Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZAZOVI ZA NOVOG GST: Novovića dočekale pune Katnićeve fioke

Objavljeno prije

na

Novi glavni specijalni tužilac Vladimir Novović pred Tužilačkim savjetom je obećao da će mu prioritet biti predmeti visoke korupcije i finansijske istrage. Ubrzo ćemo vidjeti je li to ozbiljno mislio

 

Kada god bi predstavnici parlamenta – iz redova vladajuće koalicije ili opozicije zamjerali predstavnicima Vlade da nema ozbiljnijih rezultata u borbi protiv organizovanog kriminala i visoke korupcije, izvršna vlast je imala jedan argument – Specijalno državno tužilaštvo. Taj argument bio je najsnažniji nakon događanja na Cetinju 4. i 5. septembra, kada je koordinator svih službi bezbjednosti Dritan Abazović kazao da do nereda ne bi došlo da su imali funkcionalno Specijalno državno tužilaštvo.

Borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala zaista nema bez tužilaca koji bi vodili istrage protiv počinilaca takvih krivičnih djela. Međutim, zbog međustranačkih prepucavanja i borbe za političke (i lične) poene među predstavnicima vladajuće koalicije, na novog glavnog specijalnog tužioca čekali smo više od godinu i po.

Napokon, Tužilački savjet (TS) je prošlog petka izabrao dugogodišnjeg sudiju podgoričkog Višeg suda Vladimira Novovića za glavnog specijalnog tužioca (GST).

Izboru Novovića prethodile su izmjene Zakona o državnom tužilaštvu i izbor novog Tužilačkog savjeta, na koji se, takođe, dugo čekalo. Novović je izabran sa deset glasova članova Tužilačkog savjeta, samo je tužiteljka i potpredsjednica savjeta Đurđina Ivanović bila protiv da on bude novi šef Specijalnog državnog tužilaštva. Nakon obavljenih intervjua sa prijavljenim kandidatima, vršiteljka dužnosti vrhovnog državnog tužioca (VD VDT) Maja Jovanović podnijela je predlog da se Novović izabere, naglašavajući da je „cijenila stručno znanje i sposobnost za obavljanje funkcije GST-a“.

Novović je pred Tužilačkim savjetom obećao da će mu prioritet biti predmeti visoke korupcije i finansijske istrage. On smatra da SDT očekuju brojni izazovi – kadrovske promjene, stvaranje uslova za rad i tehničke opremljenosti, ali da smatra da je najveći problem „percepcija javnosti o radu tužilačke organizacije“. Kazao je da prema istraživanja javnog mnjenja iz decembra 2021. godine, 56 odsto ispitanika ne vjeruje u rad tužilaštva, a svega 19 odsto da vjeruje.

„Može se to popraviti, pregalačkim radom, povećanjem kvaliteta i stvaranjem osjećaja da je zakon jednak za sve“, rekao je on. Uskoro ćemo vdjeti je li mislio ozbiljno.

Novovićeva karijera bila je obilježena krupnim i medijski propraćenim slučajevima, uključujući i one koji su se odnosili na najbliže srodnike bivšeg potpredsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) Svetozara Marovića. Novović je 2015. godine kao istražni sudija Milošu Maroviću odredio pritvor do 30 dana. Na predlog Specijalnog tužilaštva iste godine odredio je pritvor i bivšoj šefici budvanskog katastra Mirjani Marović, vlasniku kompanije Megapromet Miodragu Mitroviću i procjeniteljima Milki Lazarević i Marku Radunoviću. Sudio je i u zvučnim slučajevima organizovanog kriminala.

Njegov izbor za glavnog specijalnog tužioca pozdravili su svi, od predsjednika  Vlade kojoj je izglasano nepovjerenje Zdravka Krivokapića, njegovog potpredsjednika i mandatara za sastav nove vlade Dritana Abazovića, pa sve do političkih partija i nevladinih organizacija. Neki su podsjetili i da ga očekuje ozbiljan i obiman posao. Neophodno je da Novović krene u efikasnu borbu protiv organizovanog kriminala, korupcije i ratnih zločina.

„Svi izazovi kao i očekivanja dobrog dijela javnosti se mogu sumirati u neophodnosti da se napravi jasan otklon od svega onoga što je personifikovao prethodni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić. I to u mjeri koja će obezbijediti održive rezultate, posebno kada je u pitanju korupcija na visokom nivou“, kazao je direktor istraživačkog centra MANS-a Dejan Milovac.

Milovac kaže da građani očekuju da upravo Specijalno državno tužilaštvo bude institucija koja će donijeti pravdu u slučaju brojnih propalih i sumnjivih privatizacija, počevši od KAP-a i Telekoma, pa sve do najmanje fabrike na sjeveru Crne Gore. Poseban izazov za Novovića će, smatra on, biti da se odupre političkom uticaju koji će političari nastaviti da vrše na državno tužilaštvo. Dokaz da je u tome uspio će, tvrdi, biti procesuiranje slučajeva koji poltičkim vođama  ograničavaju takvu moć.

„Tu prije svega mislim na puno procesuiranje Pandora Papira u saradnji sa međunarodnim ekspertima za tu vrstu finansijske forenzike. Zatim na ponovno otvaranje istraga afere Koverta, Snimak, Vrela Ribnička i ostalih slučajeva sumnji na korišćenje takozvanih crnih fondova i državnog novca u političke svrhe, a koje su okončavane onda kada su vodile do samog vrha političkih partija“, naglasio je Milovac.

On ocjenjuje da će posebno otežavajuća okolnost za novog glavnog specijalnog tužioca biti postojeći kadar u SDT-u, koji je dobrim dijelom i dalje odan interesima koje je svojim neadekvatnim postupanjem štitio Katnić. „Nulta tolerancija na korupciju, nerad i neznanje trebao bi biti apsolutni prioritet za kompletiranje tužilačke reforme, gdje će pozivanje na odgovornost tužilaca biti pravilo, a ne incident“, kaže Milovac

Građanska alijansa (GA) smatra da na stolu GST-a mora biti rješavanje afera koje su opterećivale javnost i predstavljale breme za državu. U GA kažu da ne smije ostati praksa da se najveći procenat slučajeva rješava sporazumima o priznanju krivice, na šta je u svom izvještaju upozorila i Evropska komisija. Podsjetili su da u predmetima ratnih zločina nije bilo adekvatnih i konkretnih rezultata.

„Čak i kada su neke osobe procesuirane, bilo je riječ o osobama koje su na najnižim pozicijama u komandnom lancu. Ta krivična djela se moraju rasvijetliti do kraja i odgovorni moraju biti procesuirani kako bi se na adekvatan način oslobodili hipoteka iz mračnog perioda naše istorije koje su nam nametnuli pojedinci”, navodi se u saopštenju.

Novović je rekao da se slika o Specijalnom državnom tužilaštvu može popraviti „pregalačkim radom, povećanjem kvaliteta i stvaranjem osjećaja da je zakon jednak za sve“. Zakon mora biti jednak za sve. Tužilaštvo sa prethodnim rukovodstvom to nije uspjelo da postigne, vidjećemo da li će „pregalački rad“ novog GST biti dovoljan za to.

 

Medijski eksponirana suđenja – od političara do ubica i mafijaša

Vladimir Novović je u maju 2017. godine oslobodio lidere Demokratskog fronta (DF) Andriju Mandića i Slavena Radunovića optužbe da su pokušali da izvedu nasilnu promjenu ustavnog poretka, tokom demonstracija 24. oktobra 2015. godine ispred Skupštine Crne Gore. Riječ je o jednom od medijski eksponiranijim suđenja poslanicima prije afere „državni udar“.

On je 2020. godine kao sudija za istrage Višeg suda odredio vođi takozvanog „škaljarskog klana” Jovici Vukotiću pritvor do mjesec dana zbog sumnje da je učestvovao u pokušaju ubistva Vojina Stupara i Milora Radonjića u kotorskom naselju Rakite 2016. godine. Bio je u fokusu medija i kada je Ivan Kontić uhapšen u Podgorici zbog sumnje da je u Novom Sadu pokušao da ubije Miljana M. (28) i saglasio se na saslušanju u podgoričkom Višem sudu da bude izručen Srbiji.

Bio je sudija za Istragu u slučaju za ubistvo Šejle Bakije. On je 2018. godine osumnjičenima za ubistvo petnaestomjesečnog dječaka, Nerminu Šišiću i dječakovoj majci Jeleni Jovović odredio pritvor.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

PRERASPODJELA MOĆI POSLIJE 30. AVGUSTA 2020.: Borba za duvansko nasljeđe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preuzimanje duvanskih poslova nakon smjene DPS vlasti okupilo je kriminalce, policajce i kontroverzne biznismene – neke nove i neke stare. Tužilaštvo je na potezu. Ili je duvanska priča (ponovo) u rukama neke od druge dvije grane vlasti

“Biće sada velike borbe”, kazivao je jedan dobro upućen i pronicljiv čovjek nedugo nakon avgustovskih izbora 2020. i smjene višedecenijske DPS vlasti koja je uslijedila. Na iznenađenje svojih sagovornika, on nije najavljivao juriš oslobodilaca na zarobljene institucije kriminalno-koruptivnog sistema, već bitku za preuzimanje i kontrolu njegovih poluga moći. Sa naglaskom na uhodane švercerske kanale pod patronatom (djelova) bivših vlasti.

Ubrzo je stigla potvrda da se stvari kreću u tom pravcu. Unutar tridesetoavgustovske većine, već početkom 2021. godine, krenule su prve međusobne optužbe o interesima njihovih zvaničnika u različitim tranzitnim poslovima. Ponajviše duvanskim. Pandorinu kutiju otvorio je Nebojša Medojević pa su mu se, uskoro, pridužile kolege iz tada vladajuće koalicije, prozivajući saborce iz vlasti koji, navodno, nijesu odoljeli izazovima unosnih duvanskih poslova.

U tom su kontekstu pominjani članovi porodice nekadašnjeg premijera Zdravka Krivokapića, potpredsjednik vlade nadležan za sistem bezbjednosti Dritan Abazović i njegova URA, ministar finansija Milojko Spajić… Sve skupa sa nekim policijskim zvaničnicima i sveštenicima SPC.

Te su priče dobile svojevrsnu potvrdu nakon hapšenja Rada Miloševića (URA), nekadašnjeg direktora Uprave prihoda i carina, u decembru 2022., nakon gubitka milionski vrijednog tovara zaplijenjenih cigareta. Nestanak dupke punog kamiona koji je zaplijenjene cigarete prevozio iz carinskog skladišta u Podgorici ka spalionici u Nikšiću registrovale su, umjesto domaćih pripadnika sistema bezbjednosti, strane partnerske službe. Uhapšeno je, uz Miloševića, 20-tak osoba među kojima je popriličan broj državnih službenika, a SDT do danas nije okončalo istragu koja je, u međuvremenu, “proširena” makar dva puta. Dok se čeka epilog tog slučaja, Milošević tvrdi da mu je “sve namjestila” ANB.

U aprilu prošle godojne, nakon hapšenja predsjednika opštine Budva Mila Božovića (NSD, odnosno, nekadašnji DF), priča o učešću novih vlasti u starim švercerskim poslovima dobila je još jednu dimenziju. I veći nivo, pošto se Božović tereti za učešće u švercu kokaina. Ali, ni ta priča još nema sudski epilog.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

POSLIJE IBAR-A: Ko će u vlast, ko niz vodu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministar pravde Andrej Milović, ukoliko parlamentarna većina usvoji  prijedlog premijera Milojka Spajića  za njegovo razrješenje, neće sa te pozicije otići zbog IBAR-a, ili loših zakonskih rješenja.  U središtu političkih trvenja u vlasti, kojih je sve više, nijesu  principi i reforme, već borba za moć

 

Tek što su u parlamentu usvojeni tzv IBAR zakoni, krenula su politička trvenja. Sedmica je otvorena konferencijom za štampu ministra pravde Andreja Milovića, na kojoj je on pozvao premijera Spajića da predloži Skupštini  da ga razriješi.

„Predsjedniče Vlade Spajiću, pozivam Vas da uputite prijedlog Skupštini za smjenu ministra pravde koji Vas je svugdje branio. Šta će reći plenum i kako će komentarisati moj dosadašnji rad – vidjećemo”, saopštio je Milović. U nastavku je obrazlagao kako je zbog IBAR-a ćutao kada je „mučki protivstatutarno“ isključen iz Pokreta Evropa sad, te ocijenio da je došlo vrijeme da Spajić i on svedu političke i institucionalno račune: „Prije negoli njegovo toksično okruženje, a onda i on povuče sve ka ponoru, kako PES koji je počeo da vuče ka ponoru, tako Vladu i cijelu Crnu Goru“.

Konferencija je uslijedila nakon što je Spajićeva Vlada donijela krajem sedmice odluku da jedan od IBAR zakona iz domena pravosuđa u parlamentu na završnoj sjednici  predstavlja Momo Koprivica, potrpedsjednik Vlade za politički sistem, a ne ministar pravde. Prethodno je Spajić uputio notu predsjedniku Parlamenta Andriji Mandiću da ministri ne mogu u Skupštini prihvatiti bez konsultacija sa Vladom amandmanske intervencije. Nakon što je Milović prihvatio jedan od amandmana, za koji kaže da je „čisto tehnički“, odlučeno je da ga zamijeni Koprivica, koji bi prema nezvaničnim izvorima, mogao biti novi ministar pravde.

Premijer je uzvratio prijedlogom Skupštini za razrješenje Milovića.  „Nakon što sam, kada su mi obaveze to dozvolile, ispratio današnji nastup ministra Andreja Milovića, moram priznati da sam sasvim siguran u ispravnost odluke da Skupštini predložim njegovo razrješenje“, ocijenio je Spajić odmah nakon konferencije, nakon čega je taj prijedlog uputio parlamentu.

“Sa tom odlukom, istini za volju, upoznao sam ga prije njegovog javnog istupa, što njegovu konferenciju za medije u konačnom čini običnom predstavom za javnost”, saopštio je.  „Preciznosti radi, Milovićevi raniji nastupi u javnosti, na koje sam mu vrlo jasno skretao pažnju, a na momente ih se i stidio, razlog su podnošenja prijedloga za njegovu smjenu, koji zbog rada na ispunjavanju evropske agende nije mogao biti podnijet ranije”.

Konačno, Spajić je optužio Milovića da je “stao rame uz rame sa predsjednikom Crne Gore  u pokušaju destabilizacije integriteta Vlade i time urušavanja evropskog puta Crne Gore”.  Spajić tvrdi : “Nije slučajnost da u trenutku kada su i Vlada i Skupština demonstrirale rezultate u poglavljima 23 i 24 i ispunile neophodne uslove za dobijanje IBAR-a, kreće koordinisana opstrukcija ministra Milovića i predsjednika Milatovića”.  Milatović je prethodno odbio da potpiše dva od 12 IBAR zakona koji su mu upućeni. Jedan se odnosi na zakon o RTCG, a drugi o sudskom savjetu. Civilni sektor smatra da su Milatovićevi razlozi za kritiku tih rešenja opravdani.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

AFERA TUNEL: Izgubljeni u mraku

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok čekamo da istina konačno izađe iz tunela, ako tamo već nije trajno zatrpana i zabetonirana, predstavnici nove vlasti svu krivicu za sve evidentniji neuspjeh istrage prebacuju na svoje prethodnike. Ostaje samo kontinuitet neriješenih zločina koji su potresli Crnu Goru

 

Da je u administrativnom centru Podgorice, u kojem se nalaze najvažnije državne institucije, u tajnosti iskopano 30 metara tunela od stambene zgrade do depoa Višeg suda, saznali smo u septembru prošle godine. Činjenica da je, neopaženo, moguće iskopati tunel u zoni u kojoj se nalaze štićeni objekti poput Skupštine, Vlade, Ustavnog suda, Centralne banke, otvorilo je brojna pitanja o stanja u bezbjednosnom sektoru u Crnoj Gori.

Devet mjeseci kasnije sumnje su samo produbljene. Ove sedmice, Osnovni sud u Podgorici ukinuo je pritvor državljaninu Srbije Vladimiru Eriću, osumnjičenom da je učestvovao u kopanju tunela koji je vodio do depoa Višeg suda. Erić je bio u pritvoru od marta, kada je na osnovu međunarodne potjernice izručen iz Švedske. Iz suda je saopšteno da se Erićev DNK ne poklapa sa tragovima koji su pronađeni u tunelu.

,,Imajući u vidu navedene rezultate DNK vještačenja, dovedena je u pitanje osnovana sumnja da je okrivljeni izvršio krivična djela stavljena mu na teret, što za posljedicu mora imati ukidanje pritvora okrivljenom”, naveli su iz suda. Iz Osnovnog državnog tužilaštva su uložili žalbu Višem sudu na ovu odluku, te naveli da imaju dokaze i da je njihova istraga u završnoj fazi.

U sklopu istrage, do sada su bile uhapšene četiri osobe iz Podgorice – Katarina Baćović, Nikola Milačić, Ivica Piperović i Marijan Vuljaj, zbog sumnje da su povezani sa kopanjem tunela. Vrhovni sud u januaru ove godine odbio je da im produži pritvor, jer Osnovno tužilaštvo nije navelo za koje krivično djelo ih tereti, za koji period, niti su date činjenice na osnovu kojih se traži produženje pritvora.

Po saznanjima policije u kopanju tunela učestvovali su i državljani Srbije Veljko i Milan Marković, Dejan Jovanović i Vladimir Erić. Osim oslobođenog Erića, ostali osumnjičeni su i dalje nedostupni crnogorskim istražiteljima. Tokom dosadašnje istrage nije pronađen nijedan predmet iz dokaznog materijala koji je ukraden iz depoa Višeg suda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo