ovog vikenda Stari kontinent i Dan Evrope i Dan pobjede nad fašizmom. Kokteli, vijenci, koncerti, vojna parada na Crvenom trgu, a u srcu Evrope – rat.

Ove godine Danom pobjede se obilježilo 77 godina od kraja Drugog svjetskog rata, a Danom Evrope pet godina manje od pokretanja inicijative za stvaranje Evropske unije. U zemljama EU posebna važnost se daje Danu Evrope i deklaraciji Roberta Šumana koja je udarila temelj evropskom pomirenju i otvorila vrata da stari neprijatelji, prije svih Francuska i Njemačka, krenu novim putem.

U Njemačkoj i Francuskoj danas – Emanuel Makron se sreo sa veteranima iz Drugog svjetskog rata na ceremoniji pod Trijumfalnom kapijom, da bi narednog dana govorio na konferenciji Budućnost Evrope u Strazburu. Predložio je i novu evropsku organizaciju koja bi omogućila demokratskim evropskim nacijama da pronađu novi prostor za političku saradnju. Naravno, centralni dio govora bila je aktuelna situacija u Ukrajini.

U  Rusiji tradicionalna vojna parada. I kod njih umjesto sjećanja na desetine miliona onih koji su dali živote za neki bolji svijet, sve puca od političkih poruka koje se vrte oko rata u Ukrajini. Slovo Z je tu da podsjeti, ako je neko imao nedoumica. Vladimir Putin je u govoru ponovio da se ruska vojska u Ukrajini bori za bezbjednost Rusije i da je razlog za invaziju to što NATO prijeti Rusiji na njenim granicama. „Rusija je pozvala Zapad na otvoreni dijalog, potragu za kompromisnim rješenjem uz međusobno uvažavanje interesa. Sve je bilo uzalud. Zemlje NATO-a nisu htjele da nas saslušaju, što znači da su imale potpuno drugačije planove. Bile su u toku pripreme za operaciju u Donbasu, invaziju na zemlju koja je istorijski naša, uključujući i Krim. U Kijevu su objavili potencijalnu nabavku nuklearnog oružja, a NATO je počeo da preuzima vojnu kontrolu na teritorijama sa kojima se graničimo“, govorio je Putin.

Na strazburškoj konferenciji ni Makron, a posebno Ursula van der Lejen nijesu ispustili da kontrastiraju događaje obilježavanja velikog praznika u Rusiji i Strazburu. Osvrćući se na ženu koja se pojavila sa svojom bebom na svečanosti u Strazburu, Lejenova je rekla da želi da 9. maj proslavi „ovu sliku, daleko moćniju od bilo koje vojne parade“.

Mi na Balkanu, Evropa u malom. Samo mnogo gori. Ne odričemo se zlog sjemena.

Dragan LUČIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 13. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo