Povežite se sa nama

Izdvojeno

JAVNI SERVIS, NIVELISANJE AMANDMANIMA: RTCG po volji partija

Objavljeno prije

na

Suština novih amandmana i te kako se tiče politike. Odbijeno je da se povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, a zadnju riječ u izboru trebaju da imaju političari u skupštinskom Administrativniom odboru.  Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se otvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću

 

 

Ministarstvo kulture i medija nikada nije vidjelo amandmane na medijske zakone koje je Evropskoj komisiji (EK) uputio Kabinet premijera Milojka Spajića, izjavio je u utorak u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti  Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija.

Umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović, na nedavnom skupu u Budvi o regionalnoj saradnji javnih emitera, o amandmanima je govorio generalni direktor Radio televizija Crne Gore (RTCG) Boris Raonić.

Rudović je pojasnio da su ,,potajno  Briselu upućena rješenja kojima se želi politička kontrola nad Javnim servisom (RTCG) i otežava položaj i poslovanje komercijalnih medija, čime se fundamentalno ugrožava medijski pluralizam”.

Medijski zakoni, Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu RTCG i Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, dio su seta zakona za ispunjenje privremenih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Na njima je rađeno preko dvije godine i rezultat su rada radne grupe u kojoj su bili zastupljeni predstavnici medijske zajednice, nezavisnih regulatora, sindikata medija, nevladinih organizacija, pravosuđa i državnih institucija.

Suština novih amandmana i te kako se tiču politike. Zatraženo je da se ne povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, te da skupštinski Administrativni odbor ima zadnju riječ koje NVO mogu da predlože članove Savjeta RTCG, a ne da to zavisi od broja relevatnih NVO koje su predložile kandidate. U prevodu da sve ostane kao i sada, da političari imaju kontrolu.

Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se stvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Za sadašnji Savjet i pored brojnih sudskih odluka o nezakonitom imenovanju direktor je nedodirljiv.

Predloženo je i da se komercijalnim televizijama poveća udio sopstvene produkcije na 30 odsto, a da se RTCG-u ponovo omogući emitovanje reklama u prajm tajmu.

Amandmani su proistekli iz primjedaba koje je uputila prva grupa od 32 NVO u kojoj su LGBT forum Progres, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava, KOD, ADP ZID…  Organizacija KOD je, u međuvremenu, povukla sve komentare, primjedbe i sugestije koje su uputili u pravcu izmjena medijskih zakona.

Druga grupa od 38 NVO poslala je dopis u kome se uglavnom zalažu da u nacrtu zakona ostanu sadašnje odredbe.  U toj grupi NVO su Media centar, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Sindikat medija, Unija slobodnih sindikata…

Evropska komisija je odobrila zakone, a za najnovije izmjene su naveli  da su u pitanju tehnički amandmani ,,koji ne pokreću nikakva pitanja u vezi sa standardima Savjeta Evrope”.

Na domaćem terenu rasplamsala se polemika oko amandmana. Iz Kabineta premijera Milojka Spajića saopštili su da Rudovićeve tvrdnje predstavljaju notornu neistinu.

U partiji su bili šokirani. To stanje je saopštio Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES). ,,Nećemo nikada ćutati na ovakve manipulacije i obmane, a zbog svoje očigledne kompromitacije gospodin Rudović građanima duguje ostavku”, zaključio je Čarapić.

Od ministarke se ostavka ne očekuje. ,,Dokumentovali smo medijima da je dotična osoba imala kontakt sa našim amandmanima u martu. Sa ministarkom je druga priča, ona je ipak politički nivo… Ona je bila jako korektna danas i imali smo fantastičnu saradnju i razumijevanje na Vladi. Možda nam je trebalo u početku da se uhodamo, sve bolje funkcionišemo”, rekao je Spajić nakon što se u javnosti razbuktala amandmanska saga.

Vlada je usvojila medijske zakone sa amandmanima. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i jedan broj ministara iz Demokratske Crne Gore – Dragan Krapović (odbrana), Tamara Vujović (kultura i mediji) i Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) izdvojili su mišljenje na amandmane na medijske zakone, u dijelu koji se tiče Javnog servisa.

Na izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da su amandmani na medijske zakone korak unazad, Spajić je odgovorio: ,,Stvarno sam u čudu”.

No da sve ne bi ostalo samo na čuđenju, Milatović je najavio da će izmjene Zakona o RTCG koje predviđaju smanjenje kriterijuma za izbor direktora javnog servisa vratiti na ponovno odlučivanje Skupštini. ,,Javni servis je javno dobro svih gradjanki i građana, a ne platforma za bilo kakve političke trgovine i partijska namještenja”, napisao je Milatović.

Posljednju riječ o ovim i ostalim IBAR zakonima (Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sudovima i Zakona o Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu) daće poslanici u Skupštini.

 

 

Novine u medijskim zakonima

Vlada je ove sedmice usvojila set medijskih zakona. Predlogom zakona o medijima, saopštili su iz Vlade, unapređuju se odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, državnu pomoć, Evidenciju medija, podrazumijevajući i obavezan upis svih medija, uvode se nove odredbe kojima se prvi put daje definicija novinara, dalje jačaju novinarski izvori i prava novinara, ali i jača nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obaveza od strane medijia.

Kao najvažnije novine istakli su da javni sektor ne može finansirati osnivača medija koji nije upisan u Evidenciju i koji nije objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom. Takođe, procenat finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija iz tekućeg budžeta Crne Gore povećava se sa 0,09 odsto na 0,20 odsto, a uvrštene su i nove, dodatne teme od javnog interesa, među kojima su promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija i promocija zaštite prava žena, promociju i unapređenje rodne ravnopravnosti i borbu protiv seksizma.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.

,,Ključni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona podrazumijevaju garanciju nezavisnosti Agencije kao regulatora, garanciju stabilnog, predvidivog i održivog finansiranja lokalnih javnih emitera, regulisanje audiovizuelnih medijskih usluga i usluga distribucije linearnih AVM usluga, i nadzor nad poštovanjem standarda u oblasti AVM usluga, razgraničenje koregulacije i samoregulacije, promocija medijske pismenosti i dr”, kaže se u saopštenju Vlade.

Iz Vlade su naglasili da su Predlogom zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore za cilj imali  eliminisanje bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju Javnog medijskog servisa!

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

UPRAVLJANJE DRŽAVNOM IMOVINOM: Zašto je Vlada naumila da razvlasti parlament

Objavljeno prije

na

Objavio:

Aerodromi, EPCG, Institut u Igalu, Plantaže… Možemo samo da nagađamo zbog koga ili čega Vlada traži pravo da samostalno raspolaže imovinom vrijednom do 300 miliona eura. Mnogo očigledniji su razlozi zbog kojih bi se trebalo krajnje pažljivo odnositi prema tom naumu

 

Vlada traži od Skupštine da joj, izmjenama Zakona o državnoj imovini, omogući da svojevoljno raspolaže državnom imovinom u vrijednosti do 300 miliona eura. Dosadašnji limit bio je 150 miliona, pa je prijedlog – već tradicionalno usvojen u nedjelju na elektronskoj sjednici (čitati: bez ozbiljne rasprave i pisanih tragova o njenom toku i glsanju) – naišao na poprilične rezerve kod poslanika i javnosti.

Prema pomenutom Zakonu, državnu imovinu čine: pokretne i nepokretne stvari, novac, hartije od vrijednosti i “druga imovinska prava koja pripadaju Crnoj Gori ili lokalnoj samoupravi”. Dalje je Zakonom razrađeno da u “stvari i druga dobra” kojima raspolaže država spadaju: rudno i mineralno bogatstvo; jezera, podzemni i nadzemni riječni tokovi; teritorijalno more i priobalje; vazdušni prostor; aerodormi, luke, pruge i putevi; energetska i telekomunikaciona infrastruktura; vojni objekti; radio frekfencije, vazdušni koridori i satelitske orbite; kulturna dobra i umjetnička djela u državnoj svojini, nacionalni parkovi, državni objekti namijenjeni obrazovanju, zdravstvu, nauci i socijalnoj zaštiti “sa pripadajućim zemljištem”, šume, poljoprivredno i građevinsko zemljište u vlasništvu države… Konačno, tu je i vlasnički udio u makar 50-tak manjih i većih preduzeća koja su u većinskom vlasništvu države. Sve to Vlada može da troši, dograđuje i razgrađuje, prodaje, iznajmljuje, pozajmljuje, daje u koncesiju… Uz postojeće ograničenje da o raspolaganju imovinom vrijednijom od 150 miliona (odnosno, traženih 300) konačnu odluku donosi parlament.

Država nema funkcionalan popis svoje imovine ni valjanu procjenu njene vrijednosti. Taj posao je trebalo da bude završen još  2011. godine  a poslednja obećanja govorila su da će to biti urađeno “poslije popisa”. Vidimo, ni to nije jasno omeđena vremenska odrednica.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MARKA KOVAČEVIĆA: Kontinuitet govora mržnje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gradonačelnik Nikšića u kontinuitretu širi govor i geste mržnje. Tužilaštvo i sudstvo, kao i za ostale političare, tu ne vidi ništa sporno, a koalicioni partneri ,,osuđuju” i trpe. Javnost se navikava

 

Proslava jedne od najznačajnijih crnogorskih pobjeda u 19. vijeku, Bitke na Grahovcu, prepuštena je posljednjih godina Eparhiji budimljansko-nikšićkoj i zavičajnom udruženju Stara Hercegovina. Država se u to ne miješa, pa je bilo samo pitanje vremena kada će se desiti epski skandal.

Za to se, na ovogodišnjoj obljetnici 166 godina od slavne bitke, postarao jedan od domaćina, Marko Kovačević, gradonačelnik Nikšića: ,,Ako neko neće da budemo braća, ako neko hoće više da liči na Turke, onda, bogami, u budućnosti prema njemu ćemo kao i prema Turcima postupati”.

Iako se zna da su Crnogorci, na Grahovcu, pod vođstvom vojvode Mirka Petrovića, grdno pobili tadašnje osmanske neprijatelje, Kovačević kaže da nije baš tako slikao budućnost. Pravda se da nije mislio, niti ih je pominjao, Crnogorce, pa ni Bošnjake, te da su mu mračni centri moći iskonstruisali cijelu priču. Onda se sjetio da je u stvari navodno  ciljao na pomirenje. Moglo bi se pomisliti da mladi političar zaista ponekad ne zna što priča, baš kao što njegova stranka u Nikšiću slavi Mirka Petrovića a u Podgorici se zalaže za rušenje spomenika u njegovu čast.  No, nije baš tako.

Kovačević rado posegne za govorom ili gestom mržnje. Mjesec dana nakon što je sjeo u fotelju gradonačelnika Nikšića, Kovačević je u junu 2021. na TV Kurir negirao da je u Srebrenici počinjen genocid. U julu prošle godine je stojeći pored predsjednika države Jakova Milatovića pokazao srednji prst prilikom intoniranja himne. Objasnio je da je, malo duže, namještao sat.

Kada je njegov partijski šef Andrija Mandić, u martu ove godine,  predsjedavao Skupštinom Crne Gore na Cetinju, opet nije mogao da izdrži: „Nekako lijepo pristaje predsjedniku Skupštine Crne Gore ova zgrada Zetske banovine. I nekako je normalno da smeta Švabama”. Ovo posljednje upućeno je na račun porijekla poslanika DPS-a Oskara Hutera.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

NI U CRNOJ GORI NEMA MJESTA ZA LUKAŠENKOVE KRITIČARE: Za naš MUP Bjelorusija je demokratska država

Objavljeno prije

na

Objavio:

U rješenju MUP-a Crne Gore koje je potpisao Radovan Popović, pomoćnik ministra Danila Šaranovića i šef Direktorata za upravne poslove, državljanstvo i strance izgleda da je Bjelorusija demokratska država u kojoj je život bezbjedan i prepun mogućnosti. U Popovićevom rješenju UP I-132/23-6651/3 od 5.juna ove godine, odbija se zahtjev za međunarodnu zaštitu bjeloruskom državljaninu V.I jer „ne postoji opravdan strah od progona“ u matičnoj zemlji

 

Nedavno je Viši sud u Beogradu ponovo presudio da se Andrej Gnjot, bjeloruski reditelj, novinar i opozicioni aktivista treba izručiti totalitarnom režimu u Minsku na osnovu Interpolove potjernice koje su bjeloruske vlasti raspisale za njim. Uhapšen je na beogradskom aerodromu 30. oktobra prošle godine gdje je sletio iz Tajlanda. Bjelorusiju je napustio u junu 2021. godine nakon što je doznao da mu Lukašenkova zloglasna tajna služba sprema procesuiranje zbog veza sa opozicijom. Gnjot se formalno tereti za utaju poreza od oko 300 hiljada eura. U zemlji nikada nije dobio poziv za saslušanje po tom osnovu. Utaju je navodno vršio između 2012. i 2018. godine na osnovu zakona koji je donešen tek 2019.  Gnjot je te optužbe odbacio kao “politički motivirane”. Jedan je od osnivača Slobodnog udruženja sportista Bjelorusije (SUSB) osnovanog nakon pokradenih predsjedničkih izbora u ljeto 2020.,  koji su doveli do masovnih protesta građana i krvave represije režima čiji najbliži saveznik je Putinova Rusija. SUSB je svojom kampanjom uspio da se Bjelorusiji oduzme status domaćina Svjetskog prvenstva u hokeju i da Međunarodni olimpijski komitet obustavi finansije bjeloruskom Nacionalnom olimpijskom komitetu, na čijem je čelu bio predsjednik Lukašenko, o čemu je Monitor već pisao. Diktator se osvetio SUSB-u tako što ga je proglasio za „ekstremističku organizaciju“. Advokat udruženja Aleksandar Danilevič je osuđen na deset godina zatvora, a odmazda je uslijedila i prema drugim članovima udruženja osim Gnjota koji je pobjegao.

U prvoj presudi Višeg suda od 7. decembra 2023. odlučeno je da Gnjot bude izručen. Sud je odbio da Gnjota uopšte i sasluša na optužbi protiv njega.  Početkom marta ove godine Apelacioni sud je poništio odluku i vratio je na ponovno odlučivanje. Ipak, 13. juna je pročitana ista presuda na koju je novinar već najavio žalbu. Jedina dobra vijest je što je Gnjotu početkom juna sedmomjesečni boravak u CZ-u zamijenjen kućnim pritvorom i nanogicom u garsonjeri od 20 kvadrata na Vračaru. Međunarodne i domaće organizacije za ljudska prava su osudile presudu i pozvale vlasti srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića da prekinu progon političkih protivnika Minska i Moskve koji su potražili utočište u Srbiji.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo