Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Venecijanska komisija je u mišljenju navela da evetualno novi sastav Tužilačkog savjeta (koji bi imao malu većinu uglednih pravnika) nije u suprotnosti sa evropskim standardima i mogao bi se objasniti potrebom izbjegavanja korporativizma. „Međutim, u trenutnoj situaciji gdje se svi članovi TS iz redova uglednih pravnika istovremeno biraju prostom većinom glasova u Skupštini, ova reforma može dovesti do povećane politizacije TS”, navodi se u mišljenju koje je ranije tražilo Ministarstvo pravde na prethodna dva predloga zakona o tužilaštvu, koje je inicirala parlamentarna većina. Novim nacrtom bi dodavanjem još jednog člana savjeta iz reda uglednih pravnika, Skupština birala većinu u tom tijelu i imala mnogo jači uticaj u državnom tužilaštvu.

Nacrtom zakona VDT i GST su dužni da se odazovu na poziv četiri skupštinska odbora. Ta odredba je unijeta jer su u prethodnom sazivu Skupštine Stanković i Milivoje Katnić odbijali da dođu u parlament u vezi sa zahtjevima Demokratskog fronta za pojedina kontrolna saslušanja. Ukoliko odbiju da se odazovu, Skupština može zatražiti njihovu smjenu. Stanković smatra i da se time ostvaruje veći politički uticaj na tužilaštva.

„Treba da postoji rješenje da podnose izvještaje, ali tu ima četiri, pet tijela koji će svaki dan da zovu VDT i GST. Ovakva rješenja nijesu za nas prihvatljiva i pod političkim su uticajem i značiće stradanje prava i pravne države”, kazao je Stanković.

Abazović smatra da već „živimo u pravnim ruševinama” i da ne stoje Stankovićeve ocjene. On je rekao da Milivoje Katnić ne može da bude iznad svih.

„Dozvolite da kada je riječ o članu 7, da neko ne misli kao vi (Stanković), da Milivoje Katnić treba da bude iznad svih… Oko uticaja politike – da je nije bilo do sada, ne bismo došli u situaciju da mijenjamo zakon”, rekao je Abazović.

Boris Marić iz Centra za građanske slobode složio se da je diskriminatorno rješenje da bivši tužioci ne mogu biti članovi TS i da treba definisati pojam ugledni pravnik i na koji način se dolazi do te pozicije.

„Činjenica je da sa ovakvim tužilaštvom nemamo rezultate niti ubrzanje evropskih integracija. Moralo je i tužilaštvo proaktivnije da prihvati potrebe crnogorskog društva, da bude otvorenije za promjene unutar sebe, posebno u dijelu rukovodilaca. Ulazimo u prostor gdje izjednačavamo sudsku vlast i tužilaštvo koje je samostalan organ, ali nije nezavisan”, kazao je Marić.

Bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković upozorava na brojna odstupanja Nacrta zakona o tužilaštvu u odnosu na preporuke Venecijanske komisije. Tvrdi da nacrt monopoliše ulogu Skupštine, odnosno nove parlamentarne većine.

Vanja Ćalović-Marković (MANS) rekla je da je nesporno da vrh tužilaštva mora da ode, ali mora se voditi računa na koji način će to biti regulisano. Bitno je, kako je istakla, da se ovakve odluke ne donose iza zatvorenih vrata i da je bolje sačekati još pola godine, pa da se reforma uradi „ljudski”. Ona je rekla da je najveći problem u tužilaštvu što nema odgovornosti i što niko nije razmatrao konflikt interesa u pravosuđu, čiji predstavnici zapošljavaju cijele svoje porodice.

„Važnije je da ovaj proces bude legitiman nego da bude brz, iako ja jedva čekam da ovi ljudi odu. Oni moraju da odu, ali vas molim da to uradite u skladu sa standardima, da svi postupci ne padnu u vodu”, kazala je Ćalović Marković.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić ukazuje: „Samostalnosti i nazavisnosti ne može biti bez odgovornosti. Nemojmo da kvarimo instituciju tužilaštva zbog par pojedinaca“.

Potrebe za promjenama su velike. Pitanje je samo kako naći model koji će omogoćuti kvalitetan rad nezavisnim instutucijama, ili će postati praksa da svaka nova vlast bira sebi podobne tužioce.

 

Stevo Muk: Katnić se možda oteo sistemu

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk rekao je da je Nacrt dobar put da se unaprijede kriterijumi za izbor članova Tužilačkog savjeta i ukloni konflikt interesa. Kaže da država ima legitimno pravo da želi podmladiti tužilačku organizaciju, naročito imajući iskustva i iz sudstva i tužilaštva i sve nezakonite mandate.

„Ne vidim ništa sporno u tome i ako se odnosi na GST. Postoji pregršt razloga da dobijemo novog GST. Naš GST neće da odgovori nijednoj ustavnoj instituciji kao što je ombudsman. On tu instituciju nipodaštava. Neće da razgovara ni sa parlamentom ni sa civilnim sektorom, a TS ga ništa ne pita. Ovdje govorimo o tome da se neko možda oteo sistemu”, rekao je Muk.

 

Blažić: Problemi su normativni, institucionalni i kadrovski

Dekan Fakulteta za evropske i državne studije Đorđije Blažić rekao je da je reforma neophodna u svim državnim institucijama, a ne samo u tužilaštvu. Problemi su, kaže, i normativni i institucionalni, ali ponajviše kadrovski.

„Mi imamo dva zakona koji regulišu isti organ – Specijalno državno tužilaštvo. Kad pogledate Tužilački savjet on nema status. Zato imamo TS koji je u bestežinskom stanju, jer tužioci ne mogu da vrše druge funkcije. I u Inspekcijskom nadzoru imamo odstupanje od zakona. Karakteristika svih inspekcija je autoritativnost, a mi imamo pravosudnu inspekciju koja je ništa, i bolje da je nema. I taj dio i te kako mora da se usaglašava”,kazao je Blažič.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

HAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema

Objavljeno prije

na

Objavio:

Afera Belivuk, koja se, između ostalog,  stavlja na teret Lazoviću i Katniću  nije samo, kako je svojevremeno o njoj pisao Njujork tajms – „priča o sječenju glava i kokainu“.  To je priča, kako ju je  prezentovao ovaj ugledni amerčki list –  priča o vezama vrha vlasti sa kriminalnim grupama. Suštinsko pitanje danas je, otuda,  po čijem je nalogu i za čije potrebe u Crnoj Gori prljave poslove obavljao kavački klan. Za Lazovića, Katnića, ili nekog iznad njih?

 

 

U nedjelju, 14 aprila, uhapšeni su bivši visoki funkcioner bezbjednosnog sektora Zoran Lazović i bivši specijalni tužilac Milivoje Katnić.  Oni su uhapšeni po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT),  nakon višemjesečne akcije koju su SDT i Specijalno policijsko odeljenje vodili uz saradnju sa Europolom.

Zoran Lazović je bio u ANB, a od 2019. do marta 2021. šef Sektora za borbu protiv organizovanog kriminala pri Upravi policije. Milivoje Katnić bio je specijalni državni tužilac od 2015. do februara 2022. kada je, godinu i po nakon smjene Demokratske partije socijalista –  penzionisan. Katnić je u prijateljskim i kumovskim vezama sa Lazovićem.

Specijalno tužilaštvo tereti Lazovića i Katnića za stvaranje kriminalne organizacije i zlupotrebu službenog položaja. Prema SDT,  Lazović je formirao kriminalnu organizaciju, čiji su članovi Katnić, bivši zamjenik tužioca Saša Čađenović i Zoranov sin, Petar Lazović, bivši agent Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB). Čađenović i Petar Lazović od ranije su u pritvoru. Čađenović, koji je bio zamjenik Milivoja Katnića, uhapšen je u decembru 2022. zbog veza sa kavačkim klanom. Petar Lazović je uhapšen u julu 2022. pod optužbama za  stvaranje kriminalne organizacije i šverc droge.

Iako SDT nije precizirao šta se Zoranu Lazoviću i Milivoju Katniću tačno stavlja na teret, na osnovu izjava njihovih branioca, te napisa medija, tužilaštvo ih, između ostalog, tereti  za slučaj skidanja zabrana ulaska u Crnu Goru pripadnicima kriminalne grupe iz Srbije, Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću, iz 2021. godine. Ono što povezuje ovu, kako je tužilaštvo vidi, organizovanu kriminalnu grupu je – kavački klan. I Lazoviću i Katniću određen je pritvor od 30 dana „zbog opasnosti od bjekstva i uticaja na svjedoke“. Odluku o pritvoru donio je sudija Goran Šćepanović. Kako nezvanično  saznaju Vijesti, u odluci o pritvoru Zorana Lazovića navodi se da bi mogao da utiče na vođe kavačkog klana Radoja Zvicera i Milana Vujotića.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo