Suština novih amandmana i te kako se tiče politike. Odbijeno je da se povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, a zadnju riječ u izboru trebaju da imaju političari u skupštinskom Administrativniom odboru.  Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se otvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću

Ministarstvo kulture i medija nikada nije vidjelo amandmane na medijske zakone koje je Evropskoj komisiji (EK) uputio Kabinet premijera Milojka Spajića, izjavio je u utorak u emisiji Reflektor na Televiziji Vijesti  Neđeljko Rudović, generalni direktor Direktorata za medije u Ministarstvu kulture i medija.

Umjesto ministarke kulture i medija Tamare Vujović, na nedavnom skupu u Budvi o regionalnoj saradnji javnih emitera, o amandmanima je govorio generalni direktor Radio televizija Crne Gore (RTCG) Boris Raonić.

Rudović je pojasnio da su ,,potajno  Briselu upućena rješenja kojima se želi politička kontrola nad Javnim servisom (RTCG) i otežava položaj i poslovanje komercijalnih medija, čime se fundamentalno ugrožava medijski pluralizam”.

Medijski zakoni, Zakon o medijima, Zakon o javnom medijskom servisu RTCG i Zakon o audio-vizuelnim medijskim uslugama, dio su seta zakona za ispunjenje privremenih mjerila u pregovaračkim poglavljima 23 i 24, kao i za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR).

Na njima je rađeno preko dvije godine i rezultat su rada radne grupe u kojoj su bili zastupljeni predstavnici medijske zajednice, nezavisnih regulatora, sindikata medija, nevladinih organizacija, pravosuđa i državnih institucija.

Suština novih amandmana i te kako se tiču politike. Zatraženo je da se ne povećava broj članova Savjeta RTCG-a sa 9 na 11, te da skupštinski Administrativni odbor ima zadnju riječ koje NVO mogu da predlože članove Savjeta RTCG, a ne da to zavisi od broja relevatnih NVO koje su predložile kandidate. U prevodu da sve ostane kao i sada, da političari imaju kontrolu.

Odlučeno je i da se za direktora traži radno iskustvo od pet godina, umjesto deset kako piše u predloženom nacrtu. Ovdje se stvara mogućnost za novi mandat aktuelnom direktoru RTCG Borisu Raoniću. Za sadašnji Savjet i pored brojnih sudskih odluka o nezakonitom imenovanju direktor je nedodirljiv.

Predloženo je i da se komercijalnim televizijama poveća udio sopstvene produkcije na 30 odsto, a da se RTCG-u ponovo omogući emitovanje reklama u prajm tajmu.

Amandmani su proistekli iz primjedaba koje je uputila prva grupa od 32 NVO u kojoj su LGBT forum Progres, Građanska alijansa, Inicijativa mladih za ljudska prava, KOD, ADP ZID…  Organizacija KOD je, u međuvremenu, povukla sve komentare, primjedbe i sugestije koje su uputili u pravcu izmjena medijskih zakona.

Druga grupa od 38 NVO poslala je dopis u kome se uglavnom zalažu da u nacrtu zakona ostanu sadašnje odredbe.  U toj grupi NVO su Media centar, Akcija za ljudska prava (HRA), Centar za građansko obrazovanje (CGO), Sindikat medija, Unija slobodnih sindikata…

Evropska komisija je odobrila zakone, a za najnovije izmjene su naveli  da su u pitanju tehnički amandmani ,,koji ne pokreću nikakva pitanja u vezi sa standardima Savjeta Evrope”.

Na domaćem terenu rasplamsala se polemika oko amandmana. Iz Kabineta premijera Milojka Spajića saopštili su da Rudovićeve tvrdnje predstavljaju notornu neistinu.

U partiji su bili šokirani. To stanje je saopštio Vasilije Čarapić, predsjednik Kluba poslanika Pokreta Evropa sad (PES). ,,Nećemo nikada ćutati na ovakve manipulacije i obmane, a zbog svoje očigledne kompromitacije gospodin Rudović građanima duguje ostavku”, zaključio je Čarapić.

Od ministarke se ostavka ne očekuje. ,,Dokumentovali smo medijima da je dotična osoba imala kontakt sa našim amandmanima u martu. Sa ministarkom je druga priča, ona je ipak politički nivo… Ona je bila jako korektna danas i imali smo fantastičnu saradnju i razumijevanje na Vladi. Možda nam je trebalo u početku da se uhodamo, sve bolje funkcionišemo”, rekao je Spajić nakon što se u javnosti razbuktala amandmanska saga.

Vlada je usvojila medijske zakone sa amandmanima. Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i jedan broj ministara iz Demokratske Crne Gore – Dragan Krapović (odbrana), Tamara Vujović (kultura i mediji) i Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) izdvojili su mišljenje na amandmane na medijske zakone, u dijelu koji se tiče Javnog servisa.

Na izjavu predsjednika države Jakova Milatovića da su amandmani na medijske zakone korak unazad, Spajić je odgovorio: ,,Stvarno sam u čudu”.

No da sve ne bi ostalo samo na čuđenju, Milatović je najavio da će izmjene Zakona o RTCG koje predviđaju smanjenje kriterijuma za izbor direktora javnog servisa vratiti na ponovno odlučivanje Skupštini. ,,Javni servis je javno dobro svih gradjanki i građana, a ne platforma za bilo kakve političke trgovine i partijska namještenja”, napisao je Milatović.

Posljednju riječ o ovim i ostalim IBAR zakonima (Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sudovima i Zakona o Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu) daće poslanici u Skupštini.

Novine u medijskim zakonima

Vlada je ove sedmice usvojila set medijskih zakona. Predlogom zakona o medijima, saopštili su iz Vlade, unapređuju se odredbe koje se odnose na transparentnost vlasništva i transparentnost finansiranja medija iz javnih prihoda, državnu pomoć, Evidenciju medija, podrazumijevajući i obavezan upis svih medija, uvode se nove odredbe kojima se prvi put daje definicija novinara, dalje jačaju novinarski izvori i prava novinara, ali i jača nadzor nad ispunjavanjem zakonskih obaveza od strane medijia.

Kao najvažnije novine istakli su da javni sektor ne može finansirati osnivača medija koji nije upisan u Evidenciju i koji nije objavio impresum i podatke o vlasničkoj strukturi u skladu sa ovim zakonom. Takođe, procenat finansiranja Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija iz tekućeg budžeta Crne Gore povećava se sa 0,09 odsto na 0,20 odsto, a uvrštene su i nove, dodatne teme od javnog interesa, među kojima su promocija borbe protiv govora mržnje, uznemiravanja putem interneta i širenja dezinformacija i promocija zaštite prava žena, promociju i unapređenje rodne ravnopravnosti i borbu protiv seksizma.

Vlada je utvrdila Predlog zakona o audiovizuelnim medijskim uslugama.

,,Ključni ciljevi koji se postižu Predlogom zakona podrazumijevaju garanciju nezavisnosti Agencije kao regulatora, garanciju stabilnog, predvidivog i održivog finansiranja lokalnih javnih emitera, regulisanje audiovizuelnih medijskih usluga i usluga distribucije linearnih AVM usluga, i nadzor nad poštovanjem standarda u oblasti AVM usluga, razgraničenje koregulacije i samoregulacije, promocija medijske pismenosti i dr”, kaže se u saopštenju Vlade.

Iz Vlade su naglasili da su Predlogom zakona o nacionalnom javnom emiteru – Javnom medijskom servisu Crne Gore za cilj imali  eliminisanje bilo kakvog političkog uticaja, te krajnju depolitizaciju Javnog medijskog servisa!

Predrag NIKOLIĆ