Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOTOR PRED BRISANJEM SA LISTE UNESCO: Greške, na tuđ račun, ispravljaju oni koji su ih proizveli

Objavljeno prije

na

Čestitke novoj vlasti u Kotoru povodom imenovanja predsjednice lokalne Skupštine Dragice Perović, stigle su od premijera Duška Markovića u vidu Akcionog plana za Kotor, koji je Vlada usvojila istog dana, 2. februara ove godine, pod pritiskom nadolazeće opasnosti od skidanja Kotora i Bokokotorskog zaliva sa liste svjetske kulturne i prirodne baštine.

Nedavno formiranoj lokalnoj upravi pripala je ,,čast” da ispegla sav urbanistički haos koji je prethodna DPS vlast ostavila u nasljeđe u vidu neprimjerenih građevina i čudovišnih stambenih kompleksa prosutih duž obale zaštićene Boke.

Na predlog iznenada razbuđenog Ministarstva kulture Vlada je pripremila strategiju za realizaciju Odluke Komiteta UNESCO donijete u Istanbulu u julu prošle godine. U pitanju je najoštrije upozorenje koje je do sada upućeno Crnoj Gori zbog neadekvatnog odnosa prema zaštićenom području Svjetske baštine.

Komitet UNESCO samo je u oštrijoj formi ponovio niz ranijih zahtjeva koji nisu ispunjeni, među kojima je izrada nezavisne Procjene uticaja na baštinu u skladu sa smjernicama ICOMOS-a za sve planirane, odobrene i započete razvojne projekte, kako bi se procijenili njihovi uticaji na Izuzetnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra i njegove karakteristike.

Određen je rok do kojeg se mora predati izvještaj o rezultatima navedenih procjena Centru za svjetsku baštinu do 31. decembra 2017. godine, odnosno ažurirani izvještaj o stanju kulturnog dobra i sprovođenju zaštite kako bi bio razmatran na 42. zasijedanju Komiteta u 2018. godini.

Zašto je Vlada čekala sedam mjeseci da postupi po zahtjevima Komiteta, nije poznato.

Od svih zahtjeva koji su od eksperata UNESCO stizali godinama unazad, Vlada je uspjela jedino da formira Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, na čijem je čelu bio bivši predsjednik Opštine Aleksandar Stjepčević. Rezultati rada ovog Savjeta koji se par puta sastao, nisu poznati.

Među članovima Savjeta i dalje su imena koja su u raznim tijelima formiranim radi zaštite kulturnih dobara redovno pristuna. Prije svih Anastazija Miranović, direktorica Uprave za zaštitu kultrunih dobara, zatim arhitekta Veljko Radulović, arhitekta Dijana Vučinić, Lidija Ljesar, bivša direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju…

Napravljena je i Studija zaštite kulturnih dobara za potrebe Prostorno urbanističkog plana (PUP) Opštine, koju Uprava za zaštitu kulturnih dobara, odnosno gospođa Miranović nije usvojila, iako je učestvovala u njenoj izradi.

Osnovana je i Nacionalna komisija za UNESCO koja broji 11 članova na čijem je čelu Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore u Srbiji. Direktorica Miranović i Veljko Radulović članovi su i ove institucije koja se poput Savjeta ni jednom prilikom nije oglasila povodom višegodišnjeg uništavanja prostora kotorske Opštine.

Međutim, najzanimljiviji je trostruki zaštitarski angažman direktorice Miranović koja se istakla u podršci brutalne devastacije prostora. Uradila je to najmanje dva puta. Najprije se na sjednici UNESCO-a u Dohi u junu 2014. godine kao predstavnica crnogorske delegacije usprotivila preporučenom uvođenju moratorijuma na gradnju u Kotoru, i nedavno, na primjeru gradnje ugostiteljskog objekta na Turskom rtu, na Verigama. Uz obilato kršenje zakonskih normi, preporuka ICOMOS-a, Studije zaštite za PUP, Miranović izdaje konzervatorske uslove uz obrazloženje kako će betonsko ruglo na Verigama ,,kultivisati” prostor. U Vladinom akcionom planu Uprava se našla kao izvršilac poslova ili partner zajedno sa ostalim državnim institucijama, glavnim krivcima za stanje u drevnom gradu za koji sada prave sanacione planove u strahu od poraza koji bi imao ogroman međunarodni odjek, brisanja Kotora sa liste Svjetske baštine.

Akcionim planom Vlada nalaže lokalnoj upravi da suspenduje postojeću prostorno-plansku dokumentaciju na teritoriji Opštine Kotor. Da uvede moratorijum na dalju izgradnju do donošenja PUP-a, planiranog do kraja tekuće godine.

Vlada i Ministarstvo održivog razvoja i turizma našli su se u neočekivanoj ulozi. Moraju poništiti sve one planove koje su sami donosili, sve one državne studije lokacije kojima je betonirana obala Bokokotorskog zaliva, kao i lokalne urbanističke planove na koje su davali saglasnost.

Ova iznuđena odluka najbolje ilustruje kvalitet donijetih planova rađenih uglavnom po instrukcijama moćnog građevinskog lobija i tajkuna bliskih DPS-u. Njihova stambena naselja po Kostanjici, Morinju ili Glavatima, područjima na koje ICOMOS posebno ukazuje, ostaće kao spomenik jedne osione vlasti kojoj najveće zadovoljstvo predstavlja gradnja stambenih kompleksa u netaknutim prirodnim rezervatima.

U izvještaju ICOMOS-a iz 2013. Godine, o kojem je Monitor u više brojeva izvještavao, ukazano je na zabrinjavajući talas novogradnje koji je zahvatio područje Kotora. Napadnute su upravo one lokacije za koje je UNESCO zahtijevao poštedu ili bar kontrolisanu urbanizaciju. Navedeni su primjeri poražavajuće degradacije dijela zaliva, ribarskog naselja Morinj, Kostanjice, Dobrote, Škaljara, Orahovca, zelene zone Glavati, prostora čije prirodne vrijednosti ubrzano gube odlike, takozvani institut Izuzetne univerzalne vrijednosti koje su ga dovele na listu bisera Svjetske baštine.

Oštre kritike odnose se na planirana rješenja saobraćaja u cijelom području kotorskog zaliva, na nedostatak plana upravljanja područjem, nedefinisanje tampon zone oko zaštićenog područja. Iako je prošlo 35 godina od stavljanja Kotora pod zaštitu UNESCO vlast nije uspjela da ovu teritoriju pravno zaštiti kao zonu specifičnog kulturnog pejzaža.

U narednih devet mjeseci Vlada je u obavezi da obezbijedi izradu više dokumenata. Čitav niz studija Procjene uticaja na baštinu (HIA), zasnovanih na smjernicama ICOMOS-a. Najprije jednu sveobuhvatnu HIA studiju za pregled i usklađivanje svih planskih dokumentata. Zatim posebne HIA za ugrožene lokalitete Glavati, Kostanjica, Morinj, kao i za planirani most na Verigama ili pak drugo alternativno rješenje saobraćaja u zalivu. Planirana je izrada Studije zaštite kulturnih dobara za potrebe Prostornog plana posebne namjene za obalno područje i za Prostorni plan Opštine.

Izradu navedenih HIA studija Vlada je povjerila Arhitektonskom fakultetu bez raspisivanja javnog tendera iako se u ovoj ustanovi nemaju reference na takvim poslovima.

,,Uvođenje moratorijuma na gradnju blokiralo bi očekivane milionske investicije u gradu i onemogućilo planirani razvoj Kotora, što bi bilo nepravedno. Nije potrebno staviti van snage kompletnu prostorno-plansku dokumentaciju kada se to u preporukama Komiteta UNESCO ne traži. Mi ćemo uraditi sve da se zaustavi devastacija prostora, preispitaju planska dokumenta i prethodno planirani projekti. Naći ćemo alternativna rješenja koja neće ometati redovan život u Kotoru”, kazao je Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

POVEĆANJE PLATA I PROSVJETA: Nijesu na spisku prioriteta

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored obećanja nove vlade da će, nakon zdravstva, njima prvima biti povećana plata, prosvjetni radnici su strpani, kako kažu, u isti koš sa ostalima. O najavljenom povećanju koje će obuhvatiti sve zaposlene u Crnoj Gori malo znaju jer dijaloga sa Ministarstvom nema

 

Prosvjetni radnici koji su, pored zdravstvenih, već godinu i po u prvoj liniji borbe protiv korona virusa – ponovo se osjećaju izigranima. Prema podacima Monstata prosječna plata u zdravstvu je za 100 eura veća od one u prosvjeti, a za razliku od prosvjetara, zdravstveni radnici su dobili obećanje o povećanju plate za 12 odsto, pored onog od 17 odsto koje će od početka sljedeće godine, kako je najavljeno, sljedovati sve zaposlene u Crnoj Gori.

Povećanje koje je najavljeno za sve u Ministarstvu prosvjete, nauke, kulture i sporta pripisali su kao svoj uspjeh, pa su najavili da će zarade prosvjetnih radnika od 1. januara 2022. godine biti veće za 17 odsto. Iz resora Vesne Bratić poručuju da su od početka mandata pokazali i dokazali da su im na prvom mjestu djeca i prosvjetni radnici, što je misija i vizija koja mora biti primarna, posebno u resoru prosvjete.

„Jako smo nezadovoljni činjenicom da smo i pored obećanja ministra finansija i socijalnog staranja Milojka Spajića, datom na našem prvom zajedničkom sastanku u januaru mjesecu ove godine, da će prosvjetni radnici poslije zdravstvenih biti prva adresa sa kojom će razgovarati u vezi sa povećanjem njihovih zarada, ostali, da tako kažem, u košu sa ostalim zaposlenima u Crnoj Gori. Bez ulaganja u obrazovni sistem i plata prosvjetnim radnicima nema napretka društva u cjelini. Sve ozbiljne zemlje, sa uspješnim ekonomijama, najviše izdavajaju upravo za prosvjetu“, kaže za Monitor Nikolaj Knežević, potpredsjednik Sidikata prosvjete Crne Gore (SPCG).

Posebnu brigu o obrazovanju najavio je i premijer Zdravko Krivokapić u svom ekspozeu. I pored najava, posljednje povećanje postignuto je u socijalnom dijalogu i pregovorima sa prethodnom Vladom. Tada su se plate u prosvjeti uvećale za devet odsto 2020. i početkom januara 2021. dodatnih tri odsto. Trenutno se kreću malo iznad državnog prosjeka, po posljednjim podacima Monstata za avgust ove godine prosječna zarada u prosvjeti iznosi 553 eura.

„Nesumnjivo su zapošljeni u zdravstvu i prosvjeti ponijeli najveći teret odgovornosti od početka pandemije COVID-19 virusa. Iako su ti sektori pokazali da su u ovim kriznim situacijama u stanju da idu i preko sopstveih
granica, to se i dalje ne cijeni adekvatno, a posebno kad je riječ o zapošljenim u prosvjeti“, kaže za Monitor Snežana Kaluđerović, viša pravna savjetnica u Centru za građansko obrazovanje (CGO). Ona smatra da je neobjašnjivo što najavljeni talas povećanja zarada nije kao posebnu kategoriju prepoznao i zapošljene u prosvjeti i što pitanje njihovih zarada nije zasebno razmatrano od strane resornih ministarstava.

„S obzirom da nacrt Zakon o budžetu još nije ni podnešen Skupštini, prostor za ispravljanje ove greške postoji. Vjerujemo da bi to imalo stimulativan uticaj na prosvjetne radnike, koji  tokom pandemije, za razliku od zdravstvenih radnika, nisu imali dodatke na zaradu na račun povećanog
obima rada. CGO podsjeća da su nove okolnosti rada nastavnika pedagoški vrlo zahtjevne i da je količina nastavnog materijala ostala ista, dok je količina odgovornosti i obaveza nastavnika samo rasla“, kaže Kaluđerović.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POKRENUT POSTUPAK ZA VRAĆANJE CITADELE U BUDVI: Sporna privatizacija kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dajući nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Branko Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi

 

Skandalozna razmjena nepokretnosti između Ministarstva odbrane SRJ i privatne firme Imobilia sa Svetog Stefana, čiji je vlasnik kontroverzni biznismen Branko Ćupić, obavljena u decembru 1992. godine, ne prestaje da intrigira građane Budve, koji se ne mire sa tim da je jedan od značajnijih  spomenika kuture drevne Budve, na volšeban način trajno prešao u privatne ruke.

Sekretarijat za zaštitu imovine opštine Budva započeo je prije dvije godine postupak za poništenje Ugovora o razmjeni nepokretnosti u cilju zaštite prava i interesa Opštine Budva i države Crne Gore, obraćajući se instituciji Zaštitnika imovinsko pravnih interesa CG. Na dopise Sekretarijata, koje potpisuje Đorđe Zenović, odgovora nije bilo sve do nedavno, kada je iz Podgorice stigao dopis Zaštitnika, Bojane Ćorović, kojim se traži dostava kompletne dokumentacije o Citadeli i sudskom sporu vođenom od 1993. do 1998. u Osnovnom sudu u Kotoru.

Tvrđava Citadela uzdiže se nad Starim gradom, zahvata površinu od ukupno 2.650 kvadrata, odnosno 8 odsto površine stare Budve. Tu je izgrađeno više objekata ukupne površine 650 m2, dok je ostao slobodan prostor koji čine prolazi, terase, kule, stražare… Nakon zemljotresa slobodan prostor na Citadeli adaptiran je za pozorišne scene tada uspješnog budvanskog festivala Grad teatar.

Kupoprodaja Citadele između Ministarstva odbrane SRJ – VP Podgorica, kao vlasnika tvrđave i Branka Ćupića uznemirila je tada građane Budve. Iza ustupanja značajnog kuturnog dobra prebogatom biznismenu stajali su tada pojedini funkcioneri DPS-a, među kojima i Svetozar Marović. Ugovorom o razmjeni  Ministarstvo odbrane prenijelo je na preduzeće Imobilia tri nepokretnosti, objekat austrougarske kasarne korisne površine 615 m2, staru kulu od 56 kvadrata i suterenski prostor ispod velikog platoa od 12,50 kvadrata. To je ukupno 684,39 m2.

Zauzvrat, Imobilia je preuzela obavezu da Ministrastvu odbrane preda isto toliko, 680 m2 stambene površine na lokaciji Delfin u Tivtu, u stanovima koji tek treba da se sagrade. Građani su ogorčeni ovakvom razmjenom po kojoj je  kvadrat na budvanskoj Citadeli vrijedio isto koliko i kvadrat u nekoj stambenoj zgradi u Tivtu.

Pored toga, Ministarstvo odbrane ustupa Ćupiću na korišćenje cjelokupan neizgrađen prostor Citadele, za koji navode da predstavlja gradsko građevinsko zemljište, površine nešto manje od 3.000 kvadrata. U međuvremenu, kupac je korišćenje pretvorio u vlasništvo, te je u katastru nepokretnosti pod firmom Citadela d.o.o, uknjižen kao vlasnik cijelog prostora.

Dakle, za nekoliko stanova u Tivtu, biznismen Ćupić postao je vlasnik objekata od 684 m2 i parcela površine blizu tri hiljade kvadrata, vrijednog kulturno-istorijskog nasljeđa u Budvi.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 15. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Zbog ugrožavanja sigurnosti novinarke tri mjeseca zatvora

Objavljeno prije

na

Objavio:

Božidar Filipović osuđen na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti Milke Tadić-Mijović. Ovakve, preblage presude, ohrabruju nasilje nad novinarima.

 

Božidar Boško Filipović (56) osuđen je u srijedu na tri mjeseca zatvora zbog ugrožavanja sigurnosti direktorice Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore Milke Tadić-Mijović.

Tu odluku donijela je sutkinja Osnovnog suda u Kotoru Momirka Tešić, koja je Filipoviću produžila pritvor. U njenoj sudnici saslušani su svjedoci, a sutkinja je nakon više opomena, udaljila Filipovića iz sudnice. Tokom iznošenja završnih riječi, državna tužiteljka Anđa Radovanović tražila je da se produži pritvor Filipoviću.

Punomoćnik oštećene Tadić-Mijović, advokat Aleksandar Đurišić u završnim riječima ocijenio je da je dokaznim postupkom nesumnjivo utvrđeno činjenično stanje, odnosno dokazano da su ostvareni elementi bića krivičnog djela koje se optužnim predlogom Filipoviću stavlja na teret. On je istakao da dugogodišnja novinarka ne podnosi imovinsko-pravni zahtjev i da se pridružuje krivičnom gonjenju okrivljenog Filipovića.

Đurišić je istakao da, kada se radi o otežavajućim okolnostima, podržavaju završne riječi tužiteljke: ,,I smatramo da su dvije osnovne – njegovo (Filipovićevo) nepriznavanje djela i neiskreno odnos sa jedne strane, a sa druge povrat u konkretnoj pravnoj stvari, čak i specijalni, što se vidi iz izvoda kaznene evidencije”.

Branilac okrivljenog, advokatica Slavica Ilić, u završnim riječima tražila je ukidanje pritvora Filipoviću. Isto je tražio i okrivljeni.

Podsjetimo – sredinom avgusta Filipović je psovao i prijetio novinarki, na parkingu u Petrovcu kod supermarketa Voli. Novinari Vijesti lažu, pišu bez dokaza protiv škaljaraca i Mila Đukanovića, ispričala je detalje napada na nju Tadić – Mijović. Prijetnje su se ređale od toga da će izbušiti gume do toga da pojedine treba ubiti. Policija je ovoga puta brzo reagovala, pa je Filipovića uhapsila za manje od pola sata.

Filipović, bivši bokser koji je u policijskoj evidenciji označen kao bezbjednosno interesantno lice, ni u jednoj fazi postupka nije priznao krivicu, već je tvrdio da je pokušavao da novinarku zaštiti od verbalnog napada izvjesne osobe u trenutku dok se parkirala.

Njega je sud u Beogradu u julu 2018. osudio  na 11 mjeseci kućnog pritvora zbog prijetnji smrću predsjedniku Srbije Aleksandru Vučiću i bivšem ministru MUP-a Nebojši Stefanoviću. On je skinuo ,,nanogicu” i utočište našao u Crnoj Gori, gdje je ubrzo uhapšen nakon što je u jednom petrovačkom kafiću vitlao pištoljem i prijetio osoblju i gostima. Beogradski mediji su pisali da srpsko tužilaštvo i sud razmatraju da Crnoj Gori pošalju zahtjev za uvažavanje presude srpskih sudova, na osnovu koje će Filipović biti poslat u zatvor.

,,Kod specijalnog povrata vrlo je neuobičajeno da se dobije ista kazna kao i ranije, obično se dobija oštrija kazna u ovom slučaju najmanje dvostruko veća”, kaže za Monitor advokat Aleksandar Đurišić. ,,Ići će  žalba koju će na prvostepenu presudu, ne sumnjam u to, uložiti tužilaštvo. Vidjećemo  kakav će biti epilog pravosnažne presude”.

Ovakve,  preblage presude,  ohrabruju nasilje nad novinarima.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo