Povežite se sa nama

OKO NAS

UGROŽENE BILJNE VRSTE SJEVERA: Branjem do nestanka 

Objavljeno prije

na

Nema nagovještaja da će predstojeće ljeto donijeti više brige o ugroženim biljnim vrstama sjevera. Za nekontrolisanu, nestručnu i često nelegalnu berbu Crna Gora još nema lijeka 

 

U izvještajima o stanju životne sredine u nekoliko lokalnih uprava na sjeveru, i ove, kao i minulih desetak godina, stoje konstatacije da su pojedine biljne vrste izuzetno ugrožene nakontrolisanom i nelegalnom berbom. Zaduženi za brigu o stanju biodiverziteta na lokalnom nivou ponavljaju da je kontrola branja tih biljnih vrsta nedovoljna. Preporuka je i „da bi trebalo naći način da se takvo stanje promijeni“. U izvještajima, međutim, nema preciznih preporuka kako unaprijediti zaštitu, ali ni ko bi trebalo da brine o sporovođenju propisa iz te oblasti.

Pred još jednu ljetnju sezonu ponovo nema jasno utvrđenih mehanizama da se nelegalna berba obuzda. Sagovornici Monitora iz nekoliko lokalnih uprava boje se i da će, zbog ekonomske krize, na planinama biti sve više neobučenih berača, a sve manje staništa pojedinih biljnih vrsta.

Crna Gora je, ističu ekolozi, u vrhu evoprskih zemalja prema zastupljenosti ljekovitog bilja. Među njima je mnogo i endemičnih vrsta.

Nijesmo svjesni biljnog bogastva sjevera, a još smo manje osviješćeni o važnosti njegove zaštite, tvrde u Udruženju za zaštitu Komova (UZKOM).  Predsjednik te organizacije Novica Dragojević podsjeća da su, osim na Komovima, ugrožene mnoge biljne vrste i na Bjelasici i na Sinjavini.

„Brusnica, koliko ja znam, sada raste samo na jednoj lokaciji na Bjelasici. To stanište je jako oštećeno jer se prilikom berbe kida cijeli grm. Rijetko se spominje nekontrolisana berba uve, u narodu poznate kao medvjeđe grožđe, na Sinjavini. Te biljke sve je manje, a otkupljuje je jedno preduzeće za proizvodnju čajeva iz Mojkovca“, tvrdi Dragojević.

Lincura je, tvrdi on, takođe već desecenijama ugrožena nelegalnom berbom.  Prema riječima predsjednika UZKOM-a,  malo se obraća pažnje i na činjenicu da polako nestaje, takozvani, islandski lišaj, jedna od ljekovitih vrsta crnogorskog sjevera.

„Svjedoci smo da nadležne institucije ništa ne čine da spriječe nekontrolisanu, a u nekim slučajevima nelegalnu berbu.  U planovima naše organizacije su, pored brige o šumama i vodama, i pokušaji da uvedemo red u način i količine berbe pojedinih biljnih vrsata. Za to će nam biti neophodna saradnja sa državnim i lokalnim institucijama. Prije svega treba konstatovati trenutno stanje i koliko je već štete naneseno biljnom svijetu sjevera“, najavljuje on.

Flora Komova, podsjeća Dragojević, obiluje velikim brojem dinarskih i balkanskih endema. U podnožju  Vasojevićkog Koma raste, na primjer, u Crnoj Gori veoma rijetka i zaštićena vrsta orhideje Cypripedium calceolus. Subpopulacija te vrste na Komovima sa oko 50-ak primjeraka predstavlja drugu subpopulaciju na prostoru Crne Gore.

Dragojević  kaže da će se  sredinom ljeta opet na udaru nesavjesnih berača naći i borovnica. Ni što se tiče zaštite i kontrole berbe tog šumskog  voća, objašnjava Dragojević, do sada se ništa nije radilo. U UZKOM-u tvrde i da se malo vodi računa i o sječi pojedinih rijetkih vrsta drveća, među kojima je i nekoliko vrsta javora. Upozoravaju i na, kako kažu, pogubne posljedice rada mehanizacije u šumama. Takođe i na izazivanje požara zarad, navodno, boljeg roda gljiva.

Ugroženosti pojedinih biljnih vrsta na Sinjavini i Bjelasici svjesni su i u kolašinskom Sekrerijatu za životnu sredinu. Na teritoriji te opštine sve ozbiljnije su, kažu u Sekretarijatu, ugrožene lincura, somina, borovnica i brusnica. Na pitanja Monitora šta lokalne uprave čine da se zaštite te biljne vrste, u Kolašinu neodređeno odgovaraju kako je „neophodna zajednička akcija sa državnim institucijama“.

Zaduženi za ekologiju u kolašinskoj Opštini naročito su zabrinuti što, kako kažu, žuta lincura (Gentiana lutea), polako nestaje. To je nacionalnim zakonodavstvom zaštićena biljna vrsta, uvrštena i u međunarodnu Habitat direktivu.

Na sjeveru je zbog toga u toku i realizacija projekta koji bi pospješio plantažno gajenje te biljne vrste. Podrazumijeva i da sadnice lincure vraćaju u prirodno okruženje kako bi se na taj način povećala brojnost te rijetke biljke. „Tolerisanjem  nelegalne berbe borovnica, pa i lincure i drugih biljnih vrsta,  na planinama sjevera na naki način se podilazi osiromašenim građanima.  S druge strane, ne postoje ni precizno definisani mehanizmi ni precizno podijeljene nadležnosti za kontrolu. Branje borovnica, prema važećim propisima, trebalo bi da kontrolišu područne jedinice Uprave za šume. Jasno je da je to prezahtjevan i preobiman posao za kadar tog preduzeća“, kažu u bjelopoljskoj lokalnoj upravi.

Podsjećaju da je, recimo, branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano Zakonom o zaštiti prirode. Na koji način bi branje trebalo organizovati piše i u Pravilniku o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe. Toga se, bar za sada, na crnogorskim planinama, gotovo niko ne pridržava.

U Mojkovcu računaju da će otvaranjem fabrike za preradu šumskog voća sa sjevera unijeti malo reda i u način berbe. Prema zvaničnim podacima,  tokom prošle godine, na području te opštine, otkupljeno oko je 12 tona šumske borovnice, 120 tona maline, 1,5 tona šumske jagode i oko 70 tona pečuraka. U Opštini nemaju podatke o tome koliko je rasprostranjena nelagalna berba ugroženih vrsta, ali ni da li je bilo sankcionisanja nesavjesnih berača na području Mojkovca.

U više navrata ekolozi sa sjevara upozoravali su da su nestručnom berbom, pored staništa lincure, ugrožena i staništa srčanika i još nekoliko biljnih vrsta.

„Nijesam uvjeren ni da je prosječni stanovnik sjevera svjestan značja pojedinih biljnih vrsta. Edukacija je neophodna. Neophodne su i obuke za berbu mnogih biljnih vrsta. Treba, svakako i još mnogo više kontrole i zainteresovanosti sa državnih i lokalnih adresa“, kaže Dragojević. No i u Udruženju na čijem je on čelu, kao i u još nekoliko NVO sa sjevera, tvrde, da će i predstojeće ljeto obilježiti izostanak kontrole i brige nadležnih o biljnom bogatstvu sjevera.

                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

SLUČAJ MALE HIROELEKTRANE BISTRICA: Opet pred institucijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) podnijeta je krivična prijava protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica, a podnio ju je potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica

 

 

Potpredsjednik Vlade za politički sistem, pravosuđe i antikorupciju Momo Koprivica podnio je protekle sedmice Specijalnom državnom tužlaštvu (SDT) krivičnu prijavu protiv bivšeg premijera Mila Đukanovića zbog sumnje da je izvršio krivično djelo zloupotreba službenog položaja. Prijava se odnosi na slučaj male hidroelektrane (mHE) Bistrica.

Iz kabineta Koprivice su ponovili, ono što javnost odavno zna, da je Đukanović omogućio svom sinu Blažu da zaključi ugovor sa Vladom na čijem je bio čelu.

Precizirali su da je time Đukanović teže povrijedio odredbe člana 14 Zakona o sprječavanju korupcije. Tim članom je propisano da organ vlasti u kojem javni funkcioner vrši javnu funkciju ne može da zaključi ugovor sa privrednim društvom ili drugim pravnim licem u kojem javni funkcioner i s njim povezano lice ima privatni interes.

Ipak, institucije do sada nijesu tako tumačile odredbe zakona. Raniji saziv Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) donio je rješenje u kom se navodi da Milo Đukanović nije bio u konfliktu interesa kada je kao predsjednik vlade u oktobru 2016. godine potpisao odluku o koncesiji za malu elektranu firmi BB Hidro, čiji je suvlasnik njegov sin Blažo. ASK je tada tvrdio da Đukanović kao predsjednik Vlade nije odlučivao već je samo potpisao odluku, a da su odlučivali drugi niži organi Vlade!

ASK je 2019. odbio zahtjev Organizacije KOD da ispita mogući konflikt interesa u slučaju Prokletije kada je Vlada, kojom je predsjedavao Milo Đukanović, 2015. godine posao izrade Prostornog plana posebne namjene Nacionalnog parka Prokletije dodijelila Republičkom zavodu za urbanizam i projektovanje. Vlasnik RZUP-a je brat tadašnjeg premijera Aco Đukanović, a podizvođač je bila firma Capital invest, tada u vlasništvu Mila Đukanovića.

I dok se na jednoj strani pokušava procesuirati očigledna korupcija, na drugoj vlasnici malih hidroelektrana traže pravdu preko sudova. Sudski sporovi su otpočeli nakon što je Vlada Zdravka Krivokapića u decembru 2020. raskinula ugovore za gradnju malih HE, kao primjer početka borbe protiv korupcije. Većina  malih HE su povezani sa DPS-om, najviše sa bivšim premijerom, predsjednikom i počasnim predsjednikom te partije Đukanovićem.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

EPILOG SLUČAJA SVJEDOČENJA O SEKSUALNOM UZNEMIRAVANJU U PODGORIČKOJ GIMNAZIJI: I – ništa

Objavljeno prije

na

Objavio:

Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odbacilo je krivičnu prijavu Ministarstva prosvjete,nauke i inovacija, podnijetu protiv profesora podgoričke gimnazije R.Č. zbog krivičnog djela seksualno uznemiravanje, jer prijavljeno djelo nije bilo krivično djelo u vrijeme izvršenja. Istovremeno, smijenjena direktorica Gimnazije postala je savjetnica predsjednika parlamenta

 

 

Podgoričko Osnovno tužilaštvo je protekle sedmice odbacilo krivičnu prijavu protiv bivšeg profesora podgoričke Gimnazije Radomana Čečovića jer seksualno uznemiravanje, u vrijeme kada je slao uznemirujuće poruke bivšoj učenici, nije bilo propisano kao krivično djelo.

„Istovremeno,tužilac je po službenoj dužnosti cijenio i eventualno postojanje krivičnog djela proganjanje,ali je utvrđeno da je za to djelo  nastupila zastarelost krivičnog gonjenja i prije podnošenja krivične prijave, odnosno prije nego što je događaj prijavljen“, navodi se u saopštenju tužilaštva.

Samo nekoliko dana ranije objavljeno je da je smijenjena direktorica Gimnazije  Biljana Vučurović, izabrana za savjetnicu predsjednika parlamenta Andrije Mandića. To je, sve u svemu,  epilog slučaja koji je krajem prošle godine uznemirio javnost, nakon što je objavljeno svjedočenje bivše učenice Gimnazije Sare Vujisić. Ona je optužila svog bivšeg profesora jezika Čečovića za seksualno uznemiravanje, a direktoricu Vučurović za neadekvatnu reakciju nakon što ju je sa tim upoznala. Bivša direktorica kaznila je profesora sa 30 odsto od plate i potrudila se da slučaj prođe ispod radara javnosti ili nadležnih institucija.

Centar za istraživačko novinarstvo (CIN CG) krajem novembra 2024. objavio je tekst u kojem, pored ostalog, navode i slučaj nastavnika R.Č. koji je 2021. godine svojoj dojučerašnjoj učenici slao nedolične poruke, a direktorica gimnazije BIljana Vučurović ga je tada sankcionisala novčano. Ministarstvo prosvjete, nauke i inovacija (MPN)) je nakon objavljivanja istraživanja CIN-CG, iniciralo više inspekcijskih nadzora u Gimnaziji. Prosvjetna inspekcija je predložila razrješenje Vučurović, o čemu je potom odluku donijela i ministarka Anđela Jakšić Stojanović. Ministarstvo prosvjete,nauke i inovacija, na čelu sa Jakšić Stojanović, podnijelo je krivičnu prijavu protiv profesora Čečovića, a po preporuci prosvjetne inspekcije smijenjena  je Biljana Vučurović sa mjesta direktorice

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

DRŽAVA JOŠ BEZ RJEŠENJA ZA DUGOVANJA VEKTRE JAKIĆ I VEKTRE NORD: Iza Brkovićeve imperije ostali radnički jad i čemer

Objavljeno prije

na

Objavio:

Bivši radnici u firmama Dragana Brkovića još čekaju da država ponudi rješenje za višemilonaska  potraživanja po osnovu zarada i doprinosa. Nakon  kraha poslovnog carstva Brkovića završili su  na evidenciji ZZZ, a  preostalo im je jedino,  da na svoju muku podsjete, sporadičnim protestima i apelima Vladi

 

 

Vlast, ni nakon 2020. godine, nije napravila nikakav napor da ispravi bar dio nepravde prema bivšim radnicima preduzeća u okviru propale poslovne imperije Dragana Brkovića. Vijeće Višeg suda u Podgorici,  polovinom prošle godine,  potvrdilo je optužnicu koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podiglo protiv Brkovića, njegovih sinova Borisa i Bojana Brkovića, kao i Milića Popovića, za produžena krivična djela zloupotrebe ovlašćenja u privredi i zloupotrebu ovlašćenja u privredi putem pomaganja, te krivična djela pranje novca i pranje novca putem pomaganja.

Kako su bivši radnici njegovih preduzeća u Pljevljima i Kolašinu kazali Monitoru, država ne pokazuje volju da iznađe rješenja kojim bi višemilionski dugovi po osnovu zarada i doprinosa bili bar djelimično izmireni. Podsjećaju da je decenijama iza Brkovića stajala država i da su „nasjeli na mnoga ranija obećanja koja su dolazila od predstavnika vlasti“. Bivši  radnici „Vektre Jakić“” i firmi nastalih  iz te kompanije  sve što mogu je da, s vremena na vrijeme, protestuju, apluju  i mole državu za pomoć.

Bivši radnici  kompanije „Vektra Jakić“ , njih oko 50-ak, početkom marta, na sat, blokirali su magistralni put Pljevlja-Prijepolje, još jednom podsjećajući vlast  da godinama ne mogu da naplate zaostala potraživanja. Najavili su radikalizaciju protesta ukoliko od Vlade ne dobiju obećanje da će im isplatiti zaostala dugovanja.Za Monitor podsjećaju da je Brković radnicima ostao dužan od 15 do 20 zarada, a da doprinosi nisu uplaćivani od dvije do pet godina. Imaju informaciju da su ukupna dugovanja bivšim radnicima od 2017. do 2023. godine oko 1,2 miliona eura.

„Ovdje smo se danas okupili jer nas je Brković sve prevario, a milionske dugove ostavio državi. Dobio je kredit od Abu Dabi fonda koji će morati država da vraća. Pozivam premijera Milojka Spajića da se uključi u rješavanje problema i isplati zaostala dugovanja radnicima. Nas ništa drugo ne interesuje nego samo naše zarade koje čekamo godinama “, poručili su.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo