Povežite se sa nama

DRUŠTVO

IZBOR GENERALNOG DIREKTORA RTCG: Međ’ javom i međ’ snom

Objavljeno prije

na

Iduće nedjelje bi trebalo da se zna ime novog generalnog direktora javnog servisa. Početkom ove sedmice članovi Savjeta RTCG obavili su intervjue sa svim kandidatima za tu poziciju, kojih je neuobičajeno mnogo, čak 11. Prije pet godina Rade Vojvodić izabran je kao jedini kandidat.

Ovo je ponovljeni konkurs. Onaj iz novembra prošle godine, kada se prijavilo šest kandidata, propao je nakon što je Vojvodić poništio konkurs. Razlog je bio što kandidatkinja Sonja Drobac nije imala odgovarajuću stručnu spremu za mjesto za koje se prijavila. A ostali nijesu bili podobni.

To je bio jedan od razloga što je član Savjeta Goran Đurović inicirao Vojvodićevu smjenu. Na iznenađenje javnosti, a bogami i Vojvodića, Savjet je usvojio ovaj predlog i smijenio generalnog direktora. Pojedini članovi Savjeta smatraju da je veliki broj sada prijavljenih kandidata znak da je povjerenje u ovo tijelo poraslo nakon smjene Vojvodića.

Novina u odnosu na prošle konkurse je i što su svi kandidati imali obavezu da dostave Program razvoja i rada RTCG. Ova zanimljiva štiva objavljena su sredinom ove sedmice na Portalu RTCG. Nezavisnost javnog servisa, objektivno informisanje, digitalizacija, sistematizacija radnih mjesta neke su od tema i vizija koje se ponavljaju u većini programa.

Aktuelna direktorica Andrijana Kadija u svom programu navodi da su ključne riječi povjerenje i poštovanje, u tom smislu je predložila i slogane – Vaše povjerenje naša je obaveza ili Mi hoćemo povjerenje. Naglašava da je potrebna i kritika, a ne kritizerstvo za društvene devijacije. Obećava osnivanje noćnog programa, sopstvenu produkciju za djecu i mlade, povećanje pažnje prema ženskom gledateljstvu, saradnju sa regionalnim javnim servisima u svrhu promocije turizma, kratke vijesti na engleskom jeziku, rješenje problema nefunkcionalnosti zgrade RTCG… U programu se navodi da je program loše pakovan, loše plasiran, loše promovisan, a da je još potrebno, pored digitalizacije, formiranje opštinskih studija, širenje mreže dopisnika u zemlji i inostranstvu… Ona navodi da RTCG ima 740 stalno zaposlenih i blizu 40 honoraraca. Kao jedan od glavnih problema u kadrovskoj politici vidi zaposlene koji ne dolaze na posao.

Đorđije Kustudić, aktuelni urednik RTCG, kritikuje model porodičnog zapošljavanja ,,gdje imamo više generacija jedne porodice u isto vrijeme u radnom odnosu kao i praksu socijalnog zapošljavanja”. Da bi se to prevazišlo on predlaže niz mjera, među kojima i da Odjeljenje za ljudske resurse koje trenutno ima četiri zaposlena, pojača sa još četiri: pravnik, psiholog, sociolog i administrator.

Kustudić konstatuje da je RTCG tehnološki zapušten uz vrlo nepovoljnu kadrovsku strukturu. Planira i nova zapošljavanja da bi Dnevnik 2 učinio modernijim, bržim, kvalitetnijim i raznovrsnijim. Za to su, po Kustudiću, pored naprednih tehničkih i produkcijskih standarda potrebna i nova lica koja bi se obučavala u svjetskim TV kućama BBC, CCN , Al Jazera. Ističe tri programska cilja: rast povjerenja u RTCG, povećanje gledanosti i treći – jačanje redakcija Kulturnog, Dramskog, Naučno–obrazovnog, Dokumentarnog i Zabavno-muzičkog programa.

Najkonkretniji u rješavanju kadrovskog viška je bivši urednik TV Vijesti Vladan Mićunović. On je precizirao smanjenje broja zaposlenih za 10 do 12 odsto. A rok za svođenje RTCG na najviše 500 zaposlenih, koji uspješno mogu obavljati društvenu ulogu javnog servisa, je osam godina, dva mandata generalnog direktora.

Mićunović kao svoje prioritete ističe cilj da RTCG bude nezavisan i kredibilan javni servis, da proces digitalizacije bude završen na vrijeme i uspješno realizovan, i da RTCG bude tehnološki moderna, finansijski stabilna kompanija, sa efikasnim i visoko profesionalnim upravljanjem.

On je dijagnosticirao da je Televizija najslabija karika u sistemu javnog servisa, a posebno Informativni program. Obećava da će TVCG biti medij sa najvećim povjerenjem u državi nakon tri godine od kompletiranja rukovodećeg uredničkog tima u televiziji.

Za Časlava Vujotića, novinara Radija Crne Gore, temeljni programski sadržaj će biti afirmacija države Crne Gore, njenog istorijskog identiteta i multikulturalnosti, te propagiranje građanskih sloboda i mira u njoj.

Dragan Cvijović, bivši urednik u Pobjedi ističe, da svi programi moraju u cjelosti biti u skladu sa javnim interesom. Po njemu Televizija Crne Gore treba da postane crnogorski BBC. Iako, priznaje da to nije lako ostvariti, za početak treba krenuti sa emitovanjem cjelodnevnog programa na oba kanala 24 časa.

Bivši direktor Pobjede Dragoljub Šaranović u svom programu navodi da RTCG mora građanima ne samo postavljati važna pitanja od opšteg značaja, nego i pružiti materijal za razmišljanje. Pominje i neophodnost emitovanja društveno značajnih programa, i zaključuje ,,da RTCG mora maksimalno izbjegavati zadovoljavanje nagona neurotične publike i tako doprinositi pasiviziranju djelova neurotičnog društva”.

Po Dubravki Perović, direktorici RTV Herceg Novi, etičnost je osnov dobrog novinarstva. Kao najvažnije opšte ciljeve ona je odredila – povećanje obima, djelotvornosti i kvaliteta programa. Zalagaće se, navodi, za programsku politiku koja se neće takmičiti sa medijskim sadržajima komercijalnih medija, nego u kvalitetu programskih sadržaja.

Goran Sekulović, glavni urednik Prosvjetnog rada i jedan od autora knjige Premijer pobjedničkog duha, u svom programu se zalaže za nepristrasnost i nezavisnost, odmak od političke pristrasnosti, održivi model finansiranja javnog servisa. Bivši pomoćnik generalnog direktora RTCG Velizar Sredanović potencira objektivno informisanje, nazavisnost javnog servisa, novi petogodišnji kapitalni plan.

Profesor menadžmenta i ekonomije u medijima na Univerzitetu Donja Gorica (UDG) i predsjednik Mladih naučnika CANU Zvezdan Vukanović kao slogan za RTCG predlaže Globalno – a naše. Problem vidi u dominaciji informativnog (posebno politički i ideološki eksponiranog) i sportskog programa, a vidljive marginalizacije obrazovnog, naučnog, kulturno-umjetničkog i programa za djecu i mlade. Zanimljiv je njegov predlog o osnivanju muzeja Javnog servisa RTCG.

Iznenađenje konkursa je svakako prijava bivše direktorice RTCG Radojke Rutović. Ona je, na insistiranje opozicije, podnijela ostavku na to mjesto tokom pregovora opozicije i vlasti o Vladi izbornog povjerenja.

I pored njenog, još u sjećanju svježeg, minulog rada, ona u svom programu obećava da će ,,kontinuirano snažiti uredničku i novinarsku nezavisnost i inicijativnost, istraživački duh i kreativne potencijale”.Planira i Odjeljenje za analitiku pri kabinetu generalnog direktora, te nagrade i sankcije za učinjeno. ,,Od presudne je važnosti da u obavljanju svoje misije RTCG bude nezavisna i zaštićena od političkih, komercijalnih ili bilo kojih drugih negativnih uticaja i pritisaka…”. Ovome se nema što dodati.

Iako mediji spekulišu da je Rutovićeva među najozbiljnijim kandidatima, ima i onih koji tvrde da je njeno kandidovanje za mjesto direktora iznenadilo mnoge i u DPS-u.

Monitorovi izvori tvrde da pored nje najviše šansi da uđu u uži krug za izbor direktora imaju Kadija, Kustudić i Mićunović. Pojedini članoci Savjeta su ocijenili da su najozbiljnije programe i najubjedljivije intervjue imali Mićunović i Kadija.

U javnosti je već pisano da Mićunovića na mjestu direktora priželjkuje dio vlasti, opozicije i nevladinog sektora. A da bi u slučaju njegovog izbora za generalnog, Kadija vjerovatno zauzela poziciju direktora Televizije.

Pored Rutovićeve, i Kustudić je prepoznat kao kandidat dijela vlasti.

,,Izbor novog generalnog direktora pokazaće da li je smjena Vojvodića bila ‘incident’ ili je konačno u Savjetu preovladala svijest da ulogu koju je ovom tijelu dao zakon treba koristiti za dobrobit svih građana”, ocijenio je nedavno član Savjeta Goran Đurović.

Treba podsjetiti da su nakon smjene direktora Vojvodića, pojedini članovi Savjeta prijetili ostavkama. Tada su protiv razrješenja Vojvodića glasali Milan Tomić, Ivan Mitrović i Mimo Drašković. Dok su pored Gorana Đurovića, za Vojvodićevu smjenu glasali predsjednik Savjeta Vladimir Pavićević, Dragana Tripković, Nikola Vukčević i Milan Radović. Akademik CANU Perko Vukotić bio je uzdržan.

Teško je očekivati da će se vlast baš tako lako odreći potpunije kontrole RTCG. Možda svoje adute čuvaju za finiš, kao mnogo puta do sada. Odluka Savjeta će dati odgovor da li ima nade za javni servis ili će se sve vratiti na staro.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

ZLATNO DRŽAVLJANSTVO I NOVA VLADA: Repriza

Objavljeno prije

na

Objavio:

Krivokapićeva Vlada odustala je od nastavka davanja ekonomskog državljanstva, na osnovu novčanog ulaganja. Tome je doprinijela i kontinuirana kritika, projekta bivših vlada, ekonomskog državljanstva od strane  Evropske komisije. Uvođenje zlatnog pasoša na osnovu vrijednosnih kriterijuma zvuči kao repriza

 

Premijer Zdravko Krivokapić nedavno je najavio da će značajne ličnosti koje imaju veze sa Crnom Gorom dobiti počasno državljanstvo. Prvi kojima će uručiti, kako je rekao, ,,zlatni pasoš” biće pjevač Željko Joksimović i teniser Novak Đoković.

Premijer nije precizirao na osnovu čega će se dijeliti pasoši, sem uopštene priče – o porijeklu starinom, dodirne veze sa Crnom Gorom i ,,vrijednosti koje zajednički dijelimo”.

Najava dolazi mjesec dana nakon protesta zbog izmjene Odluke o kriterijumima za sticanje crnogorskog državljanstva, nakon kojih je usvajanje ove odluke odloženo.

Otvaranje pitanja sticanja državljanstva otvorilo je brojne probleme koje je prošla vlast ostavila iza sebe. Pa je vrlo neoprezno što je premijer baš sada pokrenuo priču o ,,zlatnom državljanstvu”.

Crna Gora, za razliku od država regiona, ima restriktivne zakonske norme kada je u pitanju sticanje državljanstva. Tu silu zakona najbolje osjećaju desetine hiljada građana koji zbog rigoroznih pravila ne mogu da regulišu boravak u Crnoj Gori. Mnogima od njih džaba su i decenije provedene u Crnoj Gori. S druge strane brojni su oni koji imaju državljanstvo druge države a uredno glasaju u Crnoj Gori.

Iz dijaspore tvrde da se novim izmjenama njima čini nepravda, te da se na ovaj način eliminišu iz političkog života Crne Gore. Prije nedavnih izbora u Herceg Novom ispostavilo se da čak 1.973 birača u ovoj opštini imaju biračko pravo i u Srbiji.

Iz Ministarstva unutrašnjih poslova saopštili su da su počeli provjeru 8.000 građana koji se nalaze u biračkom spisku Srbije, Bosne i Hercegovine i Kosova zbog logične pretpostavke da pored crnogorskog imaju i državljanstvo neke od tih država. Saopšteno je i da će 2.108 biti upoznato sa činjenicom da su dobrovoljno stekli državljanstvo druge države, uz napomenu da će te osobe dobiti priliku da se izjasne koje državljanstvo žele da zadrže.

Još se ispituje i tvrdnja Srđana Perića, iz Organizacije KOD, da ministri pravde, ljudskih i manjinskih prava i finansija i socijalnog staranja, Vladimir Leposavić i Milojko Spajić, imaju dvojno prebivalište.

Izborno, politički i ekonomski bivša vlast je manipulisala dodjelom državljanstva. Zato najave premijera, bez jasnim kriterujuma ovako zveče.

Prethodne DPS vlade su od 2008. do 2020. godina dodijelile 390 počasnih državljanstava. Samo tokom prošle godine dodijeljeno je čak 115 počasnih državljanstava, od čega je preko trećine dodijelila odlazeća vlada u periodu nakon okončanja parlamentarnih izbora do dolaska nove Vlade. U prethodnom periodu, od 2008. do 2020,  netransparentno je dodijeljeno 390 počasnih državljanstava, pri čemu ni danas ne postoji javno dostupan zvanični registar tih lica.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U SUSRET 29. GODIŠNJICI OD DEPORTACIJA I PENZIONISANJU VDT-A IVICE STANKOVIĆA: Šest godina od Strategije za istraživanje ratnih zločina, ni jedna jedina istraga

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice stravičnog zločina – deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga

 

Vrhovni državni tužilac Ivica Stanković, simbolično, odlazi u penziju 25. maja. Uoči 29. godišnjice zločina nezapamćenog na ovim prostorima, a možda ni u svijetu. Deportacije bosanskohercegovačkih izbjeglica iz Crne Gore, koje su u njoj našle utočište bježeći od ratnih strahota u svojoj državi. Prije nego ode, Stanković mora da odgovori na pitanje zašto u proteklih šest godina primjene njegove Strategije za istraživanje ratnih zločina nije pokrenuta ni jedna jedina istraga.

Ivica Stanković je, kao vrhovni državni tužilac, 2015. godine donio Strategiju za istraživanje ratnih zločina. Tokom tog perioda, Specijalno državno tužilaštvo (SDT), koje je bilo nadležno za primjenu te strategije pod rukovodstvom Glavnog specijalnog tužioca Milivoja Katnića, procesuiralo je samo jedan predmet, protiv okrivljenog Vlada Zmajevića zbog ubistva civila na Kosovu, i to ne na sopstvenu inicijativu, već mu ga je ustupilo Tužilaštvo za ratne zločine Republike Srbije.

,,Time nije pokazan proaktivan pristup kakav se od tužilaštva očekivao na osnovu Strategije”, smatraju iz Akcije za ljudska prava (HRA). Iz te NVO su pozvali Stankovića da, prije odlaska sa funkcije, odredi bilo koji datum za raspravu sa zainteresovanim stranama o primjeni Strategije o istraživanju ratnih zločina, jer je bio nadležan za nadzor nad njenom primjenom.

Usvajanju Strategije je, podsjećaju iz HRA, prethodio analitički izvještaj eksperta Evropske unije (EU) Mauricija Salustra, koji je u decembru 2014. godine kritikovao dotadašnje procesuiranje ratnih zločina u Crnoj Gori. Kako je istakao tom prilikom, državni tužioci nijednu istragu nijesu pokrenuli na sopstvenu inicijativu. Sem njega, i Evropska komisija (EK) je, više puta, u godišnjim izvještajima o Crnoj Gori isticala da tužilaštvo nije pokazalo odlučnu borbu protiv nekažnjivosti ratnih zločina, kao i da nije podizalo optužbe za komandnu odgovornost, saučesništvo ili pomaganje i podsticanje.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Na ovome svijetu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje opasne poruke. Koje se iako on preferira metafiziku,  mogu materijalizovati. Ove sedmice razdvojio je građane na “prijateljske” i neke druge

 

Milosrdni premijer Zdravko Krivokapić, u ovom prolaznom svijetu, nastavlja da diskriminiše, što progovori.

Prethodne sedmice nas je podučio da ne postoji samo materijalni, već i duhovni svijet, koji je važniji, te pojasnio da oni koji u njega vjeruju mogu da, u ime te vjere, krše zemaljske propise. Ove sedmice je nastavio da razdvaja građane.

Neki su građani, pojasnio je, prilikom susreta sa predsjednicom Republike Srpske, Željkom Cvijanović, „prijateljski“.

Krivokapić i predsjednica Republike Srpske Željka Cvijanović susreli su se kod naplatne rampe na putu Meljine – Petijevići, čime su ozvaničili ukidanje putarine na tom dijelu puta.

“Jedan namet manje za građane i sve naše turiste koji dolaze u Herceg Novi, a naročito građane prijateljske”, naveo je Krivokapić Koji su građani prijateljski, a koji manje prijateljski nije pojašnjavao.

Krivokapić iz sedmice u sedmicu šalje dvosmislene ili opasne poruke. Koje se iako preferira metafiziku, mogu materijalizovati. Posebno opasna je ona po kojoj je Ustav akt manje važan od Biblije i duhovnog svijeta.

Kada je prošle sedmice upitan da objasni zašto nadležni organi ne reaguju na kršenje zdravstvenih mjera kada ih krši Mitrpolija crnogorsko primorska, u vrijeme vjerskih okupljanja, Krivokapić je to ovako objasnio: “Ja mislim da se to ne može definisati zemaljskom pričom. To je u domenu metafizike. Ne znam kako vi to doživljavate ali ja to tako doživljavam”.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo