Povežite se sa nama

MONITORING

IZMJENE ZAKONA O EKSPROPRIJACIJI: Leks specijalis za atraktivne lokacije

Objavljeno prije

na

Izmjenom niza zakonskih rješenja Vlada Duška Markovića zaokružuje projekat potpunog obespravljenja građana Crne Gore i lokalnih samouprava sa ciljem nesmetanog gazdovanja vrijednim prostorom, nepokretnostima koje su ostale izvan njene kontrole.

Nakon formiranja Javnog preduzeća Morsko dobro kojim je primorskim gradovima oduzeta obala, ekonomski najvrednije područje, na red je došlo i šire kopno na kojem je lokalnim upravama ukinuto pravo urbanističkog planiranja, donošenja lokalnih planskih dokumenata i izdavanja dokumentacije za gradnju objekata.

Završni udarac u totalnoj centralizaciji i kontroli prostora stigao je u vidu predloga izmjena Zakona o eksproprijaciji, koji je Skupštini podnijela grupa od pet poslanika DPS-a, Predrag Sekulić, Marta Šćepanović, Nikola Rakočević i Jovanka Laličić. Suština izmjena postojećeg Zakona o eksproprijaciji sastoji se u tome da se postupak oduzimanja privatne imovine skrati i dovede do savršenstva tako, da vlasniku nepokretnosti, zemljišta, voćnjaka, zgrada, kuća ili lokala, ukoliko je nezadovoljan visinom naknade koju mu oduzimač imovine dodjeljuje, ostaje pravo da obija pragove sudova, dok je njegova imovina otišla u nepovrat.

Poslanici potpisuju predlog po kojem – država može po hitnom postupku oduzeti privatnu imovinu i ući u njen posjed uz isplatu naknade u iznosu koji Vladina komisija procijeni pravičnim. Ako vlasnik nije zadovoljan visinom naknade može se žaliti sudu, ali žalba ne odlaže izvršenje rješenja o eksproprijaciji.

I ne samo to, ,,korisnik eksproprijacije može podnijeti zahtjev za stupanje u posjed na nepokretnost koja je predmet eksproprijacije prije pravosnažnosti rješenja o eksproprijaciji, ali ne i prije izvršnosti rješenja o eksproprijaciji, ako je to neophodno zbog hitnosti realizacije postupka eksproprijacije ili sprečavanja nastupanja znatne štete. Zahtjev se podnosi nadležnom organu uprave koji je dužan da odluči bez odlaganja… I da naloži vlasniku nepokretnosti da preda nepokretnost koja je predmet eksproprijacije korisniku… Žalba na odluku ne odlaže izvršenje odluke” predlažu poslanici u ovom naredbodavnom tekstu sačinjenom u duhu odluka nekadašnjih prijekih sudova.

Predlogom se takođe traži da se doda stav da je postupak eksproprijacije hitan, te da se rok za odlučivanje Vlade po zahtjevu za eksproprijaciju skrati sa 60 na 30 dana. Traži se i dodavanje člana da je ,,vlasnik nepokretnosti dužan da dozvoli vršenje pripremnih radnji”, za realizaciju određenog projekta.

Što znači da dozvoli investitoru ulazak na svoju privatnu imovinu i prije okončanja postupka eksproprijacije.

Koliko je samo nadmene moći sažeto u ovom predlogu riječima – stupanje u posjed, hitnost, bez odlaganja, predaja nepokretnosti… Kao da je ratno stanje. Može se samo pretpostaviti kako će primjena ovih stavova teći u praksi. Ko se namjerači na nečije imanje, stvar je gotova bez ikakvih izgleda vlasnika da oduzimanje imovine spriječi.

Izmjene važećeg Zakona o eksproprijaciji nije zatražilo Ministarstvo finansija, čime je izbjegnuta obaveza izlaganja predloga na javnu raspravu i uvid zainteresovanih građana, lokalnih uprava i nevladinih organizacija. Time je spriječeno ponavljanje događaja iz 2015. godine, kada je Vlada pokušala da ista ova rješenja progura u Skupštini. Pokušaj je propao jer su građani i NVO, uglavnom iz primorske regije organizovali proteste ispred zgrade parlamenta.

Pokušaj sređivanja Zakona o eksproprijaciji po mjerilima zainteresovanih investitora, u to vrijeme uglavnom onih koji su planirali izgradnju turističkih kompleksa na primorju, dobio je negativne ocjene Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, koji je ocijenio da su predložene izmjene suprotne Ustavu. Predstavnici Delegacije EU u Podgorici tada su upozorili Vladu na obaveze poštovanja međunarodnih konvencija o ljudskim pravima.

Sadašnji, ponovljeni postupak izmjena, prati potpuna netransparentnost.

Šta im se priprema u budućnosti građani su mogli saznati jedino ako su pratili skupštinsku raspravu. Preko koje su obaviješteni da je iz postupka eksproprijacije imovine izuzeta uloga suda u određivanju visine pravične naknade.

,,Suština izmjena je u tome da je rješenje o eksproprijaciji kojim se oduzima imovina i određuje visina pravične naknade – pravosnažno”, naglasila je poslanica Šćepanović

Građanima je za utjehu “obezbijeđena” sudska zaštita pred redovnim sudovima pred kojim tužbom mogu da traže nadonkadu štete, ali ne i povrat svoje imovine.

Niz je ciničnih primjedbi predlagača kako se izmjenama jača pravna sigurnost građana kojima se otima imovina. Poput podatka da umjesto dosadašnja tri člana komisije koja određuje visinu naknade, to će raditi pet članova, koje imenuje Ministarstvo finansija, organ Vlade koji sprovodi eksproprijaciju. Isti organ jednim aktom oduzima imovinu i određuje cijenu pravične naknade.

Novina je i da građanin kome se oduzima imovina može aktivno da sudjeluje u procesu oduzimanja…

Kako se nezvanično saznaje, najnovije izmjene iznuđene su zbog hitnosti oduzimanja zemljišta na trasi budućeg autoputa uz istovremeno otvaranje mogućnosti za eksproprijaciju atraktivnih zemljišnih parcela na primorju za potrebe investitora koje preferira Vlada.

Predlagači odlučno negiraju tvrdnje da se eksproprijacija može vršiti za potrebe izgradnje hotela i turističkih rizorta.

Hoteli, turistički kompleksi, vile i naselja, nisu više objekti od javnog interesa. Novim Zakonom o planiranju prostora i izgradnji objekata ukinut je član kojim su nabrojani objekti od javnog interesa među kojima su taj status imali hoteli i mnogi drugi turistički objekti.

Malo ko vjeruje agilnim poslanicima DPS-a da se inovirani Zakon o eksproprijaciji neće koristiti za oduzimanje velikih zemljišnih kompleksa koji su decenijama unazad u svim Vladinim strateškim dokumentima označeni kao prioritetne zone za razvoj turizma. Riječ je naravno o Buljarici, Valdanosu, Velikoj plaži, Jazu i drugim manjiim lokacijama na kojima je dio zemljišta u privatnom vlasništvu.

Na prostoru Buljarice oko 90 odsto zemljišta u vlasništvu je mještana, zato su u dijelu javnosti predložene izmjene zakona dobile adekvatan naziv – Leks specijalis za Buljaricu.

Kada se uvežu norme dva zakona, Zakona o eksproprijaciji i novog Zakona o turizmu, lako je ustanoviti na koji način ta zemlja može biti oduzeta i kako će hoteli ponovo biti objekti od javnog interesa.

Novi Zakon o turizmu u članu 117. definiše pojam – Prioritetni turistički lokalitet.

,,Turistički lokalitet koji zbog svojih izuzetnih prirodnih, kulturnih, istorijskih, ambijentalnih, prostornih, geografskih i drugih vrijednosti ima strateški značaj za razvoj turizma određenog područja Vlada utvrđuje kao prirotetni turistički lokalitet, na predlog Ministarstva”.

Eto javnog interesa koji utvrđuje Vlada, koja je prva na spisku korisnika eksproprijacije.

Zakon propisuje da se eksproprijacija može vršiti za potrebe države, opštine, državnih fondova i privrednih društava u većinskom vlasništvu države koja, u skladu sa zakonom, obavljaju djelatnosti od javnog interesa.

Tu je i famozni član 4a Zakona o eksproprijaciji na koji se uporno pozivaju predlagači, koji u prvoj rečenici navodi sledeće:

,,Nepokretnosti iz čl. 2 ovog zakona mogu se eskproprisati radi izgradnje objekata ili izvođenja radova od javnog interesa,…”, sa zapetom između ostalih, bez znaka interpunkcije za nabrajanje svih navedenih objekata. Na ovu okolnost ukazali su pojedini turistički i pravni eksperti.

Planom obalnog područja (PPPNOB) status prioritetne zone za razvoj turizma dobilo je ostrvo Sv.Nikola pored Budve i Ada Bojana. I ove lokalitete može zadesiti eksproprijacija ako se to nekome dopadne.

U obrazloženju predloga navedeno je kako su razlozi za izmjenu Zakona o eksproprijaciji sadržani i u potrebi da se otklone biznis barijere uočene u dosadašnjoj primjeni.

Privatno vlasništvo nad vrijednim lokacijama na primorju najveće su do sada uočene biznis barijere za privilegovane investitore sa of šor destinacija, nespremne da kupe zemljište od vlasnika po važećim tržišnim cijenama i nesmetano grade u skladu sa urbanističkim planovima.

Predložena zakonska rješenja na izuzetno rigorozan i nehuman način tretiraju vlasnike nepokretnosti, kojima se oduzima osnovno pravo na sudsku zaštitu i nadoknadu po tržišnoj vrijednosti.

Ukoliko je njegova imovina targetirana, dok se vlasnik okrene oko sebe, ona je već izgubljena.

U korist moćnijeg i jačeg.

 

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

GODINU DANA PROTESTA MJEŠTANA KRALJSKIH BARA: Male HE – agonija koja traje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja  problema od strane Vlade. Tako su na protestu koji je održan prošlog mjeseca istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine

,,Ne dirajte naše vode, ostavite naša izvorišta Tare, dosta ste uzeli, nemojte više kumim vas bogom”, poručili su prije godinu dana mještani kolašinskog sela Kraljske Bare, ispod Komova. Od tada traju njihovi protesti u cilju zaustavljanja gradnje malih hidroelektrana (mHE) na vodotocima Ljubaštica, Crnja  i Čestogaz.

Ove tri rječice formiraju rijeku Drcku, jednu od većih pritoka Tare. Koncesiju na jedina tri preostala vodotoka u Parku prirode Komovi, koja nijesu stavljena u cijevi, dobilo je preduzeće Dekar energy. Vlasnik Dekara je Momčilo Miranović, suprug Vesne Miranović bivše pomoćnice ministra zdravlja i visoke funkcionerke DPS-a.

Od prošle jeseni mještani Bara Kraljskih imaju podršku mještana Rečina, koje je snašla ista muka. Oni se protive gradnji mini hidrocentrale na Rečinskoj rijeci. Na Rečinskoj rijeci mHE Skrbuša gradi kompanija Hydro logistics. Vlasnik ove kompanije je Slaven Burzanović, koji je i ovlašćeni zastupnik u firmi BB hidro Blaža Đukanovića, sina predsjednika države,  koji je takođe u poslu sa malim HE.

Na ovonedjeljnom protestu mještani Kraljskih Bara i Rečina su pozvali potpredsjednika Vlade Dritana Abazovića da ,,dođe i potvrdi ili porekne ono što je obećao u septembru prošle godine”. Abazović je tada prisustvovao protestu u Kraljskim Barama i, između ostalog, rekao da ,,buduća vlast treba da raskine sve koncesije za mHE i trajno zabrani gradnju”. On je tada tvrdio i da je ,,svaka gradnja mHE korupcija sama po sebi”.

Do sada su raskinuti svi ugovori o mHE za koje je postojao zakonski osnov, a za sve ostale traži se rješenje koje neće ići na štetu države, odgovoreno je mještanima iz Abazovićevog kabineta. Podsjetili su da je Abazović obećao moratorijum na izgradnju mHE, što je Vlada učinila odmah nakon konstituisanja.

,,Inspekcija će u saradnji sa geometrima uskoro posjetiti Bare Kraljske i sačiniti detaljan elaborat kojim će se utvrditi jasna pozicija objekata male HE, najavljeno je iz Kabineta poptredsjednika Vlade. To je, kako su precizirali, osnovni preduslov razmatranja pravnog osnova za raskid ugovora.

Dok se čeka nova inspekcijska posjeta, nedavno je Direktorat za inspekcijske poslove privremeno zabranio koncesionarima nastavak radova.

Na protestu su mještani Bara Kraljskih i Rečina iskazali zabrinutost i tražili od vicepremijera da im garantuje da niko neće krenuti silom na one koji se protive gradnji mini-hidroelektrana na tom području.

Milovan – Mišo Labović, predsjednik Savjeta MZ Kraljske Bare, za Monitor kaže da mještani trpe pravno nasilje jer se privremenim mjerama koje donosi Osnovni sud u Kolašinu ugrožavaju ljudska prava: ,,Kad investitor podnese zahtjev za 24 sata se odlučuje, a mještanima za krivične tužbe preko dva mjeseca traje istraga”. On objašnjava da se koncesionar bori svim silama za svoj profit, pa da je bilo i prijetnji, ali da se nesigurnost  sada provlači kroz institucije.

Labović ističe da su više puta nadležnima predočili dokaze o tome da su u odluci o koncesiji pogrešno tretirani slivovi rječica, da nijesu riješeni građevinsko pravni odnosi, da je ugovor sa koncesionarom koji je trebao da završi radove 2016. na volšeban način bivša Vlada, na osnovu zaključka, produžila 2019. godine…

,,Očigledno da će ovo trajati”, kaže Labović i napominje da ugovor koncesionaru ističe krajem godine. ,,Imali smo  dva sastanka u Vladi.  Nijesmo dobili bilo kakve garancije. Oni se drže  priče da ne žele da plaćaju milionske odštete. Mi smatramo da se na osnovu člana 23 koncesionog ugovora i člana 18 – nesaglasnost mještana, ugovori mogu oboriti. Član 23 jasno kaže – da se dozvole koje su dobijene na osnovu pogrešnih podataka odmah mogu raskinuti. Onda bi trebalo da onaj koji je potpisao takve ugovore pozove na odgovornost”.

Mještani ne kriju ogorčenje zbog nerješavanja ovog problema od strane Vlade. Tako su na protestu, koji je održan prošlog mjeseca, istakli da je više nezakonitosti, kada je riječ o projektima mHE u selu, napravljeno tokom minulog mjeseca, nego tokom čitave prethodne godine.

Krajem maja su pozvali ministra ekologije, prostornog planiranja i urbanizma Ratka Mitrovića da podnese ostavku „iz moralnih razloga“. Ministar Mitrović je autor studija tehničko-ekonomske opravdanosti izgradnje i idejnih rješenja za 20 mHE, među kojima i Crnja, Ljubaštica i Čestogaz u Barama Kraljskim.

U Crnoj Gori rade 32 mHE, a njihov udio u ukupnoj proizvodnji električne energije manji je od tri odsto. Građani su na osnovu podsticaja investitorima do sada platili preko 19 miliona eura. Zahvaljujući subvencijama, koje plaćaju potrošači kroz račune za struju, firma BB Hidro, čiji je suvlasnik  Blažo Đukanović, projektovala je za 12 godina rada  mHE Bistrica u Kolašinu, profit od tri miliona eura, a za to vrijeme će državi biti plaćeno samo 250 hiljada koncesione naknade, izračunali su u NVO Akcija za socijalnu pravdu.

Ines Mrdović, pravna savjetnica ove organizacije nedavno je izjavila da je  nova Vlada obećala reviziju projekata mHE ,,ali politički rastrzana između ličnih sujeta i pizmi političara sa svih strana, ni šest mjeseci od imenovanja, nije se ozbiljnije zagreblo po ovom gorućem pitanju, sa ciljem da se potrošači zaštite od neopravdanog nameta ispoljenog u subvencijama, odnosno biznisi privilegovanih do danas su neokrnjeni, dok se građanima i dalje žestoko zavlači ruka u džep”.

Nova Vlada je odlučila da zaustavi odobravanje izgradnje malih HE dok ne okonča postupak do sada zaključenih ugovora. A to ide vrlo sporo. Zbog ove odluke investitori tuže državu i hoće da naplate navodnu 30-godišnju štetu – ceh bi za crnogorske građane mogao da bude veći od 50 miliona eura.

Ministarstvo kapitalnih investicija je u decembru formiralo radnu grupu koja treba da sagleda i preispita ugovore o koncesijama za male HE. Monitoru su ranije iz ovog ministarstva odgovorili da je potrebno razumijevanje jer taj postupak nije jednostavan ni brz. Rezultata još nema.

Niko od nadležnih ne pridaje važnosti na uporne tvrdnje Vasilija Miličkovića, predstavnika manjinskih akcionara EPCG koji pokušava da dokaže da je cijeli posao oko malih HE i subvencija nezakonit i protivan Ustavu. On ponavlja da se zarad interesa ljudi iz Đukanovićeve familije i okruženja, EPCG obavezala da struju otkupljuje po cijeni tri puta većoj od tržišne. Navodi i da će nas prema procjenama stručanjaka to reketiranje i pljačka građana kroz OIE 1 i 2 za 30 godina koštati 600 miliona ili 20 miliona godišnje.

Vlada je početkom ovog mjeseca donijela odluku da milion eura iz budžeta dodijeli za podsticanje proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora (OIE). Prema uredbi koju je donijela prethodna vlast, vlasnici obnovljivih izvora energije imaju status povlašćenih proizvođača kojima se plaća podsticajna cijena struje.

Prošle godine je 13 povlašćenih vlasnika mini HE od građana i privrede
dobilo blizu četiri miliona eura podsticaja, a imali su ukupan profit od 1,6 miliona eura. Da nije bilo podsticaja od građana, vlasnici mHE bi godinu završili sa dva miliona gubitka.

I dok čekaju šta će  se i kako prelomiti u Podgorici, u Kraljskim Barama su više puta istakli da nijesu i neće dati da se politika umješa u njihovu borbu. Labović ističe: ,,Mi branimo naše živote, naše selo je mrtvo ako se desi da nam se uzme voda, tu više nema života”.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo