Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad tonu tajkuni

Objavljeno prije

na

,,Sve što radim radim zakonito i pošteno”. Ovako se prije petnaest godina hvalio u beogradskom Vremenu Dragan Brković, direktor Vektre, jedne od tada najmoćnijih crnogorskih firmi.

Na optužbe da je privilegovan u poslovima s Kombinatom aluminijuma i Vladom uzvratio je – u Crnoj Gori uspjeh se ne prašta.

Brković, poznat u Podgorici kao vlasnik autoservisa, u međuvremenu je širio poslovnu imperiju, slavljen je kao uspješan biznismen, a onda je zapao u velike dugove. Krajem prošle godine uveden je stečaj u Vektru Montenegro, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke i mađarske OTP banke, koje su, osim u matičnu kompaniju, tražile uvođenje stečaja i u još šest Brkovićevih kompanija.

O reorganizaciji kompanije Vektra Montenegro treba da se glasa 22. novembra. Prema nezvaničnim saznanjima Dana, OTP banka smatra da je plan neostvariv. OTP posebno brine što Brković nije definisao kako će joj vratiti 68,6 miliona eura duga.

Poslije uzleta u sazvježđe čuvenih biznismena u slične nevolje zapalo je još nekoliko njih.

Na beogradskom aerodromu početkom novembra uhapšen je Panto Vučurović, vlasnik Pantomarketa iz Herceg Novog, zbog pronevjere 2,4 miliona eura. Prema pisanju Blica, on je kao većinski vlasnik dva preduzeća u Srbiji podigao kratkoročni kredit za ,,podsticanje izvoza i proizvodnju hrane”. Međutim, iskoristio ga je za vraćanje ranije uzetih i dospjelih kredita koje su koristile druge firme pod Vučurovićevom neposrednom kontrolom, takođe u Srbiji.

Prije dvije godine Pokret za promjene objavio je da Panto market ima preko 100 milona kreditnog duga, od čega je više od 70 miliona podigao na račun hipoteka na nekretnine PKB Zelenika iz Herceg Novog, čiji je većinski vlasnik.

„Ovdje se radi o organizovanom kriminalnom poduhvatu koji je imao za cilj da se izvuče novac od banaka i kreditnih arnažmana i, umjesto u investicije, uloži u akcije, nekretnine i ostale oblike kapitala, za ko zna čiji interes”, kazao je Nebojša Medojević, lider Pokreta.

,,Slučaj Panto market je slučaj države Crne Gore”, zaključio je Medojević.

Manjinski akcionari PKB Zelenika podnijeli su tada krivičnu prijavu specijalnom tužiocu za organizovani kriminal protiv „organizovane grupe koja je kriminalnim radnjama stekla protivpravnu imovinsku korist od minimum 73 miliona eura neovlašćenim otuđenjem nekretnina PKB Zelenika, čiji je većinski vlasnik Pantomarket Herceg Novi”.

Mediji su javili da je na pomolu najveća finansijska afera u Crnoj Gori. Podsjetimo, Budvu je prije toga uzdrmala afera od ,,svega” dva miliona.

Polovinom septembra u Pantomarket uveden je stečaj koji je pokrenula Hypo Alpe Adria banka zbog nevraćenog kredita od 19,5 miliona eura. Ima još. Prošle nedjelje Poreska uprava objavila je inoviranu Crnu listu dvjesta poreskih dužnika. Predvodi ih Duvanski kombinat, a iza njega je Pantomarket sa oko 8,84 miliona eura poreskog duga.

Vučurević je u ozbiljniji biznis krenuo sa iskustvom pomoćnika šefa prehrambene radnje. U bliskim je vezama sa crnogorskim političkim vrhom.

Još jedan hercegnovski biznismen i miljenik vlasti upisao je u svoju poslovnu biografiju veliki minus. Riječ je o vlasniku kompanije Aleksandrija Tomu Kovaču, ratnom ministru policije u vladi Radovana Karadžića. Kovača je crnogorska vlast hvalila kao uglednog biznismena, pa i kada se našao na crnoj listi Evropske unije zbog sumnji da je pomagao haške optuženike.

On je ljeto 2007. godine najavio ambiciozan projekat proizvodnje organske hrane na Grahovskom polju, koje mu je u zakup dala Vlada Crne Gore. Sa njim je tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović potpisao koncesioni ugovor za eksploataciju 62 hektara poljoprivrednog zemljišta i jezera za navodnjavanje na Grahovu u narednih dvadeset godina.

Simović se hvalio da ,,Crna Gora ambiciozno kreće u realizaciju svojih poljoprivrednih potencijala” i najavio da će Kovač u poljoprivrednu proizvodnju ,,uložiti dva miliona eura”. Ambicioni projekat je doživio krah. Ugovor je raskinut, jer Kovač nije ispunio obaveze. No, vlast je Kovaču ponovo dala šansu. Nedavno je zakupio 20 hektara zemlje, opet u Grahovskom polju.

Ni Veselinu Baroviću baš ne cvjetaju ruže. Sa grupom povezanih lica i firmi stekao je vlasništvo na milione kvadratnih metara zemlje uz obalu, preuzeo više preduzeća, bio aktivan na berzama u Crnoj Gori i regionu. Sada je najveći dio onog što je kontrolisao pod hipotekom ili u stečaju.

Do imovine Barović je došao prvo preko sumnjivih poslova sa duvanom, a kasnije kroz proces masovne vaučerske privatizacije i aktivnostima na berzi. I zahvaljujući prijateljstvu sa Milom Đukanovićem. Barovićev Eurofond domogao se, na primjer, ulcinjske Solane tokom vaučerske privatizacije. Iako su on i njegovi ortaci najavljivali milionske investicije u Solanu, u firmu je prije deset godina uveden stečaj, a stotine radnika ostalo bez posla. Solana je propala. Barović je – profitirao. Ovako. Uspio je da zemljište Solane iz industrijskog preimenuje u građevinsko. Kvadratni metar koji ga je koštao oko 30 centi, 2008. godine dostigao je cijenu od stotinu eura. MANS je izveo računicu da samo na osnovu toga Barović i njegovo društvo očekuju da zarade – prvu milijardu.

Solana je pod hipotekom zbog milionskih kredita kod Prve banke i CKB. Barović kredite nije investirao u proizvodnju soli i nove tehnologije. Za Solanu i većinu ostalih firmi koje je preuzeo njegov Eurofond primijenio je recept provjeren kod takvih biznismena: privatizuješ firmu, obećaš investicije, uvedeš stečaj, oslobodiš se radnika… Na kraju u vlasništvo dobiješ ogromnu imovinu.

I gradonačelniku Bara i biznismenu Žarku Pavićeviću prijeti bankrot. Privredni sud prihvatio je zahtjev Atlas banke i pokrenuo stečajni postupak u Zavodu za izgradnju Bara (ZIB), čiji je vlasnik Pavićević. Stečaj je uveden zbog duga od 800 hiljada eura. Prvo ročište za ispitivanje potraživanja povjerilaca zakazano je za 16. januar naredne godine. Time je stavljena tačka na dugogodišnje loše poslovanje preduzeća koje je izgradilo polovinu Bara. ZIB je u posljednje vrijeme bio u žiži javnosti zbog protesta oko 160 radnika kojima Pavićević duguje, prema navodima radnika, osam plata, a duži period nije im uplaćivao ni doprinose. Uvođenjem stečaja radnici su ostali bez posla.

U Sindikatu ZIB-a posebno su revoltirani što se nijedna institucija nije bavila stanjem u Pavićevićevoj firmi i pored njihovih brojnih protesta ispred zgrade Opštine i Vlade Crne Gore.

Ali, nije sve tako crno. Prije šest godina bivši radnici Tehnoprometa podnijeli su tužbu protiv kompanije ZIB tražeći poništenje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji iz 2002. godine na osnovu kojeg je Pavićevićev Zavod za svega 148.500 eura preuzeo imovinu njihove firme skupa sa nekretninama milionske vrijednosti, koju je potom rasprodao. Prije nekoliko dana sudija Privrednog suda Milica Popović donijela je rješenje o prekidu te višegodišnje parnice dok se ne okonča stečajni postupak. Zanimljivo je da su tokom tog procesa, za koji još nije donesena prvostepena presuda, promijenjena dva suda i četvoro sudija.

Osnivač i donedavni većinski vlasnik trgovinskog lanca Albona Radenko Lučić takođe je dospio na listu biznismena kojima je krenulo nizbrdo.

Poreska uprava pečatirala je u septembru svih 38 prodavnica Albone zbog duga za poreze i doprinose od 1,4 miliona eura. Bez posla je ostalo 460 radnika. Njima se duguje pet zarada i doprinosi za radni staž za period od 1. januara 2011. do 1. septembra ove godine.

Inspekcija je utvrdila brojne nelogičnosti u poslovanju Albone, a tiču se, između ostalog, neslaganja u novčanim tokovima u vrijednosti od skoro 13 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Utvrđeno je da kompanija pored duga prema radnicima i dobavljačima duguje oko deset miliona eura.

Većinski paket akcija tog preduzeća u novembru prošle godine kupio je ruski biznismen, izvjesni Davit Arutjunjanu.

Na zahtjev Poreske uprave u Alboni je 8. novembra uveden stečaj. Za razliku od ostalih pobrojanih koji su izvan svake sumnje bili veoma bliski vlastima, za Lučića se to ne može reći.

Tako – neko u zatvor, neko u stečaj, nekome država ne da da još potone. Pravo ogledalo plodova privatizacije kojoj je odavno s razlogom zalijepljen epitet – pljačkaška.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo