Mještani više kolašinskih sela, ekološki aktivisti i dio stručne javnosti,  osporavaju način na koji je država planirala da obezbijedi vodu za snabdijevanje objekata i osnježavanja ski staza na Bjelasici. Kolašinsko preduzeća Vodovod i kanalizacija je revidovalo provobitni projektni zadatak, pa sada iz rijeke Ljevaje nije predviđena voda za vještači snijeg. Koliko će predstojeća sezona biti uspješna, ponovo zavisi od prirodnih padavina

Uspješnost predstojeće zimske turističke sezone, na državnom Ski centru Kolašin 1600, zavisiće, kao i do sada, prije svega, od broja sniježnih dana. Predviđeni  sistem za vještačkog osnježavanje i snabdijevanje vodom planinskih centara Kolašin 1450 i Kolašin 1600, višestruko osporavana i kritikovana i od laičke i od stručne javnosti,  još je na nivou projektnog zadatka. Kako su  saopštili iz Opštine Kolašin, prvobitno rješenje je nedavno revidovano.  Eleborat procjene uticaja na životnu sredinu za prethodni  projektni zadatak , prije više od pola godine, lokalni Sekreterijat za  zaštitu životne  sredinu vratio je obrađivaču na doradu, uz brojne primjedbe i sugestije.

Đuro Milošević, izvršni direktor preduzeća Skijališta Crne Gore za Monitor kaže da kaže da bi nedostatak sniježnih padavina umnogome unazdio  poslovanje skijališta. Vještačkom snijegu on se nada tek za sezonu 2024/2025.

“Nažalost, još zavisimo od prirodnih padavina. Zaista se nadamo da ćemo do sledeće sezone uspjeti da makar jedan dio staza pokrijemo “topovima”, kako bi na pravi način, sigurno i nesmetano mogli da imamo veliki broj skijaških dana svake godine”, kaže.

Mještani nekoliko kolašinskih sela i ovih dana poručili su da neće dozvoliti relalizaciju projekta. Stav nijesu promjenili još kada se, nakon vrlo netransparetnih procedura, saznalo  kako država namjerava da obezbijedi vodu za lokalitete dva planinska centra na Bjelasici. Plan  je bio da se rijeka Ljevaja, na kojoj je 50-ih godina prošlog vijeka, u selu Mušovića Rijeka, izgrađena jedna najstarijih malih hidrocentrala (mHE), cijevima vodi nekoliko kilometra uz planinu do skijališta.

Prije dvije godine, tadašnji ministar ekonomskog razvoja Jakov Milatović, sa Bjelasice je obavijesti da je, u okviru prve faze, planirano vještačkog osnježavanja pet ski staza u dužini od 7,5 km. To bi, najavio je tada, podrazumijevalo i stvaranje dva akumulaciona jezera. Probitnim projektnim zadatkom bilo je planirano, da se voda Ljevaje “hvata” na izvoru rijeke, zatim,  cijevima spušta do iznad sela Mušovića Rijeka. Na toj lokaciji gradila bi se pumpna stanica, zahvaljujući čemu bi se voda cijevima dovela prvo do privatnog Ski-centra Kolašin 1450, a potom i do državnog Kolašin 1600. Između dva ski-centra gradila bi se još jedna pumpna stanica. Iznad sela Mušovića Rijeka bio bi ostavljen priključak sa kojeg bi se, u budućnosti, uzimala voda za grad.

Idejno rješenje i projektni zadatak urađeni su, kako se ispostavilo, u suprotnosti sa glavnim projektom za osnježavanje ski-centra Kolašin 1600 iz 2019. godine. Umjesto kapaciteta od 100 litara u sekundi (l/s), određeno je da je za osnježavanje potrebno čak 260 l/s za osnježavanje.  Za to bi bile neophodne  cijevi DN 500 i pumpe od 640 kW, koje se prave isključivo po narudžbi i izuzetno su skupe, umjesto pumpi iz serijske proizvodnje.

Preskupo, predimenzionirano i neodrživo- bile su osnovne kritike struke na idejno rješenje. Slično su tvrdili i mještani,  ekološki aktivisti, ali i neki članovi borda direktora Skijališta.  Nakon višemjesečne javne rasprave o Elaboratu i polemike u medijima,  kolašinski Vodovod, koji je, u međuvremnu, dobio novog direktora, revidirao je projektni zadatak. Vodovod će ubuduće, predviđeno je, upravljati  sistemom za vodosnabdijevanje  objekata i osnježavanje ski staza na Bjelasici.

Novi predsjednik Opštine Petko Bakić i direktor Vodovoda Miloš Peković sada tvrde da je, revidovanim projektom, predviđeno da se iz rijeke Ljevaje uzima samo 140 litara u sekundi,  110 litara za grad, a ostatak za snabdijevanje objekata na Bjelasici. Navodno, u revidovanom projektnom zadatku sada nema sistema za vještačko osnježavanje. Nema ni zvaničnih informacija  na koji način bi se , u budućnosti, proizvodio vještački snijeg  i kada.

“Prvobitni projekat je predviđao uzimanje mnogo veće količine vode iz rijeke Ljavaje, a mi smo se trudili da dođemo do projekta koji će biti prihvatljiv za sve. Sada je količina vode  smanjena na jednu trećinu.  Ta voda će biti isključivo korišćena za piće, za snabdijevanje grada u vrijeme kad je potrebno i za hotele na Bjelasici.  Ja ću ako revidovani projekat dobije potrebne saglasnosti, prihvatiti takvo rješenje”, tvrdi Bakić.

Odgovarajući na tvrdnje da će takvim projektom, zbog troškova za utrošenu električne energiju doći do povećanja cijene vode, Peković obećava sugrađanima da “u tom slučaju Vodovod neće gazdovati sistemom” . Koliko je projekat održiv i šta će donijeti građanima, objašnjava on, tek treba da pokaže ekonomska analiza.

Mještani Mušovića Rijeke, Selišta, Smailagića Polja, Drpa…, kao i ekološki aktivisti, s druge strane, kažu da se, u projekat nije smjelo ući bez potrebnih analiza podzemnog vodnog potencijala Bjelasice, ali i kapaciteta i neiskorišćenih mogućnosti vodoizvorišta gradskog vodovoda.

Aktivista Aleksandar Dragićević podsjeća da, od 50-ih godina prošlog vijeka, nije rađena hidrološka studija za područje Bjelasice. On tvrdi da bi “svaka odgovorna lokalna samouprava prvo ispitala resurse, to jest potencijal podzemnih voda na Bjelasici, pa ulazila u skupi projekat. On  planirani posao opisuje kao “ davanje miliona , kako bi se otela rijeka mještanima i  stavila u cijevi”.

Mještani traže zakazivanje sjednice Skupštine opštine Kolašin.  Od odbornika očekuju “da ne dozvole da se lokalna vlast prihvati relizacije, od države nametnutog projekta, kojem nije dorasla”. Kako je za Monitor kazao mještanin Mušovića Rijeke Milo Grujić, od lokalnog parlamenta tražiće i informaciju o tretmanu otpadnih voda iz hotela na planini.

“ Pored vrlo problematičnog projekata vodosnabdijevanja,kako sumnjamo, posljedice po građane i životnu sredinu imaće i tretman otpadnih voda iz objekata na Bjelasici. Za naredne mjesece planirano je, koliko čujemo, otvaranje jednog privatnog hotela na Bjelasici. Na toj lokaciji u toku je izgradnja brojnih hotela i turističkih kompleksa. Nije poznato na koji način će se tretirati otpadne vode i da li će se one otpuštati u rijeku Plajevinsku. Čitav taj dio je u okviru jedne od zona zaštite vodozvorišta gradskog vodovda. Imamo pravo da znamo šta nas očekuje”, kaže.

Iz Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma lani su kazali da će otpadne vode na tim lokalitetima biti tretirane u postrojenju za prečišćavanje, kapaciteta ES 2.750. Planirano je  u zoni odmarališta prikupljane otpadne vode iz svih objekata. Prečišćena voda ulivaće se, objasnili su tada , u lijevu pritoku Dubokog potoka.

Iz kolašinskog Vodovoda i kanlizacije tvrde da se dva planinska centra nalaze  unutar granica zone ograničenog režima zaštite izvorišta gradskog vodovoda. Podsjećaju i da trenutno ne postoji mogućnost priključenja objekata na gradsku kanalizacionu mrežu.

Oni upozoravaju da “ prije puštanja u rad pomenutih objekata, nadležne institucije treba da obave detaljnu provjeru i utvrde da li su uslovi, predviđeni zakonom,  ispunjeni od strane investitora”. Podsjećaju i da su rađene  dvije studije, prema kojima,  navodno, ne postoji uticaj tog vodotoka na izvorište gradskog vodovoda Kolašin.

Na portalu čiji je vlasnik kompanije Ski resort Kolašin 1450,  nedavno su najavili da je plan  da se grade dva postrojenja za prečišćavanje otpadnih voda. Do tada , kako tvrde, za prva četiri hotela, koja će biti otvorena uskoro , predviđeno je samostalno prečišćavanje otpadnih voda za svaki pojedinačno, kao privremeno rješenje.

                                                                                                          Dragana ŠĆEPANOVIĆ

Komentari