Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Porođajne muke

Objavljeno prije

na

Ministar zdravlja Miodrag Radunović reagovao je kao ministar zdravstvenog sistema Švajcarske kad je saznao za horor ispovijesti porodilja iz podgoričkog porodilišta, koje se već neko vrijeme objavljuju na portalu roditelji.me, a prenose Dnevne novine. Zapanjio se. I njegov kolega u Švajcarskoj bi sigurno bio zaprepašten da čuje detalje iz podgoričkog porodilišta – o preplašenim ženama koje ljekari i babice udaraju ili šamaraju ,,ako se pogube tokom porođaja” ili čašćavaju uvredama tipa ,,kravo”, ,,nijesi tako vikala, kad si…” Teško da bi ostao ravnodušan i prema opisima uslova – od bubašvaba u kupatilima, nepromijenjene posteljine sa tragovima tuđe krvi, nedostatku ljekova, pisanoj naredbi da se zabrinuta majka o svom tek rođenom djetetu može kod ljekara interesovati samo od 10 do 11 ujutru, pa sve do nezainteresovanosti osoblja za pacijente i korupcije.

,,Kao ljekar i humanista frapiran sam navodima porodilja”, kazao je Radunović. On je obećao da će pratiti nastavak priče.

Pričama iz porodilišta ne nazire se kraj. Ispovijesti porodilja nijesu anonimne i svakodnevno se na portalu javljaju žene sa novim iskustvima. Roditelji okupljeni oko ovog portala kažu da im je cilj da pokrenu rješavanje i poboljšanje uslova pacijentkinja, ali i medicinskog osoblja koje radi u porodilištu.

Rukovodioci Kliničkog centra Crne Gore i porodilišta te ustanove tvrde da su te ispovijesti tek sporadični slučajevi. To je ocijenio direktor KBC-a Milan Mijović, uz opasku da takvih pojava ne smije biti.

Snežana Raspopović, direktorica Klinike za ginekologiju i akušerstvo, izjavila je da se u toj ustanovi ne plaše sudskih tužbi. ,,Uvijek sam prije za to da se to sudski razjasni, nego za rekla kazala priče koje su potpuno nepotkrijepljene, koje stvaraju lošu atmosferu i etiketiraju ljekare”. Raspopovićeva je u jednom ranijem intervjuu čak ustvrdila da su za nju ljudi koji nasumice i bez osnova napadaju Klinički centar – neprijatelji države.

Nakon ove afere podnijela je ostavku, uz obrazloženje da joj je dosadilo desetogodišnje direktorovanje.

Načelnica porodilišta Snežana Crnogorac izvinila se svima koji su doživjeli neprijatnosti u porodilištu.

Nadležni se brane slatkom pričom o neophodnosti renoviranja i gradnje novog porodilišta. Kažu: prije osam godina menadžment Kliničkog centra Crne Gore zaključio je da treba adaptirati porodilište i urađeno je idejno rješenje adaptacije. Očekuju da će radovi početi ove godine.

I pored velikih planova, na žalost, kaže ministar Radunović, iako se godišnje u porodilištu Kliničkog centra porodi oko 3. 000 žena, ono nije sertifikovano kao bejbi frendli porodilište. Bejbi frendli podrazumijeva blizinu majke i bebe od samog početka porođaja.

A kako se bebi frendli program primjenjuje u crnogorskim porodilištima govori iskustvo sagovornice Monitora iz Nikšića: „Bebi frendli na domaći način znači da ste prepušteni sami sebi. Beba plače u krevecu kraj vašeg, a vi nemate pojma šta ćete s njom. Nikog da vam objasni, da vas poduči dojenju ako ste prvorotkinja, da vam objasni kako da držite bebu. Dođu kad bebu treba odvesti na kupanje i to je sve”.

Naša sagovornica objašnjava da to nije jedini problem. „Tretiraju vas kao niže biće koje zavisi od njihove volje. I znaju da ste bespomoćni. Da ne možete sami protiv kupatila sa bubašvabama, babice koja igra igricu i neće da ustane da vas obiđe dok se porađate ili da provjeri da li ste ne daj bože iskrvarili nakon porođaja. Ja sam provela dva dana u porodilištu sa iglom u ruci, i niko nije dolazio da mi je skine. Niko me nije ni pregledao, jer je doktor sa kojim smo se dogovorili bio odsutan. Konačno, kad izađeš, na izlazu još daš i novac za ta poniženja. Tarife se znaju – toliko košta ginekolog, a toliko babica, toliko sestra da zamijeni čaršav…”.

Ona smatra da ispovjesti porodilja na portalu roditelji.me nijesu sporadični slučajevi.

„Nadležni pokušavaju da objavljene ispovijesti porodilja prikažu kao usamljene slučajeve, ali to nije tako. To su naša porodilišta. Naravno da tamo rade pošteni i dobri ljudi, ali radi se o sistemu koji je naopak i jednom odnosu države prema budućnosti.”

Sličnih ispovijesti ima i previše samo nema ko da ih čuje. Nadležni tvrde da do njih ne stižu pritužbe. Zaštitnik prava pacijenata prim. dr Momčilo Jovović kazao je da u prošloj godini, kao ni u ovoj nije dobio nijednu pritužbu na rad osoblja i uslove u porodilištu. Po Zakonu o pravima pacijenata anonimni prigovori se ne evidentiraju. Ispovijesti na portalu nijesu anonimne. A to što su prije objavljene na portalu i novinama govori koliko se ima povjerenja u institucije.

I dugogodišnji predsjednik Ljekarske komore Đoko Jočić napominje da se pacijentkinje nezadovoljne radom ljekara mogu obratiti Ljekarskoj komori, ali da neće razmatrati anonimne prijave. Upitan da prokomentariše česte, ali nikada dokazane pritužbe da roditelji medicinskim sestrama prilikom izlaska iz porodilišta ostavljaju po 20, 50 ili 100 eura Jočić kaže da je to crnogorska tradicija neformalnog davanja i pita se gdje je granica između takvog davanja i prave korupcije.

Ma koliko se čudili nadležni, onom ko se sprema za bolnicu – običaji su poznati. Mora naći vezu ili imati pare. U suprotnom, ostaje mu da čeka i nada se u sreću ili nečiju dobru dušu.

Opšte bolnice u crnogorskim gradovima uglavnom su poluprazne. Zato je Klinički centar Crne Gore prebukiran pacijentima iz svih njenih krajeva. Država godišnje izdvaja i 10 miliona eura za liječenje crnogorskih građana u inostranstvu.

Činjenica je da zdravstveni sistem naopako funkcioniše i da je toliko nagrižen korupcijom da se na to i ne gleda kao na neki problem. Problem je tek kada se zaboravi na osnovna pravila ponašanja i ugrozi čak i osnovno ljudsko dostojanstvo o čemu se govori u ispovijestima brojnih porodilja koje su objelodanjene posljednih mjeseci. Zdravstvo dijeli sudbinu cijelog društva. I dok većina građana govori da je sistem u rasulu, nadležni ministar ili premijer, svejedno, tome se čude.

PRIM. DR MOMČILO JOVOVIĆ
Najviše žalbi na dugo čekanje

Nakon što je u julu 2010. usvojen Zakon o zaštiti pacijenata, početkom 2011. na mjesto Zaštitnika prava pacijenata postavljen je prim. dr Momčilo Jovović. Formirana je baza podataka za pacijente koji su uložili usmeni ili pisani prigovor. Ombudsman kvartalno podnosi izvještaj menadžmentu i Ministarstvu zdravlja. Jovović za Monitor kaže da je u toku 2011. godine bilo 156 prigovora, dok su za prva dva mjeseca ove godine evidentirana 39 prigovora.

,,Najveći broj prigovora, 44 odsto, odnosi se na dužinu čekanja za specijalistički pregled, 14 odsto na neljubaznost ljekara, 16 odsto na neljubaznost tehničara i sestra. Nezadovoljnih konzilijumom bilo je sedam odsto, dok je 0,8 odsto dalo prigovor na nestručnost. Oko 18 procenata bilo je nezadovoljno liječenjem. Ovo su obrađeni podaci za prošlu godinu. Prigovori se najviše odnose na Očnu kliniku, Internu kliniku (kardiologija i endokrinologija), Ortopedsku kliniku… Treba napomenuti da u 2011. nije upućen nijedan prigovor na Institut za bolesti djece, kao ni na Urgentni blok, iako su ove organizacione jedinice KCCG jako opterećene. Takođe, nije bila nijedna prijava na neformalne puteve plaćanja”, kaže Jovović.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

GDJE SU TUŽIOCI KOJI SU NAPRAVILI PROPUSTE U SLUČAJEVIMA NAPADA NA NOVINARE: Greškama stigli do visokih pozicija

Objavljeno prije

na

Objavio:

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare u najvećem broju slučajeva su  napredovali ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i CIN CG. Odgovornost za njihove propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta

 

Tužioci koji su napravili propuste u slučajevima napada na novinare napredovali su ili nastavili da obavljaju visoko pozicionirane poslove u tužilaštvu, pokazuje istraživanje Monitora i Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG). Odgovornost za propuste u tim istragama, pa i kada su utvrđeni pred sudovima, nikada nije pokrenuta.

Tužilaštvo godinama ponavlja da su im istrage napada na novinare među prioritetima. Ipak, najveći dio – oko 100 napada na novinare i imovinu medija koji su se dogodili u posljednjih 17 godina – nije dobio odgovarajući epilog.

Na rasvjetljavanje još čekaju i najteži slučajevi kao što je ubistvo suvlasnika, direktora i glavnog urednika dnevnika Dan Duška Jovanovića, pokušaji ubistva Tufika Softića i Olivere Lakić.

Tokom protekle godine zabilježen je napredak u ažurnosti istraga napada na novinare od strane policije i tužilaštva, pa su pojedini napadi u kratkom roku dobili sudski epilog. Ipak, za mnoge od ranijih slučajeva nema na vidiku razrješenja. Kao ni odgovornosti za tužilačke greške.

SLUČAJ TUFIKA SOFTIĆA: Jedan od najdrastičnijih primjera u kom su tužioci napravili ozbiljne propuste, a potom napredovali je istraga u slučaju pokušaja ubistva novinara Tufika Softića u novembru 2007. godine.

Softićev advokat Dalibor Tomović za Monitor podsjeća da su „počinjeni brojni propusti od strane Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama i Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, od kojih su mnogi konstatovani i u odluci Ustavnog suda i pravnosnažnoj presudi Osnovnog suda u Podgorici, a koji su doveli do toga da istraga i izviđaj nijesu bili djelotvorni“.

Državni tužioci koji su vodili istrage u slučaju Softića, od 2007. do 2015. godine, bili su: Jadranka Mićović, zamjenica osnovnog državnog tužioca u Beranama. Ona je bila dežurni tužilac u vrijeme napada na Softića 2007. godine. Sada je rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva (ODT) u Beranama. Vladan Đalović, tadašnji zamjenik osnovnog državnog tužioca u Beranama ( saslušao Draška Vukovića 1. 07. 2014), sada je tužilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju. Rifat Hadrović, rukovodilac Višeg državnog tužilaštva u Bijelom Polju, sada je član Savjeta Agencije za sprečavanje korupcije, dok je Gorica Golubović, tadašnji rukovodilac Osnovnog državnog tužilaštva u Beranama, u međuvremenu penzionisana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TURISTIČKA SEZONA 2022.: Patriotsko naštimavanje brojki

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ovogodišnja ljetna turistička sezona najkraća je do sada, sa izuzetkom one u vrijeme epidemije kovida. Veoma je kasno počela, poslije 15. jula i može trajati najduže do 15. ili 20. avgusta. Orijentisana je na regionalno tržište, na siromašniju klijentelu. Broj gostiju iz zemalja Zapadne Evrope je zanemarljiv

 

Da nam ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović nije pojasnio kako je promocija turizma poseban vid patriotizma, ne bismo znali da su pojedine izjave i tekstovi u medijima posvećeni turizmu, sa podacima o podbačaju turističke sezone, nepatriotske aktivnosti usmjerene protiv Vlade i države, koja mora održati imidž turističke sile sa više nego uspješnom turističkom sezonom, bila ona takva ili ne. Patriotski je iznositi naštimovane brojke, vješto ignorisati drugačiju sliku od one koju svaka vlast želi da vidi. Patriotski je, u suštini poručuje ministar, ili politički profitabilno, prosto lagati.

Na sjednici skupštinskog Odbora za turizam, poljoprivredu, ekologiju i prostorno planiranje, koja je početkom ove sedmice održana u Budvi, Đurović je ocijenio  kako je ovogodišnja sezona ,,korektna i uspješna, da je daleko od katastrofalne kako neki žele da je predstave”.

Ministar je kritikovao medije iz susjednih država koji su prenijeli zvanične podatke o zabrinjavajuće lošoj posjeti u Crnoj Gori, polovinom jula, u špicu sezone, uz izjave turističkih radnika, fotografije polupraznih plaža i ugostiteljskih objekata. Zajednički naslov bio je – ,,pukla” sezona na Crnogorskom primorju.

,,Nažalost, i neki regionalni mediji dali su neku dozu ekskluziviteta da pričaju o nečemu što nije tačno, ali i pojedinci koji su dali vjetar u leđa i koji ne shvataju da je promocija turizma jedan čin patriotizma. Vrlo je lako kuditi, ali je pametnije da ne nasijedamo na zamke koje nam konkurencija nameće, koja želi da istakne svoje prednosti i tuđe mane. Zadovoljan sam što crnogorski mediji ne idu u tom pravcu“, kazao je ministar Đurović.

Mogao je ministar turizma najprije označiti premijera Dritana Abazovića kao prvog nepatriotu. On je javno potvrdio da sezona protiče ispod očekivanja, svaljujući dio krivice na turističke radnike i ugostitelje zbog nerealnog povećanja cijena usluga, smještaja, hrane i pića, kao da smo Azurna obala. I  priznao da je sezona u malom zakašnjenju.

Kada su se u Vladi presabrali, nakon odjeka lošeg glasa širom turističkih tržišta, odlučili su da stupe u akciju. Kao po komandi  iz turističkih organizacija primorskih gradova počele su da stižu ohrabrujuće vijesti o talasu masovnih dolazaka  krajem jula i početkom avgusta. Posjeta turista Crnoj Gori počinje da obara rekorde, pa čak i brojke iz mitske sezone, ljeta  2019. Uslijedilo je bombardovanje podacima o broju putnika sa graničnih prelaza, sa aerodroma, koji treba da nas uvjere da,  iako su malo kasnili, turisti  stižu, ispunjavaju sve nade i spasavaju sezonu.

Da je sezona ,,iznad svih očekivanja” uprkos negativnoj propagandi, zaključio je i premijer Abazović na svom tviter nalogu, komentarišući 6 kilometara duge kolone automobila koji se kreću ka Crnoj Gori. Zastoje i višesatno čekanje na granici nije pominjao.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 5. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DF I URA PREUZELI VLAST U BUDVI: Taster povjerenici u akciji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika opštine, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Marko Bato Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka

 

Julske tropske vrućine u Budvi, protesti odbornika, obezbjeđenje na vratima parlamenta i policija u prostorijama gradske uprave, podsjetile su u srijedu, 27. jula na burna politička događanja od prije dva ljeta. Opet arogancija, sila i zabrane predstavnicima građana Budve da prate zasijedanje parlamenta, koje, za razliku od svih dosadašnjih, vodi Odbor povjerenika, sedam  anonimnih osoba, koje po odluci Vlade, vrše funkciju Skupštine, do izbora nove.

Ponovo uzurpacija vlasti i ovlašćenja, zauzimanje pozicija pred zakazane izbore za 23. okotobar. Već viđeno, ali sa jednom bitnom promjenom. Uoči lokalnih i parlamentarnih izbora 2020. na vlast u Budvi jurišala je Demokratska partija socijalista uz obilatu logistiku policijskih snaga, državnih organa i svojih članova.

Sada to radi vlada premijera Dritana Abazovića preko Odbora povjerenika, grupe Vladinih namještenika i „nezavisnih” građana. Povjerenici su delegirani iz raznih ministrstava iz Podgorice i dvoje Budvana čija je politička orijentacija bliska partijama koje podržavaju aktuelnu manjinsku Vladu.

Za učvršćivanje vlasti pojedinih stranaka uoči oktobarskih izbora za Budvu je pripremljen poseban scenario institucionalng napada na Skupštinu Opštine. Vlada i partije koje je podržavaju, žele da po svaku cijenu iskoriste pravni vakuum i bezvlašće u Budvi, u kojoj je krajem marta uvedena prinudna uprava.

Svoje interese gura Demokratski front, čiji je istaknuti funkcioner i predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević uputio predlog Odboru povjerenika da na prvom zasijedanju, 27. jula, daju saglasnost za imenovanje funkcionera DF-a Mila Božovića, na upražnjenu funkciju potpredsjednika Opštine. Carević je prethodno, 7. juna, donio rješenje o imenovanju Božovića za svog pomoćnika. Ostalo je da njegov predlog Odbor povjerenika usvoji.

Već utvrđeni dnevni red sjednice Odbora, dopunjen je predlogom Carevića i o njemu će se povjerenici izjasniti u ponedeljak 1. avgusta, u nastavku sjednice koja je u srijedu prekinuta.

Ukoliko Odbor povjerenika imenuje Mila Božovića za potpredsjednika, dvije vodeće funkcije u Budvi pripadaće DF-u, uprkos tome što DF nije osvojio apsolutnu većinu. Vlast DF-a u Budvi trenutno je nelegitimna, nema većinu u lokalnom parlamentu. Predsjednik Carević vlada gradom sa 11 odborničkih mandata, bez podrške ostalih parlamentarnih stranaka. Izbornu listu DF-a zbog, kako su kazali, samovolje Carevića, napustile su Prava Crna Gora i SNP, koje su kasnije sa te liste isključene.

Milo Božović je lider Opštinskog odbora DF-a u Budvi i nosilac izborne liste za predstojeće lokalne izbore, pa će njegovo imenovanje na funkciju potpredsjednika biti svojevrsni politički skandal u realizaciji Odbora povjerenika čiji su članovi bliski URA i partijama iz DF-a. Predsjednik Odbora povjerenika Nebojša Jušković imao je pripremljeno i potpisano rješenje o postavljenju Božovića prije održavanja sjednice. Podgoričanin Jušković dolazi iz Ministarstva finansija, uživio se u ulogu glavnog zakonodavca budvanskog parlamenta, te je na startu zabranio pristup odbornicima Demokrata koji su u svojstvu građana htjeli da prisustvuju sjednici. Došlo je do kraće prepirke, nakon čega su pripadnici policije stigli u hol zgrade budvanske Opštine.

Jušković, blizak Socijalističkoj narodnoj partiji koja participira u Abazovićevoj vladi, treba sda ispuni želje Carevića, koji je tu partiju u Budvi izbacio sa svoje izborne liste i posalo u opoziciju.

Na angažman Juškovića primjedbe imaju i Demokrate. Predsjednik OO Demokrata Budve Krsto Radović optužio je Juškovića da im se sveti jer su Demokrate bile protiv njegovog imenovanja za direktora Agencije za civilno vazduhoplovstvo, što je ovaj negirao.

Nakon incidenta u kome je predstavnicima ove partije zabranjeno da prisustvuju sjednici Odbora povjerenika, Demokrate su Specijalnom državnom tužiocu podnijele krivičnu prijavu protiv svih sedam članova tog tijela, optužujući ih za saučesništvo u prikrivanju krivičnog djela zloupotreba službenog položaja. Oni su, okupljeni ispred zgrade Opštine, kazali kako je Odbor povjerenika instaliran kako bi sprovodio politiku dvojice lidera, DF-a i URA-e, Andrije Mandića i Dritana Abazovića.

Demokrate navode da su htjeli da prisustvuju sjednici i raspravljaju o odlukama koje su bile sporne u mandatu Carevića koji je sebi dao za pravo da odlučuje o o onome što je u nadležnosti Skupštine. „Carević se pozivao na član 59. Zakona o lokalnoj samopupravi tri puta više nego svi predsjednici opština u Crnoj Gori, kako bi donosio odluke za koje nije imao većinu u parlamentu. To je i bio povod zbog kojeg su Demokrate izašle iz vlasti”, naveo je istaknuti član Demokrata Marko Marković.

Povjerenici će vladati Budvom sve do izbora. Tu se ukazala prilika da sve ono za šta se u skupštinskoj sali, u redovnoj proceduri, nije mogla obezbijediti odbornička većina, sada dobije zeleno svjetlo sa sedam glasova ljudi iza kojih ne stoji volja birača, koji nisu predstavnici građana Budve. U istoriji crnogorskog parlamentarizma i lokalne samouprave nije bilo slične situacije, da gotovo pet mjeseci grad vode osobe koje nisu birane u Budvi već nametnute od strane Vlade, po nepoznatim kriterijumima.

Oni usvajaju izvještaja o radu predsjednika Carevića za 2021. godinu, koji u redovnom zasijedanju nije dobio većinsku podršku odbornika. Usvajaju finansijske izvještaje opštinskih javnih preduzeća, ustanova i sportskih društava, o kojima ne znaju mnogo. Odbor povjerenika, na predlog predsjednika Carevića, kadroviše u Budvi, smjenjuje i razrješava članove odbora direktora i upravnih odbora i postavlja druge, bez mogućnosti da se o tome čuje stav predstavnika građana Budve. Sve ono o čemu se koalicione partije nisu mogle dogovoriti, povjerenici su glatko usvojili.

Povjerenici su pokazali zadivljujuću efikasnost u radu. Za par sati rada usvojili su 25 od 49 tačaka dnevnog reda u prvom dijelu sjednice Odbora. Neke od veoma važnih odluka za grad, usvojene su sa svega 4 ili 5 glasova. Četiri glasa bila su dovoljna da brojne odluke koje se tiču finansija jedne od najbogatijih opština u Crnoj Gori prođu sa samo četiri podignute ruke onih koji ne poznaju dovoljno ni temu ni suštinu onoga što usvajaju. Odluke su prolazile bez diskusije ili polemike. Bez drugačijeg stava. Pa čak i bez prisustva javnosti, jer je uobičajeni direktan prenos skupštinskih zasijedanja putem Radija i TV Budva izostao.

Sve što je naumio, predsjednik Carević je uz pomoć povjerenika realizovao. Efikasno, bez iscrpljujućih odborničkih nadgornjavanja i osporavanja. Učvrstio je nelegitimnu vlast, postavio svoje ljude na svako važno mjesto u izvršnoj vlasti. Spekuliše se kako je kandidaturom Božovića za mjesto potpredsjednika pripremio svoj odlazak sa mjesta predsjednika Opštine i iz politike.  U to malo ko vjeruje. Ali je ipak zastavicu čelnika izborne liste za izbore koji slijede, preuzeo Milo Božović, koji će izbore dočekati spreman, sa tri funkcije i kadrovima DF-a u svim bitnim segmentima lokalne uprave u Budvi.

Hvala Vladi i njenim povjerenicima.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo