Povežite se sa nama

OKO NAS

Objavljeno prije

na

Od 2007. godine do sada,  nivo vode u Biogradskom  jezeru bio je tri  puta na „istorijskom minimumu“. Jezero je ugroženo na više načina, a najviše stvaranjem nanosa u koritu rijeke Jezerštice. Struka je u minulih 50 godina pokušavala, u više navrata, da zaustavi te procese. I uvijek je falilo – novca

 

U nekoliko navrata minulih 15 godina, izuzetno nizak nivo Biogradskog jezera činio je taj prirodni dragulj sjevera neprepoznatljivim, a  posjetioce šokirao.  A sve preče o načinima da se jezero spasi od isušivanja utišavala je besparica.  Sada,  iz JP Nacionalni parkovi Crne Gore (NPCG), najavljuju novi pokušaj da uspore procese koji su, tvrde, sudbina svih ledničkih jezera.

Kako za Monitor kaže dr  Veselin Luburić, Biogradsko jezero je  bilo „na istorijskom minimumu“ 2007, 2017. i 2019. godine. Tome je značajno doprinijela suša, ali i neminovnost procesa koji nijesu zaobišli ni to ledničko jezero. „Kada je riječ o trenutnom stanju, sa hidrološkog aspekta 2019. godina je bila jedna od najsušnijih godina u posljednjoj deceniji. To se reflektovalo na najniži nivo vode Biogradskog jezera“, objašnjava Luburić, „Djelovanje erozije učinilo je da danas već možemo govoriti o pretposljednjem stadijumu života jezera. Sa geološkog stanovišta teško je prejudicirati koji je to vremenski period. Može da traje vjekovima, ali i da bude znatno kraći. Sada, za vrijeme najvećeg vodostaja, dubina jezera je 12 metara“.

To jezero je,  tokom holocena, bilo dva do tri puta prostranije, a njegova dubina je,  objašnjava on, bila oko 30 metara. Istraživanjima je identifikovano da jezero gubi vodu kroz više ponora na sjevernom kraku.  Pokušaji  plombiranja ili, takozvana, injekcione zavjese, nijesu dali rezultate.

Sagovorinik Monitora objašnjava da jezero ugrožava i  zasipanje nanosima iz Biogradske rijeke i Lalevog potoka. „Još jedan problem je stvaranje morenskog nanosa u koritu rijeke Jezerštice, koji predstavlja latentnu i najveću opasnost za opstanak jezera. Na ove probleme ukazalo je JPNP, a u novembru 2019. godine sačinili smo detaljnu informaciju o stanju na Biogradskom jezeru.  Predložili smo način na koji se to mora i treba sa stručne i naučne strane rješavati, postepeno i fazno. To je izuzetno osjetljivo i važno pitanje. Naša namjera bila je da, kao odgovoran upravljač, alarmiramo nadležne institucije i Vladu da se maksimalno angažuju na rješavanju pitanja vodostaja Biogradskog jezera“, objašnjava Luburić.

Lani su  službe NPCG na jezeru obavljale monitoring koji je pokazao da nije bilo većih oscilacija vodostaja. Bio je planiran i batimetrijski  premjer  dna jezera, koje bi  obavio  Zavod  za hidrometeorologiju i seizmologiju. Te aktivnosti, koje su trebale da  identifikuju sve ponore  na dnu jezera, omela je pandemija. „Pored  očuvanja jezera, jako nam je važno da nijednim zahvatom ne ugrozimo stanje biodiverziteta na tom području. Kao odgovoran upravljač NPCG će raditi na implementaciji svih mjera i aktivnosti za koje dobijemo preporuke i smjernice od strane nauke“, kaže Veselin Luburić.

Još 1976. godine su u više navrata obavljena geološka istraživanja Šumarskog fakulteta iz Beograda koji je uradio dva projekta zaštite jezera. Prvi se odnosio na problem zasipanja jezera nanosima iz Biogradske rijeke i Lalevog potoka, a drugi saniranjem  klizišta izazvanog regresivnom erozijom Jezerštice. Projekat nije realizovan iz tehničkih razloga i zbog nedostatka novca.

Krajem 1990. godine, urađeno je mjerenje nanosa i uzimanje uzoraka na profilima koji su bili suvi. Tada se pokazalo da postoji mogućnost vađenja dijela nanosa iz jezera,  bez posljedica po ekosistem. Poslije toga, podsjeća sagovornik Monitora,  nastupila je dugogodišnja pauza zbog tadašnjih društvenih prilika u našem okruženju. „Priča u vezi sa sanacijom jezera je aktuelizovana 2005. godine. Tada je Skupština  izdvojila sredstva za projekat NVO Zeleni Crne Gore koji su uradili idejno rješenje zaštite. U tom rješenju dramatično je upozoreno da jezeru prijeti nestajanje u vrlo kratkom periodu. Tragom tih upozorenja NPCG je 2007. godine angažovalo Građevinski fakultet, koji je uradio Studiju za sanaciju erozijom nastalog klizišta na desnoj obali Jezerštice“, podsjeća  Luburić.

IZ NPCG se nadaju  konkretnoj pomoći Vlade i Ministarstva za ekologiju, prostorno planiranje i urbanizam. Računaju i na podršku Evropske komisije, UNDP-a, Globalnog fonda za zaštitu životne sredine i Svjetske banke. Iz NP Biogradska gora lani je najavljivano da će raditi i na pozicioniranju tog prostora kao ,,svojevrsne naučne laboratorije”. Kažu da su tom cilju izuzetno posvećeni i najavljuju da je u toku  procedura za dobijanje licence, koja bi verifikovala  osposobljenost tog preduzeća za  naučno istraživačku djelatnost. Takođe i za  mogućnost da apliciraju  za naučno istraživačke projekte.

„Naši nacionalni parkovi su svojevrsne otvorene naučne laboratorije, koji su bili i ostali predmet različitih naučnih istraživanja domaćih i međunarodnih institucija. Prije svega, kad je riječ o  istraživanju reljefa, klime, pedološkog pokrivača, voda, biljnog i životinjskog svijeta, bogatog kulturno-istorijskog i etnografskog nasleđa. Rezultati tih istraživanja ogledaju se u desetinama objavljenih zbornika naučnih radova i različitih formi naučnih publikacija“, kaže Luburić. Dobijanje licence, objašnjava on, omogućiće apliciranje za projekte naučne izvrsnosti. Na taj način bi „sa jedne strane,  mogla biti afirmisana  nauku u parkovima, a sa druge, bila bi to simbioza nauke i privrede“.

U NP CG kažu da će nastojati da  nauka bude  u funkciji održivog privrednog razvoja nacionalnih parkova kao prostora od nacionalnog i međunarodnog značaja. Podsjećaju da u nacionalnim parkovima postoje ogromni potencijali za razvoj eko-turizma, speleološkog turizma, farmakoterapije, svih vidova zdravstvenog i naučnog turizma.

Biogradska gora će, smatraju, zbog svih komparativnih prednosti biti nukleus budućih naučnih dešavanja u nacionalnim parkovima. I vjeruju da će, kad nacionalni parkovi budu  u fokusu različitih naučnih istraživanja, to Crnoj Gori donijeti svjetsku prepoznatljivost.

Riječ struke

U  drugoj polovini maja biće održana naučna konferencija ,,Antieroziona zaštita Biogradskog jezera i rješavanje hidroloških problema u slivu Biogradske rijeke i Biogradskog jezera”.  Na konferenciju su pozvani naučni radnici iz Crne Gore, Srbije i Slovenije. Cilj im je da formulišu osnovu za glavni projekat, koji će dati   smjernice za dalja istraživanja i radove na očuvanju jezera.

Naučnu podlogu za predstojeću konferenciju pružiće istraživanja koja su obavljana  na jezeru, u cilju sanacije erozije i klizišta koje izaziva regresija na desnoj obali rijeke Jezerštice.

                                                                             Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

KASARNA U ANDRIJEVICI OSTAJE PREDIZBORNO OBEĆANJE DPS: Na mjestu voljno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno razgovarala o obećanoj kasarni VCG sa rukovodstvom opštine i saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Neophodan novac (17 miliona eura) potrebniji je na nekim drugim mjestima

 

Među brojnim nerealizovanim projektima koji su se proteklih godina nalazili na listi obećanja biviše vlasti, našla i izgradnja kasarne u Andrijevici u kojoj je trebalo da se stacionira blizu dvije stotine vojnika. Mahom mještana tog kraja.

Obećanja je, najšire ruke, dijelio bivši ministar odbrane Predrag Bošković, kada je i u posljednjoj predizbornoj kampanji, kao koordinator DPS za Berane i Anadrijevicu, potencijalnim glasačima nudio posao, primajući građane na razgovor u jednom poznatom ugostiteljskom objektu u Beranama. Tu, za jednim stolom,  naočigled drugih gostiju i ugostiteljskog osoblja, bili su njegov predizborni štab i kancelarija iz koje je regrutovao i buduće vojnike Vojske Crne Gore.

Posao u VCG obično je bila prva ponuda. Pa još začinjena mogućnošću da se službuje u kasarni u Andrijevici koja se gradi i otvara već nekoliko godina, ali nikako da se zaista sagradi i useli. A prema informacijama do kojih je došao Monitor, ništa od obećavanoga se u skorije vrijeme neće ni desiti.

Poslije avgustovske smjene vlasti, nova ministrica odbrane Olivera Injac je nedavno, u prolasku kroz Andrijevicu, razgovarala o obećanoj kasarni sa rukovodstvom opštine i jasno saopštila da od te ideje, koju je DPS raubovao u nekoliko izbornih utrka, za sada nema ništa. Zato ostaje za tu namjenu kupljeno, odnosno eksproprisano, zemljište u Andrijevici, ispod varoši, u mjestu Prljanije, i to ne po povoljnim cijenama. Koje sada zarasta u travu i korov.

Ako se pogledaju izjave bivšeg ministra odbrane i nekadašnjeg predsjednika opštine Andrijevica Srđana Mašovića, date prije nekoliko godina, taj objekat, čija je vrijednost procjenjivana na oko sedamnaest miliona eura, trebalo je davno da bude završen. Međutim, do sada nije postavljen ni kamen temeljac. Od kasarne u Andrijevici, koja je, prema najavama, trebalo da ponese ime Vojvoda Miljan Vukov još uvijek nema ništa, iako je Mašović sa pozicije prvog čovjeka Opštine prije tri godine kazao da se do 2020. godine u Andrijevici  mora stacionirati elitna jedinica od 150 vojnika.

Tufik SOFTIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija

Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.

Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.

Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.

Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.

Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.

Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SJEVER I 5G TEHNOLOGIJA: Testiranje mreže i predrasuda

Objavljeno prije

na

Objavio:

Crna Gora i dalje čeka na stvaranje regulatornih i tehničkih uslova za implementaciju 5G mreže na nivou države. No, minule sedmice, Crnogorski Telekom je, bez najave, pustio u probni rad bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama, čime je testirana 5G mreža. To je izazvalao burne reakcije, ali i strah, dijela građana u te dvije opštine

 

Građani sjevera Crne Gore još imaju puno nedoumica, ali i straha vezano za 5G tehnologiju, pokazalo se minule sedmice. Negodovanje, uznemirenost i optužbe na račun Crnogorskog Telekoma,  pratili su puštanje u eksperimentalni rad dvije bazne stanice u Bijelom Polju i Beranama. Ako je  suditi i prema onome što je poručeno iz ekoloških organizacija na sjeveru,  država, odnosno,  mobilni oprateri,  prije  implementacije 5G tehnologije moraće da ulože mnogo truda na edukaciji i informisanju građana. Reakcije sa sjevera pokazale su i da to do sada nije činjeno na odgovorajući način.

Kako za Monitor kaže Zdravko Janušević, izvršni direktor NVO Bjelopoljski demokratski centar,  najproblematičnije je  što  su iz „cijelog procesa izopšteni građani“. On skreće pažnju i na, kako tvrdi, činjenicu da je prilikom postavljanja i puštanja u probni rad baznih stanica zaobiđena i lokalna uprava.

„To sam provjerio i u nadležnom sekretarijatu, uopšte nijesu bili obaviješteni o svemu ovome. Sve ostale bazne stanice pratila je odgovorajuća dokumentacija sa lokalnog nivoa. Ovog puta ne. Nije bilo prilike za javnu raspravu, nema Elaborata o procjeni uticaja na životnu sredinu. Ne znamo koje su posljedice po zdravlje građana. Telekom je pokazao određenu drskost i nezainteresovanost za stav građana… “, kaže sagovornik Monitora.

On podsjeća da je grupa NVO sa sjevera,  prije nekoliko dana,  na konferenciji za štampu, postavila brojna pitanja tom mobilnom operateru.  Interesovalo ih je „da  li su sprovedena mjerenja zračenja i koliki je uticaj elekromagnetnog zračenja na građane“.  Pitali su i zbog čega Elaborat,  koji je uradio Elektrotehnički fakultet, nije javno prezentovan. Zamjerili su i što se postavljanje 5G mreže desilo u samom centru Bijelog Polja.

„Ono što nijesmo spomenuli na konferenciji za novinare, kada smo čuli za probni rad baznih stanica, je i dilema oko opreme koja je postavljena. Zbog toga sada pitam Crnogorski Telekom da li je riječ o Huawei opremi. Poznato je da je prošle godine EU upozorila članice i zemlje kanditate  da vode računa o opremi  rizičnih dobavljača 5G opreme“, objašnjava Janjušević.

Prema njegovim riječima, čudne su neke konstatacije iz saopštenja  Crnogorskog telekoma. Iz te kompanije, podsjeća izvršni direktor Bjelopoljskog  demokratskog centra, kazali su da ukoliko se poštuju preporučene granične vrijednosti, 5G tehnologija ne predstavljaju opasnost po zdravlje ljudi.

„Ukoliko i ako… Ko nama garantuje da će biti poštovane granične vrijednosti. Ko je to i kada objasnio građanima, ko će to kontrolisati i ko će odgovarati ako tako ne bude. Imamo puno razloga za nezadovoljstvo i sumnju, čak i strah. Pozivam nadležne da riješe ovu situaciju“, poručuje sagovornik Monitora.

Izršni direktor Mreže NVO sjevera Milorad Mitrović, minule sedmice, upozorio je javnost na „štetnost izloženosti zračenju sa baznih stanica mobilne telefonije“. On je upozorio na rezultate istraživanja italijanskog Instituta Ramacini. Ta studija, tvrdi Mitrović, pokazala je „da su životinje koje su dugo bile izložene uobičajenim nivoima zračenja baznih stanica za mobilnu telefoniju oboljele od švanoma (vrsta raka)“.

Bjelopoljac i prosvjetni radnik Željko Madžgalj, za Monitor kaže da je nije čuo za zabrinutost svojih sugrađana NVO aktivista. Nije ni obaviješten o probnom radu baznih stanica za 5G, ali tvrdi i da nema ni predrasuda ni straha vezano za tu tehnologiju.

„Zaista vjerujem struci i nauci i 5G tehnologiju doživljavam kao popravljanje kvaliteta nekih segmenata naših žiovota. Naravno, čuo sam za teorije zavjere i oko te tehnologije, ali  ne obraćam pažnju. Međutim,  jasno je da  prije svake inovacije,  građani treba da su informisani sa odgovornih i stručnih adresa. Treba da imaju prilku da iznesu svoje nedomumice, da pitaju i da dobiju objašnjenje. Tako će se izbjeći problemi. Transparetan i javan rad je način za razbijanje predrasuda, a relevantni izvori informacija način da se neodomuce riješe“, poručuje sagovornik Monitora.

Iz  Crnogorskog Telekoma su, regujući na negodovanje dijela  civilnog sektora sa sjevera, podsjetili da su „sve zemlje u Evropi i svijetu prošle kroz sličan proces kada je riječ o uvođenju 5G mreže“.

„U svakoj od zemalja su odgovorna tijela i operatori zajednički radili na predstavljanju i edukaciji kada je riječ o toj temi. Isto tako, identični razgovori vodili su se u protekloj deceniji kada su predstavljane 3G i 4G mreže, koje sada koriste svi građani Crne Gore i bez kojih ne mogu da zamisle svoju svakodnevicu“, kažu u toj kompaniji.

Najavili su i da će učestvovati i u organizovanju panel diskusija i predavanja na temu implementacije 5G mreže. Sve sa ciljem, kako objašnjavaju, otklanjanja sumnji i spekulacije kada je riječ o novoj tehnologiji. Tvrde i da su, prije  puštanje u rad baznih stanica,  „urađena sva neophodna mjerenja i provjere u skladu sa crnogorskim zakonima i propisima“.

„Za potrebe testiranja 5G mreže urađen je „Izvještaj o ispitivanju nivoa električnog polja“ na te dvije lokacije. Izvještaj je uradila Laboratorija za mjerenje nivoa elektromagnetnih emisija Elektrotehničkog fakulteta Univerziteta Crne Gore. Riječ je o jedinom licenciranom tijelu za ovu vrstu mjerenja u Crnoj Gori“, piše u saopštenju  Crnogorskog Telekoma.

Poručuju i da ne postoje naučni dokazi o bilo kakvim štetnim uticajima na zdravlje uzrokovanim elektromagnetnim poljima električnih uređaja ili frekvencija. Pod uslovom, objašnjavaju, da se poštuju preporučene granične vrijednosti.

Kako je lani najavljeno iz regulatorne agencije i mobilnih kompanija koje posluju u Crnoj Gori, prve 5G mreže u Crnoj Gori mogli bi da očekujemo do kraja 2022. godine.

U mnogim državama aktuelne su brojne dileme  oko eventualnog štetnog uticaja 5G tehnologije na životnu sredinu i zdravlje ljudi. Njih prate i sumnje oko  sigurnosti komunikacije i rizika od zloupotrebe tehnologije u cilju ugrožavanja nacionalne bezbjednosti. To su bili razlozi što je, na primjer Slovenija, prošle godine privremeno odložila implementaciju 5G mreža.

Zvaničan stav Svjetske zdravstvene organizacije (SZO) je da ne postoje kredibilni naučni dokazi o štetnom uticaju na zdravlje ljudi izlaganja elktromagnetnim poljima unutar preporučenih granica. Međunarodna komisija za zaštitu od nejonizujućih zračenja (ICNIRP) ne nalazi potrebu za izmjenom važećih normi u ovoj oblasti, koje su uspostavljene 1999. godine. I Američka agencija za hranu i ljekove (FDA) nedavno je objavila izvještaj o uticajima EM zračenja na zdravlje, kojim je obuhvaćena naučna literatura na ovu temu objavljena između 2008. i 2018. Prema FDA, ne postoje dokazi da se izlaganje EM talasima iz radio spektra na bilo koji način može povezati sa rakom.

                                                                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo