MONITORING
Kad đavo dođe po svoje

Oleg Deripaska je, prema podacima ruskog magazina Finans, prošle godine zaradio šest milijardi dolara. I sada ih, pišu, ima devetnaest (milijardi dolara!). To saznanje, ipak, nije spriječilo Vladu Crne Gore da kao odgovoran žirant, novcem poreskih obveznika, plati ratu kredita vrijednu 700 hiljada eura, koju je mađarska OTP banka potraživala od Deripaskine filijale u Crnoj Gori. Ne odluče li bogati Rus i njegovi partneri da počnu vraćati dugove napravljene u lancu kompanija koji od Rusala, preko En plus grupe i Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAC) vodi do Kombinata aluminijuma u Podgorici, Rudnika boksita u Nikšiću i Vlade Crne Gore – Vlada Igora Lukšića će, do izlaska sljedećeg broja Monitora, platiti još tri do 3,5 miliona eura.
To je samo djelić od ukupno 135 miliona eura kredita čije je vraćanje bankama, u ime CEAC-a, garantovala Vlada Crne Gore.
KO GUBI, TAJ SE LJUTI: Premijer Lukšić je, izgleda, ljut. Kako i ne bi bio: Vlada je, samo od kada je on njen ministar finansija, oprostom dugova, kreditnim garancijama, subvencijama ili direktnim finansijskim injekcijama pomogla vlasnike KAP-a i Rudnika boksita sa više od 300 miliona eura.
Isti su za to vrijeme: skrivali dobit i tajili porez, istjerali više od polovine zapošljenih u ovim preduzećima, smanjili proizvodnju u KAP-u na pola one koju su zatekli nakon privatizacije a u Boksitima je i potpuno obustavili, dodatno zadužili kupljena preduzeća za približno 300 miliona… Stigli su dotle da, pri cijeni od 2,5 hiljade dolara za tonu aluminijskog ingota, ne mogu ili neće da plaćaju ni rate za prispjele dugove stranim bankama. Domaći dobavljači, poput EPCG, ne smiju ni da pitaju šta je sa njihovim potraživanjima iako nezvanične informacije kažu da Kombinat samo za struju duguje 13 -18 miliona eura.
„Menadžment KAP-a je izgubio naše povjerenje” saopštio je Lukšić nakon sastanka sa izvršnim direktorom En plus grupe Artemijem Volinecom. Premijer kaže da je gosta iz Rusije obavijestio da više ,,ne računaju na novčanu pomoć države jer Crna Gora to nije u mogućnosti da obezbijedi, niti je to u skladu domaćim zakonodavstvom i preporukama Evropske unije”. Kao da je do sada oslobađanje od ugovorenih obaveza ili prikrivanje prevara (utaja poreza), otimačine (novca iz sindikalne kase) i pljačke (manjinskih akcionara) bilo „u skladu” sa bilo kojim zakonodavstvom. Prije će biti da se suština problema sa kojima se suočavaju KAP i njegovi vlasnici sadržana u sljedećoj premijerovoj rečenici: „Uradili smo što smo mogli i sada KAP zavisi od svojih povjerilaca i menadžmenta”.
Volinec se nije izjašnjavao. Prećutao je i prošlonedjeljni zahtjev ministra finansija Milorada Katnića da Vlada i CEAC, kao većinski akcionari Kombinata, smijene predsjednika Odbora direktora Vječeslava Krilova i izvršnog direktora Leonida Krilova. Zato o sudbini Vladinog zahtjeva možemo suditi samo na osnovu nezvaničnih informacija iz Moskve. One kažu da je u vrijeme kada je Vlada plaćala 700 hiljada eura KAP-ovog duga, Vječeslav Krilov od Olega Deripaske dobio nagradu za uspješno kresanje troškova u Podgorici – 1,7 miliona dolara.
Podsjetimo, od kada je on postavljen za predsjednika borda direktora KAP-a i Boksita, u proljeće 2008. godine, ove kompanije je napustilo oko dvije hiljade radnika. Njihove otpremnine platila je Vlada Crne Gore. Zašto?
TRANZICIONA TAJNA: To je jedna od najbolje čuvanih tajni u Crnoj Gori.
U nju, možda, nijesu upućeni ni premijer Lukšić i ministar Katnić. Dok su
oni javno pominjali da bi, zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, Vladin ugovor sa CEAC-om mogao biti raskinut (svi uslovi za to stekli su se prije više od dvije godine) čovjek koji je direktno odgovoran za izuzetno skup i nepovoljan državni aranžman sa Olegom Deripaskom zvučao je mnogo pomirljivije.
,,Smatram da je problem između Vlade i vlasnika KAP-a rezultat nepažnje onih koji su trebali da obave tu uplatu, eliminišu rizik i poštede crnogorsku javnost pisanja o tome”, saopštio je Vijestima Milo Đukanović, predsjednik DPS bivši premijer i akter čivas pregovora u podgoričkom Grandu, na kojima je KAP prodat mimo svih pravila i procedura. „Ako se pogledaju iznosi, to je zaista sitnica za jednu industriju kakva je aluminijska”, kaže Đukanović.
Svaka, ali bukvalno svaka, procjena i predviđanje Mila Đukanovića vezana za KAP u minulih dvadeset godina bila je – pogrešna. Uostalom, i u ove dvije rečenice Đukanović previđa da Vlada u KAP-u ima identičan broj akcija kao i CEAC. To što je njegova Vlada odlučila da KAP–om upravlja kompanija koja je pokazala da za upravljanje crnogorskim aluminijskom industrijom nema ni novca, ni volje ni znanja – druga je priča. Koja bi svoj epilog mogla dobiti i u sudnici. (Vidjeti intervju sa profesorom Brankom Radulovićem).
Ljudi mnogo verziraniji u poslovanje KAP-a i aluminijsku industriju od bivšeg premijera tvrde da je hamletovska dilema „Deripaska ili stečaj” neosnovana konstrukcija kojom zvaničnici pokušavaju prikriti svoju nesposobnost. Ili zolupotrebe.
„Kombinat aluminijuma zaslužuje šansu”, tvrdi profesor Radulović, „pozivam premijera Lukšić da uložimo zajednički napor, spasimo Kombinat i od njega napravimo ono što bi on trebao da bude – generator ekonomskog razvoja Crne Gore”. Preduslov za tako nešto je, kaže Radulović, raskid postojećih aranžmana sa CEAC, poništenje ugovora kojim se sav proizvedeni aluminijum isporučuje švajcarskom Glenkoru i razrješenje poslovnih i finansijskih dubioza koje su oko KAP-a nastale u posljednjih dvadeset godina. „Od Vektre na ovamo”, precizira Radulović.
Postoje, pravnim rječnikom govoreći, jake indicije da je Milo Đukanović u novčane tokove mnogo upućeniji nego u aluminijsku, ili bilo koju drugu legalnu industriju u Crnoj Gori. A tu je i činjenica da je do danas nepoznat vlasnik trećine akcija En plus grupe. Zato ne treba isključiti mogućnost da je Đukanovićeva informacija o „nepažnji” stigla iz prve ruke.
KAD TI ŠOJGU KAŽE: Sve dileme bi mogao razjasniti Sergej Šojgu, ruski ministar za vanredne situacije, predsjedavajući rusko-crnogorskog komiteta za privrednu i naučno tehničku saradnju, i čovjek koji – praktično – upravlja Kombinatom aluminijuma od njegove privatizacije. Koliko god se crnogorska strana ljutila na ruske investitore – što zbog nepoštovanja ugovora, što zbog elementarne nepristojnosti i najvulgarnijih prijetnji ovdašnjim pregovaračima – svaki problem bi bio stavljen ad acta čim bi Šojgu stupio na crnogorsko tlo. Milo Đukanović i Milan Roćen znaju zašto je to tako.
Pošto su Lukšić i Katnić najavili da će pisati Šojguu i obavijestiti ga da je „dovedena u pitanje dalja saradnja dviju strana”, moglo bi se desiti da i oni budu upućeni u veliku tajnu crnogorske tranzicije. Bilo im to milo ili ne.
Ekonomska priča o KAP-u, njegovom sunovratu, oporavku i privatizaciji ispričana je mnogo puta. Njenu suštinu, kroz novčane tokove, sažima profesor Milenko Popović. „Konstrukcija oko KAP-a liči na namirivanje određenih ljudi, a ne na ozbiljan pokušaj privatizacije. Ukoliko to nije slučaj, ako se ne radi o izvlačenju novca, onda je riječ o ludacima koji ništa ne znaju”, tvrdi Popović prezentujući računicu po kojoj je u održavanje Kombinata aluminijuma, ovakvog kakav je, nakon privatizacije utrošeno oko 800 miliona eura.
Deripaska u taj bunar nije bacio ni euro svog novca. Naprotiv, on je početni ulog od 40 – 50 miliona izvukao već nakon 18 mjeseci poslovanja u Podgorici. Sve ostalo mu je čist ćar. Ostvaren, uglavnom, na naš račun. Uz blagoslov nekadašnjih premijera Mila Đukanovića, Filipa Vujanovića i članova njihovih vlada.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
VESNA MEDENICA VRHOVNA PRESUDITELJKA IZVAN SUDNICE: SMS pravosuđe

U medijima objavljeni sadržaji preuzeti iz telefona Vesne Medenice potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe bilo je pod vladarskom kućom Đukanović, podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu
Javnost je ovih dana iznenadio dodatak na već ustaljenu praksu objavljivanja SKY ECC kriptovanih prepiski između kriminalnih grupa i visokih operativaca policije koji su zajednički švercovali drogu i borili se protiv neprijatelja “države”, “Šefa” režima, i “poslovne” konkurencije. Prilikom hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Crne Gore Vesne Medenice na podgoričkom aerodromu u aprilu 2022. godine, oduzet joj je i mobilni telefon. Nakon godinu i po mediji su počeli objavljivati sadržaje sa Whatsapp aplikacije koji su pronađeni na telefonu.
Treba imati u vidu da ti sadržaji nisu bili predmet optužnice koju je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) podignulo sredinom oktobra prošle godine protiv bivše šefice pravosuđa, njenog sina Miloša kao organizatora kriminalne grupe i ostalih članova. Gro optužnice se bazira na SKY prepiskama koje su crnogorskim istražiteljima dostavili Europol francuski Apelacioni sud putem međunarodne pravne pomoći.
Sadržaji koji su objavljeni, pod uslovom da su vjerodostojni i tačni, svakako su zavrjeđivali pažnju javnosti u interesu javnosti. Potvrdili su ono što je odavno javna tajna – državno pravosuđe pod vladarskom kućom Đukanović bilo je podređeno ličnim interesima uskog kruga ljudi na vrhu.
U ispovijesti portalu Press Ana Pešukić (koja je radila u kući Aca Đukanovića, brata bivšeg predsjednika države) je u detalje opisala kako je predsjednica Vrhovnog suda Medenica dolazila na kafenisanje i raporte kod Prvog brata koji ju je dočekivao u pidžami u preuređenom podrumu njegove zgrade. Osim Medenice raportirali su i mnogi drugi uključujući i tadašnjeg direktora crnogorske policije Veselina Veljovića koji je u pritvoru zbog zloupotrebe službenog položaja.
Procurjele Whatsapp prepiske, na kojima su se do sada pojavile Jelena Perović, direktorica Agencije za sprječavanje korupcije (ASK) i ranija šefica cetinjskog osnovnog suda, i sudija Suzana Mugoša, najpoznatija po javno prenošenoj telenoveli Afera Državni udar i presudi liderima tada opozicionog Demokratskog fronta (DF), su pokazale hijerarhiju tadašnjeg sistema. Kako se Medenica ponašala prema vladaru zemlje i njegovom bratu (i sestri) tako su se i njoj podređeni u pravosuđu ponašali prema njoj – podnosili raporte i tražili mišljenja uz teferič na koji bi ih ona pozivala. Potčinjeni su predlagali i nove poslušnike i podobne za radna mjesta.
Jelena Perović je u poruci od 15. juna 2020, pomenula svoju savjetnicu J.J. koja je između ostalog i “Crnogorka…Sva je na svom mjestu”. Medenici je godilo da ima osobu kojoj je jedan od pluseva u karijeri trebalo biti i nacionalna pripadnost – što se kosi sa svakim mogućim zakonom. Isti Medeničin kurs vidio se i u njenoj poruci nakon presude Apelacionog suda kojom je ukinuta prvostepena osuđujuća presuda u Državnom udaru. Da li sudijama apelacionog vijeća ili optuženima ili svima, opsovana je “majka četnička” od šefice pravosuđa koja je početkom 90-tih podržavala ratnike koji su vodili borbu za stvaranje Velika Srbije. U istom poslu je zdušno učestvovao i Šef, tadašnji premijer Milo Đukanović.
Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
JEMSTVO U CRNOJ GORI: Odbijeni milioni

Iznos ponuđenog jemstva samo u posljednje četiri odbijene ponude prelazi 10 miliona, što u novcu što u nekretninama
Samo tokom ove godine Viši sud u Podgorici odbio je kao neosnovane najmanje četiri ponude advokata odbrane da njihovi klijenti budu pušteni da se u daljem postupku brane sa slobode. Iznos ponuđenog jemstva u cjelokupnim slučajevima prelazio je 10 miliona, što u novcu što u nekretninama.
Tako je nedavno Viši sud u Podgorici, odbio je kao neosnovano jemstvo od 1,3 miliona eura za ukidanje pritvora predsjedniku Opštine Budva Milu Božoviću, koji je prema navodima optužnog akta, učestvovao u švercu tri pošiljke kokaina ukupne težine oko tonu i po.
Odbrana je, za slobodu okrivljenog Božovića nudila 1.185.110 eura u nekretninama koje su za njega ponudile porodice dvije sestre njegovog pokojnog oca kao i 120.000 eura u gotovini koji je položila firma ,,Zlatar“ iz Nikšića u vlasništvu njegovih prijatelja.
Svoju odluku iz Višeg suda obrazlažu odluku time da se jemstvo kao mjera za obezbjeđenje prisustva okrivljenog i za nesmetano vođenje krivičnog postupka može odrediti samo ako je pritvor određen po pritvorskim osnovima iz člana 175 stava 1 tačka 1 i 5 ZKP.
Uz to pojašnjenje stiglo je još jedno – pritvor okrivljenom Božoviću je određen, a zatim i produžavan rješenjima Višeg suda u Podgorici zbog postojanja okolnosti koje ukazuju na opasnost od bjekstva i nesmetanog vođenja postupka, s obzirom na to da je u pitanju krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora od deset godina ili teža kazna i koje je posebno teško zbog načina izvršenja ili posljedica.
Nešto manji iznos jemstva ponudila je porodica bivšeg direktora Veselina Veljovića. Riječ je o iznosu od 928.000 eura u nekretninama i gotovini kako bi se Veljović branio sa slobode optužbi Specijalnog tužilaštva da je zloupotrijebio službeni položaj.
Na tu odluku se još čeka, ali valja podsjetiti da je Viši sud krajem oktobra odbio prethodni prijedlog, kada je za njegovu slobodu ponuđeno jemstvo u nekretninama u vrijednosti od 585.000 eura.
Veljović je uhapšen 24. jula na Žabljaku zbog sumnje da je osumnjičenom vođi kriminalne grupe Aleksandru Mrkiću, koji se tereti za krijumčarenje cigareta, odavao službene informacije o tome kada su planirani pretresi.
I nekoliko bliskih prijatelja uhapšenog Dejana Kneževića založili su svoju imovinu u vrijednosti od oko 770.000 eura, kao garanciju da taj bivši pomoćnik direktora Uprave policije neće pobjeći ako mu sud ukine pritvor. U tom slučaju na odluku Višeg suda i dalje se čeka, ali se čeka i stav Višeg suda nakon što je Apelacioni ukinuo rješenje kojem je Kneževiću produžen pritvor.
Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od prvog decembra ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
BIVŠI DIREKTOR UP U PRITVORU, KORUPCIJA U JAVNOJ UPRAVI, SUMNJE U TRGOVINU PRESUDAMA: Šinjel DPS-a

Iz ormara ponovo ispadaju kosturi kriminala i korupcije bivših DPS vlasti.. Javnost, istovremeno, dobija dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce ponašanja prethodnika
Ponovo ispadaju orasi iz šinjela bivših vlasti.
Bivšem direktoru Uprave policije Slavku Stojanoviću određen je pritvor od 30 dana, nakon što su ga u subotu, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT), uhapsili službenici Specijalnog policijskog odjeljenja (SPO). Stojanović se sumnjiči za zloupotrebu službenog položaja u vezi sa švercom cigareta u proljeće 2018. Pritvor mu je određen zbog opasnosti da bi, sa slobode, mogao uticati na svjedoke.
Stojanović bi se u Spužu mogao sresti sa još jednim bivšim direktorom UP, Veselinom Veljovićem. I on je u pritvoru zbog sumnji da je pomagao švercerima cigareta. Kao da im je to bilo u opisu posla. Čudni su duvanski putevi.
Prema dostupnim informacijama, SDT Stojanovića sumnjiči da je, u poslednjim danima svog mandata na mjestu direktora UP, podređenima naredio da puste zaustavljeni kamion natovaren švercovanim cigaretama. Javnosti nije predočeno kako je sve to i preko koga išlo. Monitor saznaje od ljudi koji su u ovu priču uključeni praktično od prvog trenutka (otkrivanje neprijavljenog tovara u kamionu Company Baćović) da je sa njima komunicirao jedan od tadašnjih pomoćnika direktora UP, koji im je kazao da su otkrićem nelegalnog tereta upropastili veliku međunarodnu akciju na sazbijanju šverca. I naredio da se povuku.
Navodno su neki od prisutnih policajaca o svemu tome ostavili i pisane službene zabilješke pa se, možda, može postaviti pitanje zašto se na procesuiranje tog slučaja čekalo pet godina. Odnosno, da li su dosadašnjom istragom obuhvaćeni svi akteri ove zanimljive priče.
Uglavnom, slučaj propušteni šleper je, tih dana, ostao ispod radara šire javnosti koja je bila zaokupljena krvavim ratom kotorskih narkoklanova, u kome su stradale i osobe koje su, prethodno, policiju obavijestile da im je ugrožen život. (Muša Osmanagić, Goran Đuričković, Dalibor Đurić).
Serija obračuna u Podgorici gdje su, za samo desetak dana, ubijene četiri osobe, među kojima makar jedna od žrtava nije imala dodira sa kriminalnim poslovima bila je, uostalom, i razlog da Slavko Stojanović podnese ostavku na mjesto direktora UP. I ako je do tada na rat kotorskih klanova gledao kao na tuđu brigu.
„Cijenim da bezbjednost Crne Gore nije dovedena u pitanje, te da su građani i njihova imovina bezbjedni“, tvrdio je Stojanović. U pomoć mu je, kada zatreba, priskakao i tadašnji potpredsjednik, odnosno, predsjednik Vlade Duško Marković. „Policija ne može da bude štit između kriminalnih grupa i pojedinaca. Da ih štiti jedne od drugih. Policija mora da razotrkiva njihovu kriminalnu djelatnost zato obezbjeđuje dokaze i privodi ih pravdi”.
Stojanovićeva policija nije radila ni jedno ni drugo. Nego treće – bespogovorno čuvala DPS vlast: „Vrlo smo ozbiljno shvatili prijetnje Fronta (DF – prim. Monitora) i njegovih pristalica da neće priznati izborni rezultat osim onaj koji njima ide u korist”, obavijestio je javnost Stojanović neposredno uoči parlamentarnih izbora 2016. Pa je najavio: „Prema svakom pokušaju izazivanja nemira tokom izbornog dana i u noći proglašenja rezultata, odnosićemo se kao prema pokušaju rušenja države…”.
Nije to bila prazna prijetnja. Još su tada bila svježa sjećanja na brutalnost i svirepost koju su maskirani pripadnici Stojanovićeve UP pokazali u oktobru 2015, tokom razbijanja opozicionog protesta pred zgradom parlamenta. I kasnijeg, višesatnog, progona i prebijanja po gradskim ulicama svih koji su pali šaka maskiranim policajcima. Do danas neidentifikovani pripadnici policije (sumnja se da je među njima bilo i volontera iz kriminalnog miljea) pretukli su: Mija Martinovića, Marka Rakočevića, Andriju Račića, Branimira Vukčevića, Darka Šćepanovića, Momčila Baranina… I još ko zna koliko građana/građanki koje je bio strah ili sramota da to prijave. Ili su mislili da je besmisleno žaliti se onima koji su sve to i organizovali. Stojanović je sve prećutao.
Zato je na dan izbora 2016. pružio tadašnjem glavnom SDT-u Milivoju Katniću neophodnu logističku podršku za vizuelizaciju priče o državnom udaru. Pamtimo: policija je na Stari aerodrom donijela i rasporedila automatsko oružje iz svojih magacina, pa ga snimila i javnosti prikazala kao dio arsenala navodnih zavjerenika. Napravljen je i fotoelaborat „zaplijenjenog“ oružja, bez i jedne naznake da je isto uzeto na revers iz policijske oružarnice.
Kako je Slavko Stojanović znao da odvoji bitno od nebitnog svjedoči i slučaj inspektora Predraga Šukovića. Njega su Stojanovićevi policajci, bez saradnje sa tužilaštvom, uhapsili nakon što je Markovića i Veljovića optužio za učešće u duvanskom švercu. Kada je isti policajac ranjen, na ulici, tadašnji direktor UP nije našao za shodno ni da ga obiđe.
Onda je prste umiješao gospodin slučaj: Stojanovića su uhapsili (priveli) pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja kojim rukovodi – Predrag Šuković. Čekamo nastavak.
Pogodilo se, pa je i tzv. državni udar nanovo aktuelizovan ovih dana. Na način koji bi, valjda svuda osim u Crnoj Gori, bio povod za (ne)formalno vanredno stanje u svim institucijama sistema.
Vijesti su objavile sky prepisku iz januara 2021. u kojoj tadašnji policajci Petar Lazović i Ljubo Milović (prvi je u pritvoru a drugi u bjekstvu, nakon optužbi za kriminalne aktivnosti) iskazuju spremnost da potkupe sudije Apelacionog suda kako bi potvrdili prvostepenu, osuđujuću, presudu u slučaju državni udar. „Nema limita za pare“, navodno piše Lazović Miloviću.
Iz konteksta se razumije da je njihova meta sutkinja Seka Piletić, jedna od članica tročlanog vijeća Apelacionog suda. I da su obojica razočarani nakon što kupovina presude nije uspjela. Nego je slučaj vraćen na ponovno suđenje. „Rekao muž da nijesu imuni na pare, ali da ne može to da uradi”, navodno piše Milović Lazoviću.
Taman je neko mogao pomisliti i kako stvari nijesu toliko loše koliko su mogle biti, kad je izronila privatna prepiska sutkinja Suzane Mugoše, Milenke Žižić i nekadašnje predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice, koja je nakon odlaska u penziju uhapšena i optužena za kriminalno udruživanje i zloupotrebu položaja. Tako smo u prilici da čitamo kako Medenica kolegama iz Apelacionog suda psuje majku četničku nakon ukidanja presude u slučaju državni udar, pa ona i sutkinja Žižić žale zbog promjene vlasti 2020. godine, pomalo ogovaraju kolege i razmjenjuju informacije i mišljenja o predmetima koji čekaju presudu u njihovim sudovima.
Dovoljno da ponovo proključaju strasti. Jedni su ponuđenu prepisku tri sutkinje iščitali kao novi dokaz urota i zloupotreba u pravosuđu. Pošto je njihova prepiska stavljena u kontekst činjenice da su, od proljeća prošle godine, zbog nezakonitih radnji i zloupotreba, uz Medenicu, privođeni pa osumnjičeni/optuženi i bivši predsjednik Privrednog suda Blažo Jovanić i nekadašnji specijalni tužilac Saša Čađenović (Jovanić je ove nedjelje pušten da se brani sa slobode, Čađenović je još u pritvoru). I zatražili čistku. Odnosno, veting.
Drugi su problematizovali to što je na svjetlost dana izašla privatna prepiska Vesne Medenice koja, koliko se iz priloženog da zaključiti, nema nikakve veze sa onim zbog čega je ona procesuirana. Nešto slično postupku Milivoja Katnića kada se, na osnovu optužbi koje su kasnije pale na sudu, dokopao telefona advokata Gorana Rodića. I objelodanio njegovu prepisku sa klijentom sa kojim je pripremao odbranu. Osveta novih vlasti, čitamo u medijima bliskim DPS-u. Uz tekstove kojima se pokušava kompromitovati sutkinja Piletić.
Mnogo je simptoma koji ukazuju da je crnogorsko pravosuđe ozbiljno oboljelo. Samo mu ne treba pridodavati. Objavljena sky prepiska ukazuje da sutkinja Piletić nije kupljena. Suzana Mugoša je potpisala rješenje kojim je Vesni Medenici određeno prvih 30 dana pritvora. To što su dio sistema koji, očigledno, ne funkcioniše ne smije biti samo njihov problem.
Ovim nijesu iscrpljeni ovonedjeljni događaji u kojima su se sadašnji i bivši funkcioneri izvršnih i sudskih vlasti selili na stranice crne hronike. I u pritvorsku jedinicu zatvora u Spužu.
Jednomjesečni pritvor određen je glavnoj inspektorki za poljoprivredu, vino i ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Dragani Kandić Perović. Ona se osumnjiči za zloupotrebu službenog položaja i primanje mita. U istoj akciji, po nalogu Osnovnog tužilaštva u Podgorici, privedeni su još jedan poljoprivredni inspektor i suvlasnici privatne kompanije koji su, navodno, dali mito. Pet hiljada koje su pronađene pretresom stana uhapšene glavne inspektorke.
Kandić Perović je pažnju ovdašnje javnosti zavrijedila ljetos, kada su se na društvenim mrežama, a potom i u medijima, pojavili snimci njenog razgovora sa nadzornikom (čuvarem) sa Skadarskog jezera. Inspektorka od njega traži da pusti uhvaćene ribokradice i vrati im oduzeti čamac i opremu. Obećala je, kaže.
Umjesto kazne (suspenzije), uhapšena inspektorka je nastavila da radi da bi, sa imenovanjem nove vlade, bila i unaprijeđena (resorni ministar Vladimir Joković je zadržao funkciju iz prethodne vlade). Tako joj je data prilika da proširi „posao“ i saradničku mrežu. Javnost je, istovremeno, dobila dodatne razloge za sumnju da su nove vlasti zadržale obrasce DPS ponašanja. I to baš one najgore, koji se tiču visokog stepena tolerancije prema „mangupima u našim redovima“.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
-
FOKUS3 sedmice
MINIMALNA PENZIJA = MINIMALNA PLATA: Đe iscijediti suvu drenovinu
-
FOKUS2 sedmice
UZVRAĆANJE UDARCA U AFERI DO KVON: Spajić optužio srpske vlasti za montiranje
-
FOKUS1 sedmica
MIĆUNOVIĆ I DAVIDOVIĆ NA AMERIČKOJ CRNOJ LISTI: Šta Vašington vidi a Podgorica ne vidi
-
DRUŠTVO3 sedmice
PLJEVLJA, BUDVA, ZETA…: Na tragu saoizacije ?
-
INTERVJU2 sedmice
MILOŠ VUKOVIĆ, IZVRŠNI DIREKTOR FIDELITY CONSULTINGA: Ne postoji program Evropa sad 2
-
DRUŠTVO2 sedmice
ŠEŠELJ, CRNA GORA I ODJECI: Da se ne zaboravi
-
DRUŠTVO3 sedmice
NAPADI NA ALEKSANDRU VUKOVIĆ-KUČ: Društvo u kojem se najlakše i najčešće vrijeđaju žene
-
INTERVJU3 sedmice
MIODRAG VUJOVIĆ, EKONOMSKI ANALITIČAR: Bojim se da smo zaigrali isuviše rizično