Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Još nije vrijeme

Objavljeno prije

na

U zemlji koju je vlast nazvala ekološkom prije gotovo 21 godinu, oni koji ugrožavaju životnu sredinu i dalje prolaze nekažnjeno. Razlog je više nego poražavajući. Sudovi, prosto, još nisu počeli da kažnjavaju ono što se u zakonu naziva – djelo protiv životne sredine. Kritike na račun pravosuđa ne stižu više samo iz nevladinog sektora, već i iz državnih institucija koje se bave zaštitom životne sredine. Direktorica Agencije za zaštitu životne sredine Daliborka Pejović ukazuje na neefikasnost pravosudnih organa, po pitanju krivičnih prijava koja se tiču djela protiv životne sredine. ,,Svi smo svjedoci da je jako loš rezultat u donošenju pravosudnih odluka kada su u pitanju krivična dijela iz oblasti životne sredine. Javnost se uvjerila da postoje određeni problemi koji nas navode na činjenicu da će državu i sistem u tom segmentu čekati ključni izazovi i vjerovatno ključni problemi”, upozorila je Pejović. Ona, kaže, očekuje da će konačno u sudskoj vlasti zaživjeti princip poštovanja zakona o životnoj sredini, u kojem se navodi da sudski postupci koji se pokreću kao rezultat narušavanja prirode budu hitniji, a ne da čekamo deset ili 15 godina na rješavanje u prvostepenom sudskom postpuku.

U Crnoj Gori donešena je samo jedna pravosnažnu sudska presuda iz oblasti životne sredine. Riječ je o krvičnom djelu nedozvoljene trgovine zaštićenom vrstom životinja – dva sibirska tigra. Na pravosnažnost te presude čekali smo 12 godina. Gomila ostalih prijava, kao što su one za KAP i Željezaru, je ili odbačena ili se još čekaju sudovi – kao što je slučaj nelegalne sječe šume u Dragišnici.

Pejović tvrdi da je slučaju Dragišnica problem narastao do te mjere da u jednom trenutku više nije bilo najveći problem postojeća sječa stabala niti ekonomska i prirodna šteta koja je nanijeta tom prirodnom lokalitetu, već kako zaštititi predstavnika NVO koji je prijavio nadležnim organima slučaj devastacije i kršenja propisa.

Na, žalost, većinu prijava zbog ugrožavanja životne sredine tužilaštvo odbacuje zbog, navodnog, nedostatka dokaza. Posljednji primjer koji dobro ilustruje čitavu situaciju se desio u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici koje je odbacilo krivičnu prijavu Nevladine organizacije Green home protiv Društva za eksploataciju i preradu kamena Šišović iz Danilovgrada zbog nedostaka dokaza.

Ta NVO je nakon akcije čišćenja rijeke Zete koju su organizovali proteklog ljeta podnijela prijave protiv pet preduzeća zbog neposjedovanja tehnoloških rješenja za tretman otpadnih voda i odlaganje otpada u rijeku Zetu. Sada u Green Home-u smatraju da je vrlo vjerovatno da će i prijave protiv ostalih biti takođe odbačene, iako, kako tvrde, postoje konkretni dokazi o njihovom radu mimo zakona.

Ovim je, tvrde u toj NVO, potvrđena činjenica da u Crnoj Gori ne postoji aktivna i odgovarajuća kaznena politika za nezakoniti odnos prema životnoj sredini. ,,Većina krivičnih i prekršajnih prijava protiv onih koji ugrožavaju životnu sredinu odbacuje se zbog nepoznavanja oblasti ekologije i zaštite životne sredine od strane sudija i tužilaca, kao i nepreciznosti zakona”, upozorila je Nataša Kovačević iz Green Home-a. Iako su tokom akcija čišćenja Zete slikali čvrsti i tečni otpad koji je bačen i ispušten direktno u rijeku, bez ikakvih prethodnih tretmana, zagađivače pronašli na licu mjesta, dokumentima i fotografijama potkrijepili svjedočenja… krivična prijava je odbačena. I Kovačević tvrdi da u tužilaštvu i sudstvu ne razumiju temu i ne trude se oko prijava koje se tiču životne sredine. I tražili su da im tužilaštvo pojasni koji je to dokaz dovoljno dobar za utvrđivanje krivičnog djela.

„U slučaju zagađivača na Zeti Doo Šišković, priložili smo kao dokaz fotografije zagađenja koje možete bilo koji dan slikati na licu mjesta na Zeti, svjedoke koji su kao savjesni građani lično bili prisutni, ali nijesu ni pozvani da svjedoče. Dok se analize tekućih voda uzimaju kao relevantne, sediment od kamene prašine na dnu rijeke Zete je vidljiv čak i na satelitskom snimku”, priča Kovačević.,,Od Agencije za zaštitu životne sredine smo dobili potvrdu da su izlazili na teren i da su sva mjeranja bila iznad maksimalno dozvoljenih granica”, objasnila je Kovačević.

Prema njenim riječima o učinkovitosti sudova u postupcima koji se tiču životne sredine govore podaci iz Izvještaja o radu državnog tužilaštva za 2010. godinu. U njemu se navodi da je podnijeta jedna krivična prijava za krivična djela ,,zagađivanje životne sredine” i ,,oštećenje životne sredine”, dvije za ,,uništenje i oštećenje zaštićenog prirodnog dobra”, dok uopšte nije bilo prijava za ,,nepreduzimanje mjera zaštite životne sredine” ili ,,protivpravne izgradnje i stavljanja u pogon objekata koji zagađuju životnu sredinu”. Kada Agencija za zaštitu životne sredine i NVO sektor ne mogu da istjeraju pravdu na sudu – kako će tek građani. Pošto je Crna Gora potpisnica Arhus konvencije kojom se građanima garantuje dostupnost informacijama o stanju životne sredine kao i pristup pravosuđu otvorena su dva Arhus centra. No, za sada im se uglavnom obraćaju novinari i NVO sektor.

Nikola Golubović iz Arhus centra Podgorica objašnjava da je u 2011.godini podnijeto 66 zahtjeva za slobodan pristup informacijama, što je skoro dva puta više u odnosu na prethodnu godinu. Najčešće traženi podaci odnose se na tematsko područje procjene uticaja i strateške procjene uticaja na životnu sredinu. Ovaj podatak ukazuje da raste svijest građana o pitanjima zaštite životne sredine. No, koliko će taj entuzijazam trajati kada nema tužilaštva i suda koji priznaju zakone kojima se tretiraju pitanja zaštite životne sredine. ,,Efektuiranje krivičnih prijava u oblasti životne sredine predstavlja sistemski problem”, tvrdi Pejović. Po njenom mišljenju – razlozi su:nedovoljno poznavanje propisa, neshvatanje obima problema i posljedica koje nastaju usljed kršenja zakona u ovoj oblasti, a naročito činjenica da još nije zaživio princip hitnosti sudskih postupaka za nezakonita ponašanja u ovoj oblasti.

Važno je da je ekološka u Ustavu. Ostalo je – izgleda – manje bitno.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

JAVNE NABAVKE NA SJEVERU: Milioni na poznatim adresama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Od seoskih puteva i gradskih ulica do škola, bolnica i skijališta, imena četiri građevinske firme ponavljaju se u javnim nabavkama širom sjevera Crne Gore. Rožajski Tofi, bjelopoljski Konstruktor Group, beranski Gold Grading i pljevaljska Tehno-gradnja dobijaju milionske ugovore od opština i državnih organa

 

 

Četiri  preduzeća pojavljuju se u desetinama postupaka javnih nabavki sjevernih opština. To su: rožajski Tofi, bjelopoljski Konstruktor Group, beranski Gold Grading i pljevaljska Tehno-gradnja. Poslove koje dobijaju raznoliki su – od asfaltiranja seoskih puteva do višemilionskih projekata za turističke centre.

U javnim nabavkama od 2021. do 2026. godine, prema podacima TenderMonitora, Tofi se pojavljuje u 133 postupka, Konstruktor u 53, Gold Grading u 43, a Tehno-gradnja u 21. Njihovi poslovi obuhvataju više sjevernih opština, a nastupaju samostalno, sa partnerima ili kao podizvođači. Zbir dostupnih iznosa, prema evidentiranim udjelima firmi, iznosi oko 18,72 miliona eura za Tofi, 6,71 milion za Konstruktor, 2,33 miliona za Gold Grading i 4,34 miliona za Tehno-gradnju. Državni poslovi dodatno povećavaju njihov angažman.

Tofi dobija poslove u Rožajama, Plavu, Petnjici, Gusinju, Beranama, Andrijevici i na Žabljaku. U Rožajama ima 70 evidentiranih dodjela vrijednih oko 9,22 miliona eura, u Plavu 27 i približno 5,66 miliona, u Petnjici 15 i oko 2,11 miliona, a u Gusinju 13 i približno 1,38 miliona eura.

Razlika u odnosu na konkurente posebno je vidljiva u Rožajama. Naredni dobavljač na prikazanoj listi TenderMonitora je Kvatro-RH, koji ima devet dodijeljenih poslova vrijednih oko 278.000 eura. U Plavu Kiko Construction ima 14, Konstruktor sedam, a Gold Grading pet, naspram Tofijevih 27.

Firma posluje od 2002. godine. Prema CompanyWallu, tokom 2025. imala je prosječno 42 zaposlena, dok ih je dvije godine ranije bilo 28. Prihod je u tom periodu porastao sa oko 9,34 na 10,83 miliona eura. Među državnim poslovima koje TenderMonitor evidentira uz Tofi nalaze se nova ulica u Plavu, vrijedna oko 2,22 miliona eura, glavna gradska ulica u toj opštini, oko 1,32 miliona, i druga faza uređenja korita Ibra u Rožajama, oko milion eura.

Za put Rožaje – Most Zeleni dostupan je ugovor Uprave za saobraćaj sa Tofijem od 3. decembra 2024. godine. Vrijednost u evidenciji nabavki iznosi približno 826.000 eura.

Prema TenderMonitoru, Tofi je evidentiran i kao podizvođač na adaptaciji puta preko Trešnjevika i rekonstrukciji vrtića u Gusinju. Dio proizvodnih kapaciteta potvrđuje proizvođač MEKA, koji navodi da je firmi isporučio betonjerku K120 i da je ranije kupila postrojenje za drobljenje i separaciju kamena kapaciteta 250–300 tona na sat. Potpun broj građevinskih mašina nije utvrđen.

Ministarstvo javnih radova prvobitno je izabralo konzorcijum Indel inženjering–Tofi za projektovanje, izgradnju i opremanje bazne stanice ski-centra Hajla–Štedim. Ponuda je, prema medijskim izvještajima, iznosila oko 10,4 miliona eura. Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki 26. oktobra 2026. poništila je odluku nakon žalbe Bemaxa i predmet vratila na ponovno odlučivanje.

Prema obrazloženju Komisije, koje prenose mediji, ostalo je nejasno kako su partneri podijelili poslove, procentualno učešće u cijeni i odgovornost za rukovođenje građenjem. Konzorcijum je prigovore smatrao neosnovanim.

Konstruktor Group u evidenciji ima opštinske poslove u Bijelom Polju, Mojkovcu, Plavu, Kolašinu i Pljevljima. U Bijelom Polju evidentirano je 27 postupaka, sa poznatim iznosima i udjelima od oko 3,46 miliona eura, a u Mojkovcu 11 i približno 1,76 miliona. Za devet od ukupno 53 unosa u bazi nedostaje vrijednost.

Firma Enida Balića povećavala je broj zaposlenih uporedo sa prihodima. U 2023. imala je prosječno 17 radnika, godinu kasnije 26, a u 2025. njih 40. Prema CompanyWallu, prihod je za te tri godine porastao sa približno 2,65 na 11,31 milion eura.

Za put Vragodo – Vrioci – Žarski katun Konstruktor je prijavio 46 stalno zaposlenih, uz uvjerenje Poreske uprave iz januara 2026. Dokumentacija sadrži i spisak od 18 vozila i mašina, među kojima su kamioni, mikseri, bager, valjci i finišer. Dio opreme obezbijeđen je zakupom ili lizingom. Spisak se odnosi na taj posao, a ne na ukupnu mehanizaciju firme.

Ugovor za taj put Konstruktor je dobio sa Brivom. Ukupna vrijednost je oko 4,64 miliona eura bez PDV-a, a Konstruktorov evidentirani dio približno 3,94 miliona. Evidencija navodi i zaključen ugovor za put Jasikovac – Cmiljača od 9,18 miliona eura bez PDV-a. Izbor Konstruktora za ulicu Donji Pažanj u Kolašinu, ponudom od oko 1,37 miliona eura bez PDV-a, potvrđuju i Vijesti, koje su izvijestile o početku pripremnih radova.

TenderMonitor uz Konstruktor evidentira i projekte na Hajli–Štedimu i putu Gubavač – Bistrica sa mostom. Kao podizvođač naveden je na dva posla u Gusinju – saobraćajnici između Čekića džamije i mosta na Vruji i putu Gusinje – Vusanje.

Prvobitni izbor Konstruktora i Briva za drugi posao na kolašinskim putevima poništen je nakon djelimičnog usvajanja žalbe Bemaxa. Opština je potom ponovo izabrala isti konzorcijum. U mojkovačkom postupku žalba na provjeru Konstruktorovih poreskih obaveza odbijena je kao neosnovana.

Gold Grading se pojavljuje u opštinskim nabavkama Berana, Andrijevice i Plava. U Beranama su evidentirana 32 postupka sa poznatim iznosima od oko 1,29 miliona eura, u Andrijevici šest sa udjelima vrijednim približno 640.000, a u Plavu pet i oko 408.000 eura.

Firma Lazara Đurišića imala je prosječno deset zaposlenih u 2023, 15 u 2024. i 18 u 2025. godini. Prema CompanyWallu, prihod je porastao sa oko 824.000 na 1,63 miliona eura.

Prema TenderMonitoru, među državnim ugovorima dodijeljenim ovoj firmi nalaze se put Andrijevica – Jošanica, oko 493.000 eura, saobraćajnica prema sportskoj zoni Berana, oko 471.000, vodovod Buče, približno 458.000, škola u Donjim Lugama, oko 294.000, i put Murino – Mašnica – Karadžin brijeg – Zoriće, oko 339.000 eura.

Izvještaj beranske Agencije za izgradnju za 2020. pokazuje da je Gold Grading tada obezbjeđivao asfaltnu masu, dok je Agencija transport i ugradnju obavljala svojim radnicima i mehanizacijom.

Tehno-gradnja se u pregledanim pljevaljskim javnim nabavkama pojavljuje u 21 postupku, ukupne evidentirane vrijednosti oko 4,34 miliona eura. Državni poslovi ove firme obuhvataju i područja opština Berane, Plav, Gusinje, Rožaje, Mojkovac i Bijelo Polje.

Firma Mirka Bjekovića imala je prosječno 56 zaposlenih u 2023, zatim 44 u 2024. i 55 u 2025. godini. Prema CompanyWallu, prihod joj je prošle godine iznosio približno 3,35 miliona eura.

TenderMonitor uz firmu evidentira ugovore za objekat u pljevaljskoj kasarni, oko 939.000 eura, bolničku zgradu u Beranama, približno 712.000, tržnicu u Plavu, oko 497.000, i policijski objekat u Gusinju, približno 297.000 eura. Kao podizvođač firma je, prema TenderMonitoru, evidentirana na završnim radovima škole „Dušan Korać“ i Muzičke škole u Bijelom Polju.

Iz lokalnih uprava na sjeveru ukazuju na to da ih pravila javnih nabavki ponekad obavezuju da prihvate najbolje rangiranu ponudu, iako imaju rezerve prema tome kako će posao biti izveden. Ponuda koja je najpovoljnija po unaprijed propisanim kriterijumima ne mora se na kraju pokazati i kao najisplativija za opštinu. Kašnjenja, dodatni radovi i produžavanje rokova mogu promijeniti prvobitnu računicu, dok građani duže čekaju na put, vodovod ili obnovljeni objekat.

                                                                                                            Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEPRISTOJNA PONUDA OPŠTINE BUDVANSKOJ RIVIJERI: Parking mjesta za parcelu vrijednu milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Odbor direktora HGBR još nije razmatrao ponudu Opštine. Međutim, prema nezvaničnim saznanjima, u upravi Budvanske rivijere ponudu ocjenjuju neumjesnom i vrstom pritiska da ustupe vrijednu lokaciju u ime javnog interesa, rješavanja dugogodišnjih problema sa nedostajućim parking prostorom u Budvi

 

 

Opština Budva uputila je nedavno Hotelskoj grupi Budvanska rivijera ponudu za zajedničku izgradnju montažne garaže na parceli između hotela Avala i Mogren, nadomak Staroga grada, koja je u vlasništvu ove hotelske kuće. Riječ je o projektu vrijednom 2,5 miliona eura, izgradnji nadzemne garaže na tri nivoa sa oko 300 parking mjesta. Montažni objekat bi prema planu imao oko 5.500 kvadrata.

Predsjednik Nikola Jovanović, potpisnik ponude o saradnji, Budvanskoj rivijeri je ponudio partnerstvo u kojem bi Opština u potpunosti snosila troškove izgradnje garaže, dok bi na ime svog udjela, Budvanska dobila najmanje 30 odsto parking mjesta u njoj. Opština Budva iskazala je spremnost da razgovara i o dodjeli većeg udjela, čime bi se, po njegovom mišljenju, dodatno unaprijedila ekonomska isplativost projekta za hotelsku grupu.

Ova neobična ponuda u kojoj predsjednik Jovanović nudi državnoj hotelskoj kompaniji oko 90 parking mjesta u zamjenu za ekskluzivnu neizgrađenu i urbanizovanu parcelu u strogom centru Budve, površine 1.487 kvadrata, iznenadila je upravu HGBR.

Odbor direktora HGBR još nije razmatrao ponudu Opštine. Međutim, prema nezvaničnim saznanjima, u upravi Budvanske rivijere ponudu ocjenjuju neumjesnom i vrstom pritiska da ustupe vrijednu lokaciju u ime javnog interesa, rješavanja dugogodišnjih problema sa nedostajućim parking prostorom u turističkoj metropoli.

Smatraju da nije primjereno da predstavnici lokalne uprave na taj način razgovaraju sa državnom kompanijom i da se pogađaju sa njenom imovinom. Državna imovina ne može biti predmet proizvoljnog dogovaranja, bez prethodno utvrđene vrijednosti zemljišta. Prihvatanje poslovne incijative kakvu nudi predsjednik Opštine predstavljao bi nesavjesno poslovanje odgovornih u Budvanskoj rivijeri.

Na parceli br. 3093/3 koja je zapala za oko predsjedniku Jovanoviću za razvoj jednog od svojih projekata sa montažnim garažama na rijetkim slobodnim lokacijama na teritoriji Opštine, planskim dokumentom DUP Budva centar, planirana je izgradnja hotela ili drugih turističkih sadržaja, dok su garaže planirane u podzemnim nivoima.

Ponuda predsjednika Opštine dolazi sa zakašnjenjem od šest mjeseci. Opština je kroz proceduru javnih nabavki u maju ove godine raspisala tender za izvođenje radova na izgradnji dvije garaže u centru Budve, jednu na Trgu Republike a drugu na lokaciji Budvanske rivijere. Posao je dobio konzorcijum dvije firme, Gemmax gradnja iz Novog Sada i Viamont iz Kolašina, sa kojima je početkom avgusta ove godine Opština zaključila ugovor o izgradnji garaža u vrijednosti od 5,5 miliona eura.

Tokom postupka javnih nabavki i zaključivanja ugovora o izgradnji Opština nije obezbijedila saglasnost Budvanske rivijere niti je na bilo koji način obavijestila vlasnika zemljišta o svojim namjerama.

Zanimljivo je da su u Budvanskoj rivijeri saznali da je planirana garaža na njihovom placu tek kada je ugovor o izgradnji sa Gemmaxom postavljen na zvanični sajt Opštine. Znači, Opština je izdvojila ne baš mala sredstva iz budžeta, zaključila ugovor o izgradnji, zaključila dodatni ugovor o vršenju stručnog nadzora nad izgradnjom garaža u iznosu od 138.787 eura, a da o svemu nije obavijestila vlasnika parcele na kojoj planira da gradi.

Ponuda Opštine upućena Budvanskoj rivijeri da joj se pridruži u gradnji montažne garaže izgleda otprilike ovako. Mi smo sve uradili, formirali cijenu, raspisali tender, izabrali izvođača, potpisali ugovor o gradnji na vašem placu, samo nam treba vaša saglasnost.

„Za realizaciju ovog projekta već su preduzeti konkretni koraci. Sredstva za izgradnju garaže, čija je vrijednost procijenjena na 2,5 miliona eura, obezbijeđena su ovogodišnjim budžetom Opštine, a ugovor sa izvođačem radova već je zaključen. Time su stvoreni finansijski i operativni preduslovi za početak realizacije investicije. Nakon okončanja tenderske procedure, 18. septembra 2026. godine, HG Budvanska rivijera upućen je zvaničan zahtjev, uz prateću dokumentaciju, idejno rješenje i projektno-tehničku dokumentaciju, kao i predlog ugovora o zajedničkoj gradnji. Čeka se saglasnost Budvanske rivijere, kako bi se nastavilo sa realizacijom projekta. Važno je naglasiti da kompletno finansiranje investicije obezbjeđuje Opština, te da Budvanska rivijera ne bi imala novčanih troškova za izgradnju garaže. Zauzvrat, kompanija bi dobila dio izgrađenih parking kapaciteta i mogućnost ostvarivanja novih, dugoročnih prihoda”, naglasio je Jovanović u izjavi za Vijesti.

Takav redosljed poteza otvara ozbiljna pitanja o načinu planiranja milionske investicije od javnog značaja. Kako se posao može predstaviti kao zajednički kada prethodnog dogovora, prema navodima hotelske grupe, nije bilo.

Osnovno je pitanje zašto je Opština prvo ugovorila posao pa tek onda pokušava da sa vlasnikom parcele dogovori uslove njegove realizacije pogodbom ko će šta i koliko dobiti.

Ministarstvo prostornog planiranja izdalo je 14. oktobra 2025. godine, na zahtjev HG Budvanska rivijera, UT uslove za gradnju turističkih objekata na UP 1.7 , Blok 1, u centru Budve, u neposrednom okruženju hotela Avala i Mogren. Urbanistička parcela za koju su izdati uslovi za gradnju novog hotela i rekonstrukciju i dogradnju hotela Mogren, sastoji se od više katastarskih parcela, među kojima je i parcela na kojoj Opština vidi svoju montažnu garažu.

DUP Budva-centar ovaj prostor tretira kao zonu razvoja visokog turizma sa oznakom T2. Na predmetnoj parceli predviđen je hotel sa šest etaža i podzemnom garažom od čak osam nivoa.

Ova informacija navedena je u tenderskoj dokumentaciji za garažu, ali je Opština nije vidjela kao prepreku računajući da će pritiscima i kuknjavom o nedostatku parkinga izdejstvovati da se umjesto hotela na ekskluzivnoj lokaciji u gradskom jezgru Budve, grade monstruozne skalamerije za automobile.

U ovom slučaju važan je odnos Opštine prema imovini Hotelske grupe Budvanska rivijera i planiranje investicije na zemljištu čiji vlasnik već ima svoje razvojne namjere. Kao i opravdanost ponude da se „zajednički“ projekat realizuje prije detaljne analize kakvu bi korist BR imala od projekta i pod kojim bi uslovima ustupila zemljište za garaže.

Nije urađena tržišna procjena vrijednosti zemljišta koje bi kompanija unijela u zajednički projekat i koliko vrijedi udio parking mjesta koja se nude. Nesrazmjera između te dvije stavke je očigledna. Nije urađena ni procjena mogućih negativnih uticaja garaže na planirane investicije hotelske kompanije, niti je bilo  preispitivanja javnog interesa u ovom slučaju. Da li su montažne garaže veći javni interes od luksuznih hotela i turizma?

Predsjedniku Opštine se očigledno žuri, ranije obećani i ugovoreni poslovi ne mogu da čekaju.

„Očekuje se da HG Budvanska rivijera bez nepotrebnog odlaganja razmotri dostavljenu dokumentaciju i predlog ugovora, te da se kroz partnerski odnos omogući realizacija investicije koja može donijeti konkretne koristi i gradu i kompaniji. U situaciji kada su sredstva već planirana, tenderska procedura okončana, a ugovor sa izvođačem zaključen, u interesu svih je da se stvore uslovi za realizaciju projekta”, poručuje predsjednik Jovanović. Zvuči, neopozivo.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ŠKOLE NA SJEVERU: Za deceniju 4000 manje osnovaca

Objavljeno prije

na

Objavio:

U osnovnim školama 2016/2017. školske godine upisano je 68.276 učenika, a  ove  školske godine je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru – 4.114 manje nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343

 

 

Školska statistika koju vodi Ministarstvo prosvjete, nauke i inovcacija pruža uvid u trednove u obrazovanju u posljednjoj deceniji. Od 2016. do danas otvoreno je malo novih obrazovnih ustanova, trend smanjenja učenika na sjeveru se nastavio, a skoro trećina predškolske djece, osnovaca i srednjoškolaca je u Podgorici.

U osnovnim školama 2016/2017. upisano je 68.276 učenika, školske 2025/2026. je 69.295 osnovaca u Crnoj Gori. Na sjeveru je ove školske godine upisano 4.114 manje osnovaca nego prije deceniju. Za razliku od sjevernog regiona, južni bilježi porast od 2.956 učenika osnovnih škola u odnosu na 2016, a centralni 1.343.

U centralnom regionu 2016. upisano je 33.350, a 2025. 34.693 učenika,  na jugu je odnos 16.224 prema19.180 ove školske godine, dok je na sjeveru, koji je 2016. imao više osnovaca nego južni region – 18.506, ove školske godine upisano 14.392 učenika.

Skoro nepromijenjeno je u Podgorici, u kojoj osnovnu školu pohađa skoro trećina učenika, 2016. – 21.386, 2015. – 21.717.

Koliko se ulagalo u obrazovanje govori i podatak da je, prema statistici Ministarstva prosvjete, broj osnovnih škola za deceniju sa 166 porastao na 169. Od toga samo je jedna novootvorena državna osnovna škola, a statistiku su popravile privatne škole.

Na sjeveru su u posljednjih deset godina zatvorene dvije osnovne škole,  2016. je bilo 75,  a sada 73. Na jugu se stanje nije mjenjalo, tamo radi 31 osnovna škola, 28 državnih i 3 privatne. U centralnom regionu broj osnovnih škola je porastao sa 60 na 65, državnih škola bilo je 59 i jedna privatna, dok ih je sada 60 državnih i pet privatnih. I ova jedna državna, „Novka Ubović“ u Podgorici, izgrađena je privatnim kapitalom.

Broj aktivnih područnih jedinica državnih osnovnih škola u školskoj 2018/2019. bio je najveći na sjeveru i iznosio je 159, u centralnoj regiji 47, a na jugu 35. Ove školske godine broj područnih jedinica na sjeveru je 135, centralnom djelu na 34, a na jugu 27. Ministarstvo prosvjete je objavilo podatak da ove školske godine u čak 98 područnih odjeljenja u Crnoj Gori nije upisan nijedan prvak.

Na početku ove školske godine predsjednik Opštine Šavnik Jugoslav Jakić upozorio je javnost da u tom gradu nema upisanih prvaka. „Nijedno. To nije statistički podatak. To nije broj u tabeli. To je upozorenje. To je alarm koji bi morao da se čuje mnogo dalje od Šavnika“, kazao je Jakić.

Za razliku od državnih, broj privatnih škola je porastao duplo, sa četiri na osam, a znatno je više i učenika koji pohađaju privatne škole – prije deceniju samo 196, sada 1030.

Znatno se povećao i broj učenika stranih državljana u osnovnim školama. Školske 2016/2017. upisano ih je 2.164 u državnim, dok je u privatnim školama bilo 169 osnovaca, ove školske godine javne škole pohađa 5.194, a privatne 698.

Kao i kod osnovnih, i kod srednjih škola, što se tiče samih objekata, statistiku poboljšavaju privatne škole. U Crnoj Gori se nastava odvija u 58 srednjih škola. Na sjeveru i jugu stanje se nije mijenjalo, na sjeveru radi 19 škola, a na jugu 13 – 11 državnih i dvije privatne. U centralnom regionu je 26 srednjih škola – 21 državna i pet privatnih. Država je u posljednjoj deceniji izgradila samo jednu Srednju mješovitu školu u Golubovcima, a broj privatnih srednjih škola je porastao za četiti, posljednja otvorena u septembru ove godine je Gimnazija „Sveti Sava“ u Podgorici.

Za razliku od osnovaca, broj srednjoškolaca, na nivou Crne Gore, je u posljednjoj deceniji smanjen za hiljadu. U srednje škole je u školskoj 2016/2017 upisano 27.666 učenika, a prošle školske godine 26.597. Najveći pad zabilježen na sjeveru države – 2016. upisano 7.592 srednjoškolaca, a 2025. – 6.208, razlika 1.384.

U Gimnaziju ,,Tanasije Pejatović” u Pljevljima ove školske godine upisano je svega 40 učenika. Jednu od najboljih gimnazija u Crnoj Gori koja je prije dvije decenije brojala oko 600 učenika, sada pohađa ukupno njih 184.

U centralnoj regiji broj srednjoškolaca je povećan (2016. upisano 13.787, a prošle godine 13.856), kao i na jugu (2016. – 6.287, a prošle 6.533). Najviše srednjoškolaca, trećina od ukupnog broja, pohađa škole u Podgorici, njih 8.663.

Na sjeveru države nema privatnih niti osnovnih škola. U centralnom regionu u privatne srednje škole ide 278 učenika, 2016. samo dva učenika su pohađala privatnu osnovnu školu, a u južnom 129, u odnosu na 104 iz 2016. godine.

Učenika stranih državljana 2016. u srednjim školama je bilo 519, od toga pet u privatnim. Prošle školske godine srednjoškolaca stranih državljana je upisano 1.392, od toga u privatnim školama 157.

U posljednjih deset godina broj djece u predškolskim ustanovama je značajno porastao – 2016. upisano je 18.660, a prošle 26.786. Predškolsko obrazovanje je jedino koje bilježi poboljšanje što se tiče broja djece u vrtićima i na sjeveru – prije deset godina u vrtiće je išlo 4.059 djece, a 2025. njih 4.450.

U odnosu na osnovno i srednje obrazovanje broj vrtića je značajno porastao u posljednjoj deceniji. Broj predškolskih ustanova školske 2018/19. godine u Crnoj Gori iznosio je 47, od tog broja državnih vrtića je bilo najviše u sjevernoj regiji – 10, južnoj 6, a centralnoj 5. Privatnih na sjeveru nije bilo, u centralnoj regiji radilo je 15, a južnoj 11.

Školske 2025/2026. godine broj predškolskih ustanova je povećan za 10 i iznosi 57. Na sjeveru je otvoren jedan državni vrtić pa ih je sada ukupno 11. Broj državnih vrtića u centralnoj regiji je povećan sa 5 na 7, ali je zato znatno uvećan broj privatnih sa 15 na 22. U južnoj regiji broj državnih vrtića je ostao isti – 6 kao i broj privatnih – 11.

 

Manjak nastavnika

Pored demografske, obrazovni sistem se suočava i sa kadrovskom krizom. Latentni problem je nedostatak nastavnika, naročito prirodnih nauka.

Podaci Ministarstva prosvjete govore da trećina nastavnika prirodnih nauka nema odgovarajuću kvalifikaciju za predmet koji predaje. Podaci pokazuju da se od 1.232 nastavnika matematike, fizike i hemije čak 423 za to nijesu školovala. „Nastavu često izvode inženjeri ili ljudi koji imaju medicinsko obrazovanje, a zbog različitih životnih okolnosti ti ljudi često biraju drugu profesiju i opredjeljuju se za honorarni rad u nastavi. Po nekim našim procjenama, oko 75 odsto nastavnika je stručno osposobljeno za obavljanje tog rada, a ostali potiču upravo iz ovih oblasti za koje smo rekli da često nemamo kadra, pa škole moraju drugim kadrom da te deficite popunjavaju“, kazala je za RTCG Jasna Jovanović, generalna direktorica Direktorata za cjeloživotno učenje.

Samostalna savjetnica i prosvjetna nadzornica za hemiju Dragana Celić za Vijesti je izjavila da Zavod za školstvo, na osnovu podataka Ministarstva prosvjetekontinuirano prati stručnu zastupljenost nastave. Prema podacima koje je iznijela, u posljednje tri godine stručna nezastupljenost nastave kretala se između 25 i 30 odsto. Nastavu hemije često izvode nastavnici hemijske tehnologije, metalurgije, biologije, ekologije i zaštite životne sredine, dok matematiku i fiziku predaju i elektroinženjeri, mašinski inženjeri, ekonomisti, penzioneri i studenti.

Predsjednik Sindikata prosvjete Radomir Božović upozorio je da se nedostatak nastavnika sve više osjeća i u drugim oblastima obrazovanja. Prema njegovim riječima, na konkurse se često prijavi jedan kandidat, dvoje kandidata ili – niko. Mladi sve manje upisuju nastavničke fakultete, a dio onih koji završe  nakon određenog vremena napušta profesiju.

Božović je naveo da je istraživanje Sindikata prosvjete o zadovoljstvu nastavnika pokazalo da bi oko 50 odsto ispitanika rado promijenilo posao kada bi im se ukazala dobra prilika. Kao razloge za sve manje interesovanje mladih za nastavnički poziv izdvojio je niske zarade, stres, sve zahtjevnije uslove rada, preopterećena odjeljenja, izazove u radu sa učenicima i nedovoljnu pravnu sigurnost prosvjetnih radnika.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo