Povežite se sa nama

MONITORING

JAVNI SERVIS , NEZVISNOST I PATRIOTIZAM: Premijera za direktora RTCG

Objavljeno prije

na

,,Progresiju komercijalizacije medijskih sadržaja prati regresija analitičkih, istraživačkih i edukativnih, što se umnogome odrazilo i na nivo stručne osposobljenosti i erudicije novinara, pa se nerijetko dešava da novinar ima ulogu pukog prezentera informacija, u kojoj je sve manje autorske prepoznatljivosti i inventivnosti”, besjedio je ovih dana ministar kulture i medija Aleksandar Bogdanović na konferenciji na kojoj je glavna tema bila nezavisnost javnih servisa uopšte. Ne našeg samo, jer na kraju, naš je najzad oslobođen. Od opozicije, civilnog sektora, građana i ostalih izdajnika i nepatriota.

Šta je Bogdanović tačno htio da kaže, manje je važno, spram činjenice da nije lako prisustvovati skupu na kom hoće da vas ubijede da je vladajuća partija, kojoj Bogdanović pripada, nosilac reformi koje će ne samo osloboditi sve novinare i dati im krila da postanu autorski prepoznatljivi i poraditi na njihovoj erudiciji, nego će RTCG učiniti BBC-jem. Nakon što su je pokorili.

U Vladi ubuduće neće bar morati da brinu o jednom – da li se u RTCG ustaje kad zasvira himna. Na nogama će sasvim izvjesno biti svi prisutni na kolegijumu redakcije Prvog programa, kojom od ovog mjeseca rukovodi Mila Vuković, donedavno na poziciji savjetnice ministra sporta Nikole Janovića. Vukovićeva je prije Vlade radila kao novinarka RTCG.

Mediji su objavili i nezvaničnu informaciju da je ona, odmah po dolasku na novo radno mjesto urednice Prvog programa državne televizije, na koje je stigla mimo konkursa, tokom kolegijuma navodno najavila da ,,neće tolerisati da novinari RTCG-a imaju kontakte sa opozicijom, pojedincima i organizacijama koje ruše temelje države”. Do danas niko tu informaciju nije demantovao. Ostalo je međutim nerazjašnjeno, da li je Vukovićeva svojim zaposlenim dala spisak pojedinaca „koji ruše temelje države”. Ili bar neke upute kako da ih prepoznaju.

NVO Media centar reagovao je zbog zapošljavanja Vukovićeve na tu poziciju, tvrdeći da je, zbog toga što za to uredničko mjesto nije raspisan konkurs, prekršen zakon.

,,Popunjavanje slobodnih radnih mjesta lica sa posebnim ovlašćenjima isključivo može biti obavljeno nakon sprovedenog javnog konkursa, što jasno propisuje najveći opšti akt u RTCG-u. Statut RTCG-a ne dozvoljava korišćenje drugih oblika zapošljavanja za najodgovornija mjesta u RTCG-u. Ovo znači da nije dozvoljeno preuzimanje zaposlenih na osnovu sporazuma poslodavaca, jer da je to moguće, onda bi i direktor Radija i direktor Televizije mogli da budu preuzeti iz Vlade Crne Gore”, reagovao je Goran Đurović, direktor Media centra, i bivši član Savjeta RTCG.

S obzirom na to da je konkurs za generalnog direktora/cu RTCG u toku, možda bi bilo najbolje poništiti ga, pa da se, kao što je iz Vlade uvezena urednica Prvog programa te medijske kuće, propiše i da je premijer po automatizmu – generalni direktor državne televizije. Da ne brinemo više o državi. I da Vukovićeva odahne.

Šalu na stranu, vlastima kao da nije dovoljno što su u potpunosti povratili kontrolu nad RTCG, iz Savjeta istjerali nepodobne, uklonili menadžment, sklonili sa uređivačkih pozicija cijeli tim koji je bio tu dok su televizijom rukovodili Andrijana Kadija i Vladan Mićunović, a iz Vlade uvezli kadrove da čuvaju da se ne desi da u program kroči opozicija, civilni sektor i ostali državni neprijatelji, nego su u toku nove izmjene zakona o javnim serivisma, kojima se cijeli pokušaj transformacije RTCG u javni servis i na papiru vraća na početak.

Kako je nedavno saopštio Željko Rutović iz Direktorata za medije u Ministarstvu kulture Vlada planira u medijske zakone da vrati rješenja koja je prethodno izbacila poput upravnog odbora RTCG koji se bavio finansijama i poslovanjem.

Takođe, sudeći po najavi Rutovića, planira se da se maksimalno pooštri proceduru ulaska u upravljačka tijela RTCG. Valjda da se ne mora posle Sreten Radonjić mučiti da iz Savjeta izbacuje one koje je civilni sektor uspio da tamo delegira, da pokušaju da urade nešto po pitanju transformacije RTCG u javni servis. Kako je Rutović, saopštio RTCG će po novom zakonu finansijski izvještaj podnositi Skupštini, dok će članove Savjeta predlagati Agencija za elektronske medije (AEM), a birati skupština.

Novim rješenjima, rekao je Rutović, članovi Savjeta moraće da imaju pet godina relevantnog iskustva, a osim ,,jake biografije” , i obaveznog intervjua u Skupštini, kriterijum za izbor predstavnika NVO sektora bio bi osim broja organizacija koje ga podržavaju i njihova relevantnost. Ko će i kako utvrđivati relevantnost, vidjećemo.

Prevod Rutovića na maternji nije uvijek lak, ali čini se da su sada stvari jasne: u stvari se onemogućava da nepodobni iz civilnog sektora ikad više privire u Savjet RTCG. Možda bi ipak bilo najjednostavnije da se članovi Savjeta biraju na Glavnom odboru Demokratske partije socijalista.

Media centar reagovao je i zbog zakonskih rješenja koja se planiraju najnovijim izmjenama zakona o RTCG. Đurović je ocijenio da su promjene koje se pripremaju u tom smjeru korak unazad. Vlada, opet, tvrdi da smo i dalje na evropskom putu.

Zbog toga se valjda, u Vladi pripremaju budući novinarski kadrovi. Ministarstvo kulture saopštilo je prethodne sedmice da su organizovali obuku za novinare na temu slobode izražavanja. Predavači su Aneta Spaić sa Fakulteta političkih nauka i Ranko Vujović, iz Medijskog savjeta za samoregulaciju. Spaićeva se svojevremeno zalagala da se u medijske zakone uvrsti norma kojom se brani čast pravosuđa od slobodne riječi. Vujović je već odavno na zadatku regulacije onih medija koje vlast ne kontroliše.

Sloboda riječi – zagarantovana.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo