Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sahrana drevnog grada

Objavljeno prije

na

Decenijsko propadanje Kotora, najljepšeg grada na Crnogorskom primorju, odvija se tiho u sjenci medijske pažnje koja prati dešavanja u susjednim gradovima. Pod višegodišnjom upravom Demokratske partije socijalista uz pomoć koalicionih partnera, SDP ili LP, drevni Kotor koji uživa status dijela svjetske prirodne i kulturne baštine doživio je ekonomski i duhovni sunovrat. Kotorska privreda je desetkovana. Nestalo je i ugašeno najmanje desetak moćnih kompanija, fabrika, trgovačkih i hotelskih preduzeća, vrhunskih sportskih klubova, kulturnih institucija i društava koje su Kotor činili bogatim i uspješnim primorskim gradom.

Danas gotovo nevjerovatno zvuči podatak da je drevni Kotor prije dvadesetak godina bio središte Jugooceanije, najveće pomorske kompanije u SFRJ, čija upravna zgrada, oronula i napuštena na obali zaliva Boke danas predstavlja spomenik pljačke i javašluka vlasti sa početka devedesetih prošlog vijeka.

Uništena je kotorska industrija sa pet fabrika različitih namjena, izgrađenih od Kotora do Perasta. Tužnu sudbinu doživjeli su i kotorski hoteli, restorani, poznate gradske kafane, HTP Fjord, Slavija i Dojmi, kojih su se putem burazerske privatizacije dokopali nesposobni tajkuni, kumovi i prijatelji istaknutih DPS funkcionera.

Kotor gubi značaj regonalnog centra iz kojeg su iseljene ili obezvlašćene brojne institucije, od Istorijskog arhiva, Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture, Pomorskog muzeja, registra brodova Lojd, Centra državne bezbjednosti do Uprave prihoda.

Vlast je uspjela da poljulja ugled Kotora sklapajući sumnjive dilove sa licima sa Interpolovih potjernica koji stoje iza velikih investicija. Glavni poslovni partneri Opštine su biznismeni za kojima tragaju policije evropskih i zemalja iz regiona.

Gotovo 80 odsto ukupnog poslovnog prostora kojim raspolaže grad, najznačajniji kulturno-istorijski spomenici, vile, palače, gradski bedemi, lokali, prešli su u vlasništvo ili dugogodišnji zakup firmi Trekom, odnosno Bastion komerc čiji su vlasnici osumnjičeni za kriminal. Njihovim kapitalom finansirane su izborne kampanje DPS.

Uoči lokalnih izbora 2008. godine, na predlog predsjednice Opštine Kotor Marije Ćatović odbornici DPS, HGI i LP donijeli su odluku kojom je kompaniji Trekom bez obaveznog javnog nadmetanja ustupljen poslovni prostor od oko 3000 kvadrata na period od 35 godina po cijeni od 1,8 milion eura! Firma Trekom taj iznos isplatila je unaprijed za svih 35 godina zakupa. Ćatovićka je na tim izborima osigurala još jedan predsjednički mandat.

Propadanje grada proteklo je bez znakova bunta i glasne kritike Kotorana koji uprkos svemu glasaju DPS. Svoje neslaganje radije iskazuju kroz specifičan humor, pokriveni maskama na karnevalskim zabavama.

Ovogodišnji zimski karneval održan nakon dva odlaganja u nedjelju 4. marta, bio je drugačiji od dosadašnjih. Građanski duh grada kao da je oslobođen jer su karnevalske grupe pripremile provokativne performanse koji upozoravaju na dubinu ambisa u koji je Kotor upao.

Prije tradicionalnog spaljivanja karnevalskog Krnja, lutka koji personifikuje glavnog krivca za sva nedjela, muke i nevolje koje su grad spopale u protekloj godini, karnevalske maske prošetale su gradom. Originalan je bio nastup grupe Karampana koja je maskom Sahrana Kotora odala posljednju počast umrlom gradu. Mrtvački sanduk Kotora, uz muziku posmrtnog marša pratila je povorka ožalošćenih građana odjevenih u duboku crninu i kotorskih gospa u bundama i šeširima sa crvenim karanfilima u rukama, koje su se lelekale: „Kotore đe si, nema te niđe, na nijednu kartu svijeta….” Povorku su pratile djevojke sa vjenčevima i posljednjim pozdravima kulturi, vaterpolu, Fjordu, Rivijeri, Bokeljki…..

Zanimljivo je da je u karnevalskoj grupi Karampana koja organizuje sprovod propalom Kotoru, njegovoj privredi, sportu i kulturi, učestvovao izvjestan broj pristalica vladajućih stranaka DPS i SDP, onih pod čijom je vlašću Kotor i poharan. Kritika je navodno upućena Podgorici iz koje sva zla dolaze, kao da je gradonačelnica Maja izabrana sa liste nezavisnih kandidata.

„Sa carskim, kraljevskim i gospodskijem gradom Kotorom, gradom koji je perjanao vjekove a sebi dozvolio da ga neki antihristi i propali komunisti dovedu na prosjački štap”, oprostio se kotorski advokat Boško Grgurević.

„Sve ono što su generacije Kotorana stvarale, jednoj bandi je uspjelo da uništi za manje od dvadeset godina”, kazao je u oproštajnom govoru.

Posebno je bila upečatljiva izvedba grupe Oriđinali koji su transparentom Borba protiv kolektivne aMNEzije i bijelim odorama dozvali duhove preko 24 broda nekada bogate kotorske Jugooceanije.

Kako je ove godine organizaciju karnevalske fešte preuzela Opština uz pokroviteljstvo Ministarstva turizma i održivog razvoja nije jasno kako je gradonačelnici Maji Ćatović i ministru Predragu Sekuliću izmakla kontrola glavne karnevalske maske koja je imala dvojni muško-ženski lik u kojem su prepoznati „Braca i Seka” koja je izazvala toliko kontroverzi. Prema tvrdnjama dobro upućenih Kotorana namjera organizatora bila je da se na završnoj svečanosti kao glavni krivci spale „Braco i Seka” koji presonifikuju Mila Đukanovića i Anu Kolarević.

Kotorska prva dama višestruka je kuma sa prvom sestrom pa je ispala krajnje nezgodna situacija u kojoj se na karnevalu koji „proteštatica” organizuje na lomaču prinosi niko drugi do kuma i lider Majine partije. Uzalud su pljuštali demanti, saopštenja i reagovanja iz zgrade kotorske Komunitade.

Iako je maska preimenovana u novi par Ministero Leks Montanjar – ministar kulture Branislav Mićunović sa pomoćnicom Lidijom Ljesar – koji su krivi što je Kotor po novom zakonu o lokalnoj upravi izbrisan sa liste gradova i upisan na listu naseljenih mjesta, pređašnja tumačenja likova kojima se sudilo i koji su izgorjeli na Maceu ostala si ista.

Karnevalske svečanosti pratila je živa izdavačka aktivnost Kotorana koje ni u najtežim trenucima ne napušta duh i spremnost za humor.

Štampana su dva humorističko-satirična lista, Karampana i Ćakulona.

Oba imaju dugu tradiciju praćenu velikim pauzama u izlaženju. Karampanu je 1926. osnovalo Srpsko pjevačko društvo Jedinstvo. Ćakulona je pokrenuta u naselju Muo 1886. godine, obnovio ju je Filip J. Vujošević u periodu od 1912-1996.

Karampana koju kao glavni i (ne)odgovorni urednik potpisuje dr Jovica Martinović, obiluje „škercama” i „botunadama” na specifičnom bokeškom govoru, prepunom romanizama i blagim komentarima na mnoge pojave i ljude koji su obilježili život grada u protekloj godini.

Nakon duže pauze štampana je i Ćakulona koju u vidu samizdata priprema NVO Ćakulona a uređuje advokat Boško Grgurević.

Ćakulona je izašla uoči karnevala u 1.000 primjeraka koji su gotovo rasprodati po cijeni od dva eura. U tekstovima na kojima je radilo oko 50 saradnika, od univerzitetskih profesora, sudija, arhitekata do ribara, koji obiluju vrsnim humorom i posebnom kotorskom satirom, na jeziku za koji je drugima potreban rječnik, komentariše se kotorska zbilja, lokalna vlast, događaji, ličnosti, veze i kadrovi, projekti, tenderi… Tekstovi ne nose potpis autora niti se imena prozvanih gradskih likova pominju, ali se svako može lako prepoznati u njima. Glavni urednik Grgurević je pojasnio svrhu aktiviranja Ćakulone: „List ima obavezu da razveseli citadine, da lokalnoj vlasti ukaže na greške, da se svi usput lijepo zabave i da im se malo uljepša ova tužna svakodnevica i nemaština. Ovo su ostaci ostataka renesansnog duha starokotorana koji su ga uprkos svemu održali”.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

NAJAVE UVOĐENJA VJERONAUKE U DRŽAVNE ŠKOLE: Novo raspirivanje podjela

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ako zaživi zamisao mitropolita crnogorsko-primorskog Joanikija o uvođenju vjeronauke u državne škole, stare i nove podjele među odraslima sele se i među djecu. Svih uzrasta. Ne može biti da mitropolit to ne zna. Samo, ne haje

 

Nanovo se raspiruju podjele u crnogorskom društvu. Priču o potencijalnom uvođenju vjeronauke u državne škole, prije nekoliko dana, pokrenuo je mitropolit crnogorsko-primorski Joanikije.

„Uvođenje vjeronauke u škole bi bilo sporno iz više razloga. To bi predstavljalo još jedno u nizu miješanja vjerskih organizacija u rad države (i obratno), od čega konačno treba napraviti otklon shodno Ustavu Crne Gore. Sem toga, vjerske organizacije raspolažu sa dovoljno kako ljudskih, tako i prostornih kapaciteta za sprovođenje svojih učenja, na šta polažu pravo. Ipak, to ne znači da se u okviru redovnog školovanja ne treba učiti o religijama i vjeri“, kaže za Monitor kolumnista Milivoje Krivokapić.

Ideja o uvođenju vjeronauke u škole u Crnoj Gori nije nova. I ranije su postojale te inicijative. Ponovo je dospjela u žižu javnosti nakon što su Vijesti prije desetak dana objavile šta piše u nacrtu Temeljnog ugovora koji treba da potpišu država Crna Gora i Srpske pravoslavne crkve (SPC). U članu 16 tog dokumenta navodi se da će pravoslavna vjerska nastava u javnim školama biti regulisana posebnim ugovorom između strana ugovornica. Mitropolit Joanikije je, u nedavnom razgovoru za beogradsku Politiku, kazao da nema sumnje da pravo na vjeronauku spada u osnovna ljudska prava i prava djeteta na takvu vrstu obrazovanja. „Kao što je izvan svake sumnje da se Crna Gora ubraja među svega nekoliko evropskih zemalja koje nemaju nikakav oblik vjeronauke u svojim školama”, napomenuo je.

Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju propisuje svjetovni karakter javnih ustanova i ustanova kojima je dodijeljena koncesija za izvođenje javnog obrazovnog programa i zabranjuje religijsko djelovanje u školama, koje nisu licencirane kao srednje vjerske škole.

Slikarka-konzervatorka Svetlana Dukić protiv je uvođenja vjeronauke u državne škole. „Ništa nepametnije od toga nijesam čula. Vjeronauci nije tu mjesto, posebno u momentu kada smo, kao zajednica, nikad podijeljeniji. Njenim uvođenjem podjele bi počinjale od malih nogu. Svaki roditelj, ako želi, može dijete voditi u crkvu, džamiju ili sinagogu na časove vjeronauke. Umjesto nje, bolje bi bilo, kao obavezan predmet, vratiti prijeko potrebno – građansko obrazovanje. U školama, o religiji i vjeri djeca mogu saznati izučavajući druge predmete, od kojih neki već postoje”, kaže ona za Monitor.

Jedan takav, Istorija religije, ima status izbornog predmeta u pojedinim srednjim školama u Crnoj Gori, poput gimnazija. U okviru njega izučavaju se sve politeističke i monoteističke religije. Krivokapić ističe da bi i predmeti poput istorije, sociologije i filozofije trebalo detaljno da obrađuju temu religije u okviru svojih kurikuluma. „Bez takvog učenja bilo bi nemoguće na pravi način razumjeti istorijske tokove koji uključuju razvoj društva, civilizacija, umjetnosti i filozofske misli. Religija je krupan društveni fenomen, ostavila je i ostavlja značajan trag na čovječanstvo i kao takva mora naći svoje mjesto u obrazovanju, ali isključivo kroz objektivno izučavanje i kritičko promišljanje, a ne kroz afirmativni pristup kakav bi bio uvođenje predmeta vjeronauke. Obrazovanje mora biti sekularno i objektivno, što, između ostalog, znači da u okviru njega obavezno treba učiti činjenice o religijama, ali ne i religijska predanja kao činjenice”, objašnjava Milivoje Krivokapić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PROTEST KULTURNIH DJELATNIKA: Žigosani u kulturi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ministarka Bratić kadriranjem u svojim resorima kao da namjerno doliva ulje na užarenoj političkoj sceni. Bila osnivačica ili samo kandidatkinja na listi ultradesnog pokreta Dveri, imenovanje direktorice Filmskog centra Aleksandre Božović izaziva podozrenje. Pogotovu što ovo nije prvi put da ministarka poseže za kadrovima veoma upitnih biografija. To je ove nedjelje gurpa građana i kulturnih djelatnika na protestu poručila Vladi

 

Kulturni djelatnici su u ponedjeljak ispred zgrade Vlade upriličili protest sa koga su poručili da traže smjenu ministarke prosvjete, nauke, kulture i sporta Vesne Bratić i novoizabrane direktorke Filmskog centra Crne Gore Aleksandre Božović.

U proglasu grupe građana, kulturnih aktivista i stvaralaca, koji je pročitan na protestu, navodi se da ministarki zamjeraju „otvorenu i očiglednu diskriminaciju prema građanima koji su po nacionalnosti Crnogorci“. Dodali su i vjersku diskriminaciju, animozitet prema svemu crnogorskom, otvoreni i beskrupulozni revanšizam prema svima za koje ona sumnja da su pripadali bivšem režimu, protiv bahatosti, svojeglavosti, nepristupačnosti i egoizma… ministarke Bratić. Za direktorku Filmskog centra traže razrješenje zato što nema državljanstvo Crne Gore, osporavaju njene stručne reference i navode da je pripadnica ideološki neonacističke partije.

„Mi se ovdje nismo okupili da branimo nijednu fotelju, niti partijsko-klanovsko-drugarsko zapošljavanje bivše vlasti. Naprotiv, takvih nam je preko glave. Ali smo promjenom vlasti upravo očekivali promjenu takvog sistema bezvrijednosti. A umjesto toga dobili revanšističko-osvetnički-jednovjerski resor››, naglašava se na početku proglasa.

Protestu je prethodilo pismo koje je preko 80 stvaralaca i kulturnih djelatnika uputilo premijeru Zdravku Krivokapiću, vicepremijeru Dritanu Abazoviću, ministarki Bratić, povodom, kako su kazali, nezakonitog imenovanja Božović za direktoricu Filmskog centra Crne Gore. Oni navode da „Zakon o kulturi propisuje da se na mjesto direktora ustanove kulture može imenovati afirmisani umjetnik, afirmisani stručnjak u kulturi ili afirmisani stručnjak iz oblasti društvenih djelatnosti.  Imenovana gospođa nije niti jedno niti drugo niti treće, čime je grubo prekršen Zakon o kulturi, a institucija Filmski centar i filmska struka poniženi. Po sopstvenom priznanju, gospođa Mandarić Božović je svoj dosadašnji radni vijek posvetila pretežno produkciji reklama“. Ističu i da je novoimenovana direktorica Mandarić Božović bila na listi  Dveri, političke organizacije koja otvoreno zastupa nacističku ideologiju, velikosrpski hegemonizam i negira postojanje crnogorskog naroda.

„Tako je, ja sam državljanka Republike Srbije, sa stalnim prebivalištem u Crnoj Gori na osnovu braka s državljaninom Crne Gore… Bojim se da je moja politička karijera u nekim medijima ozbiljno preuveličana. Tačno je da sam kao nestranački kandidat na izborima 2012. godine bila na listi Dveri, upravo zato što su smatrali da im mogu pomoći na polju kulturne politike i medija. Nikada nisam bila ni član, a kamoli osnivač Dveri“, kazala je Božović za Vijesti.

Ona je, kako je kazala, diplomirana filmska i televizijska producentkinja i filmskom, televizijskom i produkcijom reklama se bavim više od 15 godina. Od 2012. Bila je dio tima koji je vodio Kulturni centar Novog Sada, a najponosnija je na svoj rad na kandidaturi Novog Sada za Evropsku prijestonicu kulture 2021. i projekat digitalizacije kulturne baštine Novog Sada.

Otkada je u Crnoj Gori, Božović je bila saradnica u produkciji TV serije Grudi Marije Perović, koprodukciji RTCG-a i Meander filma iz Nikšića, producentkinja Malog festivala kulture življenja Jugoslavija Fest Nikšić, direktorka filmskog festivala Uhvati film Kotor koji prikazuje filmove koji se bave temom invaliditeta, a  kao saradnica Kulturnog centra Novog Sada za međunarodne odnose aktivno učestvuje na povezivanju kulturnih centara iz Srbije i Crne Gore.

Tokom protekle nedjelje DPS, tačnije Komisija za prosvjetu ove partije, je izdala saopštenje u kome se kaže: „Desant na Filmski centar ne smije proći!“ A portal CdM najavio je protest uz objašnjenje da Božović nema nikavog radnog iskustva na filmu, te da je jedna od osnivača nacionalističke stranke Dveri“.

„Bilo je tog pokušaja da DPS instruiše protest. Pojedini mediji su najavljivali protest protiv svih imenovanja, ali to nije uspjelo. Na protestu su se jasno tražila smjena Bratićke i Božovićeve“, kaže jedan od učesnika protesta koji je želio da ostane anoniman.

Nakon protesta IN4S je osuo paljbu po glumcu Zoranu Vujoviću koji je pročitao proglas. On je je 2019. na svom Fejsbuk profilu ispisao niz uvreda na račun sprskog naroda. Kasnije se izvinio javnosti.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NA GODIŠNJICU EKOLOŠKE DRŽAVE, PRIVOĐENJE EKOLOŠKIH AKTIVISTA: Dok ignorišu dokaze protiv bahatih funkcionera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Gomila službenih i privatnih automobila bila je nepropisno parkirana u šumi oko Crnog jezera, a policija je zbog performansa privela ekološke aktiviste Milorada Mitrovića i Huseina Pajevića

 

Aktivisti nevladine organizacije Breznica krenuli su ka Crnom jezeru. Tradicionalna svečana sjednica Skupštine Crne Gore povodom godišnjice od proglašenja prve ekološke države na svijetu počinje u dva sata. Ove godine riječ je o tridesetoj godišnjici.

Nezadovoljni stanjem u ekologiji i očuvanju životne sredine, aktivisti ove organizacije Milorad Mitrović i Husein Pajević raširili su transparent na kojem je crnim slovima ispisano: „30 godina kasnije, a tek smo na početku“. Nekoliko minuta prije početka sjednice Mitrović i Pajević su, takođe, tradicionalno sa gas maskama i u zaštitnim odijelima oglasili sirene za uzbunu.

Iako su cijeli performans odradili u dogovoru sa službenicima policije, poštujući većinu njihovih preporuka, nakon performansa su obojica odvedeni u stanicu policije. Zanimljivo je da su ih službenici policije pratili pored desetina službenih automobila, parkiranih po šumama i livadama strogo zaštićene zone Nacionalnog parka Durmitor. Većina funkcionera nije se udostojila da vozila parkiraju ispred rampe, na parkingu, i prepješače vekoliko stotina metara do mjesta gdje se održavala sjednica.

Službenicima policije, međutim, nije „bola oči“ gomila nepropisno parkiranih automobila među drvećem oko Crnog jezera, ali jeste performans ekoloških aktivista koji godinama ukazuju na devastaciju prirode. Mitrović i Pajević su privedeni u Centar bezbjednosti Žabljak, gdje su u svojstvu građana dali izjave povodom „remećenja javnog reda i mira“. Osnovna državna tužiteljka u Pljevljima Nataša Bajčeta donijela je odluku da u perfromansu Mitrovića i Pajevića nema elemenata krivičnog djela.

„Jedina razlika između ove i prošle vlasti jeste ta što su me prošli poslali u zatvor, a ovi još nijesu“, kazao je Mitrović za Monitor.

On kaže da su im, kada se završio performans, prišla dva uniformisana policajca i jedan u civilu da ih obavijeste da u žabljačkom Centru bezbjednosti moraju dati izjave povodom remećenja javnog reda i mira. Nakon što su dali izjave, Mitrović tvrdi da je on podnio krivičnu prijavu protiv NN lica za lažno prijavljivanje.

„Kada sam pitao policajca da li će postupiti po mojoj prijavi, on je rekao da će postupiti kroz nekoliko dana. Dakle, kada se ekološki aktivisti prijave – odmah se uzima izjava i odmah se procesuiramo. Što nije slučaj kada mi prijavimo nekog drugog“, kazao je Mitrović.

Mitrović vjeruje da su nekom od funkcionera ili gostiju zasmetali, pa je naredio policiji da ih privedu. On nije znao ko bi to mogao biti, ali vjeruje da se radi o nekome ko ima jak uticaj na policiju. Očito je drugo. Iako su partije, koje čine parlamentarnu većinu, u predizbornoj kampanji posebno isticale ekološke teme, na isti način tretiraju ekološke aktiviste kao i prethodna vlast. Pa tako na tridesetogodišnjicu od proglašenja ekološke države, državni službenici privode ekološke aktiviste zbog ekološkog performansa.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 24. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo