Povežite se sa nama

Izdvojeno

IZMJENE ZAKONA O TUŽILAŠTVU: Odlučno ali ne ishitreno

Objavljeno prije

na

Tužioci smatraju da je glavni cilj predloženih izmjena da se smijeni glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić, predstavnici vlasti kažu da žele osloboditi tužilaštvo od političkih uticaja i korupcije, nevladin sektor preporučuje oprez

 

Način izbora vršioca dužnosti rukovodioca Vrhovnog državnog tužilaštva (VDT), koji ne bi morao da bude tužilac, jedna je od ključnih zamjerki koju tužioci imaju na nacrt izmjena Zakona o državnom tužilaštvu. Među primjedbama su i zakonsko rješenje kojim je definisan prestanak funkcije rukovodioca tužilaštva „ispunjenjem uslova za penziju”, kao i to da bivši državni tužilac ne može biti član Tužilačkog savjeta.

„Ovakav pristup Vlada ima samo sa jednim ciljem – da smijeni glavnog specijalnog državnog tužioca Milivoja Katnića.“ To je izjavio v.d. vrhovnog državnog tužioca Ivica Stanković na javnoj debati povodom nacrta zakona, zakazanoj na brzinu, u maniru prethodne vlasti. Potpredsjendik Vlade Dritan Abazović, koji je objelodanio da je nacrt pisan u njegovom kabinetu, tvrdi da predloženi dokument nije usmjeren personalno protiv bilo koga.

„Crnoj Gori treba veća vladavina prava. Ako neko budućnost Crne Gore i njenih integracionalnih procesa veže za sebe lično, pravi veliku grešku i državi veliku štetu. Niko ne može biti iznad nacionalnih interesa. Zakonska rješenja treba da tražimo u duhu sistematskih rješenja nagomilanih problema“, kazao je Abazović.

Iz nacrta zakona jasna je namjera za promjenama u državnom tužilaštvu, ali, ima upozorenja da promjenu prati potreba za većom kontrolom skupštinske većine nad tim državnim organom. Prošli nacrt tužilačkih zakona je kritikovala Venecijanska komisija. Uz stav da se ne može mijenjati tužilački sistem kako bi se smijenio pojedinac. Ni novi nacrt nije uvažio sve preporuke Venecijanske komisije. Abazović kaže da bi radije da rizikuje „packe“ od EU, ako to znači da će imati bolje rezultate u borbi protiv organizovanog kriminala. „Mi moramo da isporučimo rezultate. Ova zemlja se davi u procedurama“, kazao je Abazović.

Vlast tek treba da odluči o formi podnošenja ovog dokumenta na glasanje u Skupštini. Ukoliko predlagač nacrta bude Vlada, dužna je da zakaže javnu raspravu u trajanju od najmanje 20, a najviše 40 dana. Ukoliko bi Skupština bila predlagač – nije obavezna da organizuje javnu raspravu.

Nacrtom se predlaže se da se nakon izbora novog Tužilačkog savjeta, u kome tužioci više ne bi imali većinu, imenuje novi v.d. VDT-a koji ne mora biti iz Vrhovnog tužilaštva. VDT Ivica Stanković u maju stiče uslove za starosnu penziju, a nakon njegovog odlaska Tužilački savjet (TS) treba da imenuje nekoga iz VDT-a da bude vršilac dužnosti. Sve to do usvajanja novog zakona i izbora novog savjeta.

Venecijanska komisija je u mišljenju navela da evetualno novi sastav Tužilačkog savjeta (koji bi imao malu većinu uglednih pravnika) nije u suprotnosti sa evropskim standardima i mogao bi se objasniti potrebom izbjegavanja korporativizma. „Međutim, u trenutnoj situaciji gdje se svi članovi TS iz redova uglednih pravnika istovremeno biraju prostom većinom glasova u Skupštini, ova reforma može dovesti do povećane politizacije TS”, navodi se u mišljenju koje je ranije tražilo Ministarstvo pravde na prethodna dva predloga zakona o tužilaštvu, koje je inicirala parlamentarna većina. Novim nacrtom bi dodavanjem još jednog člana savjeta iz reda uglednih pravnika, Skupština birala većinu u tom tijelu i imala mnogo jači uticaj u državnom tužilaštvu.

Nacrtom zakona VDT i GST su dužni da se odazovu na poziv četiri skupštinska odbora. Ta odredba je unijeta jer su u prethodnom sazivu Skupštine Stanković i Milivoje Katnić odbijali da dođu u parlament u vezi sa zahtjevima Demokratskog fronta za pojedina kontrolna saslušanja. Ukoliko odbiju da se odazovu, Skupština može zatražiti njihovu smjenu. Stanković smatra i da se time ostvaruje veći politički uticaj na tužilaštva.

„Treba da postoji rješenje da podnose izvještaje, ali tu ima četiri, pet tijela koji će svaki dan da zovu VDT i GST. Ovakva rješenja nijesu za nas prihvatljiva i pod političkim su uticajem i značiće stradanje prava i pravne države”, kazao je Stanković.

Abazović smatra da već „živimo u pravnim ruševinama” i da ne stoje Stankovićeve ocjene. On je rekao da Milivoje Katnić ne može da bude iznad svih.

„Dozvolite da kada je riječ o članu 7, da neko ne misli kao vi (Stanković), da Milivoje Katnić treba da bude iznad svih… Oko uticaja politike – da je nije bilo do sada, ne bismo došli u situaciju da mijenjamo zakon”, rekao je Abazović.

Boris Marić iz Centra za građanske slobode složio se da je diskriminatorno rješenje da bivši tužioci ne mogu biti članovi TS i da treba definisati pojam ugledni pravnik i na koji način se dolazi do te pozicije.

„Činjenica je da sa ovakvim tužilaštvom nemamo rezultate niti ubrzanje evropskih integracija. Moralo je i tužilaštvo proaktivnije da prihvati potrebe crnogorskog društva, da bude otvorenije za promjene unutar sebe, posebno u dijelu rukovodilaca. Ulazimo u prostor gdje izjednačavamo sudsku vlast i tužilaštvo koje je samostalan organ, ali nije nezavisan”, kazao je Marić.

Bivša pregovaračica za poglavlja 23 i 24 Marijana Laković-Drašković upozorava na brojna odstupanja Nacrta zakona o tužilaštvu u odnosu na preporuke Venecijanske komisije. Tvrdi da nacrt monopoliše ulogu Skupštine, odnosno nove parlamentarne većine.

Vanja Ćalović-Marković (MANS) rekla je da je nesporno da vrh tužilaštva mora da ode, ali mora se voditi računa na koji način će to biti regulisano. Bitno je, kako je istakla, da se ovakve odluke ne donose iza zatvorenih vrata i da je bolje sačekati još pola godine, pa da se reforma uradi „ljudski”. Ona je rekla da je najveći problem u tužilaštvu što nema odgovornosti i što niko nije razmatrao konflikt interesa u pravosuđu, čiji predstavnici zapošljavaju cijele svoje porodice.

„Važnije je da ovaj proces bude legitiman nego da bude brz, iako ja jedva čekam da ovi ljudi odu. Oni moraju da odu, ali vas molim da to uradite u skladu sa standardima, da svi postupci ne padnu u vodu”, kazala je Ćalović Marković.

Zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić ukazuje: „Samostalnosti i nazavisnosti ne može biti bez odgovornosti. Nemojmo da kvarimo instituciju tužilaštva zbog par pojedinaca“.

Potrebe za promjenama su velike. Pitanje je samo kako naći model koji će omogoćuti kvalitetan rad nezavisnim instutucijama, ili će postati praksa da svaka nova vlast bira sebi podobne tužioce.

 

Stevo Muk: Katnić se možda oteo sistemu

Predsjednik Upravnog odbora Instituta alternativa Stevo Muk rekao je da je Nacrt dobar put da se unaprijede kriterijumi za izbor članova Tužilačkog savjeta i ukloni konflikt interesa. Kaže da država ima legitimno pravo da želi podmladiti tužilačku organizaciju, naročito imajući iskustva i iz sudstva i tužilaštva i sve nezakonite mandate.

„Ne vidim ništa sporno u tome i ako se odnosi na GST. Postoji pregršt razloga da dobijemo novog GST. Naš GST neće da odgovori nijednoj ustavnoj instituciji kao što je ombudsman. On tu instituciju nipodaštava. Neće da razgovara ni sa parlamentom ni sa civilnim sektorom, a TS ga ništa ne pita. Ovdje govorimo o tome da se neko možda oteo sistemu”, rekao je Muk.

 

Blažić: Problemi su normativni, institucionalni i kadrovski

Dekan Fakulteta za evropske i državne studije Đorđije Blažić rekao je da je reforma neophodna u svim državnim institucijama, a ne samo u tužilaštvu. Problemi su, kaže, i normativni i institucionalni, ali ponajviše kadrovski.

„Mi imamo dva zakona koji regulišu isti organ – Specijalno državno tužilaštvo. Kad pogledate Tužilački savjet on nema status. Zato imamo TS koji je u bestežinskom stanju, jer tužioci ne mogu da vrše druge funkcije. I u Inspekcijskom nadzoru imamo odstupanje od zakona. Karakteristika svih inspekcija je autoritativnost, a mi imamo pravosudnu inspekciju koja je ništa, i bolje da je nema. I taj dio i te kako mora da se usaglašava”,kazao je Blažič.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ILEGALNI IZVOZ BOKSITA: Laka zarada u zemlji prespore pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno tužilaštvo u Nikšiću ranije je odbacilo krivičnu prijavu bivših radnika Boksita protiv kompanija VSS i Rapax. Sada je u njihovim rukama, dokazima upotpunjena, prijava MKI

 

Iz svijeta nas, ponovo, podsjećaju na ono što bismo sami, odavno, morali znati. „Korupcija je najrasprostranjenija u Crnoj Gori u sektoru državnih nabavki. Kupovina i prodaja državne imovine odvija se u netransparentnom okruženju sa čestim optužbama za primanje mita i prijateljske odnose”, navodi se u ovogodišnjem izvještaju Stejt dipartmenta o globalnoj investicionoj klimi za 2021. godinu.

U izvještaju koji služi kao svojevrstan vodič potencijalnim investitorima iz SAD, apostrofira se negativna uloga pravosuđa s posebnim naglaskom na Privredni sud kome se zamjeraju: slaba primjena zakona, ograničeni kapaciteti i stručnost sudija, veliki broj zaostalih predmeta… Sve je začinjeno podatkom iz prošlogodišnjeg istraživanja o ovdašnjoj poslovnoj klimi, koje je među svojim članovima provela Američka privredna komora u Crnoj Gori. Njeni članovi su, pokazalo je istraživanje, posebno nezadovoljni trajanjem sudskih postupaka (79,5 odsto anketiranih) i nejednakom primjenom zakona (63,6 odsto anketiranih).

Bivši radnici Rudnika boksita u stečaju duže od godinu upozoravaju nadležne na nezakonit iskop i izvoz 2.664 tone rude boksita iz Nikšića. Uglavnom, uzaludno. Njihova priča zaslužuje pažnju makar zbog neobičnog sadržaja.

Izvezena ruda nije „iskopana” na rudarskim kopovima već sa placa – urbanizovanog gradskog građevinskog zemljišta – na kome je Samostalni sindikat Rudnika boksita planirao izgradnju desetak zgrada kako bi riješio stambene probleme zaposlenih. Rudu u Češku nijesu izvezli ni Boksiti ni Uniprom Veselina Pejovića, koji je nakon stečaja Boksita kupio veći dio imovine rudarske  kompanije i „naslijedio” njenu koncesiju za eksploataciju rude. Izvoz je obavljen u organizaciji i za račun privatnih firmi iz Nikšića: Vector System Security DOO i Rapax DOO, iako nijedna od njih ne ispunjava zakonom propisane uslove za taj posao – nemaju sa državom zaključen ugovor o koncesiji ni odobrenja za eksploataciju mineralnih sirovina. Država (čitaj – bivše vlasti) bila je blagovremeno obaviještena o tom nezakonitom poslu, ali ga nije spriječila.

Nove vlasti, preciznije, Ministarstvo kapitalnih investicija (MKI), riješile su da stvari istjeraju na čistac, pa su se početkom ljeta obratili Vrhovnom državnom tužiocu Draženu Buriću Informacijom o mogućem postojanju krivičnog djela i/ili prikrivanju krivičnog djela u vezi nelegalnog iskopa i izvoza rude boksita. To ide očekivano sporo. Prema informacijama Monitora, iz Vrhovnog tužilaštva nedavno su obavijestili nadležne u MKI da je njihova Informacija, sa pratećom dokumentacijom, proslijeđena Onovnom tužilaštvu u Nikšiću. Gdje je jednom, u nešto drugačijoj formi, već bila. I završila u košu.

Sada o detaljima.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ISTRAŽIVANJE NAFTE I GASA U CRNOGORSKOM PODMORJU:  Prazne mreže i snovi o milijardama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora je počela bušenje dna Jadrana i pored jasne poruke Evropske unije da su fosilna goriva prošlost, te da je budućnost rezervisana za ekološku i obnovljivu energiju, i uprkos lošim iskustvima iz regiona. Ekološki aktivisti najavljuju da će poslije turističke sezone obnoviti proteste

 

Iskusni ribar Branko Vujičić uzalud traži kozice i gambore po dnu Jadrana. Nestale su, kaže, i to pripisuje bušenju morskog dna u potrazi za naftom.

„Oni leže na samom dnu. Vjerovatno, bušenje izaziva neku vibraciju koja tjera ribe. Kozice su se potpuno izgubile, ne možemo uhvatiti dva kila, a hvatali smo po stotinu, cijena im je bila spala na tri eura. Nestale su ne samo u Ulcinju i Baru nego šire. One i sardele su hrana za svu ostalu ribu“, kaže Vujičić u razgovoru za CIN-CG, Monitor i BIRN.

Gigantska metalna svrdla, postrojenja Topaz Driller, probušila su 25. marta morsko dno, na 20 kilometara od obale, između Ulcinja i Bara u potrazi za naftom. Investitor, italijansko-ruski konzorcijum Eni-Novatek crno zlato će tražiti do dubine od 6.500 metara. Da li u crnogorskom podmorju ima nafte znaće se, navodno, početkom septembra.

Put ka zemljinoj utrobi nastavlja se uprkos upozorenjima ekologa da je riječ o rizičnom poduhvatu i kršenju Pariskog sporazuma i najavama da će, kada turisti odu, organizovati proteste.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo