Povežite se sa nama

MONITORING

Kad đavo dođe po svoje

Objavljeno prije

na

uob-Milo-Djukanovic-04

Oleg Deripaska je, prema podacima ruskog magazina Finans, prošle godine zaradio šest milijardi dolara. I sada ih, pišu, ima devetnaest (milijardi dolara!). To saznanje, ipak, nije spriječilo Vladu Crne Gore da kao odgovoran žirant, novcem poreskih obveznika, plati ratu kredita vrijednu 700 hiljada eura, koju je mađarska OTP banka potraživala od Deripaskine filijale u Crnoj Gori. Ne odluče li bogati Rus i njegovi partneri da počnu vraćati dugove napravljene u lancu kompanija koji od Rusala, preko En plus grupe i Centralno evropske aluminijske kompanije (CEAC) vodi do Kombinata aluminijuma u Podgorici, Rudnika boksita u Nikšiću i Vlade Crne Gore – Vlada Igora Lukšića će, do izlaska sljedećeg broja Monitora, platiti još tri do 3,5 miliona eura.

To je samo djelić od ukupno 135 miliona eura kredita čije je vraćanje bankama, u ime CEAC-a, garantovala Vlada Crne Gore.

KO GUBI, TAJ SE LJUTI: Premijer Lukšić je, izgleda, ljut. Kako i ne bi bio: Vlada je, samo od kada je on njen ministar finansija, oprostom dugova, kreditnim garancijama, subvencijama ili direktnim finansijskim injekcijama pomogla vlasnike KAP-a i Rudnika boksita sa više od 300 miliona eura.

Isti su za to vrijeme: skrivali dobit i tajili porez, istjerali više od polovine zapošljenih u ovim preduzećima, smanjili proizvodnju u KAP-u na pola one koju su zatekli nakon privatizacije a u Boksitima je i potpuno obustavili, dodatno zadužili kupljena preduzeća za približno 300 miliona… Stigli su dotle da, pri cijeni od 2,5 hiljade dolara za tonu aluminijskog ingota, ne mogu ili neće da plaćaju ni rate za prispjele dugove stranim bankama. Domaći dobavljači, poput EPCG, ne smiju ni da pitaju šta je sa njihovim potraživanjima iako nezvanične informacije kažu da Kombinat samo za struju duguje 13 -18 miliona eura.

„Menadžment KAP-a je izgubio naše povjerenje” saopštio je Lukšić nakon sastanka sa izvršnim direktorom En plus grupe Artemijem Volinecom. Premijer kaže da je gosta iz Rusije obavijestio da više ,,ne računaju na novčanu pomoć države jer Crna Gora to nije u mogućnosti da obezbijedi, niti je to u skladu domaćim zakonodavstvom i preporukama Evropske unije”. Kao da je do sada oslobađanje od ugovorenih obaveza ili prikrivanje prevara (utaja poreza), otimačine (novca iz sindikalne kase) i pljačke (manjinskih akcionara) bilo „u skladu” sa bilo kojim zakonodavstvom. Prije će biti da se suština problema sa kojima se suočavaju KAP i njegovi vlasnici sadržana u sljedećoj premijerovoj rečenici: „Uradili smo što smo mogli i sada KAP zavisi od svojih povjerilaca i menadžmenta”.

Volinec se nije izjašnjavao. Prećutao je i prošlonedjeljni zahtjev ministra finansija Milorada Katnića da Vlada i CEAC, kao većinski akcionari Kombinata, smijene predsjednika Odbora direktora Vječeslava Krilova i izvršnog direktora Leonida Krilova. Zato o sudbini Vladinog zahtjeva možemo suditi samo na osnovu nezvaničnih informacija iz Moskve. One kažu da je u vrijeme kada je Vlada plaćala 700 hiljada eura KAP-ovog duga, Vječeslav Krilov od Olega Deripaske dobio nagradu za uspješno kresanje troškova u Podgorici – 1,7 miliona dolara.

Podsjetimo, od kada je on postavljen za predsjednika borda direktora KAP-a i Boksita, u proljeće 2008. godine, ove kompanije je napustilo oko dvije hiljade radnika. Njihove otpremnine platila je Vlada Crne Gore. Zašto?

TRANZICIONA TAJNA: To je jedna od najbolje čuvanih tajni u Crnoj Gori.

U nju, možda, nijesu upućeni ni premijer Lukšić i ministar Katnić. Dok su

oni javno pominjali da bi, zbog nepoštovanja ugovorenih obaveza, Vladin ugovor sa CEAC-om mogao biti raskinut (svi uslovi za to stekli su se prije više od dvije godine) čovjek koji je direktno odgovoran za izuzetno skup i nepovoljan državni aranžman sa Olegom Deripaskom zvučao je mnogo pomirljivije.

,,Smatram da je problem između Vlade i vlasnika KAP-a rezultat nepažnje onih koji su trebali da obave tu uplatu, eliminišu rizik i poštede crnogorsku javnost pisanja o tome”, saopštio je Vijestima Milo Đukanović, predsjednik DPS bivši premijer i akter čivas pregovora u podgoričkom Grandu, na kojima je KAP prodat mimo svih pravila i procedura. „Ako se pogledaju iznosi, to je zaista sitnica za jednu industriju kakva je aluminijska”, kaže Đukanović.

Svaka, ali bukvalno svaka, procjena i predviđanje Mila Đukanovića vezana za KAP u minulih dvadeset godina bila je – pogrešna. Uostalom, i u ove dvije rečenice Đukanović previđa da Vlada u KAP-u ima identičan broj akcija kao i CEAC. To što je njegova Vlada odlučila da KAP–om upravlja kompanija koja je pokazala da za upravljanje crnogorskim aluminijskom industrijom nema ni novca, ni volje ni znanja – druga je priča. Koja bi svoj epilog mogla dobiti i u sudnici. (Vidjeti intervju sa profesorom Brankom Radulovićem).

Ljudi mnogo verziraniji u poslovanje KAP-a i aluminijsku industriju od bivšeg premijera tvrde da je hamletovska dilema „Deripaska ili stečaj” neosnovana konstrukcija kojom zvaničnici pokušavaju prikriti svoju nesposobnost. Ili zolupotrebe.

„Kombinat aluminijuma zaslužuje šansu”, tvrdi profesor Radulović, „pozivam premijera Lukšić da uložimo zajednički napor, spasimo Kombinat i od njega napravimo ono što bi on trebao da bude – generator ekonomskog razvoja Crne Gore”. Preduslov za tako nešto je, kaže Radulović, raskid postojećih aranžmana sa CEAC, poništenje ugovora kojim se sav proizvedeni aluminijum isporučuje švajcarskom Glenkoru i razrješenje poslovnih i finansijskih dubioza koje su oko KAP-a nastale u posljednjih dvadeset godina. „Od Vektre na ovamo”, precizira Radulović.

Postoje, pravnim rječnikom govoreći, jake indicije da je Milo Đukanović u novčane tokove mnogo upućeniji nego u aluminijsku, ili bilo koju drugu legalnu industriju u Crnoj Gori. A tu je i činjenica da je do danas nepoznat vlasnik trećine akcija En plus grupe. Zato ne treba isključiti mogućnost da je Đukanovićeva informacija o „nepažnji” stigla iz prve ruke.

KAD TI ŠOJGU KAŽE: Sve dileme bi mogao razjasniti Sergej Šojgu, ruski ministar za vanredne situacije, predsjedavajući rusko-crnogorskog komiteta za privrednu i naučno tehničku saradnju, i čovjek koji – praktično – upravlja Kombinatom aluminijuma od njegove privatizacije. Koliko god se crnogorska strana ljutila na ruske investitore – što zbog nepoštovanja ugovora, što zbog elementarne nepristojnosti i najvulgarnijih prijetnji ovdašnjim pregovaračima – svaki problem bi bio stavljen ad acta čim bi Šojgu stupio na crnogorsko tlo. Milo Đukanović i Milan Roćen znaju zašto je to tako.

Pošto su Lukšić i Katnić najavili da će pisati Šojguu i obavijestiti ga da je „dovedena u pitanje dalja saradnja dviju strana”, moglo bi se desiti da i oni budu upućeni u veliku tajnu crnogorske tranzicije. Bilo im to milo ili ne.

Ekonomska priča o KAP-u, njegovom sunovratu, oporavku i privatizaciji ispričana je mnogo puta. Njenu suštinu, kroz novčane tokove, sažima profesor Milenko Popović. „Konstrukcija oko KAP-a liči na namirivanje određenih ljudi, a ne na ozbiljan pokušaj privatizacije. Ukoliko to nije slučaj, ako se ne radi o izvlačenju novca, onda je riječ o ludacima koji ništa ne znaju”, tvrdi Popović prezentujući računicu po kojoj je u održavanje Kombinata aluminijuma, ovakvog kakav je, nakon privatizacije utrošeno oko 800 miliona eura.

Deripaska u taj bunar nije bacio ni euro svog novca. Naprotiv, on je početni ulog od 40 – 50 miliona izvukao već nakon 18 mjeseci poslovanja u Podgorici. Sve ostalo mu je čist ćar. Ostvaren, uglavnom, na naš račun. Uz blagoslov nekadašnjih premijera Mila Đukanovića, Filipa Vujanovića i članova njihovih vlada.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KORONA I NEODGOVORNOST: Budi odgovoran, ne budi kao premijer

Objavljeno prije

na

Objavio:

I pored najave potpunog zaključavanja kao jedinog spasa, ono je odloženo do izborne šutnje u Nikšiću. Znaju se prioriteti. Premijer Krivokapić je obrazložio da trenutno stanje nije izazvano lošim mjerema, već da je problem nepoštovanje mjera. Počevši od njega

 

Što je korona žešća, neodgovornost je veća. Podržavaju je i najviši zvaničnici. Premijer Zdravko Krivokapić je u nedjelju u Hramu Hristovog Vaskrsenja u Podgorici uslikan kako cjeliva pričesnu pogaču, preporučujući tako drugima da ga slijede, jer vjera planine pomjera. Nepoštovanje preventivnih mjera postalo je običajno pravo za crkvena i ostala okupljanja.

Ministarka zdravlja Jelena Borovinić-Bojoviće je, nakon osude javnosti, prekorila premijera. Kazala je da je obećao da će poštovati mjere: „I da će se potruditi da utiče na ostale svojim primjerom da poštuju mjere“.  To se traži – snaga ličnog primjera. I premijer se nakon tri dana izvinio građanima što u određenom periodu nije nosio masku, a pravdao se da ima antitjela. Ovako se izvinjavao i nakon nenošenja maske na sahrani mitropolita Amfilohija, pa obećanje ne održa.

Neozbiljnost, sa najviše adrese, se dešava u nedjelji kada je broj umrlih od korona virusa premašio hiljadu. Podaci Instituta za javno zdravlje govore da je smrtnost od kovida u februaru, u odnosu na januar, povećana za 70 odsto.

Iz opština stižu alarmantni podaci. U Baru je zabilježen rekordni broj pacijenata u Regionalnom kovid centru za Primorje – 113, a bolnički kapaciteti za kovid pacijente se stalno povećavaju pa ih je sada 115. Problem je i nedostatak osoblja, jer su neki ljekari i medicinske sestre i po drugi put zaraženi – tri doktora su u izolaciji, odustno je i 13 sestara, a do sada je virus imalo 26 doktora, kazali su iz bolnice u Baru.

Od 20. do 28. februara na Cetinju je umrlo osam osoba, a dnevno do 100 pacijenata posjeti kovid ambulantu, saopšteno je iz Kriznog štaba Prijestonice.  Nadležni građane najčešće opominju zbog nenošenja maske i nepridržavanja distanca na otvorenom, a veliki je i broj onih koji krše mjere samoizolacije.

Slike na portalima iz Nikšića i Ulcinja pokazuju svakodnevne gužve u kovid ambulantama u ovim gradovima.

Iz Kliničkog centra, u kome se liječi preko 130 pacijenata od virusa, kažu da su spremni i za gori scenario te da najveća zdravstvena ustanova raspolaže sa 774 kovid kreveta.

Ministarka zdravlja je ove nedjelje izjavila da je situacija zabrinjavajuća ali da nije alarmantna, kazavši da je popunjenost bolnica 75 odsto.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SLUČAJ MIDDLE POINT: Na divljem zapadu ništa novo

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kako je ruskoj kompaniji Middle Point, koja je radi izgradnje hotela u Budvi angažovala nikšićku kompaniju LD gradnja, zahvaljujući ovdašnjem pravosuđu, izvršiteljima i Privrednom sudu, oduzeta imovina vrijedna preko četiri miliona eura

 

Ovo je još jedna priča o tome kako su se, dok su se bivše crnogorske vlasti klele u strane investicije, investitiori koji su iz daleka stigli da posluju ovdje, susretali sa neizvjesnostima, ali i pravnim siledžijstvom. Umjesto da ulažu i grade, nerijetko bi jedino tek gubili novac u vrtlogu zarobljenih institucija. A investicije čekale neka bolja vremena.

Priča počinje 2008. godine, kada ruska kompanija Middle Point doo angažuje građevinsku firmu iz Nikšića LD gradnja radi izgradnje kondo hotela u Budvi. Nakon što je sklopljen ugovor i Middle Point uplatio avans od 300.000 eura, gradnja godinama nije počinjala. Uprkos tome, nikšićka kompanija je svih tih godina ruskom investitoru ispostavljala  fakture u iznosu 50.000 eura godišnje na ime  „održavanja gradilišta“. Ova nikšićka kompanija, čiji je osnivač, prema podacima Privrednog registra, Ilija Nikčević, radila je brojne projekte za državne i lokalne vlast (vidi box).

Nakon sedam godina, gradnja je intenzivirana.  No, iako se izgradnja hotela nije bližila kraju, ukupna vrijednost dogovorenih poslova, u iznosu od 2.833.000 eura kako je predviđeno ugovorom, bila je već potrošena. Ruski investitor odlučio je da ne plaća dalje dok se tačno ne utvrdi koliko je LD gradnja do tada i u šta trošila.  Izgradnja hotela je opet stopirana, što zbog neusglasica investitora i izvođača, što zbog zabrane gradnje na primorju u to doba. U jesen 2017. godine. LD Gradnja nije nastavila radove, da bi nekoliko mjeseci kasnije, u zimu 2018.

predala pet prvih saturacija (faktura) javnom izvršitelju Aleksandru Boškoviću, tražeći naplatu od Middle Pointa. Prema tvrdnjama kompanije Middle Point te fakture, u iznosu od 800.000 eura, su već bile plaćene. Bez obzira, investitoru je na osnovu tog duga uzeta imovina vrijedna milione. I to bez vještačenja ili utvrđivanja fakata o visini stvarnog duga.

Aleksandar Bošković, izvršitelj koji je vodio postupak, javnosti je poznat nakon što je u njegovoj kancelariji samoubistvo izvršio pedesetčetvorogodišnji E.M. 2015. godine. Takođe, Ministarstvo pravde svojevremeno je pokrenulo disciplinski  postupak protiv Boškovića zbog nezakonitosti koje su utvrđene u njegovom radu tokom redovnih i vanrednih kontrola i pritužbi građana.

Middle Ponit uz sve nije bio obaviješten da se postupak izvršenja vodi, tako da ruski investitor nije imao priliku da reaguje. Da se vodi postupak, saznali su nakon što im je blokiran račun, a kada je izvršenje već postalo pravosnažno.

Pošto je bilo kasno za žalbe, ruski investitor tada podnosi tužbu Privrednom sudu.

Priča o zarobljenim institucijama tek tada, u stvari, počinje. Dok je izvršenje po nalogu LD gradnje teklo u rekordno brzom roku, na reakcije Privrednog suda, na čijem se čelu nalazi Blažo Jovanić, čekalo se mjesecima. Jovanić je javnosti poznat kao jedan od stubova prethodnog režima u pravosuđu.

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

BUDVA: POLA GODINE NAKON IZBORA PODIJELILI RESORE: Odluka o budžetu bez Skupštine

Objavljeno prije

na

Objavio:

Imenovanjima čelnika u upravnim odborima opštinskih preduzeća i savjetima javnih ustanova, stvoren je preduslov za podjelu rukovodećih mjesta u izvršnoj vlasti u skladu sa izbornim rezultatima, na koja pretenduje  ukupno šest partija. Možda su na smirivanje strasti u Budvi i postizanje dogovora uticali lideri iz partijskih centrala zbog  izbora u Nikšiću

 

Partije koje su na posljednjim lokalnim izborima u Budvi osvojile većinu odborničkih mandata u budvanskom parlamentu, konačno su, pola godine kasnije, dogovorile podjelu resora u upravljačkim tijelima opštinskih preduzeća i javnih ustanova. Predstavnici stranaka Demokratskog fronta i Demokrata uspjeli su da prebrode ozbiljnu krizu vlasti u Budvi i postignu dogovor u posljednjem trenutku, kako bi usvojili budžet, donijeli Plan investicija i imenovali članove upravnih odbora preduzeća i savjeta kulturnih institucija u Opštini.

Međutim, ovaj dogovor realizovaće se u posve neuobičajenoj proceduri, bez skupštinskog zasjedanja i parlamentarne debate o bužetskim izdacima i prioritetnim investicionim projektima. Zbog posebno loše epidemiološke situacije u Budvi, sjednica Skupštine Opštine ne može biti održana, pa su predstavnici vladajućih partija bili saglasni, da predsjednik Marko – Bato Carević donese navedene odluke, u skladu sa zakonom, kako bi lokalna uprava mogla nesmetano da funkcioniše.

Prema članu 59 Zakona o lokalnoj samoupravi, predsjednik opštine privremeno donosi akte iz nadležnosti skupštine, ako skupština nije u mogućnosti da se sastane ili je iz drugih razloga onemogućen njen rad. Zakonom je propisano takođe, da se tako usvojene odluke, moraju podnijeti na potvrdu skupštini na prvoj narednoj sjednici.

Ukoliko ih odbornici ne podrže, njihova važnost prestaje u roku od tri mjeseca od njihovog donošenja. Što se u budvanskom parlamentu neće dogoditi, jer partije koje čine vlast imaju 20 od ukupno 33 odbornička mandata.

Donošenje budžeta bilo je neophodno jer je Opština funkcionisala na bazi odluke o privremenom finansiranju. Predloženi iznos budžeta budvanske Opštine za 2021. godinu utvrđen je na 31,5 miliona eura.

Poslije izborne pobjede na lokalnim izborima u kojoj su DF i Demokrate osvojile većinu mandata u budvanskom parlamentu čime su u duboku opoziciju poslale Demokratsku partiju socijalista, ,,proslavljenu” u predizbornoj akciji nasilnog preotimanja vlasti, pobjedničke partije nisu uspjele postići dogovor oko podjele resora u izvršnoj vlasti. Od 15. septembra prošle godine vlast u Budvi funkcioniše po starom rasporedu, ustanovljenom poslije izbora 2016.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više i štampanom izdanju Monitora od 5. marta ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo