Povežite se sa nama

MONITORING

SPOMENIK NARODNE REVOLUCIJE SELE NA ĆEMOVSKO POLJE: Garaže umjesto kulturnog dobra

Objavljeno prije

na

spomenik

Tržišna cijena spomenika, koji je pod zaštitom države, u Crnoj Gori je dvije podzemne garaže. Procjena se sama nameće nakon odnosa prema spomen-obilježju posvećenom poginulim radnicima Monopola u NOB-u 1941 – 1945, djelu Svetlane-Kane Radević, koje se, još neko vrijeme, nalazi u krugu bivšeg Duvanskog kombinata.

Kompanija Zetagradnja, vlasnik Blagota Radović, na tom mjestu, tik do Delte i Siti kvarta, gradi stambeni kompleks Central Point, i reklamira ga sloganom Gradimo novi grad! E, u tom ,,novom gradu” nema mjesta za spomenik posvećen poginulim borcima, između ostalih i narodnim herojima Đini Vrbici, Raku Mugoši, Ljubici Popović i Jeleni Ćetković, čija imena nose poznate institucije. Na mjestu spomenika ucrtane su podzemne garaže.

Početkom ove nedjelje, kada smo otišli na gradilište da slikamo ruinirani spomenik, sa kojeg su popadala slova sa imenima i prezimenima 72 poginula borca NOB-a, radnici su počeli da uklanjaju ovo kulturno dobro. Sele ga na lokaciju Novog duvanskog kombinata na Ćemovsko polje. Dobili su dozvole i od institucija.

Institucije, Ministarstvo kulture i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, inače dugo nijesu znale da ovaj spomenik uopšte postoji. To potvrđuje skandalozno Mišljenje Ministarstva kulture iz 2011, kada se za lokaciju prodatog kombinata pravi Urbanistički projekat. ,,Daljim uvidom u Nacrt plana, utvrđeno je da ne postoje evidentirani objekti koji predstavljaju zaštićenu kulturnu baštinu, arheološka nalazišta, kao ni ambijentalno vrijedne primjere tradicionalne arhitekture”, navodi se u aktu Ministarstva iz marta 2011. koje potpisuju samostalna savjetnica za arheologiju i kulturni pejzaž Mitra Cerović i tadašnji ministar kulture Branislav Mićunović. Ovaj nalaz potvrđuje i Uprava za zaštitu kulturnih dobara, te u proceduri izrade izmjena GUP-a za prostor UP-a Duvanski kombinat, u novembru 2011. ponavljaju da ,, na predmetnom području nijesu locira-na kulturna dobra”.

Da li se radi o namjernom propustu ili neznavenosti institucija, tek činjenica je da je ovaj spomenik proglašen za kulturno dobro još 1973. kada je uveden u Registar (Rješenje o uvođenju u Registar br. 08-1052/1 od 31.12.1973).

Možda bi ovo kulturno dobro doživjelo i crnju sudbinu u sveopštoj ,,modernizaciji” grada, da se tokom prošle godine za njega nije zainteresovalo Udruženje boraca NOR-a. Oni su alarmirali Glavni grad nakon što je Zetagradnja počela sa rušenjem objekata Duvanskog kombinata. Iz Glavnog grada, Sekreterijata za kulturu i sport, u dva na-vrata obavještavaju Upravu i Ministarstvo kulture da se u krugu Duvan-skog nalazi spomenik koji je neophodno konzervirati i restaurirati.

Da bi konačno utvrdili činjenično stanje, Uprava za zaštitu kulturnih dobara, na njenom čelu je tada još bila Anastazija Miranović, se obraća Upravi za inspekcijske poslove. Krajem septembra 2017. Inspekcija za zaštitu kulturnih dobara utvrđuje da zbog građevinskih radova postoji mogućnost fizičkog ugrožavanja ovog kulturnog dobra.

,,Kako je neposrednim uvidom na licu mjesta konstatovano da se građevisnki radovi izvode u neposrednoj blizini navedenog spomenika, a investitor ne posjeduje Konzervatorski projekat, to je inspektor ukazao investitoru da podnese zahtjev za konzervatorske uslove Upravi za zaštitu kulturnih dobara na Cetinju”, kazali su nam iz Uprave za inspekcijeske poslove.

U novembru 2017. inspekcija utvrđuje da Zetagradnja nije postupila u skladu sa njenim nalazom, te je ,,zabranio investitoru vršenje bilo kakvih radova, na zaštićenom kulturnom dobru bez odgovarajućeg konzervatorskog projekta. Zabrana teče od 09. 10. 2017. godine, a subjekat nadzora nije imao primjedbi na zapisnik”.

Uprava za zaštitu kulturnih dobara je na zahtjev inspektora za zaštitu kulturnih dobara dostavila broj rješenja od 13. 06. 2018. godine kojim je definisano da su za investitora utvrđeni uslovi za izradu Konzervatorskog projekta za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru Spomenik narodne revolucije, kao i saglasnost na Konzervatorski projekat za sprovođenje konzervatorskih mjera na kulturnom dobru ovog spomenika, saopštili su nam iz Uprave za inspekcijeske poslove.

U odgovoru Monitoru, iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara prvo potenciraju da je – naziv kulturnog dobra Spomenik narodne revolucije. Pa tvrde da su studiozno pristupila problemu zaštite ovog spomenika. Navode i da su postupajući po zahtjevu Zetagradnje izdali konzevatorske uslove i dali saglasnost na projekat.

,,Tačno je da će spomenik biti izmješten na novu lokaciju. U pitanju je lokacija Novog duvanskog kombinata koja se nalazi u zahvatu DUP-a Agroindustrijska zona. Imajući u vidu da je spomenik posvećen monopolskim radnicima poginulim u NOR-u, da se nalazio u krugu Duvanskog kombinata, ocijenjeno je da je najbolje da on bude prezentiran na ovom mjestu. Do ovakvog rješenja se došlo nakon sastanaka sa predstavnicima Udruženja boraca NOR-a Podgorica, Glavnog grada, i Zetagradnje d.o.o”, kazali su nam iz Uprave za zaštitu kulturnih dobara.

Objasnili su da je Udruženje boraca NOR-a Podgorica, u čijem je vlasništvu spomenik, saglasno sa ovim rješenjem, da je Glavni grad ustupio parcelu za postavljanje spomenika, a radove će finansirati Zetagradnja d.o.o.

Iz Zetagradnje su ranije tvrdili da, saglasno mišljenju Ministarstva kulture, nemaju nikakvu obavezu iz Zakona o zaštiti kulturnih dobara. Sada za Monitor kažu ,,izvršeno je od strane nadležnih državnih organa prepoznavanje potrebe izmještanja kulturnog dobra”.

Preciziraju da će spomenik biti dislociran na sjevernom dijelu UP 5.1, koja se nalazi u okviru Cjeline A, PPJ 5, zona 3, u zahvatu DUP –a Agroindustrijska zona, uz novoizgrađeni Novi duvanski kombinat. Prevedeno, negdje na Ćemovskom polju.

Tvrde i da će nova lokacija spomenika biti ,,neraskidivo povezana sa početkom i stogodišnjom tradicijom rada i razvoja duvanske industrije u Crnoj Gori”.

,,Zetagradnja DOO Podgorica, kao društveno odgovorna firma, prihvatila je da o svom trošku finansira izradu konzervatorskog projekta, stručni nadzor, kao i izvođenje predmetnih radova”.

I tako, nakon Hotela Podgorica, još jedno kulturno dobro koje je stvorila jedna od najznačajnijih crnogorskih arhitektica Svetlana Kana Radević biće prilagođeno potrebama novog grada i doba.

Arhitekte su pisale da je ovaj spomenik ocijenjen kao djelo visokog ranga, koje konceptom odudara od sličnih iz tog vremena. ,,Jedan od najtežih arhitektonskih zadataka je spomenik”, govorila je Radević. Pored ovog projektovala je još jedan na Barutani, posvećen stradalima u Balkanskom, Prvom i Drugom svjetskom ratu. Sakriven od pogleda sa magistrale koja vodi prema Cetinju i ovaj značajni spomenik propada. On, za razliku od spomenika u Duvanskom, nije zakonom zaštićen.

,,Arhitektura je u uslovima tržišne ekonomije dovedena do tragike, jer niske cijene pružaju šansu onim nesposobnim nudeći im posao za male pare a bez ikakvih posljedica”, govorila je Kana Radević devedesetih.

Ove nedjelje navršava se 18 godina od smrti ove arhitektice. O tragici koju spominje dovoljno govori odnos prema njenom djelu i uspomeni na 72 poginula radnika Monopola.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

Izdvojeno

SUDBINA  ELITNOG KOMPLESKA  POD LUPOM NOVE VLASTI: Ko kupuje Sveti Stefan i Miločer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok vođstvo i aktivisti  DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi gubitkom njihove vlasti,  najvredniji crnogorski resursi poput hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika

 

Akcionarsko društvo Sveti Stefan Hoteli sa sjedištem u Budvi jedno je od reprezentativnih državnih preduzeća u kome je u danima poslije izbora zavladala  panika zbog promjene vlasti i posljedica koje ona donosi. Mlado Vladino preduzeće registrovano u avgustu prošle godine, nastalo izdvajanjem od najveće hotelske grupe u Crnoj Gori, HG Budvanska rivijera, preuzimanjem hotela Sveti Stefan i Miločer, zapošljava troje ljudi čiji je jedini posao praćenje realizacije Ugovora o dugoročnom zakupu ovih hotela,  odnosno naplata zakupnine koja  godišnje iznosi 1,2 miliona eura.

Elitni hoteli oduzeti su Budvanskoj rivijeri sa obrazloženjem da ova hotelska kuća ide u privatizaciju, dok će hoteli poznatog turističkog ljetovališta ostati u većinskom vlasništvu države. Mnogi, međutim, sumnjaju u obrazloženja izvršene segmentacije, smatraju da je novo akcionarsko društvo formirano radi tihe prodaje Svetog Stefana i prelaska ovog turističkog bisera u ruke bjelosvjetskih i domaćih biznismena i uticajnih političara. To se pokazuje i na djelu, jer je trgovina akcijama Svetog Stefana  na Montenegroberzi, krenula samo nekoliko dana nakon registracije novog akcionarskog društva.

Dok članovi i simpatizeri DPS-a nakon poraza na izborima kukaju za Crnom Gorom i državnim interesima koji će biti ugroženi dolaskom novih političkih snaga na vlast, prave crnogorske vrijednosti, njeni najvredniji resursi poput nekadašnjeg vodećeg turističkog brenda, hotela Sveti Stefan i Miločer, zaista su ugroženi. U sjenci izborne retorike i zaklinjanja Crnoj Gori, Sveti Stefan polako, u tišini, mijenja vlasnika,  u čemu zdušno pomaže uprava novog preduzeća.

Odbor direktora kompanije Sveti Stefan Hoteli broji pet članova, predstavnika bivše vladajuće koalicije DPS-SD i manjinskih akcionara, među kojima je najveći, srbijanska AIK Banka, koju kontroliše srpski biznismen Miodrag Kostić.

U prvi saziv novog borda direktora izabrani su Milan Vučinić (DPS), Petar Ivković (SD), Vladimir Sekulić, Savo Jasnić i Slobodan Leković. Kao članu i predsjedniku Odbora direktora Vučiniću je određena  plata u iznosu od 2.100 eura.  Izvršni direktor kompanije ***Miško Rađenović, za svoj angažman nagrađen je  platom od 1.800 eura, dok sekretar Društva, ***Saša Samardžić prima 1.200 eura. Nije poznato kolike su naknade članovima odbora, ali sigurno nisu male, ako se ima u vidu lični dohodak Vučinića u državnoj firmi čiji je jedini posao naplata kirije od zakupa za Sveti Stefan i Miločer. I neodgovorno trošenje državnog novca, koji dobrim dijelom ide na isplate enormnih plata zaposlenih, ili na sponzorstva u desetinama hiljada eura i humanitarne priloge firmama i asocijacijama iza kojih stoje provjereni DPS kadrovi.

Prema podacima Poreske uprave u prvom kvartalu ove godine naplaćena je zakupnina od 240.000 eura ali je i potrošeno oko 137.000 na zarade, razne naknade i lične rashode. Bahato se troši novac koji se ubira na ime zakupa atraktivnog crnogorskog ljetovališta.  Kada se tome doda da kompanija Adriatic properties, koja gazduje hotelima Svetog Stefana, redovno posluje sa gubicima koji se mjere milionima eura, ispada da država nema nikakave koristi od ,,ugovora stoljeća” kako je etiketiran ugovor o zakupu Sveca i Miločera zaključen u januaru 2007. godine.

Zebnja od promjena koje dolaze, od novih ljudi u državnim agencijama i preduzećima, nije bez osnova. Raskalašno trošenje novca normalna je pojava u državnim agencijama i preduzećima u kojima su uhljebljenje nalazili partijski kadrovi. Zabilježeno je da su direktor JP Morsko dobro, Predrag Jelušić i predsjednik Upravnog odbora tog preduzeća, Xhaudet Cakuli, imali mjesečna primanja po  2.800 eura.

Branka PLAMENAC

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 25. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

MONITORING

RAZBUKTAVANJE EPIDEMIJE: Korona parti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih.  I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, NKT se samougasio, a virus ne čeka konstituisanje novog

 

Kriv je administrator. Tako reče predsjednik Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti (NKT) Milutin Simović, nakon što je sa njegove Fejsbuk stranice ,,greškom” osumnjičenog administratora emitovan snimak okupljanja ,,branilaca” države u Podgorici. Simović je navodno samo srcem bio na skupu na kome se prema procjenama policije okupilo 50.000 ljudi, iako odluke NKT-a propisuju da nije dozvoljeno okupljanje preko 100 ljudi.

Simovića su dostojno u odbrani države na podgoričkom trgu zamijenili drugi članovi NKT-a i sam odlazeći premijer Duško Marković. O kakvoj se ozbiljnoj družini radi, govori i to da se niko iz NKT-a nije oglašavao da upozori na epidemiološki rizik masovnog okupljanja. Partijski ciljevi i sumanuta poslijeizborna kombinatorika bili su važniji od zdravlja građana.

U jeku globalne pandemije, sa rekordnim brojem oboljelih i umrlih, članovi NKT-a su precizno nacrtali način vladanja njihove partije u kome ono što važi za jedne nije obavezno za one koji su na njihovoj partijskoj ili ,,patriotskoj” strani. U nepoštovanju sopstvenih pravila NKT je imao pomoć policije i tužilaštva. Tokom proljeća, zbog kršenja preventivnih mjera, uhapšeno je i krivično gonjeno preko hiljadu građana, da bi se borba protiv korone tokom ljetnjeg rasta oboljelih svela na partijsko-epidemiološko sprječavanje dolaska građana na proteste u Podgoricu. Sedmicu prije izbora  u cilju sprječavanja narušavanja javnog zdravlja zbog masovnog okupljanja duže od tri sata obustavljen je saobraćaj na putevima koji iz Nikšića i Kolašina vode ka Podgorici.

Institucije su nakon izbora, uzele slobodno, pa su dan nakon izbora 31. avgusta pristalice opozicionih partija ispred Hrama u Podgorici nesmetano slavile izbornu pobjedu. Odgovor je stigao nakon tri dana na Cetinju, a 6. septembra u Podgorici, uz ćutanje NKT-a i asistenciju policije, održan je drugi patriotski kontramiting.

Rezultat okupljanja branitelja crkve i države je 1.630 oboljelih od korona virusa sa tendencijom daljeg rasta. Svakog dana registruje se preko 100 ili dvjesta oboljelih u zavisnosti od toga koliko se testova radi. Crna Gora je od korona fri države zauzela čelnu poziciju u regionu po broju oboljelih, podaci od 8. septembra, – na 100.000 stanovnika imamo 259 oboljelih, BiH 176, Kosovo 156, Albanija 142, Sjeverna Makedonija 92, Hrvastka 63, Slovenija 29. Toliko o epidemiološki bezbjednim izborima.

,,Epidemiološka situacija koja se trenutno registruje u Crnoj Gori je posljedica svih dešavanja od prije sedam do 14 dana što se vremenski poklapa sa masovnim javnim pred i postizbornim okupljanjima koja su kao takva bila zabranjena naredbama Ministarstva zdravlja”, kazali su Monitoru iz Instituta za javno zdravlje.

Iz Instituta kažu da će se epidemiološke posljedice skupa koji je organizovan u nedjelju osjetiti po isteku preioda inkubacije osoba koje su virusu eventualno bile izložene na skupu – dakle u prosjeku za sedam do 14 dana od samoga skupa: ,,U tom periodu se očekuje i dodatni priliv novooboljelih koji će biti kontakti iz zajednice osoba koje su virusu izložene na ranije održanim skupovima tako da je pred nama jedan jako težak i neizvjestan period koji će predstavljati ekstremno veliki izazov za kompletan zdravstveni sistem”.

,,Čitav je niz epidemiološki nezahvalnih elemenata vezanih za ono čemu smo bili svjedoci”, ističu iz Instituta: ,,Pored masovnosti, načina ponašanja, glasnog govora i pjevanja, ogromnog broja ljudi na malom prostoru bez zaštitnih maski, najveći broj osoba koje su prisustvovale skupovima su mlađe starosne dobi te su kao takvi vjerovatniji da neće imati razvijenu kliničku sliku što dodatno olakšava širenje virusa u populaciji i otežava borbu sa virusom, maltene onemogućavajući bilo kakvu kontrolu nad daljim širenjem infekcije”.

Od korona virusa je u Crnoj Gori do sada umrlo 114 ljudi. Ove nedjelje  umrli su majka i sin iz Pljevalja, dok su još dva člana ove porodice inficirana korona virusom. Situacija je posebno alarmantna na sjeveru države gdje se bilježe rekordne stope obolijevanja od virusa u Beranama i Rožajama.

I dok iz Instituta upozoravaju da nas očekuje dramatična situacija, odgovora odlazeće vlasti nema, a virus ne čeka konstituisanje nove. Dan nakon protesta na Trgu nezavisnosti, u ponedjeljak, 7. septembra, ostavku na članstvo u Kriznom medicinskom štabu NKT je podnio pomoćnik direktora Kliničkog centra Nemanja Radojević zbog, kako je obrazložio, ponašanja ljudi sedam mjeseci prije i u periodu nakon izbora. Ostavku je podnio i šef Kriznog medicinskog štaba Ranko Lazović zbog drugih profesionalnih obaveza.

Novi šef Kriznog medicinskog štaba, koji se bavi organizacijom zdravstvenog sistema tokom epidemije korona virusa, nakon ostavke biće Nermin Abdić, direktor Urgentnog centra KCCG. Na utakmici Budućnost-Petrovac, koja je odigrana 30. juna, a nakon koje je utvrđeno prisustvo korona virusa u podgoričkom klubu, doktor Abdić je ukazao pomoć jednom od fudbalera Budućnosti, jasno se vidi na snimku koji su mediji tada objavili. Na pitanje zašto dr Abdić nije u samoizolaciji nakon toga, iz Instituta su tada odgovorili da je Abdić ,,obaveze prema tom klubu obavljao telefonskim putem”.

Kako se nakon izbora, sem premijerovog postavljanja zastave na Tviteru i objašnjenja šefa NKT o administratorovoj grešci, nadležni političari nijesu oglašavali o razbuktavanju epidemije, pitali smo Institut da li imaju komunikaciju sa NKT-om i da li nakon izbora to tijelo uopošte postoji.

,,Komunikacija sa nekim članovima, uključujući predsjednika tog tijela i ministra zdravlja je svakodnevna”, kazali su nam iz Instituta: ,,Bez obzira na sudbinu NKT-a, Institut za javno zdravlje Crne Gore je ustanova sa gotovo stogodišnjom tradicijom koja nikada nije poklekla pred izazovima i koja je nadživjela mnoge krize pa će tako i ovu. Svi zaposleni u Institutu prosto nemaju pravo niti će se predati korona virusu, te će svoj posao nastaviti da rade predano i odano, posvećeni misiji unapređenja i očuvanja zdravlja stanovništva Crne Gore koje god tijelo upravljalo kriznom situacijom i kako god da se ono zvalo”.

Branka Bošnjak iz sada vladajuće većine ocjenila je da ,,pod hitno treba rasformirati ovakvo NKT koje je ništa drugo no partijski organ”. Najavila je formiranje ,,novog, u skladu sa važećim propisima, a koje bi činili istaknuti stručnjaci iskreno posvećeni ovom problemu, a ne obožavaoci sinekura i mandatopreži koji su davno pogazili Hipokratovu zakletvu i struku bacili pod noge partiji”.

Dobro bi bilo odvojiti struku od politike – partijsko upravljanje epidemijom pokazalo se kao katastrofalno.

 

Selektivni povratak u škole

U regionu i ostatku Evrope i pored pandemije škole su počele sa radom. U Crnoj Gori je početak odložen za 1. oktobar, a tek sedam dana nakon izbora iz Ministarstva prosvjete dali su smjernice kako će to izgledati. Naime, učenici prvih šest razreda osnovne i prvog razreda srednje škole  pohađaće nastavu u školi dok će ostali učiti online uz konsultacije u školi na svakih 15 dana saopšteno je iz Ministarstva prosvjete. Kako navode sve provjere znanja testova kontrolnih pisanih zadataka za sve đake organizovaće se isključivo u školama uz poštovanje mjera.

Kako se došlo do toga i zbog čega su diskrimisani učenici starijih razreda iz Ministarstva za sada nijesu objasnili. Roditelji su reagovali burno.

Iz Udruženja Roditelji su uputili dopis Institutu za javno zdravlje i Ministarstvu prosvjete: ,,Naša organizacija je praktično zatrpana pozivima roditelja koji traže da vam se ukaže na određene nelogičnosti i, za njih, problematična rješenja. Na osnovu stavova roditelja, ali i iskustva zemalja u regionu i šire, molimo da razmotrite korekciju smjernica i to tako: da se napravi nekoliko modela koji bi se primjenjivali u zavisnosti od epidemiološke situacije u zemlji i u skladu sa situacijom u svakoj od opština i škola; zatim da postoji scenario koji predviđa da sva djeca idu u školu, do eventualnog pogoršanja epidemiološke situacije, odnosno i da stariji đaci imaju mogućnost da nastavu prate iz učionica”, navodi se u dopisu.

Uz razumijevanje problema sa prostorom u dijelu opština, navodi se dalje, vjerujemo da postoje načini da se nađu adekvatna rješenja kao što je region uradio, a imaju sličnu problematiku (više smjena, korištenje sala za fizičko, dvorišta, pomoćnih prostora, hodnika, opštinskih prostorija, ustupljenog prostora privatnika).

U Hrvatskoj se primjenjuju tri modela nastave tokom pandemije: model A koji podrazumjeva nastavu u školi, model B koji kombinuje dosadašnji online oblik nastave te nastavu u školi i model C koji školama dopušta isključivo nastavu na daljinu. U Sloveniji su uspostavljena četiri modela djelovanja (A, B, C, D) uz dva propratna (C1, C2).  Na snazi je model B, po kojem su škole otvorene svim zdravim učenicima uz pridržavanje određenih epidemioloških mjera. U slučaju pogoršanja situacije škole prelaze na model C, po kojem učenici od prvog do trećeg razreda odlaze u školu, dok viši razredi nastavu provode online.

U našem Ministarstvu prosvjete očigledno nijesu imali kad da se bave modelima, imali su preča posla oko izbora.

Predrag NIKOLILĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA PREPUNILA BOLNICE: A gdje je bio NKT

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon poslijeizbornog bolovanja čelnici NKT-a su se ponovo pojavili i tvrde sve je u redu i pod kontrolom. Za dramatični porast oboljelih od Kovida19, kažu, oni su skroz nevini – krivi su građani. Brojke govore da je vrijeme za primjenu drastičnih mjera – zatvaranje gradova, a kako da to učini jednopartijsko tijelo koje je izgubilo legitimitet i kredibilitet

 

Oboljeli od Kovida sa upalom pluća i ljekarskom potvrdom da je teži slučaj umjesto u bolničkom krevetu sa terapijom proveo je dan na klupi ispred nikšićke Opšte bolnice. Zahvaljujući TV Vijesti javnost je u utorak mogla da vidi kako izgleda kolaps u kovid bolnici ispred koje je na prijem čekalo 30-ak pacijenata.

U Nikšićkoj bolnici je početkom ove nedjelje bilo popunjeno 46 kovid postelja od ukupno 65. U samo tri dana u ovom gradu registrovano je 159 novooboljelih i logično je bilo očekivati da će nekima od njih biti neophodno bolničko liječenje, te da će kapaciteti biti nedovoljni. Rješenje je nađeno kasno uveče kada su 33 pacijenta smještena u bolnicu u Brezoviku u kojoj je otvorena nova kovid zona.

Umjesto da objasne javnosti kako je došlo do propusta, nadležni su počeli da ubjeđuju javnost da je to normalno. ,,Ne vidim da je iko od onih koji su tražili pomoć bio životno ugrožen pa ostavljen ispred bolnice. To ni slučajno”, izjavio je Ilija Ašanin, direktor Opšte bolnice Nikšić.

Direktor Kliničkog centra Crne Gore Jevto Eraković je nakon obilaska bolnice u Nikšiću izjavio: ,,Uvjerili smo se u ono što smo već odranije znali u jednu sjajnu organizaciju nikšićke bolnice, u jednu veliku stručnost nikšićkih doktora i srednjeg medicinskog kadra i vidjeli smo da su svi pacijenti danas koji su zahtijevali hospitalizaciju i hospitalizovani u Nikšićkoj bolnici”.

Iste večeri, dok je javnost gledala nemile scene iz Nikšića, šefica operativnog štaba Nacionalnog koordinacionog tijela (NKT) Vesna Miranović besjedila  je o tome kako ne postoji nikakva odgovornost tog tijela za dramatičan rast broja zaraženih virusom te da su za sve odgovorni građani koji ne poštuju epidemiološke preporuke.

Troje citiranih DPS kadrova nastavlja sa retorikom svoje partije da vjerujemo njima, a ne svojim očima. Pored pacijenata dovode u problem ljekare, pa je tako doktorka iz kovid bolnice u Nikšiću morala da objašnjava revoltiranoj rodbini oboljelih da ona, još dva doktora i sestre rade cijeli dan: ,,Direktor zove krizni štab iz ove bolnice da nađe rešenje gdje ćemo s tim pacijentima. Radimo i radićemo sve samo čekamo rešenje gdje će pacijenti da se liječe. Ne zavisi od nas”.

A koliko su medicinari preopterećeni, nehotice je rekao direktor Ašanin, obećavajući 10 dodatnih kreveta u nikšićkoj bolnici: ,,Koje ne koristimo nizašta osim što jedan dio tih kreveta koristimo da se zaposleni eventualno odmore ili prime nešto od vitamina u flašama da bi im ojačao imunitet, pošto provode 24 sata sa pacijentima”.

Predrag NIKOLIĆ

Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. septembra ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo