Povežite se sa nama

MONITORING

SPOMENIK NARODNE REVOLUCIJE SELE NA ĆEMOVSKO POLJE: Garaže umjesto kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

spomenik

Tržišna cijena spomenika, koji je pod zaštitom države, u Crnoj Gori je dvije podzemne garaže. Procjena se sama nameće nakon odnosa prema spomen-obilježju posvećenom poginulim radnicima Monopola u NOB-u 1941 – 1945, djelu Svetlane-Kane Radević, koje se, još neko vrijeme, nalazi u krugu bivšeg Duvanskog kombinata.

Kompanija Zetagradnja, vlasnik Blagota Radović, na tom mjestu, tik do Delte i Siti kvarta, gradi stambeni kompleks Central Point, i reklamira ga sloganom Gradimo novi grad! E, u tom ,,novom gradu” nema mjesta za spomenik posvećen poginulim borcima, između ostalih i narodnim herojima Đini Vrbici, Raku Mugoši, Ljubici Popović i Jeleni Ćetković, čija imena nose poznate institucije. Na mjestu spomenika ucrtane su podzemne garaže.

Početkom ove nedjelje, kada smo otišli na gradilište da slikamo ruinirani spomenik, sa kojeg su popadala slova sa imenima i prezimenima 72 poginula borca NOB-a, radnici su počeli da uklanjaju ovo kulturno dobro. Sele ga na lokaciju Novog duvanskog kombinata na Ćemovsko polje. Dobili su dozvole i od institucija.

Institucije, Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, inače dugo nijesu znale da ovaj spomenik uopšte postoji. To potvrđuje skandalozno Mišljenje Ministarstva kulture iz 2011, kada se za lokaciju prodatog kombinata pravi Urbanistički projekat. ,,Daljim uvidom u Nacrt plana, utvrđeno je da ne postoje evidentirani objekti koji predstavljaju zaštićenu kulturnu baštinu, arheološka nalazišta, kao ni ambijentalno vrijedne primjere tradicionalne arhitekture”, navodi se u aktu Ministarstva iz marta 2011. koje potpisuju samostalna savjetnica za arheologiju i kulturni pejzaž Mitra Cerović i tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Ovaj nalaz potvrđuje i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, te u proceduri izrade izmjena GUP-a za prostor UP-a Duvanski kombinat, u novembru 2011. ponavljaju da ,, na predmetnom području nijesu locira-na kulturna dobra”.

Da li se radi o namjernom propustu ili neznavenosti institucija, tek činjenica je da je ovaj spomenik proglašen za kulturno dobro još 1973. kada je uveden u Registar (Rješenje o uvođenju u Registar br. 08-1052/1 od 31.12.1973).

Možda bi ovo kulturno dobro doživjelo i crnju sudbinu u sveopštoj ,,modernizaciji” grada, da se tokom prošle godine za njega nije zainteresovalo Udruženje boraca NOR-a. Oni su alarmirali Glavni grad nakon što je Zetagradnja počela sa rušenjem objekata Duvanskog kombinata. Iz Glavnog grada, Sekreterijata za kulturu i sport, u dva na-vrata obavještavaju Upravu i Ministarstvo kulture da se u krugu Duvan-skog nalazi spomenik koji je neophodno konzervirati i restaurirati.

Da bi konačno utvrdili činjenično stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na njenom čelu je tada još bila Anastazija Miranović, se obraća Upravi za inspekcijske poslove. Krajem septembra 2017. Inspekcija za zaštitu kulturnih dobara utvrđuje da zbog građevinskih radova postoji mogućnost fizičkog ugrožavanja ovog kulturnog dobra.

,,Kako je neposrednim uvidom na licu mjesta konstatovano da se građevisnki radovi izvode u neposrednoj blizini navedenog spomenika, a investitor ne posjeduje Konzervatorski projekat, to je inspektor ukazao investitoru da podnese zahtjev za konzervatorske uslove Upravi za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju”, kazali su nam iz Uprave za inspekcijeske poslove.

U novembru 2017. inspekcija utvrđuje da Zetagradnja nije postupila u skladu sa njenim nalazom, te je ,,zabranio investitoru vršenje bilo kakvih radova, na zaštićenom kulturnom dobru bez odgovarajućeg konzervatorskog projekta. Zabrana teče od 09. 10. 2017. godine, a subjekat nadzora nije imao primjedbi na zapisnik”.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je na zahtjev inspektora za zaštitu kulturnih dobara dostavila broj rješenja od 13. 06. 2018. godine kojim je definisano da su za investitora utvrđeni uslovi za izradu Konzervatorskog projekta za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Spomenik narodne revolucije, kao i saglasnost na Konzervatorski projekat za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru ovog spomenika, saopštili su nam iz Uprave za inspekcijeske poslove.

U odgovoru Monitoru, iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara prvo potenciraju da je – naziv kulturnog dobra Spomenik narodne revolucije. Pa tvrde da su studiozno pristupila problemu zaštite ovog spomenika. Navode i da su postupajući po zahtjevu Zetagradnje izdali konzevatorske uslove i dali saglasnost na projekat.

,,Tačno je da će spomenik biti izmješten na novu lokaciju. U pitanju je lokacija Novog duvanskog kombinata koja se nalazi u zahvatu DUP-a Agroindustrijska zona. Imajući u vidu da je spomenik posvećen monopolskim radnicima poginulim u NOR-u, da se nalazio u krugu Duvanskog kombinata, ocijenjeno je da je najbolje da on bude prezentiran na ovom mjestu. Do ovakvog rješenja se došlo nakon sastanaka sa predstavnicima Udruženja boraca NOR-a Podgorica, Glavnog grada, i Zetagradnje d.o.o”, kazali su nam iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Objasnili su da je Udruženje boraca NOR-a Podgorica, u čijem je vlasništvu spomenik, saglasno sa ovim rješenjem, da je Glavni grad ustupio parcelu za postavljanje spomenika, a radove će finansirati Zetagradnja d.o.o.

Iz Zetagradnje su ranije tvrdili da, saglasno mišljenju Ministarstva kulture, nemaju nikakvu obavezu iz Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Sada za Monitor kažu ,,izvršeno je od strane nadležnih državnih organa prepoznavanje potrebe izmještanja kulturnog dobra”.

Preciziraju da će spomenik biti dislociran na sjevernom dijelu UP 5.1, koja se nalazi u okviru Cjeline A, PPJ 5, zona 3, u zahvatu DUP –a Agroindustrijska zona, uz novoizgrađeni Novi duvanski kombinat. Prevedeno, negdje na Ćemovskom polju.

Tvrde i da će nova lokacija spomenika biti ,,neraskidivo povezana sa početkom i stogodišnjom tradicijom rada i razvoja duvanske industrije u Crnoj Gori”.

,,Zetagradnja DOO Podgorica, kao društveno odgovorna firma, prihvatila je da o svom trošku finansira izradu konzervatorskog projekta, stručni nadzor, kao i izvođenje predmetnih radova”.

I tako, nakon Hotela Podgorica, još jedno kulturno dobro koje je stvorila jedna od najznačajnijih crnogorskih arhitektica Svetlana Kana Radević biće prilagođeno potrebama novog grada i doba.

Arhitekte su pisale da je ovaj spomenik ocijenjen kao djelo visokog ranga, koje konceptom odudara od sličnih iz tog vremena. ,,Jedan od najtežih arhitektonskih zadataka je spomenik”, govorila je Radević. Pored ovog projektovala je još jedan na Barutani, posvećen stradalima u Balkanskom, Prvom i Drugom svjetskom ratu. Sakriven od pogleda sa magistrale koja vodi prema Cetinju i ovaj značajni spomenik propada. On, za razliku od spomenika u Duvanskom, nije zakonom zaštićen.

,,Arhitektura je u uslovima tržišne ekonomije dovedena do tragike, jer niske cijene pružaju šansu onim nesposobnim nudeći im posao za male pare a bez ikakvih posljedica”, govorila je Kana Radević devedesetih.

Ove nedjelje navršava se 18 godina od smrti ove arhitektice. O tragici koju spominje dovoljno govori odnos prema njenom djelu i uspomeni na 72 poginula radnika Monopola.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

ISCRPLJIVANJE ZAPOSLENIH U DOMU ZDRAVLJA PODGORICA: Za pet hiljada oboljelih od korone 12 izabranih ljekara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja Podgorica kažu da ne mogu još dugo. Tvrde da je 12 izabranih ljekara zaduženo za preko 5.000 oboljelih od korona virusa u Podgorici. Njih šest rade i na terenu, a oboljelih od kovida na kućnom liječenju, kojima je potrebno ljekarsko praćenje, je preko 450

 

,,Sin mi je tri dana okretao brojeve u Domu zdravlja niko mu se nije javljao. Imao je tempreraturu i malaksalost. Nakon dugotrajne temperature bilo mu je bolje. Sreća da je mlad pa je pregrmio, ali stalno govori što bi bilo da sam se ja razbolio”, prenosti za Monitor penzioner iskustvo sa kovidom u svojoj porodici.

Broj oboljelih u Crnoj Gori prešao je 10.000, od čega je pola registrovanih u Podgorici. Procedura nalaže da se oboljeli prvo moraju javiti izabranim ljekarima u domovima zdravlja.

Senad Begić, pomoćnik direktora Instituta za javno zdravlje, objasnio je na ovonedjeljnoj konferenciji za štampu, da  je kovid bolest koja se u preko 95 odsto slučajeva liječi u kućnim uslovima: ,,Samo je pitanje koliko patronažne službe i domovi zdravlja mogu to da izdrže”.

Monitorovi sagovornici iz Doma zdravlja Podgorica kažu da ne mogu još dugo. Tvrde da je 12 izabranih ljekara zaduženo za preko 5.000 oboljelih od korona virusa u Podgorici. Njih šest rade i na terenu, a oboljelih od kovida na kućnom liječenju, kojima je potrebno ljekarsko praćenje, je preko 450. To ispada da je po jednom izabranom ljekaru 75 oboljelih što je nemoguće obići u jednoj pa i više smjena.

,,Ne uspijeva se da se svi pacijenti svaki dan obiđu. Zbog toga smo tražili privremene bolnice. Kada saturacija padne ispod 93 pacijent se mora poslati u Klinički centar, a dešava se da oni vraćaju pacijente na kućno liječenje”, priča za Monitor jedan od ljekara.

,,Treba naglasiti posao izabranih ljekara, imaju jako veliki pritisak. Njihov rad je zapostavljen a zapravo oni čuvaju zdravstveni sistem od preopterećenja. Njihov broj nije adekvatan i neophodno je pojačati timove izabranih ljekara”, kaže za Monitor dr Vladimir Dobričanin, bivši medicinski direktor Kliničkog centra.

Da trenutni broj zaraženih u Podgorici uveliko prevazilazi zdravstvene kapacitete Doma zdravlja, te da ljekare koji rade u kovid ambulantama stavlja u izuzetno tešku situaciju, navodi se u pismu koje su izabrani doktori Doma zdravlja Podgorica uputili Vladi u tehničkom mandatu, Nacionalnom tijelu za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) i Kriznom medicinskom štabu.

Oni naglašavaju da je sa povećanjem broja pacijenata sve više onih koji imaju težu kliničku sliku. Takve pacijente je neophodno kontinuirano pratiti, ali izabrani ljekari tvrde da oni to ne mogu pružiti ni ambulantnim ni terenskim radom. Bez obzira što svakodnevno rade i više sati nakon završene smjene: ,,I pored toga većina nas smo bili svjedoci naglog pogoršanja stanja pacijenata oboljelih od covida, preko noći ili u roku od nekoliko sati”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

FIJASKO ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU: Tri godine kasnije ni jednog prostornog plana

Objavljeno prije

na

Objavio:

Sa donošenjem Prostornog plana CG i Plana generalne regulacije neobjašnjivo se kasni. Izrada Prostornog plana ograničena je do 2021. godine, dok se PGR očekuje krajem 2022. godine. Vlada je izdvojila 2,5 miliona eura za ova dva planska dokumenta

 

Na vanrednoj sjednici crnogorskog parlamenta održanoj 26. septembra 2017. godine usvojen je kontroverzni Zakon o planiranju prostora i izgradnji objekata, čije je donošenje pratila burna rasprava u stručnoj i laičkoj javnosti, sa brojnim osporavanjima valjanosti i primjenjivosti novotarija koje je u oblasti planiranja prostora i urbanizma predvidio. Novim konceptom prostornog planiranja uvedena je potpuna centralizacija sistema planiranja u Crnoj Gori, svi poslovi iz ove oblasti oduzeti su lokalnim samoupravama i prenijeti u nadležnost Ministarstva održivog razvoja i turizma. Tadašnji ministar MORT-a Pavle Radulović govorio je da Vlada želi da preuzme odgovornost za haotično stanje koje je vladalo u sektoru planiranja prostora Crne Gore, ali je do sada uspjela samo u tome da od haosa napravi potpunu anarhiju, iz koje tri godine kasnije, kao da nema izlaza.

Smjernicama novog zakona ukidaju se svi urbanistički planovi na nivou opština i uvode dva bazna planska dokumenta za cijelu državnu teritoriju, Prostorni plan Crne Gore i Plan generalne regulacije. Novi planovi nisu donijeti, starima je u mnogim opštinama u međuvremenu istekla važnost, odobrenja za gradnju se  i dalje izdaju, ne zna se na osnovu kojih planskih dokumenata, što vodi u sivu zonu nezakonitih odluka koje se masovno donose.

Od strateških planskih dokumenata na snazi je Prostorni plan posebne namjene za obalno područje (PPPNOB), koji se često koristi kao osnov za izdavanje urbanističkih uslova za izradu projektne dokumentacije.

Sa donošenjem PPCG i Plana generalne regulacije (PGR) neobjašnjivo se kasni. Odluku o izradi PPCG Vlada je donijela krajem 2018. godine ali je godinu dana kasnije, u decembru 2019. imenovala rukovodica izrade Plana i odredila sredstva za taj posao u iznosu od 500.000 eura. Na čelu stručnog tima postavljena je Svetlana Jovanović, diplomirani planer. Ona je i autor Plana obalnog područja koji je dobio niz negativnih kritika stručne javnosti i građana šest primorskih opština na koje se odnosi. Ovaj planski dokument kojim je urbanizovan atraktivan prostor Crnogorskog primorja, ocijenjen je kao investitorski plan, urađen za potrebe vlasnika kapitala „koji imaju pare i hoće da grade“. Njime su urbanizovane mnoge očuvane oaze u primorskim gradovima, pa se postavlja pitanje da li će rješenja iz PPPNOB biti inkorporirana u nove planove PPCG i PGR.

Rok za izradu Prostornog plana CG je 24 mjeseca od dana potpisivanja ugovora o izradi, što znači  do 2021. godine. Postojeći Prostorni plan na snazi je do kraja 2020, pa će u narednom periodu, do izrade novog, Crna Gora ostati bez krovnog plana u hijerarhiji prostorno-planskih dokumenata ili će se naložiti njegovo produženo trajanje.

Odluku o izradi Plana generalne regulacije, koji predstavlja plan nižeg reda, Vlada je donijela u maju ove godine. Za šeficu radnog tima određena je arhitektica Ksenija Vukmanović, iz podgoričkog projektnog biroa CAU, autorka velikog broja državnih planskih dokumenata. Ugovor o angažmanu potpisan je tek u septembru, pa je rad na izradi ovog važnog dokumenta u početnoj fazi. Vlada je izdvojila 2 miliona eura za izradu PGR, koji će se raspodijeliti između šezdesetak članova radnog tima i brojnih saradnika.

Planom generalne regulacije biće poništeni svi do sada doneseni prostorni i detaljni urbanistički planovi uključujući i planove posebne namjene za zaštićene oblasti. Ovaj komplikovan plan obuhvata 9 područja. Tu su tri oblasti Crne Gore, sjeverni, središnji i primorski region, područja 5 nacionalnih parkova,  Biogradska gora, Durmitor, Lovćen, Skadarsko jezero i Prokletije. Izdvojen je i prostor prirodnog i kulturno-istorijskog područja Kotora sa zaštićenom okolinom, koje je pod zaštitom UNESCO.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 20. novembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

ZDRAVSTVU PRIJETI KOLAPS: Država i građani ih ostavili na cjedilu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici strukovnih organizacija zdravstva za Monitor govore o borbi sa korona virusom, sistemskim i epidemiološkim problemima  i očekivanjima. Svi se slažu da je zdravstveni sistem – pred kolapsom

 

Od svih koji primaju platu iz budžeta jedini je ljekari još nisu primili, rekla je krajem protekle sedmice za TV Vijesti radiolog iz Kliničkog centra Crne Gore dr Žanka Cerović. Medicinari su primili platu 10. novembra. Ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da je posljednjih mjeseci praksa bila da se plate primaju 6, najkasnije 8. u mjesecu. Ono što ih pogađa je da su i kod raspodjele plata iz budžeta – na posljednjem mjestu. Iako su jedini ostali na braniku od korona virusa. Nakon što je većina građana digla ruke od poštovanja mjera, pa im je od zdravlja sprešnije ispijanje kafa u drugim opštinama. Nacionalno koordinaciono tijelo (NKT) od izbora ne postoji, a političarima u ovom tijelu, na čelu sa Milutinom Simovićem i ministrom zdravlja Kenanom Hrapovićem, iako ništa ne rade, plata ne kasni ni minut. Novoj vladajućoj većini se ne žuri da se uhvate u koštac sa epidemijom.

„Idemo prema tome da zdravstvo neće moći svima ukazati pomoć, upozorio je ove nedjelje direktor Instituta za javno zdravlje dr Boban Mugoša.

Menadžment zdravstvenih ustanova mora pod hitno zaštititi zdravstvene radnike jer se broj oboljelih približava broju zaposlenih, kaže za Monitor dr Ljiljana Krivokapić, predsjednica Samostalnog sindikata zdravstva CG. „Plašim se da će, ukoliko se brzo ne reaguje, zdravstveni sistem biti u kolapsu, jer nam je pored stanovništva sve više obolelih i zrdavstvenih radnika“, kaže Krivokapić.

Predsjednik Ljekarske komore dr Aleksandar Mugoša za Monitor kaže da su „u ovom trenutku, uz sve ono što smo naslijedili iz ranijeg perioda, tri  velika problema koja razaraju crnogorski zdravstveni sistem – ogroman broj inficiranih i oboljelih ljekara i drugih medicinskih radnika, veliki broj inficiranih, teško bolesnih i, nažalost, preminulih crnogorskih građana i otežan pristup zdravstvu za bolesnike koji boluju od drugih bolesti. Već ste informisani da se približavamo trenutku kada nećemo moći svima pomoći“.

Dr Vladimir Pavićević, predsjednik Sindikata zdravstva CG, za Monitor kaže: „Mora se obezbijediti i veći broj zdravstvenih radnika koji brinu o pacijentima oboljelim od kovida, jer se radi o težim pacijentima kojima je pravovremena njega neophodna a za očekivati je da će se taj broj značajno povećati u narednim danima“. On upozorava da je u Crnoj Gori registrovano gotovo četiri odsto građana oboljelih od infekcije COVID 19 virusom: „A s obzirom na to da neke epidemiološke studije procjenjuju da je broj inficiranih i do četiri puta veći od broja registrovanih, iz toga proizilazi da je moguće da je u Crnoj Gori svaki deseti građanin ili imao ili sada ima ovaj virus, što je epidemiološka situacija koju je teško kontrolisati“.

Epidemija je objelodanila brojne probleme u zdravstvu, ali i pokazala stručnost i požrtvovanost ovdašnjih ljekara. A njima su plate neuporedivo manje od onih u Evropskoj uniji i najmanje u regionu. Tako je osnovna plata ljekara specijaliste nešto preko 700 eura, manja je čak i od rate za kredit od 850 eura predsjednika NKT-a Milutina Simovića.

„Ono na čemu ćemo insitirati  su veće zarade, bolji uslovi na radu kao i zaštita na radu, obnavljanje dijagnostičkih aparata, zidanje novih bolnica – ne samo u Podgorici vec i drugim gradovima, veće izdvajanje za rješavanje stambenih problema…“, navodi Krivokapić.

Prema podacima Samostalnog sindikata zdravstva, trećina medicinskih radnika, njih oko 3.000, nema riješeno stambeno pitanje. Posljednja bolnica u Crnoj Gori izgrađena je prije 45 godina.

Pored nedovoljnog ulaganja u zdravstvo, još veći problem je neracionalno trošenje, smatra Pavićević: „U zadnje četiri godine budžet zdravstva je povećan za sto miliona eura (sa 185 na 285), međutim mi u Sindikatu teško možemo da vidimo da je ta prilično velika suma dovela do nekih željenih efekata, jer su zarade tek u ovoj godini povećane 12 odsto što čini nekih 13-14 odsto ukupnog uvećanja budžeta“.

Mugoša kaže da od nove vlasti očekuju da ispune predizborna obećanja, što u ovom trenutku, kaže, nije lak zadatak: „Bez obzira na to nastaviću da insistiram na smanjenju uticaja politike na javni zdravstveni sistem, veća finansijska ulaganja, poboljšanje socioekonomskog statusa ljekara, izgradnju i opremanje savremenih bolničkih kapaciteta i bolju edukaciju ljekara, dakle na svemu onome na čemu sam insistirao i do sada“.

Jasan presjek postojećeg stanja u zdravstvu  i strategija razvoja je ono što je neophodno smatra Pavićević. „Očekujemo da se kreira sistem koji neće biti opterećen nepotizmom, partijskim uticajem, da se promijene ili osvježe upravljačke strukture, da status zdravstvenih radnika zavisi od njihove stručnosti, sposobnosti, etičnosti, a ne od političke orijentacije“.

„Očekujemo i da nova vlast kreira ambijent u kojem će zaposleni biti zadovoljni,  gdje će se njegovati kultura ponašanja i među zaposlenim i prema pacijentima i u kojem će zdravstveni radnik biti apsolutno zaštićen. Ambijent u kojem neće biti povlaštenih, tj. onih koji fleksibilno dolaze na posao, rade koliko žele, odsustvuju kad žele, a što vrlo negativno djeluje na ostale zaposlene koji zbog toga gube entuzijazam i volju za rad“, kaže Pavićević.

Na povlašćen položaj i u doba korone upozorava i Krivokapić: „Što se tiče zrdavstvenih radnika, sem nezadovoljstva u zaradama, tu je i tretman onih na prvoj liniji ukazivanja pomoći kovid oboljelima, kojima je najteže i onih koji ih leče, koji bi morali najmanje platu više da primaju. Umorni su zdravstveni radnici, teret pada na određen broj zaposlenih, drugi zbog drugih struka nisu angažovani, sestre otvaraju bolovanja zbog premora… Tome možemo pomoći mobilizacijom svih zaposlenih i pravljanjem više ekipa i timova koje bismo angažovali da bi se jedan period odmarali“.

Od brojnih problema koji muče medicinare trenutno je ipak najveći virus.  „Poverenje u NKT je počelo da slabi jer nisu bili dovoljno strogi da u merama koje zahtevaju zabrane veća okupljanja, a i kaznena politika je trebala biti više zastupljena, jer niko nema prava da ugrožava svoje i zdravlje drugih ljudi. Bolnički kapaciteti su nedovoljni zadnjih dana i od danas (srijeda) i Pljevlja i Kotor postaju kovid bolnice“, kaže Krivokapić.

Mugoša smatra da smo u borbi sa epidemijom izgubili previše vremena. „U ime crnogorskih ljekara zahtijevam primjenu mjera za sve. Bez izuzetka. Neka nova vlast pod hitno formira tijelo čiji legitimitet niko neće moći da ospori. Članovi tog tijela moraju imati kredibilitet i moraju snositi odgovornost za sve moguće posljedice i odluke koje donesu. Vakcina je blizu. Treba nam samo još nekoliko mjeseci odgovornosti i povjerenja jednih u druge. Kad izađemo iz krize, možemo početi sa preispitivanjem što i kako smo radili, sad nije momenat za to“.

Biće to burni mjeseci.

 

Trka za vakcinom

Evropska komisija (EK) je saopštila 11. novembra u Briselu da je odobrila sporazum o nabavci ukupno 300 miliona doza njemačko-američke vakcine, za koju su data uvjeravanja da sprječava zarazu korona virusom u 90 odsto slučajeva i čija isporuka bi trebalo da počne krajem godine kad se dovrši treća faza ispitivanja. Predsjednica EK Von der Lajen je izjavila da vakcina treba da bude ,,isporučena brzo svud u Evropi”, a njemački zvaničnici su izjavili da bi to moglo da se učini do kraja marta 2021.

Vakcina koju su zajedno proizvele njemačka BioNTek i američka Fajzer laboratorija koristi genetski inženjering da navede ćelije da proizvode djelove virusa koje imuni sistem prepoznaje, navodi Gardijan. Ova vakcina je jedna od vodećih u trci za pronalazak tretmana protiv Kovida-19. Ovog ili sljedećeg mjeseca očekuju se rezultati ispitivanja vakcine koju razvijaju Univerzitet Oksford i kompanija AstraZenek, međutim ona je bazirana na drugoj tehnologiji.

Nakon što su 21. januara istraživači u Kini objavili sekvencu genoma korona virusa, naučnici širom svijeta pristupili su radu na vakcini. Prvi kandidat započeo je test na ljudima 16. marta. Sada ih ima skoro 200 koje prati Svjetska zdravstvena organizacija, od kojih je 44 ušlo u fazu testova na ljudima, piše Dojče vele.

Ove nedjelje je stigla i informacija da Rusija želi da prvu vakcinu sputnjik pet protiv virusa korona proizvodi zajedno sa Srbijom, ali i sa Republikom Srpskom i Crnom Gorom, koji su već obaviješteni da ovaj predlog o saradnji postoji, rekla je Natalija Šatilina, zastupnik ruske kompanije Smart teh u eventualnim pregovorima o saradnji.Prema njenim riječima, ruska kompanija nudi tehnologiju, a vakcina se proizvodi i pakuje na teritoriji zemlje čija vlast prihvati saradnju, prenosi Sputnjik.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo