Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Ranko od laži

Objavljeno prije

na

Nije lako napisati novinski tekst na temu: Dok zbori Ranko. Tu se piše ili poezija ili psihološka studija. Ostalo je davno napisao Makijaveli.

,,Odgovaram za ono za šta se zalažem. Ako to ne može dobiti većinu, zar treba da srušim sve. I opozicija se zalaže za nešto, pa kad to ne dobije podršku, jesu li krivi za to. Nisu. Mi smo opozicioni pogled u Vladi u tom dijelu”, rekao je Krivokapić u intervjuu TV Vijesti. Kod pitanja – zar treba da srušim sve – Krivokapić, naravno, pokušava da predstavi kako na njegovim leđima počiva Crna Gora. Da SDP nije bio na vlasti, ne bi bilo nezavisne Crne Gore: ,,Dugo je trebalo da bismo 2006. došli do nezavisnosti. Da nijesmo bili u vlasti, da li neko vjeruje da bi bilo nezavisne Crne Gore, zar neko misli da bi Ustav Crne Gore izgledao ovako”.

Nedavno je novosadskom Dnevniku objašnjavao kako je, uoči svrgavanja Slobodana Miloševića, on lično okupljao srpsku opoziciju i po Evropi tražio razumijevanje za njih, jer su ih tamo prepoznavali kao nacionaliste. Te se tako, konačno, zna kome Crnogorci treba da zahvale što imaju državu i kome Srbi što nemaju Miloševića. Kako li mu je izmakla Nobelova nagrada za mir?

,,DPS kao najveća stranka u koaliciji i državi ima pravo da nametne svoje stavove u Vladi. Zato je poslovnikom Vlade predviđeno da se glasa. To je odgovorna politika”, kazao je Krivokapić.

Krivokapiću se sve češće dopada da se pozove na to da je po struci pravnik. Sve i ako je u školi preskočio, u Monitoru je mogao da pročita da je odlika primitivnog prava nedostatak subjektivne odgovornosti. Zapravo, možda Ranko i zna da je primitivno, ali mu se odlično uklapa: neće odgovarati onaj ko gurne roba s mosta, pa se rob udavi, jer rob nije stradao od guranja nego od vode. Predsjednik Skupštine i njegova partija nijesu se zalagali da se KAP udavi, nego samo da se gurne s mosta. Molim lijepo.

U duši je SDP bio protiv ovakve privatizacije. Izričito je predsjednik te partije i protiv ovakve policije. Za ANB mu je manje, a za policiju mnogo više poznato da se ,,ponašaju po partijskim, a ne po zakonskim uzusima”. Loše odluke i nepoštovanje zakona SDP, međutim, mora da trpi da ne ostane sirak tužni.

Predsjednik SDP-a razjasnio je i šta ga vezuje za DPS. SDP, kaže, ima sužen izbor partnera u Crnoj Gori, jer opozicija negira crnogorsku državnost i ide na savjetovanja kod predsjednika druge države: „Kada bismo imali drugačiju opoziciju i mi bismo se drugačije ponašali”. Pitanje – zašto je nekome ko je toliko zaslužan, principijelan i odgovoran, neophodan partner – ne boravi u istoj galaksiji sa predsjednikom parlamenta. Vlast sam, znači postojim.

Ministar unutrašnjih poslova u Crnoj Gori, za dobrobit domovine, ostaće ministar iako ga zapada pretežno da se bavi lokalnom samoupravom. Prošle godine njemački ministar odbrane podnio je ostavku nakon što se ispostavilo da je veliki dio svoje doktorske teze zasnovao na tuđim radovima, a da izvore nije naveo. Svašta.

U cijeloj stvari Krivokapić se, ipak, mrvičicu zaletio. Na pitanje novinara Petra Komnenića je li veća šteta od Vujanovićevog stava oko himne i sastanaka sa Tadićem, ili od privatizacione politike, odgovorio je pitanjem: ,, Zašto vi ocjenjujete da jedna drugu isključuje. I jedno i drugo su opasne državne politike”. Poslije je objašnjavao kako novinari nijesu dobro prenijeli njegovu izjavu da Milo Đukanović i Filip Vujanović vode opasnu politiku nego su „prepjevali” njegove riječi. ,,Ja nijesam tako rekao, treba da pogledate snimak. Prepjevavao me (novinar), ali dobro. Razumio sam da to može da bude crnogorski na srpski, ali nije morao da me sistemski prepjevava”, prenosi zvanični sajt SDP-a.

Kad je riješio da je junačenja dosta, predsjednik parlamenta je razjasnio da je opasna politika ona koja ne može donijeti rezultate i koja troši građanska očekivanja i vrijeme. ,,Opasna politika odvlači nas od životnih pitanja. Ova zemlja ide ka velikoj finansijskoj krizi, ka kojoj ide i čitava Evropa. Evropa dogodine ide u recesiju, a i mi sa našom, još uvijek lomljivom, tranzicionom ekonomijom, trebamo da se suočimo sa takvim pitanjima. Ako se ne možemo baviti tim ekonomskim pitanjima, već onim koje ne mogu donijeti rezultate, a to su identitetska pitanja, onda je to za mene opasna politika”.

Godinama Ranko Krivokapić i partija mu ubijaju vascijelu Crnu Goru u zdrav mozak, recimo, crkvom na Rumiji, a onda se sjeti da u ovoj zemlji ima ekonomskih problema sa kojima se treba suočiti.

Vrijeme krize pravo je vrijeme za buđenje SDP-a i podsjećanje na Makijavelija: ,,Jer o ljudima se upšteno može kazati: nezahvalni su, nepouzdani, pritvorni, izbjegavaju opasnosti, pohlepni su za dobitkom; dok im dobro činiš tvoji su, nude ti svoju krv, imetak, žene i djecu, kako sam vam već kazao, kad je potreba daleko; no kad se nevolja primakne, okreću se. Propada vladar, koji se posve oslonio na njihove riječi, pa se nije ni na šta pripremio, jer prijateljstva koja se ne dobijaju za platu, a ne veličinom i plemenitošću duha, kupuju se, a ne posjeduju, pa se u pravo vrijeme ne mogu upotrijebiti”.

U međuvremenu su se, u povodu SDP-ovih samobitnih akcija, izdvojila dva mišljenja. Jedno, da je riječ o uobičajenom cirkusu u vladajućoj koaliciji i drugo da SDP priprema teren da sam izađe na izbore. Ma koliku buku dizao mali partner, po svemu sudeći, nije riječ o tome da bi on iz koalicije mogao izaći, već o tome da bi mogao biti – izbačen. Ako ništa drugo, skupi su. Samo Milovana Đuričkovića u Aerodromima Crne Gore treba platiti 3.806 eura. A đe su žene, svastike, pašenozi, bratučedi. Za te pare, DPS može da bira. Dok para ima. Kad para ne bude, SDP će se definitivno vratiti principima i priči o socijalnoj pravdi.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo