Povežite se sa nama

MONITORING

IZMJENE ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI: Leks specijalis za atraktivne lokacije

Objavljeno prije

na

sveti nikola

Izmjenom niza zakonskih rješenja Vlada Duška Markovića zaokružuje projekat potpunog obespravljenja građana Crne Gore i lokalnih samouprava sa ciljem nesmetanog gazdovanja vrijednim prostorom, nepokretnostima koje su ostale izvan njene kontrole.

Nakon formiranja Javnog preduzeća Morsko dobro kojim je primorskim gradovima oduzeta obala, ekonomski najvrednije područje, na red je došlo i šire kopno na kojem je lokalnim upravama ukinuto pravo urbanističkog planiranja, donošenja lokalnih planskih dokumenata i izdavanja dokumentacije za gradnju objekata.

Završni udarac u totalnoj centralizaciji i kontroli prostora stigao je u vidu predloga izmjena Zakona o eksproprijaciji, koji je Skupštini podnijela grupa od pet poslanika DPS-a, Predrag Sekulić, Marta Šćepanović, Nikola Rakočević i Jovanka Laličić. Suština izmjena postojećeg Zakona o eksproprijaciji sastoji se u tome da se postupak oduzimanja privatne imovine skrati i dovede do savršenstva tako, da vlasniku nepokretnosti, zemljišta, voćnjaka, zgrada, kuća ili lokala, ukoliko je nezadovoljan visinom naknade koju mu oduzimač imovine dodjeljuje, ostaje pravo da obija pragove sudova, dok je njegova imovina otišla u nepovrat.

Poslanici potpisuju predlog po kojem – država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade u iznosu koji Vladina komisija procijeni pravičnim. Ako vlasnik nije zadovoljan visinom naknade može se žaliti sudu, ali žalba ne odlaže izvršenje rješenja o eksproprijaciji.

I ne samo to, ,,korisnik eksproprijacije može podnijeti zahtjev za stupanje u posjed na nepokretnost koja je predmet eksproprijacije prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, ali ne i prije izvršnosti rješenja o eksproprijaciji, ako je to neophodno zbog hitnosti realizacije postupka eksproprijacije ili sprečavanja nastupanja znatne štete. Zahtjev se podnosi nadležnom organu uprave koji je dužan da odluči bez odlaganja… I da naloži vlasniku nepokretnosti da preda nepokretnost koja je predmet eksproprijacije korisniku… Žalba na odluku ne odlaže izvršenje odluke” predlažu poslanici u ovom naredbodavnom tekstu sačinjenom u duhu odluka nekadašnjih prijekih sudova.

Predlogom se takođe traži da se doda stav da je postupak eksproprijacije hitan, te da se rok za odlučivanje Vlade po zahtjevu za eksproprijaciju skrati sa 60 na 30 dana. Traži se i dodavanje člana da je ,,vlasnik nepokretnosti dužan da dozvoli vršenje pripremnih radnji”, za realizaciju određenog projekta.

Što znači da dozvoli investitoru ulazak na svoju privatnu imovinu i prije okončanja postupka eksproprijacije.

Koliko je samo nadmene moći sažeto u ovom predlogu riječima – stupanje u posjed, hitnost, bez odlaganja, predaja nepokretnosti… Kao da je ratno stanje. Može se samo pretpostaviti kako će primjena ovih stavova teći u praksi. Ko se namjerači na nečije imanje, stvar je gotova bez ikakvih izgleda vlasnika da oduzimanje imovine spriječi.

Izmjene važećeg Zakona o eksproprijaciji nije zatražilo Ministarstvo finansija, čime je izbjegnuta obaveza izlaganja predloga na javnu raspravu i uvid zainteresovanih građana, lokalnih uprava i nevladinih organizacija. Time je spriječeno ponavljanje događaja iz 2015. godine, kada je Vlada pokušala da ista ova rješenja progura u Skupštini. Pokušaj je propao jer su građani i NVO, uglavnom iz primorske regije organizovali proteste ispred zgrade parlamenta.

Pokušaj sređivanja Zakona o eksproprijaciji po mjerilima zainteresovanih investitora, u to vrijeme uglavnom onih koji su planirali izgradnju turističkih kompleksa na primorju, dobio je negativne ocjene Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji je ocijenio da su predložene izmjene suprotne Ustavu. Predstavnici Delegacije EU u Podgorici tada su upozorili Vladu na obaveze poštovanja međunarodnih konvencija o ljudskim pravima.

Sadašnji, ponovljeni postupak izmjena, prati potpuna netransparentnost.

Šta im se priprema u budućnosti građani su mogli saznati jedino ako su pratili skupštinsku raspravu. Preko koje su obaviješteni da je iz postupka eksproprijacije imovine izuzeta uloga suda u određivanju visine pravične naknade.

,,Suština izmjena je u tome da je rješenje o eksproprijaciji kojim se oduzima imovina i određuje visina pravične naknade – pravosnažno”, naglasila je poslanica Šćepanović

Građanima je za utjehu “obezbijeđena” sudska zaštita pred redovnim sudovima pred kojim tužbom mogu da traže nadonkadu štete, ali ne i povrat svoje imovine.

Niz je ciničnih primjedbi predlagača kako se izmjenama jača pravna sigurnost građana kojima se otima imovina. Poput podatka da umjesto dosadašnja tri člana komisije koja određuje visinu naknade, to će raditi pet članova, koje imenuje Ministarstvo finansija, organ Vlade koji sprovodi eksproprijaciju. Isti organ jednim aktom oduzima imovinu i određuje cijenu pravične naknade.

Novina je i da građanin kome se oduzima imovina može aktivno da sudjeluje u procesu oduzimanja…

Kako se nezvanično saznaje, najnovije izmjene iznuđene su zbog hitnosti oduzimanja zemljišta na trasi budućeg autoputa uz istovremeno otvaranje mogućnosti za eksproprijaciju atraktivnih zemljišnih parcela na primorju za potrebe investitora koje preferira Vlada.

Predlagači odlučno negiraju tvrdnje da se eksproprijacija može vršiti za potrebe izgradnje hotela i turističkih rizorta.

Hoteli, turistički kompleksi, vile i naselja, nisu više objekti od javnog interesa. Novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata ukinut je član kojim su nabrojani objekti od javnog interesa među kojima su taj status imali hoteli i mnogi drugi turistički objekti.

Malo ko vjeruje agilnim poslanicima DPS-a da se inovirani Zakon o eksproprijaciji neće koristiti za oduzimanje velikih zemljišnih kompleksa koji su decenijama unazad u svim Vladinim strateškim dokumentima označeni kao prioritetne zone za razvoj turizma. Riječ je naravno o Buljarici, Valdanosu, Velikoj plaži, Jazu i drugim manjiim lokacijama na kojima je dio zemljišta u privatnom vlasništvu.

Na prostoru Buljarice oko 90 odsto zemljišta u vlasništvu je mještana, zato su u dijelu javnosti predložene izmjene zakona dobile adekvatan naziv – Leks specijalis za Buljaricu.

Kada se uvežu norme dva zakona, Zakona o eksproprijaciji i novog Zakona o turizmu, lako je ustanoviti na koji način ta zemlja može biti oduzeta i kako će hoteli ponovo biti objekti od javnog interesa.

Novi Zakon o turizmu u članu 117. definiše pojam – Prioritetni turistički lokalitet.

,,Turistički lokalitet koji zbog svojih izuzetnih prirodnih, kulturnih, istorijskih, ambijentalnih, prostornih, geografskih i drugih vrijednosti ima strateški značaj za razvoj turizma određenog područja Vlada utvrđuje kao prirotetni turistički lokalitet, na predlog Ministarstva”.

Eto javnog interesa koji utvrđuje Vlada, koja je prva na spisku korisnika eksproprijacije.

Zakon propisuje da se eksproprijacija može vršiti za potrebe države, opštine, državnih fondova i privrednih društava u većinskom vlasništvu države koja, u skladu sa zakonom, obavljaju djelatnosti od javnog interesa.

Tu je i famozni član 4a Zakona o eksproprijaciji na koji se uporno pozivaju predlagači, koji u prvoj rečenici navodi sledeće:

,,Nepokretnosti iz čl. 2 ovog zakona mogu se eskproprisati radi izgradnje objekata ili izvođenja radova od javnog interesa,…”, sa zapetom između ostalih, bez znaka interpunkcije za nabrajanje svih navedenih objekata. Na ovu okolnost ukazali su pojedini turistički i pravni eksperti.

Planom obalnog područja (PPPNOB) status prioritetne zone za razvoj turizma dobilo je ostrvo Sv.Nikola pored Budve i Ada Bojana. I ove lokalitete može zadesiti eksproprijacija ako se to nekome dopadne.

U obrazloženju predloga navedeno je kako su razlozi za izmjenu Zakona o eksproprijaciji sadržani i u potrebi da se otklone biznis barijere uočene u dosadašnjoj primjeni.

Privatno vlasništvo nad vrijednim lokacijama na primorju najveće su do sada uočene biznis barijere za privilegovane investitore sa of šor destinacija, nespremne da kupe zemljište od vlasnika po važećim tržišnim cijenama i nesmetano grade u skladu sa urbanističkim planovima.

Predložena zakonska rješenja na izuzetno rigorozan i nehuman način tretiraju vlasnike nepokretnosti, kojima se oduzima osnovno pravo na sudsku zaštitu i nadoknadu po tržišnoj vrijednosti.

Ukoliko je njegova imovina targetirana, dok se vlasnik okrene oko sebe, ona je već izgubljena.

U korist moćnijeg i jačeg.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IVAN BRAJOVIĆ  I TUŽILAŠTVO: I Ramada i moralna gromada

Objavljeno prije

na

Objavio:

U slučaju Ramada svi su lagali sem Ivana Brajovića, tvrdi tužilaštvo. Presuda Višeg suda u kojoj jasno piše da i on nije govorio istinu za njih ne važi

 

Nakon baš dugog izviđaja Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je prošle nedjelje prelomilo – u aferi Ramada svi su lagali sem lidera Socijaldemokrata i predsjednika Skupštine Crne Gore Ivana Brajovića.

Zbog produženog krivičnog djela davanja lažnog iskaza ODT je podnijelo optužni predlog protiv šest oktivljenih – funkcionera Socijaldemokrata (SD) Emila Durumbašića, kao i zaposlenih u Upravi za željeznicu Kimete Merulić, Jugoslava Becića, Milana Bankovića i direktora Uprave Miroslava Kukavičića i službenice Ministarstva saobraćaja Tanje Dašić.Oni su, kako je to zvanično saopšteno, dali lažni iskaz u septembru 2016. u Specijalnom državnom tužilaštvu, a potom ga ponovili u Višem sudu. Optužni predlog je baziran na činjenicama koje je utvrdio Viši sud u Podgorici u pravosnažnoj presudi kojom je za zloupotrebu državnih resursa osuđen Nebojša Obradović, funkcioner SD.

Za tužilaštvo nema značaja to što je sutkinja Višeg suda u Podgorici Ana Vuković obrazloženju presude kojom je osuđen Obradović navela da su ,,pri­stra­sno i sra­ču­na­to na po­ma­ga­nje okri­vlje­nom” svjedočili Brajović  i ostali, te da je ,, svjedok Ivan Brajović, kao njen predsjednik (SD-a), bili upoznati i sa organizacijom navedena dva skupa od 22. jula 2015. i 14. januara 2016. godine”.

Tužilaštvo to objašnjavaju ovako: ,,Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Mladena Bojanića protiv Ivana Brajovića, za krivično djelo davanje lažnog iskaza, jer je utvrđeno da prijavljeni pred sudom, u krivičnom postupku, nije lažno svjedočio kada je tvrdio da državni organ (Direkcija za željeznice Crne Gore) nije platio skup partije čiji je predsjednik, već je naveo da nema saznanja da je neki državni organ platio skup te partije”. To je ta pravna finesa – nije imao saznanja. ODT je o ovome odlučivalo više od godinu dana, a njen rukovodilac Ljiljana Klikovac je tri puta odbijala krivičnu prijavu da bi je VDT  tri puta vraćao i nalagao da Klikovac donese zakonsko rješenje.

,,Ne smatram da skupove moje partije treba da plaćaju državni organi. Ne pada mi na pamet da to oni plaćaju. Nemam saznanja ni da je bilo koji državni organ platio bilo koji skup koji je prethodio osnivanju SD-a”, izjavio je Brajović kao svjedok 2017. godine u Višem sudu. Istakao je u sudnici i da smatra da je slučaj iskonstruisan u cilju kompromitacije njegove partije. Državu, stvarno, nije pominjao.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

PRIPREME ZA IZBORE: Sve na stolu, a ruke prazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

U ovom trenutku ni ne nazire se zakon, neki drugi propis, sporazum ili bilo šta što bi moglo spriječiti DPS da naredne izbore ‘odradi’ upravo onako kako je odradio sve prethodne

 

 

Godinu pred izbore u Crnoj Gori i dalje nema ozbiljnih razgovora o uslovima u kojima će se oni održati. Skupštinski odbor koji je time trebao da se bavi jednom je krenuo da nešto radi, pa je preformulisan. Novi Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva još pokušava da se sastavi. I dalje sa svih strana stižu razne ideje o tome šta bi trebao da radi, svega ima, osim konkretnih, nedaobog, sinhronizovanih zahtjeva opozicije.

“Damjanović je kupio kartu za avion kad je on poletio i više nije bilo mjesta. Avion je bio pun”, kazao je predsjednik Administrativnog odbora Ljuiđ Škrelja tokom rasprave o zahtjevu Posebnog kluba poslanika da Aleksandar Damjanović bude član Odbora za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva. Odbor će o tome glasati u ponedjeljak.

 

Ako, dakle i kad bude formiran, Odbor za svebuhvatnu reformu izbornog i drugog zakonodavstva radiće pod uslovom da svi iz opozicije učestvuju u njegovom radu. Demokrate izjavljuju da neće raditi bez kvoruma, a kvorum je ako su svi tu. S tim što se ne zna da li kad kažu “svi” računaju i Demokratski front koji, u ovom trenutku u radu Odbora ne želi da učestvuje. Hoće li se predomisliti ako Damjanović bude izabran – vidjećemo.

Koje predloge će Odbor razmatrati zasad se zna – okvirno. Implementiraće preporuke OEBS-a/ODIHR-a objavljene nakon prethodnih izbora, baviće se medijskim zakonima i javnim servisom, formiraće specijalno tijelo koje će nadgledati predizborni proces i izbore…

Jednog dana se priča da je mogućnost formiranja tehničke vlade još živa, drugog je uveliko sahranjena.

Demokrate su se juče-prekjuče pojavile sa informacijom da će Odboru predložiti tekst kojim su uređeni pravni mehanizmi “da se prvi naredni generalni izbori za skupštine svih jedinica lokalne samouprave održe u istom terminu”. Istakli su da oko toga sa Demokratama “nema pregovora”, ali se ne zna da li taj predlog podrazumijeva da lokalni izbori budu održani istovremeno sa parlametarnima.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 20. SEPTEMBRA

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

NOVE IDEJE ZA SPREČAVANJE ODLASKA LJEKARA: Ostajte ovdje, al’ na silu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarstvo zdravlja se ogradilo od ideje Vesne Miranović, pomoćnice ministra, da se studenti medicine uslove da šest godina ostanu u Crnoj Gori nakon završetka studija. Problem je što njihova predstava o stanju u zdravstvu liči na bajku a ne na našu stvarnost

 

Konačno se neko, iz institucija, odvažio da digne glas protiv odlaska ljekara. Pomoćnica ministra zdravlja i direktorica Direktorata za kontrolu kvaliteta zdravstvene zaštite i unapređenje ljudskih resursa u zdravstvu dr Vesna Miranović saopštila je da Ministarstvo zdravlja pokušava da uspostavi model da se studenti medicine, nakon završenih studija, ugovorom obavežu da narednih šest godina rade u zdravstvenom sistemu Crne Gore.

,,Izmijenićemo politike, ponudićemo komercijalne uslove za studiranje medicine kako ne bismo izgubili vrijeme i novac na one studente koji ne žele da rade u Crnoj Gori i studenti će morati da odluče, kada počnu sa studijama, kojim će putem da krenu”, kazala je Miranović i sugerisala ispravni put, pomenuvši ,,moralnu odgovornosti prema zemlji koja ti je pružila da se besplatno školuješ”.

Ideja je lansirana na prošlonedjeljnoj 34. godišnjoj konferenciji Evropskog foruma medicinskih asocijacija (EFMA), koju je organizovala Ljekarske komore Crne Gore (LJKCG).

Pomoćnica ministra zdravlja je nakon elaboracije, napustila konferenciju. Pojedini su odmah reagovali na ovu najavu, pa je ljekar Vladimir Dobričanin naglasio da je ta deja sporna sa mnogih apsektata, a prije svega aspekta ljudskih prava.

Zamisao pomoćnice ministra  je odmah izazvala veliku pažnju javnosti.  Ona je je dodatno objasnila da je Ministarstvo ovu ideju testiralo sa Organizacijom za ekonomsku saradnju i ravoj (OECD), a da slijedi testiranje sa Ministarstvom prosvjete, sa Univerzitetom Crne Gore, sa Medicinskim fakultetom, sa strukovnim udruženjima, sa Ljekarskom komorom, sa sindikatima…

Prvi su se izjasnili sindikati. Različito. Predsjednik Sindikata zdravstva u Uniji slobodnih sindikata dr Vladimir Pavićević je izjavio da je mjera o kojoj je Miranović govorila neophodna za crnogorski zdravstveni sistem. Predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva dr Ljiljana Krivokapić je  kazala da je ta ideja neprihvatljiva.

Dok se debata zahuktala, iz Ministarstva zdravlja su presjekli:  ,,Ideja da će se izmijeniti uslovi i kriterijumi za studente medicine u Crnoj Gori nije stav Ministarstva zdravlja ni Vlade Crne Gore”. Ispada da je dr Miranović govorila u svoje ime.

Na pitanja Monitora povodom ove teme, među kojima je bilo i ovo: Da li Ministarstvo ima podatke koliko je, u posljednjih pet godina, Crnu Goru napustilo medicinskog kadra, iz Ministarstva zdravlja su nam odgovorili saopštenjem. Bajkovitim. Počinje konstatacijom da su zdravstveni radnici stub sistema, pa ako želimo imati kvalitetno zdravstvo, moramo imati zadovoljnog zdravstvenog radnika.

U saopštenju se navodi da Ministarstvo ,,u kontinuitetu kreira ambijent”…  Pa se nabraja da su 322 zaposlena dobila stanove pod povoljnim uslovima, i najavljuju da se na tome neće stati; za energetsku efikasnost u 15 objekata uloženo je 9,5 miliona eura, a biće potrošeno još šest; za savremenu medicinsku opremu utrošeno je 11 miliona eura, tokom ove godine biće potrošeno još pet; ističe se i edukacija… Pa tvrdnja da je samo u protekle dvije godine zdravstveni sistem Crne Gore bogatiji za 234 ljekara specijaliste, dok je trenutno 430 ljekara na specijalizaciji. Situacija je u stvari toliko dobra da se saopštenje završava ovom rečenicom: ,,Da idemo u dobrom pravcu govori i činjenica da sve veći broj ljekara iz centara iz okruženja iskazuje želju da svoj radni angažman zasnuje u ustanovama u okviru zdravstvenog sistema Crne Gore”.

Nakon saopštenja, čitalac samo može da se zapita o čemu govori pomoćnica ministra i stručna javnost, kad se ovoliko ulaže, unapređuje i kreira ambijent.

Prema podacima Sindikata doktora medicine posljednjih godina iz javnog zdravstva otišlo je čak 150 doktora, dio u privatni sektor a dio u inostranstvo.

,,U Ministarstvu se moraju, napokon, odrediti da li doktori odlaze ili dolaze”, kaže za Monitor Milena Popović-Samardžić, predsjednica Sindikata doktora medicine: ,,Na osnovu podataka Sindikata doktora medicine, u posljednjih pet godina crnogorsko javno zdravstvo napustilo je 10 odsto ljekara. Među njima najviše su zastupljeni mladi, sa tek svršenim studijama, kao i stručnjaci srednje generacije koji su trebali dati snažan doprinos podizanju kvaliteta zdravstvene zaštite i omogućiti transfer znanja ka mlađim generacijama”.

Doktor medicine u Crnoj Gori nakon završenog fakulteta (koji traje šest godina)  bez specijalizacije ima platu od 550 eura, specijalista (specijalizacija traje od četiri do šest godina) između 636 i 670 eura, a supspecijalista (tri do četiri godine) između 750 i 800 eura. Pa sad  uporedite te plate, profesionalaca čije akademsko školovanje može da traje i preko 15 godina, i plate, privilegije, službene automobile i stanove, političkih i državnih službenika.

Sva sreća da su iz Ministarstva zdravlja konačno shvatili da, kako su saopštili ,,bez zadovoljnog zdravstvenog radnika, nema kvalitetnog zdravstvenog sistema”. Pa su najavili: ,,Jedinstveni stav Ministarstva zdravlja i države Crne Gore da se nađe efikasan način i model da se poboljša standard zdravstvenih radnika, uključujući i mogućnost povećanja zarada”. Mogućnost, ne treba žuriti. Možda da se sačeka 1. decembar za kada je Njemačka najavila potpunu liberalizaciju uslova za prijem ljekara,  pa da ode još par desetina ljekara iz Crne Gore. I onda da se tokom sljedeće godine počne razmatrati povećanje plata ljekarima, ali samo kao krajnja mjera.

Ishitrena najava već je izazvala nedoumice kod dijela studenata medicine.

Ministar zdravlja dr Kenan Hrapović nije se oglašavao. Oglasio se bivši ministar, sadašnji dekan Medicinskog fakulteta u Podgorici dr Miodrag Radunović. U intervjuu Dnevnim novinama, pozivajući se na iskustvo drugih zemalja, preporučio je da se ovaj problem riješi povećanjem zarada zaposlenih u zdravstvu.

Neki od komentara čitalaca-ljekara na ovo spasonosno  rješenje bili su: ,,A đe si bio Radunoviću? Pa ti si bio ministar, što ne uradi nešto za nas ljekare?”; ,,Idem poslije Nove godine. Ne pada mi na pamet da ostanem ovdje. I da vam kažem nije plata prvi uzrok zbog koga odlazim. Idem zbog svoje djece jer ne želim da žive u državi u kojoj nema pravde i zakona i gdje je nepotizam na svakom mjestu”.

Novac nije jedini razlog za odlazak. Primjer pomoćnice ministra zdravlja je šema neodgovornosti. Zvaničnici se pojavljuju na raznim konferencijama, uglavnom da ne kažu ništa i da odmah odu, zbog ,,ranije preuzetih obaveza”. Kada i izjave nešto nesuvislo, pa se i matično ministarstvo ogradi od njih, nema veze. Omaklo im se. Ionako je sve u redu, ljekari iz regiona hrle u CG. Traže se modeli da se opameti domaći kadar, a u studentima probudi patriotska svijest. Sve u svemu, biće to još gore.

 

MILENA POPOVIĆ-SAMARDŽIĆ, PREDSJEDNICA SINDIKATA DOKTORA MEDICINE:
Groteska koju svakodnevno živimo

 

,,Izjava gđe Miranović je neodrživa, ishitrena  i krajnje problematična ako se ima u vidu plan Crne Gore da pristupi EU koja je počiva na poštovanju ljudskih prava i sloboda, slobodnom prometu roba, usluga, kapitala, i slobodi kretanja građana zemalja članica.

Ljekari odlaze jer su egzistencijalno ugroženi, često ne mogu da finansiraju skupe edukacije, opterećeni stambenim kreditima po nepovoljnim uslovima, izloženi napadima na radnom mjestu, dobijajući svakodnevnu potvrdu od države koliko su joj bitni, i oni i zdravlje stanovništva.

Čudna je i krajnje neprimjerena strategija unapređenja sistema zdravstvene zaštite zasnovana na zadržavanju  budućih ljekara u Crnoj Gori prijetnjom našim najboljim učenicima, koji umjesto da se motivišu dobrim uslovima za usvajanje medicinskih znanja, koja su im na samom startu uskraćena odlaskom onih od kojih bi, u kliničkim uslovima, najviše naučili, oni se zastrašuju potencijalnim utuženjima jer možda neće biti spremni da rade za platu higijeničarke na Tivatskom aerodromu, ili radnika na naplatnoj rampi tunela Sozina.

Generalna direktorica se na toj udobnoj poziciji u potpunosti zbunila, doktori odlaze jer su loše plaćeni, i neće ih zaustaviti neustavani komad papira koji su jedva punoljetni potpisali na početku studija. Još jednom  javnost je svjedočila neozbiljnoj zamjeni teza od strane Ministarstva zdravlja koja, pored svih problema koji pogađaju region, nailazi na zasluženu pažnju kao fantastičan primjer groteske koju svakodnevno živimo”.

 

LJEKARSKA KOMORA: Nema preciznih podataka

 

Iz Ljekarske komore, na čijem je čelu dr Aleksandar Mugoša, kazali su nam da od dolaska novog rukovodstva vode i Imenike u kojima se unose svi podaci o pojedinačnim kategorijama doktora medicine.

Sekretarka Komore Vesna Bauković za Monitor kaže da su shodno propisima, svaki član Komore, kao i zdravstvene ustanove dužni da Komori prijave svaku promjenu podataka koji su uneseni.

U toku 2018. Ljekarskoj komori obratilo se sedam doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu (Certificate of Good Standing) i potvrde o članstvu i to: šest specijalista i jedan doktor medicine, za odlazak u inostranstvo – tri u Sloveniju, i po jedan u Hrvatsku, Srbiju, Njemačku, dok jedan ljekar nije naveo zemlju u koju odlazi.

U 2019. obratilo se 12 doktora medicine za izdavanje potvrde o dobrom ugledu i potvrde o članstvu, osam specijalista i četiri doktora medicine, za odlazak u inostranstvo – dva u Sloveniju, po jedan u Italiju, Švajcarsku, Njemačku, Hrvatsku i njih šest nije navelo zemlju u koju odlazi.

,,Imamo nezvanične informacije da se radi o većem broju doktora medicine koji napuštaju javne zdravstvene ustanove, a o čemu Komora nema tačnih podataka. Takođe, nemamo pouzdane podatke koliko je doktora medicine napuštilo javne zdravstvene ustanove i prešlo na rad u privatne zdravstvene ustanove. Ispunjavanjem obaveze koju članovi imaju, koju smo naveli, Komora bi i u ovom dijelu imala potpune podatke”, kazala je Bauković.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo