Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Međ’ javom i međ’ snom

Objavljeno prije

na

Iduće nedjelje bi trebalo da se zna ime novog generalnog direktora javnog servisa. Početkom ove sedmice članovi Savjeta RTCG obavili su intervjue sa svim kandidatima za tu poziciju, kojih je neuobičajeno mnogo, čak 11. Prije pet godina Rade Vojvodić izabran je kao jedini kandidat.

Ovo je ponovljeni konkurs. Onaj iz novembra prošle godine, kada se prijavilo šest kandidata, propao je nakon što je Vojvodić poništio konkurs. Razlog je bio što kandidatkinja Sonja Drobac nije imala odgovarajuću stručnu spremu za mjesto za koje se prijavila. A ostali nijesu bili podobni.

To je bio jedan od razloga što je član Savjeta Goran Đurović inicirao Vojvodićevu smjenu. Na iznenađenje javnosti, a bogami i Vojvodića, Savjet je usvojio ovaj predlog i smijenio generalnog direktora. Pojedini članovi Savjeta smatraju da je veliki broj sada prijavljenih kandidata znak da je povjerenje u ovo tijelo poraslo nakon smjene Vojvodića.

Novina u odnosu na prošle konkurse je i što su svi kandidati imali obavezu da dostave Program razvoja i rada RTCG. Ova zanimljiva štiva objavljena su sredinom ove sedmice na Portalu RTCG. Nezavisnost javnog servisa, objektivno informisanje, digitalizacija, sistematizacija radnih mjesta neke su od tema i vizija koje se ponavljaju u većini programa.

Aktuelna direktorica Andrijana Kadija u svom programu navodi da su ključne riječi povjerenje i poštovanje, u tom smislu je predložila i slogane – Vaše povjerenje naša je obaveza ili Mi hoćemo povjerenje. Naglašava da je potrebna i kritika, a ne kritizerstvo za društvene devijacije. Obećava osnivanje noćnog programa, sopstvenu produkciju za djecu i mlade, povećanje pažnje prema ženskom gledateljstvu, saradnju sa regionalnim javnim servisima u svrhu promocije turizma, kratke vijesti na engleskom jeziku, rješenje problema nefunkcionalnosti zgrade RTCG… U programu se navodi da je program loše pakovan, loše plasiran, loše promovisan, a da je još potrebno, pored digitalizacije, formiranje opštinskih studija, širenje mreže dopisnika u zemlji i inostranstvu… Ona navodi da RTCG ima 740 stalno zaposlenih i blizu 40 honoraraca. Kao jedan od glavnih problema u kadrovskoj politici vidi zaposlene koji ne dolaze na posao.

Đorđije Kustudić, aktuelni urednik RTCG, kritikuje model porodičnog zapošljavanja ,,gdje imamo više generacija jedne porodice u isto vrijeme u radnom odnosu kao i praksu socijalnog zapošljavanja”. Da bi se to prevazišlo on predlaže niz mjera, među kojima i da Odjeljenje za ljudske resurse koje trenutno ima četiri zaposlena, pojača sa još četiri: pravnik, psiholog, sociolog i administrator.

Kustudić konstatuje da je RTCG tehnološki zapušten uz vrlo nepovoljnu kadrovsku strukturu. Planira i nova zapošljavanja da bi Dnevnik 2 učinio modernijim, bržim, kvalitetnijim i raznovrsnijim. Za to su, po Kustudiću, pored naprednih tehničkih i produkcijskih standarda potrebna i nova lica koja bi se obučavala u svjetskim TV kućama BBC, CCN , Al Jazera. Ističe tri programska cilja: rast povjerenja u RTCG, povećanje gledanosti i treći – jačanje redakcija Kulturnog, Dramskog, Naučno–obrazovnog, Dokumentarnog i Zabavno-muzičkog programa.

Najkonkretniji u rješavanju kadrovskog viška je bivši urednik TV Vijesti Vladan Mićunović. On je precizirao smanjenje broja zaposlenih za 10 do 12 odsto. A rok za svođenje RTCG na najviše 500 zaposlenih, koji uspješno mogu obavljati društvenu ulogu javnog servisa, je osam godina, dva mandata generalnog direktora.

Mićunović kao svoje prioritete ističe cilj da RTCG bude nezavisan i kredibilan javni servis, da proces digitalizacije bude završen na vrijeme i uspješno realizovan, i da RTCG bude tehnološki moderna, finansijski stabilna kompanija, sa efikasnim i visoko profesionalnim upravljanjem.

On je dijagnosticirao da je Televizija najslabija karika u sistemu javnog servisa, a posebno Informativni program. Obećava da će TVCG biti medij sa najvećim povjerenjem u državi nakon tri godine od kompletiranja rukovodećeg uredničkog tima u televiziji.

Za Časlava Vujotića, novinara Radija Crne Gore, temeljni programski sadržaj će biti afirmacija države Crne Gore, njenog istorijskog identiteta i multikulturalnosti, te propagiranje građanskih sloboda i mira u njoj.

Dragan Cvijović, bivši urednik u Pobjedi ističe, da svi programi moraju u cjelosti biti u skladu sa javnim interesom. Po njemu Televizija Crne Gore treba da postane crnogorski BBC. Iako, priznaje da to nije lako ostvariti, za početak treba krenuti sa emitovanjem cjelodnevnog programa na oba kanala 24 časa.

Bivši direktor Pobjede Dragoljub Šaranović u svom programu navodi da RTCG mora građanima ne samo postavljati važna pitanja od opšteg značaja, nego i pružiti materijal za razmišljanje. Pominje i neophodnost emitovanja društveno značajnih programa, i zaključuje ,,da RTCG mora maksimalno izbjegavati zadovoljavanje nagona neurotične publike i tako doprinositi pasiviziranju djelova neurotičnog društva”.

Po Dubravki Perović, direktorici RTV Herceg Novi, etičnost je osnov dobrog novinarstva. Kao najvažnije opšte ciljeve ona je odredila – povećanje obima, djelotvornosti i kvaliteta programa. Zalagaće se, navodi, za programsku politiku koja se neće takmičiti sa medijskim sadržajima komercijalnih medija, nego u kvalitetu programskih sadržaja.

Goran Sekulović, glavni urednik Prosvjetnog rada i jedan od autora knjige Premijer pobjedničkog duha, u svom programu se zalaže za nepristrasnost i nezavisnost, odmak od političke pristrasnosti, održivi model finansiranja javnog servisa. Bivši pomoćnik generalnog direktora RTCG Velizar Sredanović potencira objektivno informisanje, nazavisnost javnog servisa, novi petogodišnji kapitalni plan.

Profesor menadžmenta i ekonomije u medijima na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) i predsjednik Mladih naučnika CANU Zvezdan Vukanović kao slogan za RTCG predlaže Globalno – a naše. Problem vidi u dominaciji informativnog (posebno politički i ideološki eksponiranog) i sportskog programa, a vidljive marginalizacije obrazovnog, naučnog, kulturno-umjetničkog i programa za djecu i mlade. Zanimljiv je njegov predlog o osnivanju muzeja Javnog servisa RTCG.

Iznenađenje konkursa je svakako prijava bivše direktorice RTCG Radojke Rutović. Ona je, na insistiranje opozicije, podnijela ostavku na to mjesto tokom pregovora opozicije i vlasti o Vladi izbornog povjerenja.

I pored njenog, još u sjećanju svježeg, minulog rada, ona u svom programu obećava da će ,,kontinuirano snažiti uredničku i novinarsku nezavisnost i inicijativnost, istraživački duh i kreativne potencijale”.Planira i Odjeljenje za analitiku pri kabinetu generalnog direktora, te nagrade i sankcije za učinjeno. ,,Od presudne je važnosti da u obavljanju svoje misije RTCG bude nezavisna i zaštićena od političkih, komercijalnih ili bilo kojih drugih negativnih uticaja i pritisaka…”. Ovome se nema što dodati.

Iako mediji spekulišu da je Rutovićeva među najozbiljnijim kandidatima, ima i onih koji tvrde da je njeno kandidovanje za mjesto direktora iznenadilo mnoge i u DPS-u.

Monitorovi izvori tvrde da pored nje najviše šansi da uđu u uži krug za izbor direktora imaju Kadija, Kustudić i Mićunović. Pojedini članoci Savjeta su ocijenili da su najozbiljnije programe i najubjedljivije intervjue imali Mićunović i Kadija.

U javnosti je već pisano da Mićunovića na mjestu direktora priželjkuje dio vlasti, opozicije i nevladinog sektora. A da bi u slučaju njegovog izbora za generalnog, Kadija vjerovatno zauzela poziciju direktora Televizije.

Pored Rutovićeve, i Kustudić je prepoznat kao kandidat dijela vlasti.

,,Izbor novog generalnog direktora pokazaće da li je smjena Vojvodića bila ‘incident’ ili je konačno u Savjetu preovladala svijest da ulogu koju je ovom tijelu dao zakon treba koristiti za dobrobit svih građana”, ocijenio je nedavno član Savjeta Goran Đurović.

Treba podsjetiti da su nakon smjene direktora Vojvodića, pojedini članovi Savjeta prijetili ostavkama. Tada su protiv razrješenja Vojvodića glasali Milan Tomić, Ivan Mitrović i Mimo Drašković. Dok su pored Gorana Đurovića, za Vojvodićevu smjenu glasali predsjednik Savjeta Vladimir Pavićević, Dragana Tripković, Nikola Vukčević i Milan Radović. Akademik CANU Perko Vukotić bio je uzdržan.

Teško je očekivati da će se vlast baš tako lako odreći potpunije kontrole RTCG. Možda svoje adute čuvaju za finiš, kao mnogo puta do sada. Odluka Savjeta će dati odgovor da li ima nade za javni servis ili će se sve vratiti na staro.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo