Izdvojeno
JEDINI MORSKI AKVARIJUM U CRNOJ GORI U KOTORU: Spomenik kulture, nauke i prirodnog bogatstva
Prvi i jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, Akvarijum Boka, otvoren je nedavno u Kotoru. Najbolje promoviše raznovrsnost morskog dobra naše države, a služiće i u naučne svrhe. Ideja o otvaranju jednog takvog akvarijuma postojala je duži niz decenija
Centar za zaštitu biodiverziteta Jadrana Akvarijum Boka, otvoren nedavno u Kotoru, istinski je spomenik kulture i prirodnog bogatstva Crne Gore. Kao naučni park, i sjedište Instituta za biologiju mora, tek će otvoriti nove vidike.
Ideja o otvaranju morskog akvarijuma u Crnoj Gori postojala je duži niz decenija, kaže za Monitor rukovodilac Akvarijuma Boka dr Mirko Đurović i nekadašnji direktor pomenutog Instituta.
Inicijativa je bila i od strane Instituta, i od zainteresovanih pojedinaca. ,,Za turističku i mediteransku zemlju sasvim je prirodno bilo razmišljati u pravcu otvaranja ovakvog sadržaja, naročito u nekom od primorskih gradova. Institut za biologiju mora je davnih 70-ih i 80-ih godina prošlog vijeka imao funkcionalan akvarijum, ali je on služio isključivo u eksperimentalno-naučne svrhe, dok su tadašnji rukovodioci predlagali da se, po uzoru na dubrovački akvarijum, otvori nešto slično unutar zidina Starog grada Kotora. Međutim i pored postojanja stručnih kapaciteta i neophodnih tehnoloških preduslova, kao što su dobar kvalitet morske vode, blizina mora i veliki broj posjetilaca tokom ljetnjih mjeseci, nije postojala inicijativa sa bilo kog nivoa odlučivanja za otvaranje jednog ovakvog atraktivnog prostora“, ističe Đurović.
Akvarijum Boka danas je sastavni dio Centra za zaštitu biodiverziteta Jadrana, podorganizacione jedinice Instituta za biologiju mora. Nastao je kao produkt projekta MONTEAQUA, vrijedan preko milion eura, koji je finansirala Ambasada Kraljevine Norveške u Beogradu, uz podršku partnera iz Akvarijuma Kragujevac sa kragujevačkog Prirodno-matematičkog fakulteta.
Pripreme za ovaj poduhvat trajale su dugo. Preispitivano je da li se upuštati u jednu ovakvu avanturu. Iz Instituta, koji je naučno-istraživačka jedinica Univerziteta Crne Gore, bili su svjesni da će realizacijom ovog projekta proširiti svoju djelatnost u edukativnom i turističkom smjeru. ,,Ipak nas je vodila želja da vratimo nekadašnji sjaj dijelu zgrade Instituta, da renoviramo u potpunosti bivši eksperimentalni akvarijum (napušten i neupotrebljiv posljednjih tridesetak godina) i da budemo ponosni vlasnici prvog morskog akvarijuma u Crnoj Gori“, kaže dr Đurović.
Trideset šest mjeseci intenzivnog rada bilo je potrebno da se osposobi moderan i tehnološki savremeno opremljen akvarijum sa 16 bazena različitih dimenzija. Smjestiti šarenoliki živi svijet Jadrana u ograničeni prostor i u objekat koji je pod zaštitom spomenika kulture, samo je po sebi, izazov.
Morski konjići, razne ribe Jadranskog mora, raže, hobotnice, meduze, ježevi i zvijezde, morske kornjače… svi su stali na površinu od 300 metara kvadratnih, koliko obuhvata Akvarijum, u prostoru kotorske palate Radoničić. Sastoji se iz tri međusobno povezane prostorije sa prvom temom izložbe – Mediteran, Jadran i Bokokotorski zaliv, koja je upotpunjena sa 12 infografika, sa kojih posjetioci mogu saznati neke od najzanimljivijih uopštenih činjenica vezanih za morski ekosistem. Prvom, jer će se u Akvarijumu Boka smjenjivati postavke morskih organizama.
,,Rad u našem centru se po mnogo čemu razlikuje od dosadašnjeg rada samo Instituta za biologiju mora. Naime, do prije puštanja u rad Akvarijuma Boka i svih tehničkih elemenata, morske organizme smo tretirali na način da su nam služili za eksperiment i izračun određenih bioloških, hemijskih i drugih parametara. To smo radili u uslovima pod kojim je sačuvati bilo koji organizam za njegovo vraćanje u morsku sredinu ili odakle je uzet bilo nemoguće. Danas, rad sa svim organizmima ima sasvim drugu dimenziju u našem Akvarijumu i on se ogleda u strogo propisanim uslovima samog uzimanja organizama iz divljine, transportu do Akvarijuma, provođenju određenog vremena u karantinu, posmatranju ponašanja i zdravstvenog stanja samog organizma i, na kraju, u prebacivanju na zamišljeno mjesto u izložbenim tankovima. Od trenutka uzimanja organizma iz mora, počinje naša kontinuirana briga o njemu sa jasnim planom i vremenom ostanka u Akvarijumu Boka, nakon čega slijedi procedura vraćanja na isto ili slično mjesto“, objašnjava rukovodilac Akvarijuma Boka.
Iz Instituta za biologiju mora, koji je inače jedina institucija u Crnoj Gori koja kombinuje istraživanje i obrazovanje za promociju i praksu efikasnog očuvanja morskih divljih životinja, još ranije su kazali da će Akvarijum Boka služiti naučnicima da izvode različite naučne eksperimente „in vivo” (uživo) i da prate sve ono što je, inače, vrlo teško pratiti u prirodnoj sredini.
Najviše interesovanja za takva istraživanja pobuđuje obrazac ponašanja životinja i interakcija sa drugim vrstama u malom prostoru. ,,Mogućnosti su velike, kako na polju izvođenja eksperimenata tako i na polju eventualnog kontrolisanog mriješćenja i repopoulacije našeg morskog ekosistema ugroženim vrstama riba, rakova i školjki. Svakako bismo imali na umu i da, u vezi sa tim, buduće posjetioce držimo informisanim, kao i da im u nekim fazama pokažemo napredak na tom polju, držeći da ih kroz neposredan kontakt možemo ekološki obrazovati i uzdizati da se morska sredina cijeni i poštuje još više“.
Priliku da prvi posjete jedini morski akvarijum u Crnoj Gori, dobili su nagrađeni učenici OŠ Narodni heroj Savo Ilić iz Kotora. Organizovan im je besplatan edukativni program, kako bi se upoznali sa svim raskošem i bogatstvom živog svijeta Jadrana.
Građani Crne Gore, iako im je tako blizu, malo znaju o živom svijetu Boke i Jadrana. To se, napominje dr Đurović vidjelo po reakcijama i oduševljenjem raznim morskim bićima koja, prilikom posjete Akvarijumu, vide po prvi put.
Na putu ekološkog osvješćivanja koje će poslužiti da se ta tužna zbilja promijeni, ovo je krupan korak.
Činjenice koje niste znali o živom svijetu u Jadranu i Bokokotorskom zalivu
Jeste li znali da je Jadransko more izuzetno bioraznovrsno? U njemu živi više od 7.000 životinjskih i biljnih vrsta. Mnoge su rijetke i ugrožene.
Najveća školjka na Jadranu – palastura, može narasti do jednog metra, i u njoj se ponekad mogu naći i biseri. Zato jer je mnogi žele kao suvenir, pa je bezobzirno uzimaju iz mora, njena brojnost se smanjila, naročito u turističkim oblastima. Zaštićena je na čitavom Jadranu i Sredozemlju, pa su lov i prodaja strogo zabranjeni.
Jeste li znali da je Jadransko more ugroženo, a da je glavna prijetnja prekomjerno izbacivanje hranjivih sastojaka sa poljoprivrednih površina? Glavni izvor su rijeka Po, kao i Venecija, ali i brodovi koji ispuštaju otpadne vode u more. Prekomjerni ribolov je takođe problem, i zbog njega je ugroženo 120 vrsta. Neke od prelovljenih vrsta su norveški jastog, kostelj, grdobina i modrulj.
Jeste li znali da se u Bokokotorskom zalivu godišnje uzgaja 200 tona školjki i 120 tona ribe? Ili da je usamljeni delfin Joca, nekada najpoznatiji delfin u Bokokotorskom zalivu, ostao u dubokom sjećanju mještana i turista devedesetih godina? Lokalna skupština Grada Kotora stavila ga je pod zaštitu. Nestao je između 1992. i 1993. godine. Pretpostavlja se da je ubijen kao rezultat pogrešne percepcije da delfini štete ribarstvu.
Ove, i mnoge druge zanimljivosti, otkrivaju vrata prvog i jedinog morskog akvarijuma u Crnoj Gori.
Andrea JELIĆ
Komentari
Svi njegovi ljudi su na optužnicama. Nakon hapšenja Lazovića i Katnića, Đukanović je sam na slobodi i uplašen da to možda neće tako i ostati. No pravo pitanje je – kome se to obraća dugogodišnji vođa? Koga želi da animira svojim vatrenim govorom i prizivanjem crnogorske krvave tradicije, kojoj je upravo vladavina prava jedini branik
Dugugodišnji vođa poručio je ljutito, preko prijateljskih medija, da je vrijeme da se podvuče crta. Nakon što su uhapšeni gotovo svi njegovi ključni ljudi, a on ostao sam na slobodi.
“U Crnoj Gori je na sceni politički revanšizam, kao nova stranica tradicije crnogorskih osveta”, ocijenio je Đukanović nakon hapšenja nekadašnjeg visokog funkcionera bezbjednosnog sektora Zorana Lazovića i bivšeg specijalnog tužioca Milivoja Katnića, poistovjećujući rad Specijalnog državnog tužilaštva sa krvnom osvetom, institutom običajnog prava koji je upravo suzbijan institucionalnom pravdom. No, Đukanović nije slučajno napravio omašku. Zna trodecenijski vođa šta je krvna osveta, a šta vladavina prava. I ne plaši se on krvne osvete, već upravo suprotno –sistema koji isporučuje pravdu i sprovodi zakon. Crnogorsko pravosuđe, koje je kontrolisao, još je živo. No, Specijalno državno tužilaštvo pod Vladimirom Novovićem, uspjelo je nakon decenija nepovjerenja u crnogorsko zarobljeno pravosuđe da promijeni percepciju javnosti. Pokrenulo je važne procese uz pomoć EUROPOL-a. Koji ispada, slušajući Đukanovića, ima neke veze sa crnogorskom tradicijom osveta.
“Jako griješi onaj ko u onim lisicama nad kojima likuje, na rukama drugih ljudi, ne prepoznaje svoje lisice sjutra”, kazao je dugogodišnji vođa, dajući na volji svojoj uznemirenoj mašti.
“Živimo u jako zatrovanoj atmosferi. Atmosferi koja govori da će se ćeranija po Crnoj Gori nastaviti. Zašto na to upozoravam? Crnogorsko društvo je društvo osvetnika. Nije to karakteristično samo za albanske zajednice, za koje se uglavnom vezuje krvna osveta. Treba da se prisjetimo da u srcu Crne Gore, u Katunskoj nahiji, krvna osveta među određenim starocrnogorskim porodicama traje duže od 200 godina. E, ko to ne zna taj ne razumije kako je opasno kada vam jedina politika nakon dolaska na vlast postane revanšizam. Revanšizam je samo političko ime za osvetu. To znači da ne postoji svijest o tome da treba podvući crtu ispod crnogorske prakse osvete”, pojasnio je svoj stav doskorašnji šef države.
No nije tu stao. On je u intervjuu za Antenu M zlokobno priprijetio i poručio da “onaj ko radi ovo što sada radi, taj ne shvata da je već otpočeo novu stranicu crnogorskih osveta”.
Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Odgovorno osmišljena, detaljno pripremljena i brižljivo provedena reforma sistema penzionog osiguranja nudi priliku. Otaljana na brzinu, bez zajedničkog promišljanja i pripreme, može donijeti katastrofu nepojmljivih razmjera. Za sada smo bliži lošijoj opciji
Priča o reformi (zapravo – korjenitoj izmjeni) postojećeg sistema penzionog osiguranja ponovo je top tema. Premijer Milojko Spajić našao je za potrebno da izađe pred kamere, što baš ne voli da radi, kako bi ubijedio javnost da penzije neće pobjeći. “Građani uopšte ne treba da strahuju za svoje penzije”, kazao je pokušavajući da primiri rastuću nervozu koju je, koji dan ranije, proizveo ministar finansija Novica Vuković.
Govoreći o korekciji postojećeg penzionog sistema (sistem međugeneracijske solidarnosti) ministar Vuković je u razgovoru za Glas Amerike najavio rješenje u kome će zaposleni upravljati “sa svojom bruto platom, odnosno sa svojim doprinosima i zaradom”, dok će se država brinuti da to bude urađeno “kroz zakonski okvir”. To ne zvuči kao korekcija nego temeljna izmjena i prelazak na sisteme kapitalizacionih fondova i individualnog penzijskog osiguranja.
I to nameće podugačak niz pitanja na koja se moraju ponuditi istiniti i detaljni odgovori. Koji će sadašnjim penzionerima, zaposlenima i onima koji se tek spremaju (školuju) za budući izlazak na tržište rada, pružiti čvrsta uvjerenja kako iz tog reformskog posla neće izaći finansijski oštećeni ili uskraćeni za neka od postojećih i Ustavom garantovanih prava. Trenutno to nije slučaj.
Najjednostavnije je to vidjeti poređenjem nedavnih izjava premijera i ministra finansija. Govoreći o budućoj reformi sistema penzionog osiguranja, koja kao prvi vidljivi efekat treba da donese obećano povećanje prosječne i minimalne (neto) zarade, ministar Vuković kaže “može se desiti jedino korekcija kada govorimo o doprinosima”. Na potpitanje novinara o kakvim korekcijama je riječ, lakonski odgovara kako je to “…nešto s čim je upoznata javnost”.
Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Poredpredsjednika Srbije, i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratije) Andrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba je bila sa bojevim gađanjem
Ako je vjerovati režimskim medijima u Srbiji i njihovim razglasnim stanicama u regionu, Srbiju i srpski narod čekaju teški i odsutni dani za odbranu prava na postojanje i slobodu. Stanje je skoro pa ratno. Prvo je krajem marta gospodar Srbije Aleksandar Vučić najavio je da će 5. i 6. maja „u Beogradu i drugim delovima Srbije biti održan veliki Vaskršnji sabor Srbije i Republike Srpske“. To je odlučeno „posle višesatnih razgovora” koje je imao s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom, u prisustvu Njegove svetosti patrijarha srpskog Porfirija. „Na tom saboru biće donete važne odluke o opstanku srpskog naroda na svojim ognjištima, njegovom ekonomskom napretku, očuvanju srpskog jezika i ćiriličkog pisma…” istakao je Vučić.
Prošle nedjelje je održana na Pešteru i završnica vojne vježbe Vihor 2024. Pored predsjednika Srbije, ministra odbrane i drugih srbijanskih dužnosnika prisustvovali su i komandant KFOR-a Ozkan Ulutaš, predsjednik Republike Srpske (RS), ali i predsjednik Skupštine (i lider Nove srpske demokratije) Andrija Mandić i lider Demokratkse narodne partije (DNP) Milan Knežević. Mandić i Knežević su najavljeni u svojstvu „lidera srpskog naroda u Crnoj Gori“. Vježba sa bojevim gađanjem održana je „sa ciljem daljeg unapređenja obučenosti i osposobljenosti komandi i jedinica Vojske …tokom pripreme i izvođenja borbene operacije“ kako je navelo Ministarstvo odbrane Miloša Vučevića, uskoro novog premijera. Na vježbi su učestvovali kopnena i vazduhoplovna komponenta vojske i specijalne snage. Dodik je rekao da je srbijanska vojska „pokazala da je sposobna i spremna da očuva Srbiju, njenu teritoriju i slobodu“ dok je Milan Knežević uočio još jednu opasnost po srpstvo. Na twitteru je kasnije napisao da „stavovi (predsjednika) Jakova Milatovića i Mila Đukanovića o Srbiji, Srebrenici, Kosovu, Rusiji“ su isti i da zapravo Milatović ima „još rigidniji stav i isključiviji od njegovog prethodnilka“.
Skoro se navršilo 11 godina od Briselskog sporazuma koji su potpisale vlasti u Beogradu i Prištini uz posredovanje EU. Predsjednik Srbije ih je nazvao „11 godina brutalnih laži“ i da je to bilo „vreme svakodnevnih besmislica, izmišljanja i pravdanja, neispunjavanja onoga što su potpisali i Beograd i Priština, ali i EU“. Po srbijanskoj vlasti, Srbija je ispunila sve što je do nje bilo. Nakon priča o Kosovu i davanja pogrdnih etiketa antimafijaškoj vladi Albina Kurtija koja se drznula da udari na laboratorije za drogu i kripto valute narko bosova u službi Beograda priča je opet prebačena na drugu vječitu temu – Srebrenica.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 26. aprila ili na www.novinarnica.net
Komentari
MILO ĐUKANOVIĆ – ZNACI NERVOZE: Sam na slobodi
ŠTA ČEKA SADAŠNJE I BUDUĆE PENZIONERE: Različite priče premijera i ministra finansija
KOSOVO, SREBRENICA, SRPSKI SVET – VUČIĆEVE IGRE BEZ KRAJA: Klišei za čuvanje fotelja
-
DRUŠTVO1 sedmicaAKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu
-
FOKUS3 sedmiceFAMILIJA ĐUKANOVIĆ NAKON GUBITKA VLASTI: Manje moći, manje profita, ali poslovi traju
-
FOKUS1 sedmicaHAPŠENJE ZORANA LAZOVIĆA I MILIVOJA KATNIĆA: Odoše drugovi, samo njega nema
-
DRUŠTVO2 sedmiceEUROPOL IDENTIFIKOVAO NAJOPASNIJE KRIMINALNE MREŽE NA KONTINENTU: Mapa evropskog podzemlja
-
DANAS, SJUTRA2 sedmiceTeror
-
HORIZONTI3 sedmiceVUČIĆEV PUT: Srbija ne sme da stane” – niz brdo
-
FOKUS2 sedmiceBESKONAČNO TRAJANJE SUDSKIH PROCESA: Dok nas smrt ne rastavi
-
DRUŠTVO1 sedmicaKRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi