Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Porođajne muke

Objavljeno prije

na

Ministar zdravlja Miodrag Radunović reagovao je kao ministar zdravstvenog sistema Švajcarske kad je saznao za horor ispovijesti porodilja iz podgoričkog porodilišta, koje se već neko vrijeme objavljuju na portalu roditelji.me, a prenose Dnevne novine. Zapanjio se. I njegov kolega u Švajcarskoj bi sigurno bio zaprepašten da čuje detalje iz podgoričkog porodilišta – o preplašenim ženama koje ljekari i babice udaraju ili šamaraju ,,ako se pogube tokom porođaja” ili čašćavaju uvredama tipa ,,kravo”, ,,nijesi tako vikala, kad si…” Teško da bi ostao ravnodušan i prema opisima uslova – od bubašvaba u kupatilima, nepromijenjene posteljine sa tragovima tuđe krvi, nedostatku ljekova, pisanoj naredbi da se zabrinuta majka o svom tek rođenom djetetu može kod ljekara interesovati samo od 10 do 11 ujutru, pa sve do nezainteresovanosti osoblja za pacijente i korupcije.

,,Kao ljekar i humanista frapiran sam navodima porodilja”, kazao je Radunović. On je obećao da će pratiti nastavak priče.

Pričama iz porodilišta ne nazire se kraj. Ispovijesti porodilja nijesu anonimne i svakodnevno se na portalu javljaju žene sa novim iskustvima. Roditelji okupljeni oko ovog portala kažu da im je cilj da pokrenu rješavanje i poboljšanje uslova pacijentkinja, ali i medicinskog osoblja koje radi u porodilištu.

Rukovodioci Kliničkog centra Crne Gore i porodilišta te ustanove tvrde da su te ispovijesti tek sporadični slučajevi. To je ocijenio direktor KBC-a Milan Mijović, uz opasku da takvih pojava ne smije biti.

Snežana Raspopović, direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo, izjavila je da se u toj ustanovi ne plaše sudskih tužbi. ,,Uvijek sam prije za to da se to sudski razjasni, nego za rekla kazala priče koje su potpuno nepotkrijepljene, koje stvaraju lošu atmosferu i etiketiraju ljekare”. Raspopovićeva je u jednom ranijem intervjuu čak ustvrdila da su za nju ljudi koji nasumice i bez osnova napadaju Klinički centar – neprijatelji države.

Nakon ove afere podnijela je ostavku, uz obrazloženje da joj je dosadilo desetogodišnje direktorovanje.

Načelnica porodilišta Snežana Crnogorac izvinila se svima koji su doživjeli neprijatnosti u porodilištu.

Nadležni se brane slatkom pričom o neophodnosti renoviranja i gradnje novog porodilišta. Kažu: prije osam godina menadžment Kliničkog centra Crne Gore zaključio je da treba adaptirati porodilište i urađeno je idejno rješenje adaptacije. Očekuju da će radovi početi ove godine.

I pored velikih planova, na žalost, kaže ministar Radunović, iako se godišnje u porodilištu Kliničkog centra porodi oko 3. 000 žena, ono nije sertifikovano kao bejbi frendli porodilište. Bejbi frendli podrazumijeva blizinu majke i bebe od samog početka porođaja.

A kako se bebi frendli program primjenjuje u crnogorskim porodilištima govori iskustvo sagovornice Monitora iz Nikšića: „Bebi frendli na domaći način znači da ste prepušteni sami sebi. Beba plače u krevecu kraj vašeg, a vi nemate pojma šta ćete s njom. Nikog da vam objasni, da vas poduči dojenju ako ste prvorotkinja, da vam objasni kako da držite bebu. Dođu kad bebu treba odvesti na kupanje i to je sve”.

Naša sagovornica objašnjava da to nije jedini problem. „Tretiraju vas kao niže biće koje zavisi od njihove volje. I znaju da ste bespomoćni. Da ne možete sami protiv kupatila sa bubašvabama, babice koja igra igricu i neće da ustane da vas obiđe dok se porađate ili da provjeri da li ste ne daj bože iskrvarili nakon porođaja. Ja sam provela dva dana u porodilištu sa iglom u ruci, i niko nije dolazio da mi je skine. Niko me nije ni pregledao, jer je doktor sa kojim smo se dogovorili bio odsutan. Konačno, kad izađeš, na izlazu još daš i novac za ta poniženja. Tarife se znaju – toliko košta ginekolog, a toliko babica, toliko sestra da zamijeni čaršav…”.

Ona smatra da ispovjesti porodilja na portalu roditelji.me nijesu sporadični slučajevi.

„Nadležni pokušavaju da objavljene ispovijesti porodilja prikažu kao usamljene slučajeve, ali to nije tako. To su naša porodilišta. Naravno da tamo rade pošteni i dobri ljudi, ali radi se o sistemu koji je naopak i jednom odnosu države prema budućnosti.”

Sličnih ispovijesti ima i previše samo nema ko da ih čuje. Nadležni tvrde da do njih ne stižu pritužbe. Zaštitnik prava pacijenata prim. dr Momčilo Jovović kazao je da u prošloj godini, kao ni u ovoj nije dobio nijednu pritužbu na rad osoblja i uslove u porodilištu. Po Zakonu o pravima pacijenata anonimni prigovori se ne evidentiraju. Ispovijesti na portalu nijesu anonimne. A to što su prije objavljene na portalu i novinama govori koliko se ima povjerenja u institucije.

I dugogodišnji predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić napominje da se pacijentkinje nezadovoljne radom ljekara mogu obratiti Ljekarskoj komori, ali da neće razmatrati anonimne prijave. Upitan da prokomentariše česte, ali nikada dokazane pritužbe da roditelji medicinskim sestrama prilikom izlaska iz porodilišta ostavljaju po 20, 50 ili 100 eura Jočić kaže da je to crnogorska tradicija neformalnog davanja i pita se gdje je granica između takvog davanja i prave korupcije.

Ma koliko se čudili nadležni, onom ko se sprema za bolnicu – običaji su poznati. Mora naći vezu ili imati pare. U suprotnom, ostaje mu da čeka i nada se u sreću ili nečiju dobru dušu.

Opšte bolnice u crnogorskim gradovima uglavnom su poluprazne. Zato je Klinički centar Crne Gore prebukiran pacijentima iz svih njenih krajeva. Država godišnje izdvaja i 10 miliona eura za liječenje crnogorskih građana u inostranstvu.

Činjenica je da zdravstveni sistem naopako funkcioniše i da je toliko nagrižen korupcijom da se na to i ne gleda kao na neki problem. Problem je tek kada se zaboravi na osnovna pravila ponašanja i ugrozi čak i osnovno ljudsko dostojanstvo o čemu se govori u ispovijestima brojnih porodilja koje su objelodanjene posljednih mjeseci. Zdravstvo dijeli sudbinu cijelog društva. I dok većina građana govori da je sistem u rasulu, nadležni ministar ili premijer, svejedno, tome se čude.

PRIM. DR MOMČILO JOVOVIĆ
Najviše žalbi na dugo čekanje

Nakon što je u julu 2010. usvojen Zakon o zaštiti pacijenata, početkom 2011. na mjesto Zaštitnika prava pacijenata postavljen je prim. dr Momčilo Jovović. Formirana je baza podataka za pacijente koji su uložili usmeni ili pisani prigovor. Ombudsman kvartalno podnosi izvještaj menadžmentu i Ministarstvu zdravlja. Jovović za Monitor kaže da je u toku 2011. godine bilo 156 prigovora, dok su za prva dva mjeseca ove godine evidentirana 39 prigovora.

,,Najveći broj prigovora, 44 odsto, odnosi se na dužinu čekanja za specijalistički pregled, 14 odsto na neljubaznost ljekara, 16 odsto na neljubaznost tehničara i sestra. Nezadovoljnih konzilijumom bilo je sedam odsto, dok je 0,8 odsto dalo prigovor na nestručnost. Oko 18 procenata bilo je nezadovoljno liječenjem. Ovo su obrađeni podaci za prošlu godinu. Prigovori se najviše odnose na Očnu kliniku, Internu kliniku (kardiologija i endokrinologija), Ortopedsku kliniku… Treba napomenuti da u 2011. nije upućen nijedan prigovor na Institut za bolesti djece, kao ni na Urgentni blok, iako su ove organizacione jedinice KCCG jako opterećene. Takođe, nije bila nijedna prijava na neformalne puteve plaćanja”, kaže Jovović.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo