Povežite se sa nama

MONITORING

MEDIJSKE BITKE SRBIJE I CRNE GORE: Od ajkula do patrijarha

Objavljeno prije

na

popovi

Kad bi se vjerovalo naslovima u novinama, između Srbije i Crne Gore samo što nije buknuo rat. Možda između fali još samo nekoliko vijesti iz ,,dobro obaviještenih izvora” o ,,gomilanju trupa u blizini srpsko – crnogorske granice”. Niko pouzdano ne zna niti šta je cilj, niti ko vuče konce medijskih sukoba među ,,dva oka u glavi”.

Već nekoliko godina, ljeta počinju tako što beogradski mediji upozoravaju građane na razne pošasti koje ih čekaju ako slučajno odluče da ljeto provedu u Crnoj Gori.

Lani je sezona počela vijestima o tome kako će građanima Srbije za ulazak u Crnu Goru trebati pasoš. ,,Pitanje načina ulaska naših građana u Crnu Goru izazvalo je interesovanje domaće javnosti nakon što se danas na pojedinim sajtovima pojavila informacija da će našim građanima od 1. jula za ulazak u Crnu Goru biti potreban pasoš. Navodno, ova odluka je deo Zakona o ulasku Crne Gore u NATO”, pronijelo se iz novine u novinu, sa sajta na sajt.

Najčešće je u ovakvim vijestima najvažniji naslov, riječ je o medijima koji računaju na čitaoce koji gledaju samo velika slova. Glasio je: ,,U Crnu Goru obavezno sa pasošem? Evo šta je istina”. Pokazalo se, eto, da istina nije – ništa.

Ministarstvo spoljnih poslova Srbije, Uprava pogranične policiije Srbije i Upravi policije Crne Gore, izjasnili su se da se ništa nije promijenilo u režimu ulaska građana Srbije u Crnu Goru. Može se, i u članicu NATO saveza, sa ličnom kartom.

,,To je činjenica da je CG ipak turistička destinacija koja je u razvoju i kao takva smeta mnogima. Iz određenih regiona, po navici početkom sezone i tokom njenog odvijanja postoji negativna kampanja koja se najviše bazira na netačnim informacijama”, analizirao je za Skala radio Dragan Ivančević, predsjedenik Odbora za turizam i ugostiteljstvo u Privrednoj komori Crne Gore

Kad se prebrine granica, na red stižu analize isplativosti ljetovalja u Crnoj Gori. “Srbija Danas” već u junu je upozorila na ,,tri razloga zbog kojih Srbi kada im pomenete letovanje u Crnoj Gori kažu TAMO VIŠE NIKAD”.

Drastična skupoća, nedostatak pažnje prema gostima iz Srbije i loši putevi, razlozi su zbog kojih se preporučuje izbjegavanje ljetovanja u Crnoj Gori. Bar pola je, ako ćemo pravo, istina.

,,Deru nas Srbe”, upozorio je Srpski telegraf i objasnio da ,,Odmor u Crnoj Gori ovog leta košta kao tri odmora u Grčkoj! Crnogorci su iskoristili poplave na grčkom primorju da cene hrane i smeštaja podignu do nebesa”.

Za najkrupnije naslove ostaju – ajkule.

Srbija Danas, 18. jula 2018. ,,Horor u Crnoj Gori! Vest o kojoj mediji nisu smeli da pišu: Ajkula pojela čoveka, mladić prepolovljen”. Ko odmah ne padne u nesvijest od straha, u tekstu može da pročita: “Iako je juče ulovljena ajkula u Crnoj Gori, jedini poznati napad ajkule na čoveka u crnogorskom podmorju, koji se tragično završio, desio se 13.07.1955. godine”.

Ima još ajkula. ,,PANIKA U CRNOJ GORI U Bečićima turista ugledao AJKULU, policija krenula u potragu za predatorom”.

Uz informaciju da pripadnici Sektora granične policije provjeravaju prijavu turiste koji tvrdi da je u moru u Bečićima vidio ajkulu, objavljen je video snimak pod naslovom ,,Ajkula u plićaku”. Na snimku uredno piše da potiče sa Balearskih ostrva.

Dio teksta iz Vijesti, na koje se Bllic pozvao, u kom je dr Aleksandar Joksimović, ihtiolog iz Instituta za biologiju mora iz Kotora, kazao da se po svemu sudeći, radi o velikom primjerku ribe veliki bucanj, naravno, nije prenijet.

Iako turizam ne može biti ,,neozbiljna”, prave razmjene vatre traju oko ozbiljnijih pitanja. Sa srpske strane: Crnogorci su izmišljeni, njihov jezik takoše, oni podrivaju pravoslavlje, izdali su braću i tako dalje. Sa crnogorske: Srbi su nas okupirali, i opet će, mi živi nećemo u Evropu, ako treba da ,,čekamo” Srbiju” i tome slično.

Prosto: ništa su ajkule i skupoća spram – patrijarha.

Drugi čin drame oko patrijarha Srpske pavoslavne crkve Irineja započele su Dnevne novine. Početkom oktobra objavili su da se pravi spisak Srba kojima će biti zabranjen ulazak u Crnu Goru. Među njima se našao i patrijarh zbog izjave da je crkvi u Crnoj Gori crkvi gore nego pod Osmanlijama, a Srbima nego u NDH.

,,Sve učestaliji i sve bezobzirniji napadi na Crnu Goru koji su posebno intenzivirani posljednjih mjeseci, stvaraju utisak da se prema našoj državi iz Srbije vodi dvostruka politika jedna zvanična linija koju personifikuje predsjednik Aleksandar Vučić i druga, koja je mnogo glasnija, u kojoj prednjače pojedini srpski mediji, razni analitičari i istoričari, predstavnici crkvenih krugova, kao i jedan broj zvaničnika”, konstatuju Dnevne novine i dijagnostikuju: ,,Preko te druge linije u posljednje vrijeme vodi se prava hajka protiv naše države. Iako iz Crne Gore nema reagovanja, ili su krajnje uzdržana, ipak se to na određenim nivoima primjećuje i evidentira”.

Na spisku su, objavile su Dnevne novine, pozivajući se na neimenovane izvore, istoričari Aleksandar Raković i Čedomir Antić, urednici i novinari pojedinih tabloida, ali i neki poznati TV voditelji. “

Srpski tabloidi su, normalno skandalizovani. Kurir: SKANDAL! KOMŠIJE NAPRAVILE SPISAK NEPODOBNIH!

BRUKA DOVIJEKA! DOKLE IDE OVO BEZUMLJE I LUDILO!? Patrijarhu Irineju zabranjen ulazak u Crnu Goru!

Na sledeći skandal nije se drugo čekalo. ,,SKANDAL VEKA! Srpskom patrijarhu Irineju Crnogorci zabranili ulazak u zemlju”, objavili su beogradski mediji pozivajući se na podgoričku Pobjedu. ,,Patrijarhu srpskom Irineju neće biti dozvoljen prelazak crnogorske granice koji je planiran za sjutra”, kazao je crnogorskom listu Pobjeda visoki zvaničnik crnogorske policije, preneseno je na sve strane.

Kad su, konačno, informacije, umjesto od nezvaničnih, stigle iz zvaničnih izvora, bila je suprotna. ,,Patrijarhu Srpske pravoslavne crkve SPC Irineju neće biti zabranjen ulazak u Crnu Goru, jer ne postoje zakonske smetnje koje bi mu onemogućile boravak u našoj zemlji”, saopšteno je iz Uprave policije.

Uzvratni udarac bio je sopreman i tom prilikom: ,,SRPSKOM PATRIJARHU NAJAVLJUJU PAKLENI DOČEK Milo za Irineja spremio jaja i paradajz!”, razvuklo se po stranici časopisa Alo! ,,Patrijarh srpski Irinej trebalo bi sutra da se pojavi na podgoričkom aerodromu, a kako stvari stoje, i pored niza pretnji tamošnjeg režima, ovoga puta će mu biti omogućeno da obiđe vernike SPC.

Ipak, Milo Đukanović ne bi bio to što jeste da patrijarhu nije spremio iznenađenje! Naime, crnogorska bezbednosna služba organizuje huligane koji bi ispred Cetinjskog manastira trebalo da napadnu patrijarha”.

Biju naši, al’ biju, bogme i njihovi. Crna Gora je takva zemlja da su ,,naši” i ,,njihovi” relativna i fluidna kategorija.

Uzvratni udarac Dnevnih novina glasio je: ,,Patrijarh Jovan je Irinejeva viza za ulazak u Crnu Goru”. Irinej se, kažu, ,,provukao” zbog ,,čina uvažavanja države” prema visokom gostu. ,,Patrijarh srpski Irinej neće danas biti zadržan prilikom ulaska u Crnu Goru zbog poštovanja prema patrijarhu antiohijskom i cijelog Istoka Jovanu Desetom.”

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej u Crnu Goru je zapravo stigao kao neka vrsta gosta-domaćina. U posjeti SPC nekoliko dana je bio patrijarh antiohijski i cijelog Istoka Jovan X i onda su zajedno stigli u Crnu Goru. Dočekao ih je mitropolit Amfilohije, bili su u Cetinjskom manastiru, u manastiru Ostrog i u Sabornom hramu u Podgorici. Oktobarski sunčan dan, malo naroda, malo policije, ništa naročito.

Ništa posebno nije se desilo ni u izjavama, što sveštenika, što crnogorskih zvaničnika. Patrijarh Irinej je rekao da smo svi mi Srbi, ali NDH više nije pominjao, premijer Duško Marković je kobajagi očekivao izvinjenje koje nije dobio i najavio da će spisak nepoželjnih, ipak, biti napravljen, ali, nekako, više vezano za ,,bezbjednosno interesantne”

Iako je bilo raznih pokušaja analiziranja čemu ovakva poplava lažnih vijesti, poluvijesti, podmetanja i međusobnog ocrnjivanja treba da služi, pravi odgovor se ne nazire. Jednako su vjerovatne i nevjerovatne mogućnosti da Srbi, medijskim bitkama skreću pažnju sa Kosova, kao i one da srpske i crnogorske vlasti združeno djeluju da bi držale građane Crne Gore u vječitom mraku identitetskih pitanja.

Ne bojte se, dobro biti neće. Rekli bi Srbi. Ili Crnogorci.

Među vihorove

U medijskim bitkama koriste se sva sredstva, osobito analitičari. Tokom tih ofanziva, svako ima svoja posebna oružja. Dok mediji u Srbiji raspolažu širim spektrom istoričara, medijskih stručnjaka, politikologa, stručnjaka za bezbjednost i ostalo, paradržavni mediji u Crnoj Gori mogu se, zbog deficita domaćih, osloniti i na dio stručnjaka ,,pozajmljenih” upravo iz Srbije.

Da Rusija pokreće novi rat protiv Crne Gore koji će sprovoditi preko srpskih medija, pojedinaca, kriminalnih klanova, objasnio je stručnjak za bezbjednost Darko Trifunović, iz Beograda.

On kaže da je scenario koji spremaju Crnoj Gori mnogo gori od onoga što je planirano 2016. ,,Crnoj Gori tek predstoji hibridni rat, sukob. Manifestovaće se na najgori moguću način. Rusija pokreće tu vrstu rata protiv Crne Gore. Ovoga puta neće biti oružana varijanta, već mnogo gore. Pokušaće da posvađaju predsjednika Mila Đukanovića sa premijerom Duškom Markovićem, a i njih obijicu sa direktorom Uprave policije. Dakle, preko medija, priča, kriminalnih klanova… Idu da sruše državnu bezbjednost Crne Gore. Sve kreće iz kibernetičke zone”, rekao je Trifunović. Čudesa.

Miloš BAKIĆ

Komentari

MONITORING

AFERA ATLAS GODINU KASNIJE: Ko je prao pare a ko pere ruke

Objavljeno prije

na

Objavio:

U sve krimi priče o Atlas grupi i njenom vlasniku umiješana su i lica sa visokim pozicijama u jednoj, dvije a, možda, i sve tri grane vlasti u Crnoj Gori. Zato nadležni tim sumnjama pristupaju sa posebnom pažnjom: udalje se od njih koliko god je potrebno

 

Neki jubileji, jednostavno, nijesu za slavlje.

Negdje u ovo doba prošle godine Centralna banka (CBCG) i Specijalno državno tužilaštvo (SDT) privodili su kraju pripreme za ulazak (neki bi to radije nazvali upad) u IMB i Atlas banku koje su, pokazaće se, bile srce ovdašnje poslovne imperije biznismena Duška Kneževića.

Rezultat tih operacija poznat nam je samo djelimično. Znamo da su – nakon što je CBCG obznanila nelikvidnost Kneževićevih banaka i uvela prinudnu upravu, a Specijalno državno tužilaštvo skupa sa Upravom policije „realizovalo predmet Beta“ i pripremilo krivičnu prijavu protiv 174 osobe i preduzeća zbog sumnji da su preko ovih banaka „počinili krivično djelo pranje novca u iznosu većem od pola milijarde eura“ – obje banke otišle u stečaj, pa je CBCG započela postupak njihove likvidacije. Vlasnik Atlas grupe pobjegao je u London, odakle se  nekadašnjim partnerima sveti objavljujući dokumenta (i nedokumentovane glasine) o zajedničkim poslovima. Više od sto miliona eura sa računa klijenata tih banaka nije vraćeno vlasnicima. Možda nikad neće biti. Iz Fonda za zaštitu depozita malim deponentima (depoziti manji do 50 hiljada eura) isplaćeno je oko 100 miliona. Shodno Zakonu o zaštiti depozita bez prava na naknadu novca ostala je država, lokalne samouprave, javna i komunalna preduzeća…).  Atlas grupa je pokrenula sudski spor protiv Crne Gore u kome, kažu, zahtijevaju naknadu štete od pola milijarde eura.

Guverner Radoje Žugić je, u minulih 12 mjeseci, prešao put od optimiste bez razloga do pesimiste bez objašnjenja, da bi se danas pretvarao kako sa operacijom Atlas nema dodirnih tačaka.

Prvo je, lani,  sredinom novembra,  u razgovoru za Monitor(tekst  Ko krije Kneževićev sunovrat, a ko će to da plati) , tvrdio kako „banke imaju realne šanse za oporavak“ zahvaljujući blagovremenim mjerama CBCG. Nekoliko nedjelja kasnije Žugić je u parlamentu izjavio kako „više ne može da garantuje da u Atlas banku neće biti uveden stečaj“. Kada se to desilo (5. aprila) guverner tvrdi kako finansijski sistem „nikad nije bio jači“, te da shodno zaključku „ne postoji nijedan razlog zbog koga bi on podnio ostavku“.

U nekoj paralelnoj stvarnosti guverner Žugić bi javnosti bio dužan objašnjenje zbog čega je, kao guverner CBCG pa ministar finansija i ponovo guverner, godinama ignorisao zvanična upozorenja o stanju u Kneževićevim bankama (nalazi revizije i kontrole CBCG). Iako su prva upozorenja stigla još 2011. godine, on i njegovi saradnici iz prinudne oprave  tvrde da su tek po preuzimanju kontrole nad Atlas bankom „našli nekoliko skrivenih mana“. Finansijska analitičarka Mila Kasalica još tada tvrdi kako su službenici CBCG sa višegodišnjim zakašnjenjem „u brojkama pronašli ono što je u revizorskim izvještajima identifikovano još od 2014, a u izvještajima Kontrole banaka CBCG u 2015. godini“.

Da je započeta debata na temu (ne)činjenja CBCG i njene odgovornosti za propast IMB i Atlas banke i gubitke koje su pretrpjeli njihovi klijenti i povjerioci – a nije – guverner bi imao obavezu da odgovori i na neka pitanja „lične prirode“. Recimo, da li se nepostupanje monetarnih vlasti prema Atlas banci s početka ove decenije samo slučajno podudara s periodom kada je pripremao i branio doktorat na visokoškolskoj ustanovi (Beogradska bankarska akademija) koju je osnovao Duško Knežević. Tamo su mu mentor i predsjednik komisije bili Zoran Grubišić i Hasan Hanić, članovi a kasnije i predsjednici Upravnog odbora Atlas banke. Treći član komisije bio je Nikola Fabris, viceguverner CBCG jedno vrijeme zadužen i za kontrolu banaka. Trefilo se.

Nije na odmet pomenuti kako je Velibor Marković, nekadašnji viceguverner CBCG pod čijom komandom je 2015. urađen izvještaj koji pokazuje ogromne, a možda već tada i nepopravljive, dubioze u Kneževićevim bankama pritvoren pod sumnjom da je član kriminalne organizacije odbjeglog tajkuna.

I tužilačka priča o pranju para krenula je iz najviših visina (550 miliona eura), da bi se potom SDT Milivoje Katnić i njegovi saradnici iz Specijalnog tužilaštva i Specijalnog policijskog tima korigovali. Tako smo stigli do brojke od 63 miliona eura. Toliko su, navodno, banke i njihovi klijenti od države utajili na ime poreza (PDV).  I toliko je novca SDT blokiralo na računima sada već propalih banaka.

Prije nekoliko dana iz kabineta v.d. Vrhovnog državnog tužioca Ivice Stankovića stigla je obavijest da se  ta istraga privodi kraju. Uspije li da kompletira optužnicu za pranje novca i dokaže je na sudu, Tužilaštvo bi iznenadilo mnoge koji su takav ishod godinama očekivali u nekim neuporedivo jednostavnijim slučajevima (Šarić, Kalić…). Uzalud.

Istovremeno sa obavještenjem o skorom kraju istrage o pranju novca koje je, navodno, počelo početkom 2011. i trajalo sve do pred kraj prošle godine, VDT je poslanika Aleksandra Damjanovića obavijestilo kako je odbacilo njegovu krivičnu prijavu podnijetu zbog nezakonitog umanjenja depozita Atlas banke za vrijeme prinudne uprave. U pitanju je više od 20 miliona koji su, izgleda, potrošeni tako što su novcem sa računa pojednih klijenata, uz njihovu saglasnost, zatvarani tuđi krediti. Privilegovani su – mogućnost ovih transakcija nije bila opštepoznata stvar – na taj način iz banke izvukli novac koji bi im ostao zarobljen do okončanja stečajnog postupka.

Damjanović je uvjeren da Zakon zabranjuje ovaj vid „kompenzacije“.  Tužilaštvo, očito, ne dijeli to mišljenje. Obrazloženje njihove odluke još nijesmo čuli.

SDT nije okončalo ni istragu protiv Slavoljuba Stijepovića, nekadašnjeg gradonačelnika i ministra a sada generalnog sekretara predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića.

Javno, ona se vodi od kada smo, krajem prošle godine, ugledali Kneževićev kućni video na kome on Stijepoviću predaje goleme koverte sa novcem namijenjenim za predizborne troškove DPS-a. Nezvanično, istraga je počela godinu ranije, u oktobru 2017, kada je po nalogu SDT-a privedeno nekoliko Kneževićevih saradnika iz Atlas grupe, pod sumnjom da su učestvovali u nezakonitom finansiranju DF. Ta iIstraga je, makar javno,  zamrla kada je jedan od privedenih objasnio da je novac nosio – Stijepoviću. Misleći da je njegov. Potom se javio Knežević. „Ako nekoga morate da privodite zbog tog, ja vam stojim na raspolaganju čim se vratim iz Beograda“, poručio je insistirajući da je novac njegov i da tu nema ništa nezakonito.

Predomislio se. I oko  „raspolaganja“ (pred sudom u Londonu započet je postupak po ovdašnjem zahtjevu za izručenje D. Kneževića) i oko zakonitosti posla. Sada Knežević kaže da je to bio dio reketa koji je morao da plaća DPS-u,  kao i mnogi crnogorski biznismeni.

Njegove tvrdnje negirao je Đukanović. On je u ime DPS objasnio da nema govore o prinudi, već poslovni ljudi njegovu partiju pomažu na osnovu principa koji je definisao kao interesnu dobrovoljnost. Novac je ,,završavao u računovodstvu DPS, sve je pažljivo evidentirano“, pojasnio je Đukanović, „a državnim organima dostavljani su onakvi izvještaji kakve su oni tražili”.  Tužilaštvo u njegovoj priči nije pronašlo ni trag udaljene sumnje o, recimo, nedozvoljenoj trgovini uticajem!?

Ništa im nije bilo neobično ni u dokumentima koje je objavio Knežević, a koji su pokazali da je VIP klijentima Atlas banke, među kojima je bio i Đukanović, on – ali tuđim novcem – izmirivao dugove po kreditnim karticama.

Za Tužilaštvo nije sporan aranžman između Kneževićevog vozača i predsjednika Skupštine Ivana Brajovića, iako odbjegli tajkun tvrdi da je dao novac i poslao svog službenika da od predsjednika SD kupi plac, kako bi tim novcem Brajović izmirio dugove Atlas banci. Mnogo je zanimljivije istraživati Nebojšu Medojevića i deset hiljada eura koje je, navodno, Kneževićev vozač odnio vozaču predsjednika Pokreta za promjene (i Knežević i Medojević negiraju tu transakciju).

Knežević je, manje ili više, dokumentovao svoje privatne aranžmane: sa Milom Đukanovićem koje je predsjednik i nekadašnji premijer godinama tajio od ovdašnje javnosti (žirant za prvi milion, plaćeni izleti u Dubai i Monte Karlo); Branimirom Gvozdenovićem (izleti, nevraćeni krediti, hvatanje veze u SDP-u za ulazak u vladu); Dušankom Jeknić (provizija za prodaju akcija koje je A2A kupila od naših privatizacionih fondova); Budimirom Šegrtom (plaćanje specijalizacije u Londonu), ali Tužilaštvo za to ne haje.

Njih ne interesuju ni priče o nezakonitom aranžmanu kojim su milioni u vlasništvu Aerodroma Crne Gore stavljeni na raspolaganje Atlas banci, o načinu na koji je Knežević u Crnu Goru unio osam miliona eura u kešu (ko je i pošto to omogućio nagađaju pojedini opozicioni portali), o tome kako je od lažnih vlasnika, u bescjenje, kupio preduzeće sa višemilionskim nekretninama, kako je uz pomoć direktora Atlas banke (danas je to Katnićev svjedok saradnik) banku opljačkao za 15 miliona (garancije u slučaju Kaspija…).

Koliko god različite, sve te krimi priče imaju i nešto zajedničko. Njihovi akteri nijesu samo u Londonu i Spužu (Istražni zatvor), već i na visokopozicioniranim mjestima u jednoj, dvije a možda, čak, i sve tri grane vlasti u Crnoj Gori. Zato nadležni tim sumnjama pristupaju sa posebnom pažnjom: udalje se koliko god je potrebno, da ne bi vidjeli ništa nezakonito.  I da ih ne pokvase dok peru ruke od davnih poslova sa nekadašnjim drugom.

Zoran RADULOVIĆ 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

NEMA KRAJA SUĐENJU OPTUŽENIMA ZA UBISTVO SLAVOLJUBA ŠĆEKIĆA: Zločin u nastavcima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vrhovni sud se ni poslije pet mjeseci nije odredio o odluci Ustavnog suda da je tokom suđenja optuženima za ubistvo policijskog funkcionera 2005. godine, Bigoviću i Boreti povrijeđeno pravo na suđenje u razumnom roku. I da im treba suditi ponovo. Potrajaće

 

Ni skoro peti mjeseci nakon što je Ustavni sud Crne Gore ukinuo presudu u slučaju ubistva visokog policijskog funkcionera Slavoljuba Šćekića, sudije Vrhovnog suda nijesu donijelče odluku  o tome  kakav će stav zauzeti i ko će, po  11. put, raspravljati o sudbini optuženih u ovom slučaju.

Podsjetimo: Saša Boreta, Ljubo Bigović, Milan Čila Šćekić i Ljubo Vujadinović osuđeni su na po 30 godina robije zbog likvidacije Slavoljuba Šćekića.

Prema sada već ukinutoj presudi, optuženi Šćekić i  Vujadinović su ubili policijskog inspektora 30. avgusta 2005, a na taj zločin podstrekli su Boreta i Bigović.To su, navodi se u presudi, učinili jer im je Šćekić bio na tragu rukovodeći istragom o pokušaju iznude i seriji bombaških napada na tadašnje gradlište hotela Splendid. Za bombaške napade osuđen je Alan Kožar, koji je kaznu izdržao.

Ljetos je  Ustavni sud ukinuo pravosnažnu presudu i vratio je na odlučivanje Vrhovnom sudu. Dodatni zadatak dao im je Saša Boreta koji je na sjednici Vrhovnog suda 24. oktobra tražio izuzeće svih članova sudskog vijeća formiranog za razmatranje ukinute odluke Ustavnog suda.

Boreta smatra da neće imati pravično suđenje ako se tim predmetom i ubuduće budu bavile sudije Stanka Vučinić, Petar Stojanović, Branimir Femić, Svetlana Vujanović i Vesna Vučković.

On je u ahtjevu naveo da su iste sudije Vrhovnog suda, prije četiri godine, potvrdile osuđujuću odluku „pod pritiskom predsjednice tog suda Vesne Medenice”.

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 15. NOVEMBRA

ILI ONLINE NA
https://www.novinarnica.net/

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ PROFESORICE JASMINKE MILOŠEVIĆ: O liječenju, gladi, filozofima i izvršiteljima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Generalni pokrovitelj Međunarodne filozofske olimpijade, najveće srednjoškolske manifestacije u Crnoj Gori ikad,  zbog koje profesorica u podgoričkoj Gimnaziji Jasminka Milošević danas jede ,,svaki drugi, treći dan”, a ministar sliježe ramenima, bilo je Ministarstvo prosvjete. Njihova finansijska pomoć ovoj manifestaciji bila je 300 eura. Olimpijada je koštala preko 40 hiljada eura

 

Društvo u kome se uglavnom ćuti, posebno kada je u pitanju siromaštvo, ošamarila je protekle nedjelje Jasminka Milošević, profesorica filozofije u podgoričkoj Gimnaziji. Objavila je na Fejsbuku da zbog raznih nedaća jede svaki drugi ili treći dan, jer od plate primi samo 47 eura, pošto joj izvršitelji skidaju novac zbog dugovanja. Istakla je i da to ne objavljuje da bi je neko saželjevao, već samo iznosi stanje stvari.

Objava je izazvala burne reakcije na društvenim mrežama i u javnosti, a o profesorkinom slučaju raspravljalo se ove nedjelje i na skupštinskom Odboru za prosvjetu, nauku, kulturu i sport.

Profesorica Milošević skoro dvije decenije putuje iz Bara i predaje filozofiju gimnazijalcima u Podgorici. Njen učenik je 2014. godine osvojio bronzanu medalju na 22. Međunarodnoj filozofskoj olimpijadi u glavnom gradu Litvanije Viljnusu. Krajem te godine tadašnji ministar prosvjete Slavoljub Stijepović je uručio 11 prigodnih nagrada osnovcima i srednjoškolcima koji su osvojili nagrade na međunarodnim takmičenjima. Među 13 mentora nagrađenih učenika, kojima je ministar uručio priznanje, bila je i profesorica Milošević.

Ona je generalna sekretarka Udruženja profesora filozofije, koje već godinama u Baru ljeti organizuje Crnogorski filozofski kafe na kome se raspravlja o temama: Neoliberalizam – za i protiv, Film i filozofija, Književnost i filozofija, Filozofija za djecu, Rok muzika i tolerancija

 

PROČITAJTE VIŠE U ŠTAMPANOM IZDANJU MONITORA OD 15. NOVEMBRA

ILI ONLINE NA
https://www.novinarnica.net/

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo