Povežite se sa nama

OKO NAS

UGROŽENE BILJNE VRSTE SJEVERA: Branjem do nestanka 

Objavljeno prije

na

Nema nagovještaja da će predstojeće ljeto donijeti više brige o ugroženim biljnim vrstama sjevera. Za nekontrolisanu, nestručnu i često nelegalnu berbu Crna Gora još nema lijeka 

 

U izvještajima o stanju životne sredine u nekoliko lokalnih uprava na sjeveru, i ove, kao i minulih desetak godina, stoje konstatacije da su pojedine biljne vrste izuzetno ugrožene nakontrolisanom i nelegalnom berbom. Zaduženi za brigu o stanju biodiverziteta na lokalnom nivou ponavljaju da je kontrola branja tih biljnih vrsta nedovoljna. Preporuka je i „da bi trebalo naći način da se takvo stanje promijeni“. U izvještajima, međutim, nema preciznih preporuka kako unaprijediti zaštitu, ali ni ko bi trebalo da brine o sporovođenju propisa iz te oblasti.

Pred još jednu ljetnju sezonu ponovo nema jasno utvrđenih mehanizama da se nelegalna berba obuzda. Sagovornici Monitora iz nekoliko lokalnih uprava boje se i da će, zbog ekonomske krize, na planinama biti sve više neobučenih berača, a sve manje staništa pojedinih biljnih vrsta.

Crna Gora je, ističu ekolozi, u vrhu evoprskih zemalja prema zastupljenosti ljekovitog bilja. Među njima je mnogo i endemičnih vrsta.

Nijesmo svjesni biljnog bogastva sjevera, a još smo manje osviješćeni o važnosti njegove zaštite, tvrde u Udruženju za zaštitu Komova (UZKOM).  Predsjednik te organizacije Novica Dragojević podsjeća da su, osim na Komovima, ugrožene mnoge biljne vrste i na Bjelasici i na Sinjavini.

„Brusnica, koliko ja znam, sada raste samo na jednoj lokaciji na Bjelasici. To stanište je jako oštećeno jer se prilikom berbe kida cijeli grm. Rijetko se spominje nekontrolisana berba uve, u narodu poznate kao medvjeđe grožđe, na Sinjavini. Te biljke sve je manje, a otkupljuje je jedno preduzeće za proizvodnju čajeva iz Mojkovca“, tvrdi Dragojević.

Lincura je, tvrdi on, takođe već desecenijama ugrožena nelegalnom berbom.  Prema riječima predsjednika UZKOM-a,  malo se obraća pažnje i na činjenicu da polako nestaje, takozvani, islandski lišaj, jedna od ljekovitih vrsta crnogorskog sjevera.

„Svjedoci smo da nadležne institucije ništa ne čine da spriječe nekontrolisanu, a u nekim slučajevima nelegalnu berbu.  U planovima naše organizacije su, pored brige o šumama i vodama, i pokušaji da uvedemo red u način i količine berbe pojedinih biljnih vrsata. Za to će nam biti neophodna saradnja sa državnim i lokalnim institucijama. Prije svega treba konstatovati trenutno stanje i koliko je već štete naneseno biljnom svijetu sjevera“, najavljuje on.

Flora Komova, podsjeća Dragojević, obiluje velikim brojem dinarskih i balkanskih endema. U podnožju  Vasojevićkog Koma raste, na primjer, u Crnoj Gori veoma rijetka i zaštićena vrsta orhideje Cypripedium calceolus. Subpopulacija te vrste na Komovima sa oko 50-ak primjeraka predstavlja drugu subpopulaciju na prostoru Crne Gore.

Dragojević  kaže da će se  sredinom ljeta opet na udaru nesavjesnih berača naći i borovnica. Ni što se tiče zaštite i kontrole berbe tog šumskog  voća, objašnjava Dragojević, do sada se ništa nije radilo. U UZKOM-u tvrde i da se malo vodi računa i o sječi pojedinih rijetkih vrsta drveća, među kojima je i nekoliko vrsta javora. Upozoravaju i na, kako kažu, pogubne posljedice rada mehanizacije u šumama. Takođe i na izazivanje požara zarad, navodno, boljeg roda gljiva.

Ugroženosti pojedinih biljnih vrsta na Sinjavini i Bjelasici svjesni su i u kolašinskom Sekrerijatu za životnu sredinu. Na teritoriji te opštine sve ozbiljnije su, kažu u Sekretarijatu, ugrožene lincura, somina, borovnica i brusnica. Na pitanja Monitora šta lokalne uprave čine da se zaštite te biljne vrste, u Kolašinu neodređeno odgovaraju kako je „neophodna zajednička akcija sa državnim institucijama“.

Zaduženi za ekologiju u kolašinskoj Opštini naročito su zabrinuti što, kako kažu, žuta lincura (Gentiana lutea), polako nestaje. To je nacionalnim zakonodavstvom zaštićena biljna vrsta, uvrštena i u međunarodnu Habitat direktivu.

Na sjeveru je zbog toga u toku i realizacija projekta koji bi pospješio plantažno gajenje te biljne vrste. Podrazumijeva i da sadnice lincure vraćaju u prirodno okruženje kako bi se na taj način povećala brojnost te rijetke biljke. „Tolerisanjem  nelegalne berbe borovnica, pa i lincure i drugih biljnih vrsta,  na planinama sjevera na naki način se podilazi osiromašenim građanima.  S druge strane, ne postoje ni precizno definisani mehanizmi ni precizno podijeljene nadležnosti za kontrolu. Branje borovnica, prema važećim propisima, trebalo bi da kontrolišu područne jedinice Uprave za šume. Jasno je da je to prezahtjevan i preobiman posao za kadar tog preduzeća“, kažu u bjelopoljskoj lokalnoj upravi.

Podsjećaju da je, recimo, branje šumske borovnice u komercijalne svrhe definisano Zakonom o zaštiti prirode. Na koji način bi branje trebalo organizovati piše i u Pravilniku o bližem načinu i uslovima sakupljanja, korišćenja i prometa nezaštićenih divljih vrsta životinja, biljaka i gljiva koje se koriste u komercijalne svrhe. Toga se, bar za sada, na crnogorskim planinama, gotovo niko ne pridržava.

U Mojkovcu računaju da će otvaranjem fabrike za preradu šumskog voća sa sjevera unijeti malo reda i u način berbe. Prema zvaničnim podacima,  tokom prošle godine, na području te opštine, otkupljeno oko je 12 tona šumske borovnice, 120 tona maline, 1,5 tona šumske jagode i oko 70 tona pečuraka. U Opštini nemaju podatke o tome koliko je rasprostranjena nelagalna berba ugroženih vrsta, ali ni da li je bilo sankcionisanja nesavjesnih berača na području Mojkovca.

U više navrata ekolozi sa sjevara upozoravali su da su nestručnom berbom, pored staništa lincure, ugrožena i staništa srčanika i još nekoliko biljnih vrsta.

„Nijesam uvjeren ni da je prosječni stanovnik sjevera svjestan značja pojedinih biljnih vrsta. Edukacija je neophodna. Neophodne su i obuke za berbu mnogih biljnih vrsta. Treba, svakako i još mnogo više kontrole i zainteresovanosti sa državnih i lokalnih adresa“, kaže Dragojević. No i u Udruženju na čijem je on čelu, kao i u još nekoliko NVO sa sjevera, tvrde, da će i predstojeće ljeto obilježiti izostanak kontrole i brige nadležnih o biljnom bogatstvu sjevera.

                                                Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

INTERNET PREVARE U OBLANDAMA LAŽNOG MARKETINGA: Meta naivni i nezaštićeni

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zakon o zaštiti potrošača zabranjuje prevarne oglase koji prenaglašavaju efekte ponuđenih proizvoda, sadrže neistinite tvrdnje da će on biti dostupan samo u kratkom roku ili uspostavljanje i vođenje tzv. piramidalnih programa… Ipak, baš takve sadržaje svakodnevno susrijećemo na portalima i društvenim mrežama

 

Na portalima i društvenim mrežama zapljuskuju oglasi koji nude priliku da se bez mnogo truda i novca oslobodimo zdravstvenih i finansijskih problema. Ponuda je bogata: riješite se dioptrije bez operacije, zaboravite na dijabetes, obnovite oštećenu hrskavicu na zglobovima, izliječite neplodnost, prostatitis ili smršajte 50 i nešto kilograma za 28 dana.

Ponuđene metode su, kako piše, nove i revolucionarne, dok ljekari i farmaceuti pokušavaju da ih zataje ne bi li sačuvali dobru zaradu. Često se naglašava kako je za čudesno otkriće zaslužan neki crnogorski student/studentkinja. Doduše, kako svjedoče kolege iz okruženja, ako istim  oglasima pristupite sa internet adresa iz neke druge zemlje, bude da je pronalazač njihov a ne naš zemljak.

Timski rad? Ili najobičnija prevara? Biće drugo.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Europskom kongresu urologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je bio na bini. Bio je to Veselin Mitrović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje prostatitisa i spriječenje smrtonosnih posljedica. Razvoj lijeka koordinirao je profesor Aleksandar Mišić, urolog na medicinskom institutu”.

Tako počinje tekst koji u naslovu tvrdi da je pronađen lijek koji prostatitis uklanja poslije prve terapije. Slijedi razgovor sa dvojicom ,,pronalazača”, fotografije, opis teškoća (i prijetnji) kojima ih je navodno  izložila farmaceutska mafija. Čitav sajt djeluje prilično poznato. Počevši, nerijetko, od fotografije osobe koja vodi dnevnik na nekoj od ovdašnjih televizija. I, kako izgleda, baš čita vijest o našem genijalnom studentu (fotografija mu je u pozadini) i njegovom nevjerovatnom otkriću.

Tokom istraživanja naišli smo na makar tri slučaja da su novinari/novinarke iz Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine bili žrtve zloupotrebe takvih montaža. Neko je pozajmio njihovo ime/fotografiju da bi dao vjerodostojnost reklamama za svoje čudotvorne proizvode.

Sajt sa revolucionarnim lijekom nudi brojne sadržaje karakteristične za obične portale (politika, ekonomija, zdravlje, zabava…). Samo što oni, umjesto očekivanog sadržaja, vode do oglasa za kupovinu prostamida, kako se zove novootkriveni ,,lijek”.

Tu piše kako se za nekoliko minuta završava petnaestodnevna akcija tokom koje je ,,lijek” moguće kupiti u pola cijene, iako ni tada nije jeftin – 39 eura. Treba, ipak, požuriti pošto na lageru, pokazuje brojčanik, ima još samo nekoliko komada.     „Preporučujem da Prostamid što prije naručite. Program se neće ponoviti uskoro”, podstiče i profesor koordinator.

Za nepovjerljive, tu je istraživanje o učinkovitosti lijeka. ,,Prostamid distribuiramo u Crnoj Gori više od mjesec dana i proveli smo anketu među 10.000 naših klijenata”, kazuje jedan od ,,pronalazača” uz rezultate navodne ankete: Normalizacija mokrenja i prestanak neugodne boli – 99% ispitanika;  Lakoća i učinkovitost liječenja – 100% ispitanika; Poboljšanje potencije – 92% ispitanika; Nisu uočene nuspojave i ovisnost – 100% ispitanika.

Kako ne kupiti takav lijek? Ili neki sličan, a dostupan samo u virtuelnoj stvarnosti.

,,Ove godine se dogodilo nešto nevjerovatno na Evropskom kongresu dijabetologa. Sva publika je stajala 10 minuta i pljeskala momku koji je na bini. Bio je to Mićan Vujović – student iz Nikšića. On je predložio upotrebu jedinstvene formule koja dopušta potpuno izlječenje dijabetesa i spriječavanje smrtonosnih posljedica”, piše u tekstu na sajtu na kome se promoviše ,,unikatni lijek” koji reguliše dijebetes poslije prve terapije.  Djeluje poznato?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

VRIJEME PRIPREMA ZA SEZONU POŽARA: Problemi notirani, rješenja se odlažu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Klimatske promjene, sve veći broj požara, opasnost od drugih nepogoda, prinudiće nas da ovom pitanju poklanjamo više pažnje, odgovornosti i solidarnosti. Ili da plaćamo sve veću cijenu zbog posljedica

 

Pošto su nas novembarske poplave zatekle nespremne, pravo je vrijeme da se počnemo pripremati za predstojeću sezonu požara. Da izbjegnemo nova „iznenađenja“. Tokom jula i avgusta vatrena stihija progutala je hektare šuma po Crnoj Gori. Šteta se još procjenjuje.

Oko 65 odsto teritorije Crne Gore pokriveno je šumom – 2019. izgorjelo je 113 km2 teritorije od toga 95 km2 šuma, 2020. čak 258 km2 šume od 400 km2 izgorjele teritorije. Prošle godine izgorjelo je 143 km2, što odgovara površini od 24.000 fudbalskih terena. Koristeći evropski model ,,ukupne štete” Organizacija KOD je izračunala da je štete od požara 2021. iznosila 280 miliona eura.

Državna računica se znatno razlikuje, pa prema njoj šteta za prošlu godinu iznosi samo 6,4 miliona. Prema procjenama Uprave za šume, 2020. kada je bilo najviše požara – 220,  ukupna šteta usljed šumskih požara u Crnoj Gori iznosila je svega 12 miliona. U svom izvještaju o požarima Državna revizorska institucija je istakla da je, prema evropskom modelu procjene štete, ta šteta najmanje desetostruko veća. Na to su upozorili i iz skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje ocijenivši da je potrebno unaprijediti metodologiju za procjenu štete prouzrokovane požarima, shodno EU standardima.

Od nevjerodostojne procjene štete, gore su slike koje se svako ljeto ponavljaju – neadekvatno opremljenih vatrogasaca koji, često rizikujući živote, pokušavaju da spriječe da se požari prošire do kuća uz slabu pomoć iz vazduha. Svake godine ponavljaju se isti, alarmantni, podaci – Crna Gora ima pet letilica, pojedinih sezona sve ne mogu da lete jer nemaju licence, a sa licencama kubure i piloti jer nemaju dovoljan broj letova.

,,Jedan od dva helikoptera je ‘72. godište, a drugi je ‘98. Već 24 godine nije nabavljen nijedan helikopter”, izjavio je ministar bez portfelja Zoran Miljanić na kontrolnom saslušanju koje je na temu požara održano početkom juna u Skupštini. On je kazao da je Vlada odlučila da kupi neophodni višenamjenski helikopter koji, bez opreme, košta 10 miliona eura, ali da na kraju ništa nije bilo od toga. ,,Gori nam pod nogama, a mi nemamo rješenja”, zaključio je Miljanić.

Crna Gora je, prije tri decenije, dok je bila u zajednici sa Srbijom, prodala četiri kanadera Grčkoj za 8,4 miliona eura, sa 13 rezervnih motora za te avione i preko 3.500 komada razne opreme i rezervnih djelova za njih. Od te 1993. do danas kanaderi, iako neophodni, su samo san.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 2. decembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

OKO NAS

BIŠEVCI OPET HOĆE OTCJEPLJENJE OD ROŽAJA: Tvrde da opštinske vlasti namjerno urušavaju Biševo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kao i prije dvije godine, mještani rožajske mjesne zajednice Biševo opet intenziviraju aktivnosti sa ciljem da izdejstvuju da njihov kraj postane opština. Taj status su, podsjećaju, imali sve do 1956, a razloga za „otcjepljenje” od Rožaja je, tvrde, previše

 

U Mjesnoj zajednici (MZ) Biševo tvrde da su ponestali svi razlozi da budu dio rožajske opštine. U tom kraju Odluku o osnivanju Incijativog odbora za sprovođenje postupka i formiranje nove opštine donijeli su poodavno. Kako je Monitoru kazao predsjednik odbora Mersudin Redžović izrađena je i Studija opravdanosti formiranja nove opštine. Pozivaju se na član 16 Zakona o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore. Formiranje Opštine, objašnjava Redžović, bilo bi „konačno vraćanje onog što pripada i mještanima i dijaspori”. On podsjeća da je opština Biševo formirana 1918. godine i da je funkcionisala sve do 1955. godine kada je ukinuta”. Početkom te godine, spajanjem opština Biševo i Ibara osniva se opština Rožaje.  U selu s ponosom podsjećaju na istorijsku činjenicu da je Biševo, u vrijeme Osmanske vladavine, imalo svog Pašu-Biševca koji je bio i zet Sultana Abdulah Hamida II.

„Biševo sa bogatom istorijom, gdje žive ljudi različitih vjera i nacija, kroz istoriju imalo je puno poznatih ličnosti. Svi oni su dali doprinos i Biševu i Crnoj Gori. Kroz istoriju, ovo mjesto je imalo revolucionare, narodne heroje, nosioce Partizanske spomenice. Pokret otpora protiv fašizma upravo je krenuo iz Biševa 1941. godine. Prvi magistralni put, put koji je spajao Crnu Gori i Srbiju, prošao je kroz Biševo početkom 30-ih god prošlog vijeka. Biševo je 1918. godine imalo i svoju poštu i telefon, krajem 40-ih godina prošlog vijeka Dom kulture i svoje kino, zemljoradničke zadruge, hotel, fabrike tekstila, bolnicu, osnovnu školu…”, kaže saogovornik Monitora.

Biševo se nalazi na tromeđi Crne Gore, Srbije i Kosova. Prema posljednjim zvaničnim podacima, ima 450 domaćinstava i oko 1.800 stanovnika. To je najveća rožajska MZ, koja je okružena vrhovima Hajle, Vršine, Čukara i Gospođinim vrhom. Prvi trag o naselju Biševo sreće se u popisu stanovništva iz 1453. godine. U srednjem vijeku taj kraj je poznat kao „konačište” trgovaca, jer je bio na karavanskom putu od Dubrovnika do Carigrada. Danas ima 13 zaselaka.

Mještani tvrde da je njihova MZ prije 70 godina imala oko 9.000 stanovnika, ali i da je je tokom minule dvije decenije „opštinska vlast u Rožajama namjerno i ciljano radila na urušavanju Biševa i njegovog stanovništa”. Za to vrijeme, objašnjavaju, iz Biševa se iselilo blizu 2.000 mještana. Takav odnos, kaže Redžović, razlog je i zbog čega brojna dijaspora ne želi da ulaže u svoje rodni kraj. Kad se formira opština, tvrde u toj MZ, biće drugačije.

„Skoro 1.800 Biševaca živi na području Zapadne Evrope. Oni žele da svoj kapital i svoje projekte ulože u svoje mjesto. Kako je sada stanje, niko od njih ne želi da ulaže, zato smo svi mi iz Biševa jednoglasni i odlučni da vratimo status opštine”, poručuju iz Incijativnog odbora.

Ne kriju razočarenje vladajućom Bošnjačkom strankom (BS), koja će vladati Rožajama i naredne četiri godine. Kažu da lokalna vlast „do sada nije marila za svoje građane”. Biševci ukazuju na, kako tvrde, očigledan nepotizam, luksuzne stanove lokalnih funkcionera, enormno bogaćenje… Kažu da je BS „obezvrijedila sve koji nisu članovi te partije”. Oštre kritike iz na račun rožajske vlasti sitzale su iz Biševa i minulih godina. Misle i da je incijativu trebalo pokrenuti mnogo ranije, jer su mještani tih prostora „žrtve nakaradne politike koju vodi vlast u Rožajama posljednjih godina”.

„Ta vlast ne čini ništa da zaustavi iseljavanje građana niti otvaraju radna mjesta. Da je sve manje stanovništva govore podaci iz OŠ „Milutin Ivanović“ u Biševu, koja je svojevremeno, brojala na stotine đaka. Sada se mogu izbrojati na prste jedne ruke. Ukoliko se pod hitno ne riješi status Biševa, na tim prostorima će ostati samo starci”, upozorava Redžović.

On podsjeća na podatak da je 125 porodica iz Biševa već kupilo grobna mjesta širom Njemačke i drugih zemalja. To, kako tvrdi, daje do znanja da se oni više nikad neće vratiti na svoja nekadašnja ognjišta. Biševci su uvjereni da će sa dobijanjem statusa opštine svom kraju vratiti nekadašnji sjaj.

Sagovornik Monitora tvrdi da su inicijativu podržali mještani zaselaka Bijele Crkve, Radetine, Razdolja, Paučine, Vuče, Bukovice, Malindubrave, Crnče, Baća, Jablanice, Čokrlija, Donjeg Biševa, Sinanovića Luka… Ideji da se Biševu vrati status opštine pridružilo se oko 470 Biševaca koji žive u Njemačkoj, Švajcarskoj, Švedskoj i drugim zapadnim zemljama. Povodom inicijative u Njemačkoj je već osnovan Fond za razvoj Biševa.

Iz Opštine Rožaje su, komentarišući incijativu iz te MZ, podsjetili da su „Zakonom o teritorijalnoj organizaciji Crne Gore, definisani uslovi kao i sam postupak za teritorijalnu promjenu odnosno osnivanje, ukidanje i promjena teritorija opštine”. Objašnjavaju i da „mišljenje na inicijativu daje nadležno ministarstvo, uz procjenu organizacionih, kadrovskih i tehničkih mogućnosti”. Tvrde i da za incijativu Biševaca nema objektivnih razloga, a optužbe iz te MZ nazivaju zlonamjernim.

Prema Zakonu o teritorijalnoj organizaciji, nova opština se može osnovati na teritoriji „koja predstavlja prirodnu i geografsku cjelinu, kao i ekonomski povezan prostor sa sjedištem opštine kao gravitacionim centrom”.

Članom 16 tog zakona, kao jedan od načina za osnivanje opštine predviđeno je i izdvajanje dijela jedne opštine u novu opštinu.

„Teritorijalna promjena vrši se radi podsticanja ekonomskog razvoja određenog područja, pružanja višeg nivoa usluga, kao i efikasnijeg vršenja poslova u cilju zadovoljenja potreba lokalnog stanovništva i privrednih subjekata na području opštine. Teritorijalne promjene ne smiju ugroziti ekonomski razvoj nekog područja niti kapacitet opština da uspješno vrše svoje funkcije”, piše, između ostalog u Zakonu.

Prema istom aktu, inicijativu za teritorijalnu promjenu može podnijeti najmanje 30 odsto građana koji imaju biračko pravo sa područja za koje se zahtijeva teritorijalna promjena,  skupština opštine ili predsjednik Opštine. Inicijativu sa studijom podnosilac dostavlja Ministarstvu radi davanja mišljenja, koje se odnosi na ispunjavanje formalno-pravnih pretpostavki. Kad ocijeni da je to potrebno, Ministarstvo može od drugih organa državne uprave tražiti stav u vezi podnijete Inicijative i studije, koji će uzeti u obzir prilikom davanja mišljenja.

Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo