Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KOTOR PRED BRISANJEM SA LISTE UNESCO: Greške, na tuđ račun, ispravljaju oni koji su ih proizveli

Objavljeno prije

na

Čestitke novoj vlasti u Kotoru povodom imenovanja predsjednice lokalne Skupštine Dragice Perović, stigle su od premijera Duška Markovića u vidu Akcionog plana za Kotor, koji je Vlada usvojila istog dana, 2. februara ove godine, pod pritiskom nadolazeće opasnosti od skidanja Kotora i Bokokotorskog zaliva sa liste svjetske kulturne i prirodne baštine.

Nedavno formiranoj lokalnoj upravi pripala je ,,čast” da ispegla sav urbanistički haos koji je prethodna DPS vlast ostavila u nasljeđe u vidu neprimjerenih građevina i čudovišnih stambenih kompleksa prosutih duž obale zaštićene Boke.

Na predlog iznenada razbuđenog Ministarstva kulture Vlada je pripremila strategiju za realizaciju Odluke Komiteta UNESCO donijete u Istanbulu u julu prošle godine. U pitanju je najoštrije upozorenje koje je do sada upućeno Crnoj Gori zbog neadekvatnog odnosa prema zaštićenom području Svjetske baštine.

Komitet UNESCO samo je u oštrijoj formi ponovio niz ranijih zahtjeva koji nisu ispunjeni, među kojima je izrada nezavisne Procjene uticaja na baštinu u skladu sa smjernicama ICOMOS-a za sve planirane, odobrene i započete razvojne projekte, kako bi se procijenili njihovi uticaji na Izuzetnu univerzalnu vrijednost kulturnog dobra i njegove karakteristike.

Određen je rok do kojeg se mora predati izvještaj o rezultatima navedenih procjena Centru za svjetsku baštinu do 31. decembra 2017. godine, odnosno ažurirani izvještaj o stanju kulturnog dobra i sprovođenju zaštite kako bi bio razmatran na 42. zasijedanju Komiteta u 2018. godini.

Zašto je Vlada čekala sedam mjeseci da postupi po zahtjevima Komiteta, nije poznato.

Od svih zahtjeva koji su od eksperata UNESCO stizali godinama unazad, Vlada je uspjela jedino da formira Savjet za upravljanje prirodnim i kulturno-istorijskim područjem Kotora, na čijem je čelu bio bivši predsjednik Opštine Aleksandar Stjepčević. Rezultati rada ovog Savjeta koji se par puta sastao, nisu poznati.

Među članovima Savjeta i dalje su imena koja su u raznim tijelima formiranim radi zaštite kulturnih dobara redovno pristuna. Prije svih Anastazija Miranović, direktorica Uprave za zaštitu kultrunih dobara, zatim arhitekta Veljko Radulović, arhitekta Dijana Vučinić, Lidija Ljesar, bivša direktorica Centra za konzervaciju i arheologiju…

Napravljena je i Studija zaštite kulturnih dobara za potrebe Prostorno urbanističkog plana (PUP) Opštine, koju Uprava za zaštitu kulturnih dobara, odnosno gospođa Miranović nije usvojila, iako je učestvovala u njenoj izradi.

Osnovana je i Nacionalna komisija za UNESCO koja broji 11 članova na čijem je čelu Branislav Mićunović, ambasador Crne Gore u Srbiji. Direktorica Miranović i Veljko Radulović članovi su i ove institucije koja se poput Savjeta ni jednom prilikom nije oglasila povodom višegodišnjeg uništavanja prostora kotorske Opštine.

Međutim, najzanimljiviji je trostruki zaštitarski angažman direktorice Miranović koja se istakla u podršci brutalne devastacije prostora. Uradila je to najmanje dva puta. Najprije se na sjednici UNESCO-a u Dohi u junu 2014. godine kao predstavnica crnogorske delegacije usprotivila preporučenom uvođenju moratorijuma na gradnju u Kotoru, i nedavno, na primjeru gradnje ugostiteljskog objekta na Turskom rtu, na Verigama. Uz obilato kršenje zakonskih normi, preporuka ICOMOS-a, Studije zaštite za PUP, Miranović izdaje konzervatorske uslove uz obrazloženje kako će betonsko ruglo na Verigama ,,kultivisati” prostor. U Vladinom akcionom planu Uprava se našla kao izvršilac poslova ili partner zajedno sa ostalim državnim institucijama, glavnim krivcima za stanje u drevnom gradu za koji sada prave sanacione planove u strahu od poraza koji bi imao ogroman međunarodni odjek, brisanja Kotora sa liste Svjetske baštine.

Akcionim planom Vlada nalaže lokalnoj upravi da suspenduje postojeću prostorno-plansku dokumentaciju na teritoriji Opštine Kotor. Da uvede moratorijum na dalju izgradnju do donošenja PUP-a, planiranog do kraja tekuće godine.

Vlada i Ministarstvo održivog razvoja i turizma našli su se u neočekivanoj ulozi. Moraju poništiti sve one planove koje su sami donosili, sve one državne studije lokacije kojima je betonirana obala Bokokotorskog zaliva, kao i lokalne urbanističke planove na koje su davali saglasnost.

Ova iznuđena odluka najbolje ilustruje kvalitet donijetih planova rađenih uglavnom po instrukcijama moćnog građevinskog lobija i tajkuna bliskih DPS-u. Njihova stambena naselja po Kostanjici, Morinju ili Glavatima, područjima na koje ICOMOS posebno ukazuje, ostaće kao spomenik jedne osione vlasti kojoj najveće zadovoljstvo predstavlja gradnja stambenih kompleksa u netaknutim prirodnim rezervatima.

U izvještaju ICOMOS-a iz 2013. Godine, o kojem je Monitor u više brojeva izvještavao, ukazano je na zabrinjavajući talas novogradnje koji je zahvatio područje Kotora. Napadnute su upravo one lokacije za koje je UNESCO zahtijevao poštedu ili bar kontrolisanu urbanizaciju. Navedeni su primjeri poražavajuće degradacije dijela zaliva, ribarskog naselja Morinj, Kostanjice, Dobrote, Škaljara, Orahovca, zelene zone Glavati, prostora čije prirodne vrijednosti ubrzano gube odlike, takozvani institut Izuzetne univerzalne vrijednosti koje su ga dovele na listu bisera Svjetske baštine.

Oštre kritike odnose se na planirana rješenja saobraćaja u cijelom području kotorskog zaliva, na nedostatak plana upravljanja područjem, nedefinisanje tampon zone oko zaštićenog područja. Iako je prošlo 35 godina od stavljanja Kotora pod zaštitu UNESCO vlast nije uspjela da ovu teritoriju pravno zaštiti kao zonu specifičnog kulturnog pejzaža.

U narednih devet mjeseci Vlada je u obavezi da obezbijedi izradu više dokumenata. Čitav niz studija Procjene uticaja na baštinu (HIA), zasnovanih na smjernicama ICOMOS-a. Najprije jednu sveobuhvatnu HIA studiju za pregled i usklađivanje svih planskih dokumentata. Zatim posebne HIA za ugrožene lokalitete Glavati, Kostanjica, Morinj, kao i za planirani most na Verigama ili pak drugo alternativno rješenje saobraćaja u zalivu. Planirana je izrada Studije zaštite kulturnih dobara za potrebe Prostornog plana posebne namjene za obalno područje i za Prostorni plan Opštine.

Izradu navedenih HIA studija Vlada je povjerila Arhitektonskom fakultetu bez raspisivanja javnog tendera iako se u ovoj ustanovi nemaju reference na takvim poslovima.

,,Uvođenje moratorijuma na gradnju blokiralo bi očekivane milionske investicije u gradu i onemogućilo planirani razvoj Kotora, što bi bilo nepravedno. Nije potrebno staviti van snage kompletnu prostorno-plansku dokumentaciju kada se to u preporukama Komiteta UNESCO ne traži. Mi ćemo uraditi sve da se zaustavi devastacija prostora, preispitaju planska dokumenta i prethodno planirani projekti. Naći ćemo alternativna rješenja koja neće ometati redovan život u Kotoru”, kazao je Vladimir Jokić, predsjednik Opštine Kotor.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo