Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još nije vrijeme

Objavljeno prije

na

U zemlji koju je vlast nazvala ekološkom prije gotovo 21 godinu, oni koji ugrožavaju životnu sredinu i dalje prolaze nekažnjeno. Razlog je više nego poražavajući. Sudovi, prosto, još nisu počeli da kažnjavaju ono što se u zakonu naziva – djelo protiv životne sredine. Kritike na račun pravosuđa ne stižu više samo iz nevladinog sektora, već i iz državnih institucija koje se bave zaštitom životne sredine. Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović ukazuje na neefikasnost pravosudnih organa, po pitanju krivičnih prijava koja se tiču djela protiv životne sredine. ,,Svi smo svjedoci da je jako loš rezultat u donošenju pravosudnih odluka kada su u pitanju krivična dijela iz oblasti životne sredine. Javnost se uvjerila da postoje određeni problemi koji nas navode na činjenicu da će državu i sistem u tom segmentu čekati ključni izazovi i vjerovatno ključni problemi”, upozorila je Pejović. Ona, kaže, očekuje da će konačno u sudskoj vlasti zaživjeti princip poštovanja zakona o životnoj sredini, u kojem se navodi da sudski postupci koji se pokreću kao rezultat narušavanja prirode budu hitniji, a ne da čekamo deset ili 15 godina na rješavanje u prvostepenom sudskom postpuku.

U Crnoj Gori donešena je samo jedna pravosnažnu sudska presuda iz oblasti životne sredine. Riječ je o krvičnom djelu nedozvoljene trgovine zaštićenom vrstom životinja – dva sibirska tigra. Na pravosnažnost te presude čekali smo 12 godina. Gomila ostalih prijava, kao što su one za KAP i Željezaru, je ili odbačena ili se još čekaju sudovi – kao što je slučaj nelegalne sječe šume u Dragišnici.

Pejović tvrdi da je slučaju Dragišnica problem narastao do te mjere da u jednom trenutku više nije bilo najveći problem postojeća sječa stabala niti ekonomska i prirodna šteta koja je nanijeta tom prirodnom lokalitetu, već kako zaštititi predstavnika NVO koji je prijavio nadležnim organima slučaj devastacije i kršenja propisa.

Na, žalost, većinu prijava zbog ugrožavanja životne sredine tužilaštvo odbacuje zbog, navodnog, nedostatka dokaza. Posljednji primjer koji dobro ilustruje čitavu situaciju se desio u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koje je odbacilo krivičnu prijavu Nevladine organizacije Green home protiv Društva za eksploataciju i preradu kamena Šišović iz Danilovgrada zbog nedostaka dokaza.

Ta NVO je nakon akcije čišćenja rijeke Zete koju su organizovali proteklog ljeta podnijela prijave protiv pet preduzeća zbog neposjedovanja tehnoloških rješenja za tretman otpadnih voda i odlaganje otpada u rijeku Zetu. Sada u Green Home-u smatraju da je vrlo vjerovatno da će i prijave protiv ostalih biti takođe odbačene, iako, kako tvrde, postoje konkretni dokazi o njihovom radu mimo zakona.

Ovim je, tvrde u toj NVO, potvrđena činjenica da u Crnoj Gori ne postoji aktivna i odgovarajuća kaznena politika za nezakoniti odnos prema životnoj sredini. ,,Većina krivičnih i prekršajnih prijava protiv onih koji ugrožavaju životnu sredinu odbacuje se zbog nepoznavanja oblasti ekologije i zaštite životne sredine od strane sudija i tužilaca, kao i nepreciznosti zakona”, upozorila je Nataša Kovačević iz Green Home-a. Iako su tokom akcija čišćenja Zete slikali čvrsti i tečni otpad koji je bačen i ispušten direktno u rijeku, bez ikakvih prethodnih tretmana, zagađivače pronašli na licu mjesta, dokumentima i fotografijama potkrijepili svjedočenja… krivična prijava je odbačena. I Kovačević tvrdi da u tužilaštvu i sudstvu ne razumiju temu i ne trude se oko prijava koje se tiču životne sredine. I tražili su da im tužilaštvo pojasni koji je to dokaz dovoljno dobar za utvrđivanje krivičnog djela.

„U slučaju zagađivača na Zeti Doo Šišković, priložili smo kao dokaz fotografije zagađenja koje možete bilo koji dan slikati na licu mjesta na Zeti, svjedoke koji su kao savjesni građani lično bili prisutni, ali nijesu ni pozvani da svjedoče. Dok se analize tekućih voda uzimaju kao relevantne, sediment od kamene prašine na dnu rijeke Zete je vidljiv čak i na satelitskom snimku”, priča Kovačević.,,Od Agencije za zaštitu životne sredine smo dobili potvrdu da su izlazili na teren i da su sva mjeranja bila iznad maksimalno dozvoljenih granica”, objasnila je Kovačević.

Prema njenim riječima o učinkovitosti sudova u postupcima koji se tiču životne sredine govore podaci iz Izvještaja o radu državnog tužilaštva za 2010. godinu. U njemu se navodi da je podnijeta jedna krivična prijava za krivična djela ,,zagađivanje životne sredine” i ,,oštećenje životne sredine”, dvije za ,,uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra”, dok uopšte nije bilo prijava za ,,nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine” ili ,,protivpravne izgradnje i stavljanja u pogon objekata koji zagađuju životnu sredinu”. Kada Agencija za zaštitu životne sredine i NVO sektor ne mogu da istjeraju pravdu na sudu – kako će tek građani. Pošto je Crna Gora potpisnica Arhus konvencije kojom se građanima garantuje dostupnost informacijama o stanju životne sredine kao i pristup pravosuđu otvorena su dva Arhus centra. No, za sada im se uglavnom obraćaju novinari i NVO sektor.

Nikola Golubović iz Arhus centra Podgorica objašnjava da je u 2011.godini podnijeto 66 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, što je skoro dva puta više u odnosu na prethodnu godinu. Najčešće traženi podaci odnose se na tematsko područje procjene uticaja i strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Ovaj podatak ukazuje da raste svijest građana o pitanjima zaštite životne sredine. No, koliko će taj entuzijazam trajati kada nema tužilaštva i suda koji priznaju zakone kojima se tretiraju pitanja zaštite životne sredine. ,,Efektuiranje krivičnih prijava u oblasti životne sredine predstavlja sistemski problem”, tvrdi Pejović. Po njenom mišljenju – razlozi su:nedovoljno poznavanje propisa, neshvatanje obima problema i posljedica koje nastaju usljed kršenja zakona u ovoj oblasti, a naročito činjenica da još nije zaživio princip hitnosti sudskih postupaka za nezakonita ponašanja u ovoj oblasti.

Važno je da je ekološka u Ustavu. Ostalo je – izgleda – manje bitno.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo