Povežite se sa nama

FOKUS

Kad policija montira

Objavljeno prije

8 godina

na

veljovic1

Policijski insajder Brajuško Brajušković je ove sedmice optužio bivšeg šefa policije Veselina Veljovića za nove zloupotrebe. Tvrdi da je tokom sudskog procesa koji je vođen zbog ubistva policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića, Veljović instruirao svjedoka Zorana Vlaovića zvanog Bohum, koji je navodno trebalo da zametne tragove zločina, a za kojeg Brajušković tvrdi da je Veljovićev rođak.

Veselin Veljović je demantovao tvrdnje Brajuškovića, bivšeg pripadnika Specijalnih jedinica i obezbjeđenja u ZIKS-u. Veljović je te optužbe nazvao najgnusnijim podvalama kojima Brajušković i mediji njemu i njegovoj porodici crtaju metu. On je ranije demantovao tvrdnje Brajuškovića koji ga je optužio za organizovanje parapolicijskih crnih trojki zaduženih za prebijanje oponenata režima i novinara.

Brajušković je za naš list potvrdio da je u martu ove godine primio pismo od Saše Borete, jednog od osuđenih za ubistvo Šćekića. U tom pismu Brajušković se optužuje da je pripremao Vlaovića za lažno svjedočenje. U pismu se, između ostalog navodi: „Ja u konačnom znam da ti nijesi osmislio ovo podmetanje već neko mnogo iznad, a da si ti bio samo onaj instrument bez kojeg lažni svjedok ne bi postojao”.

,,Nijesam ja, nego je Veljović instruirao Vlaovića za suđenje”, tvrdi Brajušković koji ističe da je Vlaović blizak rođak Veselina Veljovića, što je ovaj demantovao. Brajušković je tokom procesa za ubistvo inspektora Šćekića svjedočio o boravku Vlaovića na Prijemnom odjeljenju u Spužu. ,,Vlaović je bio u zatvoru u Spužu, zbog teških seksualnih delikata”, kaže Brajušković. Brajušković je nakon što je 2002. godine napustio specijalne jedinice postao prvo šef sprovodničke službe u Zavodu za izvršenje sankcija (ZIKS), a potom i šef obezbjeđenja ZIKS-a.Vlaović je, kaže Brajušković za naš nedjeljnik, ostao sedam, osam mjeseci na tom odjeljenju, što je krajnje neobično, jer se tu može ostati najduže 30 dana. „Vlaović je imao povlašćeni položaj u Spužu, tvrdio je da je to zbog njegove saradnje sa policajcima oko suzbijanja narkotika u zatvoru, mada je to meni bilo neubjedljivo”. Na kraju je, kaže Brajušković, Vlaović pušten iz zatvora, nikad nije odslužio kaznu i ne zna se gdje je sada.

Da se radi o montiranom svjedoku tvrdili su tokom procesa advokati osumnjičenih za ubistvo inspektora Šćekića. Pravni zastupnik Borete Dragan Ognjenović je povodom objavljivanja pisma svog štićenika u dnevniku Vijesti opet kazao da se radi o ozbiljnoj igri i da je jedno sigurno, da je Vlaović bio instruiran.

„Iznenađuje me ćutanje tužilaštva, koje je u obavezi da se ova farsa i haranga prekine i odgovorni privedu utvrđivanju odgovornosti”, izjavio je Veselin Veljović, nakon najnovijih optužbi.

Tužilaštvo još nije okončalo istragu o aferi crne trojke. U međuvremenu, premijer Milo Đukanović javno je stao u odbranu Veljovića, tvrdnjama da je cijela priča iskonstruisana.

Neki od opozicionih lidera i advokata ukazivali su da je pozadina afere borba klanova u vladajućoj partiji koja je i ranije rezultirala curenjem prljavih tajni režima, od afere Listing do afere Snimak. Navodno u sukobu su klan Duška Markovića i Veselina Veljovića sa predstavnicima visokih političkih struktura okupljenih oko poslova klana iz Granda.

„Nijesam instruiran ni od jednog centra moći, ja se samo borim za sebe i svoju porodicu. Pozivam predstavnike Evropske unije da organizuju neutralne policijske snage iz EUROPOL-a i da me ispitaju preko poligrafa”, kaže Brajušković ističući da danima nije spavao jer su do njega stigle prijetnje navodno namijenjene njegovoj trudnoj ćerci.

„Ne znam šta je bio motiv instruiranja svjedoka Vlaovića, ali sigurno znam da javnosti nije predstavljena istina o ubistvu Slavoljuba Šćekića”, kaže za Monitor Brajušković, ističući da ga je Šćekićeva porodica ranije optuživala zbog iskaza i svjedočenja tokom procesa.

Šćekić je ubijen dok je radio na istrazi o ubistvu urednika Dana Duška Jovanovića i bombaških napada na hotel Splendid. Njegovo se ubistvo dovodi u vezu upravo sa tim slučajevima. Uvažavan je kao savjesan i nepotkupljiv inspektor. Ubistvo Duška Jovanovića nikada nije rasvijetljeno.

Vlaović je bio prvi svjedok saradnik u istoriji crnogorskog pravosuđa. Nakon kratkog poznanstva sa osuđenim Boretom, sa kojim je dijelio zatvorsku sobu, ispričao je detalje o motivima i ubistvu Slavoljuba Šćekića. Kako je Monitor ranije pisao, Vlaovića je tužilaštvo prihvatilo kao svjedoka saradnika iako je po zakonu to mogao biti samo neko ko je dio zločinačkog udruženja, a ne, kako su upozoravali stručnjaci, osoba koja je samo slušala priče osumnjičenih.

Neobično je bilo i to što je Zoran Vlaović usred suđenja otkrio svoj identitet javnosti i raskinuo saradnju, a sud zaključio da je ,,iskaz svjedoka 001 neubjedljiv, nelogičan i neistinit”. Njegovo svjedočenje je nakon maratonskih suđenja i nekoliko ukinutih presuda osuđenima na kraju ipak prihvaćeno.

Šta je to Vlaović kazao na sudu i kako je njegovo svjedočenje uticalo na proces, glavno je pitanje sada kada nekadašnji podređeni službenik Veselina Veljovića tvrdi da se radilo o svjedoku instruiranom od strane vrha policije.

Vlaović je dao tri iskaza tužilaštvu. Tvrdio je da mu je optuženi za ubistvo Šćekića Saša Boreta u kratkom periodu koje su proveli zajedno otkrio dosta o motivima i samom ubistvu, ali i o akcijama osumnjičenih vezanim za napade na hotel Splendid.

Vlaović je tužilaštvu kazao da mu je Boreta priznao da su ,,oduvali smrada”, aludirajući na inspektora Šćekića. Prema njegovom iskazu on je potom upitao Boretu da li ga je Čila Šćekić ubio, što je Boreta navodno i potvrdio.

Vlaović je u prvim izjavama tužilaštvu tvrdio da mu je Boreta kazao da je u ubistvu učestvovao još jedan izvršilac, ,,mladić iz Beograda”. Dvije godine kasnije kazao je da se sjetio da mu je Boreta u stvari rekao da je pored Čile Šćekića u ubistvu učestvovao Ljubo Vujadinović.

Čila Šćekić, koga je Vlaović označio kao jednog od izvršilaca ubistva, je u prvom suđenju oslobođen optužbi da je ubio Šćekića, da bi konačno bio osuđen na 30 godina kao izvršilac. Istu kaznu dobio je i Ljubo Vujadinović dok su Boreta i Bigović osuđeni takođe na 30 godina, ali zbog podstrekivanja na ubistvo Šćekića. Alan Kožar je zbog pokušaja reketiranja biznismena Žarka Radulovića i podmetanja eksplozija na Splendid, osuđen na šest godina i 10 mjeseci zatvora. A oslobođen je Beranac Vuk Vulević, kome se takođe sudilo zbog ubistva Šćekića.

Slavica Šćekić, sestra Slavoljuba Šćekića, smatra da je Zoran Vlaović govorio istinu kada je rekao ono što je čuo od Borete. „ Sa Vlaovićem sam lično razgovarala i potvrdio mi je sve ono što je rekao na sudu. Potvrdio mi je da mu je Boreta ispričao sve detalje o ubistvu mog brata. Brajušković je kao svjedok na sudu, pljujući po Vlaoviću, pokušao da pomogne u oslobođenju ubica mog brata. Možda mu je Veljović za to pljuvanje obećao pare koje mu izgleda nije dao pa mu se sad sveti”, kaže Slavica Šćekić u izjavi za Monitor.

Slavica Šćekić je više puta izjavila da pravda nije zadovoljena, jer nijesu utvrđeni motivi zbog kojih je ubijen njen brat Slavoljub, kao i zbog toga što nijedna od presuda nije uključila Vuka Vulevića. Ona je više puta tvrdila da je Vulević likvidirao njenog brata, ali i urednika Dana Duška Jovanovića. Tvrdila je da je vidjela spise svog brata još dok je radio na slučaju Jovanović i da je u tim spisima jasno stajalo da je Vuk Vulević ubio Duška Jovanovića.

U izvještaju Akcije za ljudska prava (HRA), koja se opsežno bavila napadima na novinare, navodi se da je tek poslije četiri godine od Jovanovićevog ubistva na vještačenje poslat DNK Vuka Vulevića i Muše Osmanagića, koje su visoki policijski funkcioneri još u prvim danima istrage javno osumnjičili za ovaj zločin, ali koji nijesu za njega optuženi.

Damir Mandić, pravosnažno osuđen kao saizvršilac ubistva Jovanovića, je tokom informativnog razgovora u CB-u Podgorica detaljno opisao navodnu ulogu Vuka Vulevića u ubistvu Jovanovića. Kasnije se branio ćutanjem i nikada nije potpisao iskaz o Vulevićevoj umiješanosti.

Vulević je prvi put došao u žižu javnosti 2002. godine zbog incidenta u Beranama zbog sprečavanja vjernika CPC da nalaže badnjak. Sumnjičen je za šverc narkotika skupa sa Vuksanom Cemovićem, utaju poreza, napad na službeno lice… No, brojne optužnice protiv Vulevića padale su pred crnogorskim sudovima. Između ostalih, oslobodio ga je i zamjenik Vesne Medenice Radule Kojović – zbog zastare predmeta.

Tokom šest godina koje je Vulević zbog brojnih istraga proveo u ZIKS-u, prema tvrdnjama ranijeg upravnika ove ustanove Željka Jočića, posjećivali su ga u više navrata pripadnici ANB-a, među njima navodno Zoran Lazović i Duško Golubović. Prema nekim tvrdnjama Vulević je radio za crnogorsku tajnu službu.

Mnoge od ovih elemenata inspektor Šćekić složio je navodno tokom svoje istrage i prije nego što je ubijen bio blizu rješenja slučaja Jovanović.

„Jedno je sigurno. Javnosti se slučaj ubistva inspektora Šćekića pokušao predstaviti drugačije i tu je ključnu ulogu sa lažnim svjedocima odigrao Veselin Veljović”, tvrdi Brajuško Brajušković u izjavi za Monitor.

Slavica Šćekić, sa druge strane, u izjavi za naš list, ističe da bi sadašnje tvrdnje Brajuškovića mogle proglasiti nevinim neke od ubica njenog brata. „Osuđeni za ubistvo moga brata su se i pred drugim zatvorenicima hvalili kako su pucali u mog brata. Jedan je to i slikovito demonstrirao”, kaže Slavica Šćekić. Ali, ona je uvjerena da je vrh policije i države umiješan u ubistvo i da su kasnije usmjeravali istragu i sam sudski proces.

„Još jedna stvar je sporna. Šta su na uviđaju kada je ubijen inspektor Šćekić radili specijalci Miljan Perović i Dragan Blagojević”, pita se Brajušković. On ističe da u nadležnosti Perovića i Blagojevića nije bilo ubistvo Šćekića i da oni nijesu trebali biti na uviđaju. Miljan Perović je aktuelni direktor ZIKS-a. Njega je, uz Veljovića, Brajušković optuživao i za organizovanje crnih trojki.

Perović je na sudu svjedočio kako se, nakon obavještenja o ubistvu Šćekića sa kolegom Draganom Blagojevićem uputio na mjesto zločina nakon čega su krenuli u potragu i primijetili automobil koji je korišćen za bjekstvo ubica. Međutim, automobil je bio miniran i ubrzo je eksplodirao – prije nego je obavljen pregled i prikupljeni dokazi. Perović je na sudu opovrgao svoje ranije iskaze – da je jedan od optuženih za ubistvo inspektora Šćekića Ljubomir Bigović u njegovom prisustvu prijetio ubijenom policijskom inspektoru.

„Perović je umiješan u ubistvo mog brata, to znam sigurno. Za Blagojevića nijesam čula, a možda je bio pokriće Peroviću, tako oni to rade”, kaže Slavica Šćekić. „Perović je angažovan po zadatku da tokom otkrivanja počinilaca podmetanja eksplozija na gradilištu hotela Splendid, prati mog brata na svakom koraku, što je i radio, i tako sazna da li je to krivično djelo rasvijetljeno. Kad je moj brat otkrio i rasvijetlio, tu informaciju je dostavio ubicama mog brata… Inače, moj brat je Peroviću, Veljoviću i ANB, kao i nalogodavcu njegovog ubistva, bio trn u oku zbog toga što je rasvijetlio sva ubistva, pa i ko stoji iza njih,” navodi Šćekićeva.

Veselin Veljović je, podsjeća Brajušković, kada je Šćekić ubijen bio nadređeni Peroviću i Blagojeviću. Perović je, kasnije, prema tvrdnjama Brajuškovića, u policiji bio zadužen za svjedoke saradnike. Veljović je dva mjeseca nakon Šćekićevog ubistva napredovao i postao direktor Uprave policije Crne Gore.

Mnogo je toga isplivalo na površinu posljednjih sedmica. Tužilaštvo i policija još nemaju pravi odgovor. Hoće li i ovu, kao i ranije afere, samo prekriti tama, a ubistva Šćekića, Jovanovića i mnogih drugih ostati nerasvijetljena.

Milena PEROVIĆ-KORAĆ
Milka TADIĆ-MIJOVIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

1 dan

na

30 Jula, 2021

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

1 sedmica

na

23 Jula, 2021

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

NEVOLJA NEVOLJU STIŽE, OD AGROBUDŽETA DO POŽARA: Zašto gori crnogorska poljoprivreda

Objavljeno prije

2 sedmice

na

16 Jula, 2021

Objavio:

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. I još mnogo, mnogo toga

 

Radisav – Rašo Miljanić i članovi njegovog domaćinstva još sređuju utiske i, polako dolaze sebi nakon nesreće koja ih je zadesila. U požaru koji je na farmi Miljanić u Podbožuru, dvadesetak kilometara od Nikšića, izbio u nedjelju rano poslijepodne, izgorela je štala površine 800 kvadrata sa svim što se u njoj nalazilo. Oprema za mužu, 2.500 bala sijena i  oko 300 koza sa jaradima po kojima su ova farma i njeni vlasnici bili prepoznati u regionu.

Gubitak je mnogo veći od vrijednosti imovine koja je nestala u plamenu, kaže  Miljanić. „Možda neko neće razumjeti ovo što pričam, ali samo stočari znaju kakav je osjećaj kada u sekundi izgubite stoku koju volite“, prebira riječi naš sagovornik dok govori o izgubljenom stadu koje je stvarao deset godina. „Da su koze ostale žive sve bi ovo bilo lakše“.

Odustajanja nema, odlučan je Miljanić. „Jednom smo već počinjali od nule pa ćemo opet…“. Sirara Miljanić  u kojoj se proizvodi vrhunski kozji sir nastavlja sa radom. Umjesto mlijeka sa svoje farme, nastaviće da prerađuju kozje mlijeko dobijeno od kooperanata iz nikšićkog kraja. To je dobro uhodan posao. S početkom turističke sezone krenula je i bolja prodaja, hrabre se Miljanići. Nije kao 2019. ali je dobro.

Uz pomoć mehanizacije koju je obezbjedila Opština Nikšić rašćišćeno je zgarište i, u prisustvu nadležnih inspektora, pokopani ostaci uginule stoke i izgorele opreme. Prijatelji iz Crne Gore i Srbije već su ponudili pomoć za formiranje novog stada, ali prvo treba izgraditi objekat za njihov smještaj. Mjesto požara koji je, prema prvim procjenama vještaka, izazvala električna instalacija u ponedjeljak su obišli i pomoćnici ministra poljoprivrede Aleksandra Stijovića. I obećali pomoć „u skladu sa zakonom i postojećim mogućnostima“. Ministar se nije ni javio ni pojavio. Baš kao ni predstavnici Elektroprivrede, najvećeg nikšićkog i crnogorskog preduzeća. Makar da provjere priču o neispravnim instalacijama.

Prema prvim, neslužbenim, procjenama šteta od požara na farmi Miljanić mogla bi iznositi i svih 200 hiljada eura. Farma nije bila pokrivena osiguranjem, objašnjava njen vlasnik, pošto se nalazila na imanju koje je pod zakupom i izgrađeni objekti su bili privremeni (drveni) pa ih prema važećim propisima nije bilo moguće osigurati.

Nekoliko dana ranije, problemi sa strujom uzrokovali su velike nevolje, i znatnu štetu, kod još jednog renomiranog poljoprivrednog proizvođača. Na jednom od šest objekata Agromont farme u Martinićima, u kojima je smješteno 240.000 koka nosilja (najveći proizvođač jaja u Crnoj Gori) došlo je do kvara na instalacijama rashladnih uređaja i uginuća dijela jata.

,,U okviru ove nezgode, nakon procedure interne kontrole, utvrđeno je da je došlo do uginuća od 15 odsto od ukupnog kараciteta koka nosilja (više od 35.000 kokošaka)“, saopšteno je iz Agromonta. Iz kompanije je još rečeno da su već obezbijedili novo jato od 40 hiljada nosilja koje će biti useljeno najkasnije za 10 dana, „odmah nakon pripreme objekta u kome se desila nezgoda“ i da neće doći do nestašice jaja na tržištu. Zato izgleda da su prve procjene, o šteti od približno milion eura, bile preuveličane. Iako ona, svakako, nije mala. Kao i u slučaju požara na farmi Miljanić, iz Ministarstva poljoprivrede najavljena je pomoć i podrška. Za sada bez konkretnih poteza.

U sjenci ovih događaja ostala je vijest da su, tek u prvoj dekadi jula, crnogorski poljoprivrednici, konačno, dobili Agrobudžet za 2021. Veći od onoga što je Vlada predložila krajem marta, ali i znatno manji od očekivanja poljoprivrednih proizvođača.

Oni su se  u ponedjeljak okupili u Podgorici, treći put od proljetos. Ponavljajući stare zahtjeve i najavljujući nove, radikalnije, proteste ukoliko Vlada i resorno Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede ne pokažu više razumijevanja za njihove nevolje.

Bivši ministar poljoprivrede i član Unije stočara Budimir Mugoša kaže kako će poljoprivrednici tek odlučiti o načinu na koji će, ako do toga dođe, manifestovati svoje nezadovoljstvo. ,,Vidjećemo, da li svakodnevnim protestima, blokadama važnih saobraćajnica ili prestankom isporuke mlijeka mljekarama”. Mugošu i njegove kolege najviše boli to što resorni ministar ignoriše njihove zahtjeve. Pa im je, na traženu pomoć i podršku, odgovorio pitanjem treba li on da ide da im preveže krave?

„Ministar nijednom nije sjeo sa nama da razgovara“, objašnjava Mugoša. „Prave se mrtvi, a oni žive od nas. I mi od njih”. Usvojeni Agrobudžet nije smirio strasti. On ne rješava krupna, suštinska pitanja, kaže bivši ministar. ,,Osnovna stvar zbog koje mi dolazimo ovdje je da se povede ozbiljan razgovor, kojeg do sada nije bilo, jer se stvari prebacuju na političke podjele, na mi i vi“.

U Vladi i Ministarstvu poljoprivrede, opet, računaju da su napravili dobar posao. U okviru mogućeg. Ovogodišnji budžet Crne Gore teži nepune 2,5 milijarde eura, a za poljoprivredu  se izdvaja nepunih dva odsto. Ili tek nešto više od jedan odsto ako se iz Agrobudžeta izuzmu donacije i krediti (ukupno 17,6 miliona). Poljoprivreda, donosi više od 10 odsto društvenog proizvoda, ne računajući kumulativne efekte kroz plasman domaće hrane i pića u hotelima, restoranima i drugim ugostiteljskim objektima.

Prema podacima Monstata za 2020, prošlogodišnji izvoz hrane bio je vrijedan skoro 30 miliona eura, što je za 12,7 odsto više u odnosu na 2019. Tome je doprinijela loša turistička sezona zbog koje poljoprivrednici nijesu mogli plasirati svoje proizvode na domaćem tržištu, ali i rast konkurentnosti i orjentacija ka izvozu proizvoda sve prepoznatljivijih i u regionu. Hrana je postala naš četvrti izvozni artikal. Odmah poslije sirovina:  aluminijuma, struje i boksita. Prije, recimo, čelika. Istovremeno, uvezli smo hranu vrijednu skoro 400 miliona (u dobrim turističkim sezonama uvoz je veći za makar 100 miliona). Samo za uvezene proizvode i prerađevine od mesa, mlijeka i jaja dali smo skoro 150 miliona eura. Prostora za jačanje domaće poljoprivredne proizvodnje ima.

Stvari možemo posmatrati i ovako:  ovogodišnji Agrobudžet preko dva puta je veći od onog kojim je, 2011, baratala Vlada Igora Lukšića (nepunih 20 miliona). Ali je  za trećinu manji od lanjskog, posljednjeg koji je pripremila Vlada Duška Markovića (61 milion). Iz Vlade, ipak, stiže računica prema kojoj će sva direktna davanja (subvencije) poljoprivrednicima biti veća nego prošle godine. „Niti su oni prošli potrošili 60 miliona za prošlogodišnji Agrobudžet, niti će ovi sadašnji potrošiti 45. To je sve jedna prevara“, kaže Mugoša za Monitor.

On navodi kako je u četvrtak 15. jula, nedjelju dana nakon usvajanja Agrobudžeta pokušao da preda zahtjev za subvenciju. Formulari nijesu gotovi, uputstva nijesu stigla, a ni javni poziv još nije objavljen, dočekali su ga nadležni. Uz pouku – da dođe drugi put. A sezona poljoprivrednih radova je u punom jeku. Dok u  Agrobudžetu piše: „15. jul – 15. avgust: Proizvođači sami ili uz pomoć Direkcije za savjetodavne poslove u oblasti stočarstva popunjavaju obrasce za premije…“. Da bi obećani novac, ukoliko preskoče sve proceduralne prepreke, dobili u prvoj polovini decembra. Ako bude, formulara, uputstava i para.

Iz Vlade nude ljepšu stranu priče. Opredijeljena sredstva u stočarskoj proizvodnji uvećana su za 19 odsto sa 3,5 na 4,16 miliona eura, navedeno je u saopštenju nakon usvajanja Agrobudžeta. „Povećane su premije po grlu…, a iste će ostvariti oko 5.300 gazdinstava.”

Proizvođači odgovaraju kako izdvojeno nije dovoljno da pokrije enormna poskupljenja stočne hrane od početka godine. Već rade uz garantovan gubitak, kažu, i najavljuju nove probleme – suša je ubila sijeno na crnogorskim planinama dok će, iz istog razloga, kukuruz iz Vojvodine biti skuplji i nekvalitetniji.

Opet Vlada: „Novim Agrobudžetom opredijeljena je podrška razvoju tržišne proizvodnje mlijeka kao i podrška preradi mlijeka na gazdinstvima. Kao rezultat velikog interesovanja proizvođača za ovu mjeru povećali su sredstva  podrške u odnosu na prethodnu godinu za preko 30 odsto, sa 1,5 na oko dva miliona eura“.

Farmeri vlastima ne vjeruju: Kad tražimo interventnu pomoć od pet centi po litru, zbog poskupljenja hrane, u Vladi kažu da je to 3,5 miliona koje država nema. Onda izračunaju kako će sa dva miliona isplatiti premiju od 11 centi po litru. Pa, da ukažu na suštinsko nerazumijevanje sa vlastima (starim i novim), navode kako se na mlijeko plaća PDV od sedam odsto. A na sve mlječne prerađevine – od jogurta do sira – 21. Tako, valjda, podstiču preradu i  proizvodnju, cinični su članovi Udruženja stočara. Isto je i sa mesom – država po tri puta većoj stopi oporezuje prerađevine.

Kroz mjere programa unapređenja stočarstva opredijeljena su sredstva za podršku svinjarskom sektoru u iznosu od 20 odsto više u odnosu na prošlu godinu, ne da se vlast. Vlasnik kompanije Niksen Trade Dragan Čavor objašnjava šta to znači u stvarnom životu: „Za proizvodnju 22.000 svinja u Spužu, mi ćemo da dobijemo od 5 do 10 hiljada eura, što je 20 centi po tovljeniku. Jedna nadzimica u Srbiji koja da 20 do 30 prasića, vlasniku donese subvencije od 100 do 150 eura godišnje“.

Vlada se pohvalila: „Subvencije u biljnoj proizvodnji su povećane sa 200 na 220 eura po hektaru“. Mi smo jedini proizvođači hrane u regionu i zemljama EU koji njive i livade obrađuju (kose) plaćajući punu akcizu za gorivo koje pokreće našu mehanizaciju, odgovaraju poljoprivrednici.

Tako, stavku po stavku. Red samohvale, red primjedbi.

Na prvo listanje, čini se kako će najviše sredstava iz Agrobudžeta dobiti Ministarstvo poljoprivrede. Za prevođenje – 20 hiljada. Za odnose sa javnošću – četiri puta više. A sertifikovani proizvođač organske hrane može da računa na 500 eura godišnje podrške.

Ni požar ni Agrobudžet neće zaustaviti Miljaniće. Naš sagovornik, predsjednik Udruženja stočara i bivši bankar već traži prostor za novu farmu i stado. „Imam  neke ideje“, kaže Radisav – Rašo Miljanić. Pomoći od države se nada, ali od nje ne želi da zavisi. „Ljudska riječ je nekada važnija od novca“, siguran je.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo