Povežite se sa nama

DRUŠTVO

SLUČAJ ZORANA VUKČEVIĆA, DIREKTORA INVESTICIONO-RAZVOJNOG FONDA: Sve za DPS i društvo

Objavljeno prije

na

Mnogi su prije dvije godine upozoravali da Zoran Vukčević ne može biti prvi čovjek Investiciono-razvojnog fonda zbog umiješanosti u aferu Snimak. Najavljivali da će se ubuduće sredstva iz Fonda raspodjeljivati podobnim preduzetnicima i pojedincima po principu koji smo mogli vidjeti u toj akciji režima. Zalud. Moćnici Vukčevićevog DPS-a su svog odanog člana nagradili direktorskom foteljom u Fondu.

Ovih dana Vukčević je, prema tvrdnjama Demokrata Crne Gore, učesnik još jedne afere. Investiciono-razvojni fond i podgorička preduzeća Solo i Laković učestvovali su u višemilionskoj prevari izvedenoj na štetu građana i države, tvrde iz Demokrata.

Generalni sekretar i predsjednik Kluba poslanika Demokrata Boris Bogdanović saopštio je da su višemilionska sredstva IRF-a korišćena u dužem periodu nezakonito i protivno njihovoj namjeni, kako je to predviđeno Zakonom o IRF-u. Solo, registrovan za proizvodnju proizvoda od papira, ispostavljao je Hard diskontu Laković na fiktivne račune i po deset puta veće iznose od vrijednosti stvarno realizovanih usluga, objasnio je Bogdanović.

Vladin Investiciono-razvojni fond uplatio je privatnoj firmi Solo milion i 270 hiljada eura državnog novca na osnovu lažnih avansnih računa za toalet papir i salvete, kazao je Bogdanović. Demokrate su dokaze za, kako tvrde, organizovano kriminalno djelovanje, predali vrhovnom državnom tužiocu Ivici Stankoviću.

Vukčević je odbacio je optužbe tvrdeći da je sve rađeno po zakonu: ,,Za svaki kredit koji je odobren postoji dokumentacija kojom se lako može utvrditi kompletnost i dokazivost”.

Demokrate navode da je trgovinski lanac Laković, istog dana po ispostavljanju lažnih računa, sa IRF-om zaključivao ugovor o cesiji kojim je IRF preuzimao obavezu da joj isplaćuje dugovanja istog dana i to posredstvom Prve banke, kazao je Bogdanović.

Grubo i neistinito nam je dodijeljena etiketa krimalne grupe, reagovali su iz kompanije Hard diskont Laković povodom optužbi Demokratske Crne Gore. Ništa im, kažu, nije dato pod bilo kakvim povoljnostima ili bez nadoknade. ,,Pozajmili smo novac sa kamatom za nabavku proizvoda kao jedinu namjenu, tako da država nije oštećena, već je naplatila svoj plasman novčanih sredstava”, tvrde iz kompanije Laković.

Iz IRF-a su na optužbe iz Demokrata uzvratili da je to ,,pokušaj ataka na državu” i da predstavnici te partije ,,žele da spriječe obezbjeđivanje novih 100 miliona eura za Crnu Goru potpisivanjem Ugovora između IRF-a i EIB-a, a time ujedno i da spriječe otvaranje novih radnih mjesta”.

,,Oni će imati priliku da pred nadležnim organima objasne motive za konstrukciju neistina koje iznose u javnost. Kada bi mladi stručnjaci iz Demokratske Crne Gore znali šta je faktoring, onda bi bili svjesni činjenice da se upravo podržava mali proizvođač koji proizvodi papirnu galanteriju, a isto tako i trgovački lanac i da se umjesto inostranih proizvoda favorizuje domaća proizvodnja”, podučavaju iz IRF-a.

Na to su otpozdravili iz Demokratske da saopštenje Investiciono-razvojnog fonda neodoljivo podsjeća na saopštenja Demokratske partije socijalista, što ne čudi ako znamo da ga je potpisao jedan od najodanijih vojnika Mila Đukanovića, akter afere Snimak.

,,Kada god otkrijemo neku višemilionsku prevaru na štetu građana, a u korist privilegovanih pojedinaca iz vlasti i kriminalnih struktura, automatski bivamo označeni za neprijatelje države. Tako je bilo i kada smo procesuirali slučajeve Limenka, Carine, Bazar, Delta, Verige, Domen.me, Duvanski, pale garancije, Kamp na Zlatici, a da ne govorimo o čuvenim ‘budvanskim slučajevima.” Demokrate

u saopštenju podsjećaju aktiviste DPS-a da nije mjera patriotizma krasti i da oni koji ukazuju na krađu i prevaru nijesu izdajnici već patriote.

Demokrate kažu da je IRF trebalo da odgovori, između ostalih, i na sljedeća pitanja: Zašto privilegovanim kompanijama koje imaju monopol na tržištu upumpavate desetine miliona eura i dovodite ih u privilegovan položaj? Zašto vas optužuju da ste jedna od najnetransparentnijih institucija? Ima li čovjeka u Crnoj Gori koji ne bi osnovao firmu, kada bi ga država ovako podržavala, privilegovala i stavljala u monopolistički položaj? Tvrdite da ste sprovedenim ugovorima o cesiji upravo podržali malog proizvođača papirne galanterije Solo iz Podgorice. Zašto se plašite da Specijalni državni tužilac posjeti vaše prostorije i prostorije dvojice ostalih aktera, pročešlja vašu dokumentaciju, utvrdi činjenično stanje i preduzme mjere iz nadležnosti tog tužilaštva?

Od IRF Demokrate zahtijevaju da saopšti javnosti koliko je miliona eura upumpao putem faktoringa od 2011. godine, kompanijama bliskim DPS-u, posebno u periodima predizbornih i izbornih kampanja. Kako je moguće da jedna ozbiljna institucija odobrava višemilionske aranžmane privilegovanim pojedincima i kompanijama i to za proizvodnju toalet papira, a da pri tom ne uzima u obzir zakonitost poslovanja između dva subjekta čije obaveze preuzima? Da li postoji i jedna država na svijetu koja ne bi odmah odreagovala nakon vašeg saopštenja o aktivnostima i radnjama koje ste preduzimali unazad šest godina? Ima li ijednog čovjeka u Crnoj Gori koji bi povjerovao u istinitost vaših navoda kada zna da ste svaki papir, pa čak i onaj rukom napisan, označili oznakom ,,Tajno”.

Demokrate podsjećaju da Vukčevićev fond ima problem i sa Svjetskom bankom, koja je jasno saopštila da ,,postoje slabosti u nadzoru i upravljanju IRF-om”. Vukčević je najavio da će Demokrate imati priliku da optužbe protiv njega dokazuju na sudu.

Vukčević je poznat javnosti po usmjeravanju novca poreskih obveznika ljudima iz vrha vlasti, njihovoj rodbini i prijateljima, ali i po bahatosti.

Prije četiri godine, kako je Monitor pisao, Vukčević je na sjednici Odbora za ekonomiju zaprijetio Mladenu Bojaniću, tada poslaniku Pozitivne: ,,Ako još jednom pomene moje ime ovdje, glavu ću mu otkinuti”. Incident se desio nakon što je Bojanić tražio da Vukčević i poslanik DPS-a Zoran Jelić podnesu ostavke zbog afere Snimak, jer su ,,onemogućavali zapošljavanje mladih ljudi koji nisu članovi DPS-a”.

Iste 2013. godine Vukčević je bio vinovnik još jednog incidenta u zgradi parlamenta. Branku Raduloviću, potpredsjedniku Skupštine, Vukčević je doviknuo: ,,Đe si Raduloviću, četniče!” Obezbjeđenje i poslanici spriječili su svađu između njih.

Vukčević se pretprošle godine našao u žiži javnosti kada se saznalo da će Investiciono-razvojni fond finansirati sa 55 miliona eura gradnju malih hidroelektrana firme koje su većinom u vlasništvu domaćih tajkuna i osoba povezanih sa premijerom Milom Đukanovićem. Na tom spisku su, kako je utvrdio MANS, i firme BB Solar premijerovog sina Blaža Đukanovića i Sinergy, povezana sa njegovim kumom Vukom Rajkovićem.

Vukčević je i prije tri godine bio darežljiv kada je IRF finansirao renoviranje kafića i hotela, čiji se vlasnici dovode u vezu sa vrhom Vukčevićeve partije i porodicom Đukanović. Iz Fonda su pare date za uljepšavanje restorana Dali, Leonardo, Nero's i Novi Volvoks u Podgorici i hotela Blagote Radovića u Petrovcu. MANS je takođe otkrio da je i u drugim slučajevima Vukčević davao sredstva iz tog fonda firmama bliskim DPS-u.

Poslanik Demokratskog fronta Vladislav Bojović pozvao je državnog tužioca da pokrene istragu o tome kako je potrošeno 800 hiljada eura državnog novca za rekonstrukciju skijališta Savin kuk i da Vukčević treba da snosi odgovornost zbog kraha ski-sezone na Žabljaku 2015.

Tako je Vukčević postao i opstao živi primjer kako su odani vojnici nagrađeni za svaki posao urađen za DPS, vođu i društvo.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo