Povežite se sa nama

MONITORING

Jahting prijateljice

Objavljeno prije

na

Kada je Monitor prije godinu pisao o tome kako se preko Crne Gore dovlače prostituke na Kosovo i ko u tom prekograničnom švercu sudjeluje, to je nekome moglo zvučati kao pretjerivanje. Naš dobro obaviješteni policijski izvor tada je ukazao na činjenicu da su neki bliski saradnici balkanskog narkobosa Nasera Keljmendija razvijali tu vrstu biznisa preko naše države. Centralna figura u toj priči je bio Naser Sadrija, koji je uz narkotike razvio i prostituciju kao unosan i dobar posao, švercujući preko Crne Gore prostitutke iz Ukrajine za rad u mnogobrojnim barovima na Kosovu.

„On je imao lanac barova u reonu Istoka, u kojima je obavljana prostitucija. Vrlo je vjerovatno da je Sadrija u to vrijeme imao i mrežu prostitutki u Crnoj Gori. Bio je u posjedu mercedesa bijele boje registrovanog na Podgoricu”, kaže naš policijski izvor.

Kako je Monitor saznao, Naseru Sadriji je u tom poslu pomagao pripadnik UNMIK policije. Naš izvor tvrdi da su djevojkama koje su nedavno uhapšene u Makedoniji, u akciji Zora, među kojima je bila i jedna iz Crne Gore, najčešći klijenti bili UMNIK-ovi vojnici na Kosovu.

„Njihova tarifa za vojnike je bila sto dolara za sat” , tvrdi dobro obaviješteni Monitorov izvor.

Državljanka Crne Gore, bila je jedna od 46 djevojaka koje je policija u Makedoniji privela jer je nezakonito radila kao igračica i družbenica gostiju u jednom ugostiteljskom lokalu. Najviše privedenih djevojaka u akciji Zora, koja je sprovedena u četiri lokala su srpske državljanke, njih 22.

Djevojke su odmah prebačene u Tranzitni centar za strance u Skoplju koji je posjetila ministarka unutrašnjih poslova Gordana Jankuloska. Kod nekih djevojaka je utvrđeno da imaju zabranu ulaska u Makedoniju, što znači da nisu tu prvi put.

Jankuloska je, kako je prenijela Beta, predočila da je karakteristično da su u ovom slučaju djevojke imale potpunu slobodu kretanja, budući da su imale svoje pasoše i redovno su mogle da izlaze u području gdje su radile.

Monitorov izvor iz crnogorske policije kaže da su djevojke na Kosovo i u Makedoniju dolazile uglavnom albanskim kanalima šverca ljudi. Tako se među njima našla i crnogorska državljanka. On objašnjava da je najjači albanski klan koji se bavi prostitucijom kao biznisom – klan Borci, iz okoline Tirane.

,,Taj klan drži najjače kanale prostitucije na ovim prostorima. I ne samo na ovim. Taj klan kontroliše i organizuje prostituciju i na jugu Italije”, priča naš izvor.

On tvrdi da prostitucija kao biznis u Crnoj Gori ,,cvjeta” sezonski i da je uglavnom skoncentrisana na primorju.

,,Crna Gora je malo tržište. Slaba je ekonomska moć naših građana. Zato prostitucija cvjeta uglavnom ljeti kada dolaze jahte i bogata strana klijentela”, kaže naš izvor.

Prema njegovim riječima djevojke koje ,,rade” na jahtama u Crnoj Gori, uglavnom dolaze iz Bosne i iz Beograda.

Blic je pisao da je prostitucija na visokom nivou u Crnoj Gori posebno razvijena na jahtama u Porto Montenegru.

,,Tivat se sve češće pominje kao meka jahting prostitucije. Skupocjene jahte, poznata imena iz svijeta estrade, ruski i engleski bogataši, postali su pravi magnet za prijateljice noći, uglavnom bivše ili sadašnje manekenke iz Beograda, Zagreba i Podgorice”, piše Blic.

Prema izvorima ovog lista glavni ugovorači najnovijeg elitnog oblika najstarijeg zanata su balkanske modne i eskort agencije koje su na usluzi klijenteli Porto Montenegra.

,,Među vlasnicama tzv. modeling agencija čije štićenice uz maksimalnu diskreciju pružaju seksualne usluge stranim i domaćim jahtašima najčešće se pominju imena dvije dame iz elitnih beogradskih krugova mode. Djevojke za ‘jahting prostituciju’ obično avionom dolaze do tivatskog aerodroma, gdje ih čekaju luksuzni automobili koji ih voze u marinu, gdje se ukrcavaju na jahte. Jedan od scenarija je i da ih taksi doveze do marine gdje u skladu sa prethodnim dogovorom stupaju u kontakt sa klijentom”, piše Blic.

Ovaj list navodi da u tivatskoj policiji ne potvrđuju priče o “jahting prijateljicama noći”, uz tvrdnju da nije sprovedena nijedna akcija povezana sa prostitucijom u Porto Montenegru, iako se takve informacije s vremena na vrijeme pojavljuju u javnosti.

Monitorov izvor iz crnogorske policije tvrdi, međutim, da priče nijesu bez osnova.

,,U Porto Montenegru ima najmanje osam stalnih djevojaka koje nude usluge visokoplatežnoj klijenteli. Uglavnom su iz Trebinja i iz Beograda. Njihove tarife se kreću i do trista eura za sat “, kaže naš policijski izvor.

On podsjeća da se pitanje prostitucije mora posmatrati u sklopu prekogranične trgovine ljudima, i da se suzbijanje ove pojave, u poglavlju koje se tiče borbe protiv organizovanog kriminala, Crnoj Gori postavlja kao jedan od zahtjeva u procesu pregovora o pristupanju EU.

,,Pored droge, trgovina ljudi i prostitucija su najunosniji prekogranični šverc. Mreže krijumčara i švercera ljudi dobro su povezane i naslonjene su na druge kriminalne organizacije, koje se bave švercom droge, oružja i akciznih roba”, kaže Monitorov policijski izvor.

Iako je Crna Gora pod pritiskom Evropske unije učinila izvjesne napore da zaustavi prekograničnu trgovinu ljudima, američki Stejt department je u posljednjem izvještaju objavljenom polovinom prošle godine ocijenio da je naša zemlja i dalje na listi država koje ne ispunjavaju sve uslove iz Akta o zaštiti od trgovine ljudskim bićima (TPA), a njeni istražni organi treba da učine sve da procesuiraju osobe umiješane u seks trafiking, uključujući i državne funkcionere. U izvještaju o trgovini ljudima , koji se odnosi na period od juna 2010. do juna 2011. godine, Crna Gora je svrstana na listu broj dva, što znači da je među državama koje ne ispunjavaju sve uslove iz TPA ali ,,čine napore da to postignu”.

,,Crna Gora je izvor, tranzitna lokacija i odredište za muškarce, žene i djecu koji su podvrgnuti seks trafikingu ili prisilnom radu. Žrtve trafikinga najčešće su žene i djevojke iz istočne Evrope i susjednih balkanskih država, uključujući i Srbiju i Kosovo, a koje su najčešće prokrijumčarene kroz Crnu Goru na putu ka zapadnoj Evropi, ali su u međuvremenu podvrgnute seks trafikingu”, ukazano je u posljednjem izvještaju Stejt departmenta.

I Savjet Evrope poslao je ranije Vladi Crne Gore u specijalnom upitniku desetine pitanja o trafikingu ljudi, tražeći, između ostalog, informacije o načinu na koji se vlast bori protiv ove pojave i da li je crnogorski organizovani kriminal umiješan u trgovinu ljudima.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ZAŠTO ODLAZE STRANI INVESTITORI: Neispunjena obećanja DPS vlasti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane? Ili su problem neispunjena obećanja DPS ministara koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom

 

Nakon promjene vlasti u Crnoj Gori u avgustu 2020., pojedini strani investitori odustaju od ranije ugovorenih projekata i značajnih investicionih ulaganja na području Crnogorskog primorja.

Prvi je to učinio zakupac elitnog turističkog kompleksa Sveti Stefan-Miločer, kompanija Adriatic properties i njen vlasnik, grčki biznismen Petros Statis. On je krajem maja 2021. godine objelodanio kako će hotelski operater Aman Resorts zatvoriti hotele Sveti Stefan i Miločer i pokrenuti arbitražni postupak pred sudom u Londonu protiv države Crne Gore, sa odštetnim zahtjevom od 100 miliona eura. Odlučili su se na takav korak zbog odluke lokalne zajednice da ukloni barijere u vidu gvozdenih ograda i kapija na prilazu maloj, Kraljičinoj plaži. Zahtjevi mještana da se oslobode prilazi plažama doveli su Aman u situaciju da ne može svojim gostima da obezbijedi mir i privatnost.

Arbitražom prijeti i drugi investitor, Konzorcijum kompanija Nortstar d.o.o iz Podgorice i of-šor kompanije Eqest Capital Ltd, registrovane na britanskom ostrvu Jersey, koji je planirao gradnju turističkog kompleksa na hercegnovskoj rivijeri, pod nazivom Montrose.

Početkom septembra ove godine Ministarstvu finansija stigao je dopis kompanije Nortstar o raskidu ugovora o zakupu zemljišta, lokacije na kojoj je planirana izgradnja više hotela, naselja sa luksuznim vilama, apartmanima, pristaništima, marinama i mnogobrojnim pratećim objektima. Vrijednost investicije procjenjivana je na 250 miliona eura.

Realizacija oba navedena projekta umnogome je zavisila od dobrih relacija investitora sa istaknutim političarima iz redova DPS-a, sa ministrima ključnih resora koji su, pretpostavlja se, obećavali razne povlastice koje nisu bile u skladu sa važećim zakonskim propisima ili planskom dokumentacijom za te dvije lokacije. Što je tokom investicione euforije od 2006. godine bila uobičajena praksa.

Visok nivo korupcije obilježio je sektor građevinarstva i stranih investicija, u kome su državni funkcioneri ucjenjivali investitore. Sve njihove potrebe i želje  ispunjavali su donošenjem niza urbanističkih planova na štetu prirodnih resursa  priobalnog područja. Povlastice su se, nerijetko, odnosile i na finansijske ustupke u pogledu plaćanja raznih državnih taksi i poreza ili naknade za zakupljeni prostor kopna i mora, koji se mjerio stotinama hiljada ili milionima kvadrata.

Da li je strah od nove vlasti i najave poslovanja i ulaganja uz poštovanje zakona, bez prečica, razlog što ranije ugovorene investicije neće biti realizovane?

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EKONOMIJA IZMEĐU STATISTIKE I PROJEKCIJA: San ili java

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok sve teže sastavljamo kraj s krajem, statistika nas ubjeđuje da nam je sve bolje i bolje. A političari najavljuju „nikad težu” jesen i zimu. Nastavljajući da troše nezarađeno

 

Crna Gora je, prema preliminarnim statističkim podacima, imala najveću stopu ekonomskog rasta u Evropi u drugom kvartalu (april–jun) ove godine. „Stopa realnog rasta BDP-a u drugom kvartalu 2022. godine iznosila je 12,7 odsto“, saopšteno je iz Monstata.

Iz priloženih podataka vidi se da je za proljetošnji rast ekonomije najzaslužnija kategorija „lična potrošnja domaćinstava“ koja je bila nekih 200 miliona veća nego u istom periodu prošle, 2021. godine. A dosta su pripomogle i zalihe, koje su za godinu dana uvećane sa 71,5 na 199,5 miliona.

Podatke Monstata, po pravilu, ne prati detaljnije objašnjenje pa je interpretacija saopštenih podataka prepuštena zainteresovanima. Među prvima se oglasio bivši ministar ekonomije i jedan od osnivača političkog pokreta Evropa sad Jakov Milatović. „Ovo je rezultat povećanja plata zbog Programa Evropa sad i samim tim značajno veće potrošnje domaćinstava. Znanjem do uspjeha“, pohvalio se Milatović pratiocima na tviteru.

Ima tu istine. Bez uvećanih plata potrošnja bi, bez sumnje, bila manja. Ali, tu se priča ne završava. Rast zarada u Crnoj Gori pogurao je i cijene. Zato je naša ovogodišnja inflacija, takođe, među najvećima u Evropi. I za približno polovinu veća od one izmjerene u zemljama euro zone. Iako je tamo uticaj energenata (struja, gas, naftni derivati) na ukupan rast cijena neuporedivo veći nego u Crnoj Gori. Taj dio zasluga programa Evropa sad Milatović i Milojko Spajić ne pominju.

Tu su, potom, i efekti ukrajinske krize. Ne samo globalni. U izmjerenom rastu „lične potrošnje domaćinstava“ jedan pristojan dio otpada na Ukrajince i Ruse koji su, nakon početka rata, došli u Crnu Goru. Kao što je i rast zaliha u drugom kvartalu, u dobroj mjeri, posljedica grozničavog gomilanja osnovnih životnih namirnica (brašno, ulje, šećer) i u špajzima i u trgovačkim magacinima. U strahu da ćemo, usljed rata na Istoku Evrope, ostati bez hrane.

Eto tako smo se, prema stopi ekonomskog rasta, našli na vrhu Evrope.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitor od petka 23. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TARGETIRANJE NOVINARA U MANIRU DPSA-a: Novinare na bandere, slobodu medija o klin

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nakon što je premijer Dritan Abazović u više navrata optuživao medije i prijetio gašenjem, na mejl adresu jednog od njih stigla je prijetnja smrću

 

„Novinar si pi*ka ti materina pa piši o ovim go*nima i znaj visićeš na banderi u bulevaru za primer, kolabirantu“, jedna je od prijetnji koja je protekle sedmice upućena urednici nedavno osnovanog M portala. Riječ je o mediju koji duže vrijeme objavljuje prepiske kriminalaca, pripadnika takozvanog „škaljarskog“ klana, u kojima se pominje odlazeći premijer Dritan Abazović, funkcioneri ove i prethodne Vlade, ali i Srpska pravoslavna crkva i Demokratski front. U nekoliko mjelova koji su stigli na adresu glavne urednice M portala Danice Nikolić targetirani su novinari, građanski i nevladini aktivisti, političari i preduzeća…

Povodom tih prijetnji Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici je formiralo predmet. Prijetnje M portalu stigle su nakon više Abazovićevih otužbi, da ovaj i neki drugi mediji, radeći za Demokratsku partiju socijalista (DPS), šire govor mržnje i ekstremizam, a doveo ih je u vezu sa kriminalnim klanovima. Iz M portala je prethodno saopšteno da stvari komplikuje ćutanje onih koji bi trebalo da ih zaštite kao građane i kao novinare. Na izjave premijera Abazovića reagovali su i iz Gradske televizije, čiji je osnivač Grad Podgorica, a na čijem čelu je Ivan Vuković iz DPS-a. Oni su 11. septembra od direktora Uprave policije Zorana Brđanina zatražili procjenu bezbjednosti njihovih novinara i urednika. „Kao posljedicu ovih nezapamćenih pritisaka vrha države na medije, meta smo konstantnih prijetnji i uvreda ne samo korisnika društvenih mreža, nego i nepoznatih građana na različitim javnim mjestima“, naveli su iz Gradske televizije.

Akcija za ljudska prava (HRA) je osudila optužbe koje je premijer u tehničkom mandatu iznio na račun medija, bliskih Demokratskoj partiji socijalista. Premijer je, kako kažu, odgovoran za promociju slobode medija, koja podrazumijeva i pravo na kritiku vlasti, čak i onda kad ta kritika nije potpuno utemeljena. Podsjećaju da je Abazović nekoliko puta optužio pomenute medije i pojedince da su povezani sa kriminalnim grupama i da raspiruju i šire nacionalnu mržnju.

„Jednom je zaprijetio i gašenjem medija, što je nedopustivo u demokratskom društvu, posebno jer to nije u nadležnosti premijera. Umjesto zapaljivih izjava, koje krše pretpostavku nevinosti i zagovaraju netrpeljivost prema novinarima, od premijera se očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima, koja su izvršili novinari, proslijedi državnom tužilaštvu putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, organa u njegovoj nadležnosti, umjesto da saopštava optužbe bez dokaza putem medija”, ističu u HRA.

Kritike Abazovića prema M portalu su se intenzivirale nakon što je taj portal od sredine avgusta počeo da objavljuje transkripte razgovora navodnih pripadnika šakaljarskog klana sa Sky aplikacije u kojima se pominje i lider građanskog pokreta URA i njegovi saradnici. Komentarišući objavljene transkripte razgovora navodnih pripadnika škaljarskog klana, a u kojima se pominje premijerovo ime, Abazović je optužio iste medije da sarađuju sa djelovima organizovanog kriminala.

„To što objavljuje M portal, to što radi Pobjeda, CDM i portal Analitika i drugi… sve je povezano imenima o kojima sam govorio u Specijalnom tužilaštvu“, rekao je Abazović 5. septembra nakon saslušanja u Specijalnom tužilaštvu, gdje je govorio o svojim saznanjima o švercu cigareta.

Medijski ekspert Duško Vuković za Monitor kaže da ljudi iz vlasti, pa i oni iz prvog ešalona, imaju pravo na afektivna raspoloženja, ali moraju znati da će ih ta raspoloženja kompromitovati. On primjećuje da, umjesto da uče na greškama prethodnika, vlast koju personifikuje mladi Dritan Abazović njihove greške koristi kao poželjne obrasce ponašanja.

„Obaveza je vlasti da uredi sistem i izgradi nezavisne institucije koji će obezbijediti pretpostavke za medijske i svake druge slobode, a da onda institucije sankcionišu one koji krše zakone, profesionalne standarde i etiku. To je izostalo, a optužbe i prijetnje kafanskog tipa su ostale crnogorska paradigma kada je riječ o odnosu vlasti i medija“, ističe Vuković.

Direktorica Instituta za medije Olivera Nikolić smatra da je težina riječi obezvrijeđena, a da smo svakodnevno svjedoci toksičnosti koja se izliva u javni prostor zbog porasta uvredljivog i govora mržnje, što rezultira agresijom, netrpeljivošću, pojačanim stereotipima, predrasudama, na kraju i podjelama.

„Pojedini političari ne prezaju od pokušaja disciplinovanja medija, čije im uređivačke politike nijesu po volji. Targetiraju medije i novinare. Svjedoci smo sve češćeg pritiska na novinare, koji su posljednjih godina učestala meta napada i čija je bezbjednost ugrožena“, pojasnila je Nikolić.

Direktorica Akcije za ljudska prava Tea Gorjanc Prelević ističe da Abazović nastavlja praksu koja je karakterisala bivšu višedecenijsku vlast DPS-a. Ona smatra da se, umjesto „zapaljivih izjava“, od premijera očekuje da eventualne dokaze o krivičnim djelima novinara proslijedi državnom tužilaštvu i to putem Ministarstva unutrašnjih poslova ili Uprave policije, koji su u njegovoj nadležnosti, umjesto što saopštava optužbe bez dokaza. Konstatuje da je na sceni nastavak višedecenijske prakse koja je dovela do napada na novinare, u nekim slučajevima sa najtežim posljedicama.

Olivera Nikolić ukazuje da od odgovornosti ne mogu pobjeći ni mediji. Više su, kaže, dio problema nego rješenja. Utaboreni i podijeljeni popuštaju pred pritiscima centara moći, zamagljuju granicu između činjenica i mišljenja, selektivno pristupaju u odbrani javnog interesa.

„Sve rjeđe su prostor dijaloga, a sve češće prostor političkog obračuna, ili megafon centara moći iz politike i van nje“ kaže Nikolić. Ona pita: „Podriveno je povjerenje u medije i institucije i kome građani da vjeruju i ko će to da servisira njihovu osnovnu potrebu da budu informisani i obaviješteni?“

Siniša Bijeković, zaštitnik ljudskih prava i sloboda Crne Gore, osudio je prijetnje i uvrede upućene urednici M portala, kao i ostalim novinarima i drugim javnim ličnostima koji su targetirani porukama „krajnje prizemne i uznemirujuće sadržine“. Sad, zanimljivo – iz  Ministarstva kulture i medija poručili su da „napadi i prijetnje novinarima i novinarkama, narušavaju princip slobode medija koji mora biti do kraja poštovan, bez obzira na uređivačku politiku medija“. Ambasadorka Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Džudi Rajzing Rajnke (Judy Rising Reinke) saopštila je da nije prihvatljivo kada politički lideri kritikuju novinare ili medijske kuće jer im se ne sviđa kako oni izvještavaju, što dovodi do ugrožavanja bezbjednosti novinara.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo