Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad tonu tajkuni

Objavljeno prije

na

,,Sve što radim radim zakonito i pošteno”. Ovako se prije petnaest godina hvalio u beogradskom Vremenu Dragan Brković, direktor Vektre, jedne od tada najmoćnijih crnogorskih firmi.

Na optužbe da je privilegovan u poslovima s Kombinatom aluminijuma i Vladom uzvratio je – u Crnoj Gori uspjeh se ne prašta.

Brković, poznat u Podgorici kao vlasnik autoservisa, u međuvremenu je širio poslovnu imperiju, slavljen je kao uspješan biznismen, a onda je zapao u velike dugove. Krajem prošle godine uveden je stečaj u Vektru Montenegro, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke i mađarske OTP banke, koje su, osim u matičnu kompaniju, tražile uvođenje stečaja i u još šest Brkovićevih kompanija.

O reorganizaciji kompanije Vektra Montenegro treba da se glasa 22. novembra. Prema nezvaničnim saznanjima Dana, OTP banka smatra da je plan neostvariv. OTP posebno brine što Brković nije definisao kako će joj vratiti 68,6 miliona eura duga.

Poslije uzleta u sazvježđe čuvenih biznismena u slične nevolje zapalo je još nekoliko njih.

Na beogradskom aerodromu početkom novembra uhapšen je Panto Vučurović, vlasnik Pantomarketa iz Herceg Novog, zbog pronevjere 2,4 miliona eura. Prema pisanju Blica, on je kao većinski vlasnik dva preduzeća u Srbiji podigao kratkoročni kredit za ,,podsticanje izvoza i proizvodnju hrane”. Međutim, iskoristio ga je za vraćanje ranije uzetih i dospjelih kredita koje su koristile druge firme pod Vučurovićevom neposrednom kontrolom, takođe u Srbiji.

Prije dvije godine Pokret za promjene objavio je da Panto market ima preko 100 milona kreditnog duga, od čega je više od 70 miliona podigao na račun hipoteka na nekretnine PKB Zelenika iz Herceg Novog, čiji je većinski vlasnik.

„Ovdje se radi o organizovanom kriminalnom poduhvatu koji je imao za cilj da se izvuče novac od banaka i kreditnih arnažmana i, umjesto u investicije, uloži u akcije, nekretnine i ostale oblike kapitala, za ko zna čiji interes”, kazao je Nebojša Medojević, lider Pokreta.

,,Slučaj Panto market je slučaj države Crne Gore”, zaključio je Medojević.

Manjinski akcionari PKB Zelenika podnijeli su tada krivičnu prijavu specijalnom tužiocu za organizovani kriminal protiv „organizovane grupe koja je kriminalnim radnjama stekla protivpravnu imovinsku korist od minimum 73 miliona eura neovlašćenim otuđenjem nekretnina PKB Zelenika, čiji je većinski vlasnik Pantomarket Herceg Novi”.

Mediji su javili da je na pomolu najveća finansijska afera u Crnoj Gori. Podsjetimo, Budvu je prije toga uzdrmala afera od ,,svega” dva miliona.

Polovinom septembra u Pantomarket uveden je stečaj koji je pokrenula Hypo Alpe Adria banka zbog nevraćenog kredita od 19,5 miliona eura. Ima još. Prošle nedjelje Poreska uprava objavila je inoviranu Crnu listu dvjesta poreskih dužnika. Predvodi ih Duvanski kombinat, a iza njega je Pantomarket sa oko 8,84 miliona eura poreskog duga.

Vučurević je u ozbiljniji biznis krenuo sa iskustvom pomoćnika šefa prehrambene radnje. U bliskim je vezama sa crnogorskim političkim vrhom.

Još jedan hercegnovski biznismen i miljenik vlasti upisao je u svoju poslovnu biografiju veliki minus. Riječ je o vlasniku kompanije Aleksandrija Tomu Kovaču, ratnom ministru policije u vladi Radovana Karadžića. Kovača je crnogorska vlast hvalila kao uglednog biznismena, pa i kada se našao na crnoj listi Evropske unije zbog sumnji da je pomagao haške optuženike.

On je ljeto 2007. godine najavio ambiciozan projekat proizvodnje organske hrane na Grahovskom polju, koje mu je u zakup dala Vlada Crne Gore. Sa njim je tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović potpisao koncesioni ugovor za eksploataciju 62 hektara poljoprivrednog zemljišta i jezera za navodnjavanje na Grahovu u narednih dvadeset godina.

Simović se hvalio da ,,Crna Gora ambiciozno kreće u realizaciju svojih poljoprivrednih potencijala” i najavio da će Kovač u poljoprivrednu proizvodnju ,,uložiti dva miliona eura”. Ambicioni projekat je doživio krah. Ugovor je raskinut, jer Kovač nije ispunio obaveze. No, vlast je Kovaču ponovo dala šansu. Nedavno je zakupio 20 hektara zemlje, opet u Grahovskom polju.

Ni Veselinu Baroviću baš ne cvjetaju ruže. Sa grupom povezanih lica i firmi stekao je vlasništvo na milione kvadratnih metara zemlje uz obalu, preuzeo više preduzeća, bio aktivan na berzama u Crnoj Gori i regionu. Sada je najveći dio onog što je kontrolisao pod hipotekom ili u stečaju.

Do imovine Barović je došao prvo preko sumnjivih poslova sa duvanom, a kasnije kroz proces masovne vaučerske privatizacije i aktivnostima na berzi. I zahvaljujući prijateljstvu sa Milom Đukanovićem. Barovićev Eurofond domogao se, na primjer, ulcinjske Solane tokom vaučerske privatizacije. Iako su on i njegovi ortaci najavljivali milionske investicije u Solanu, u firmu je prije deset godina uveden stečaj, a stotine radnika ostalo bez posla. Solana je propala. Barović je – profitirao. Ovako. Uspio je da zemljište Solane iz industrijskog preimenuje u građevinsko. Kvadratni metar koji ga je koštao oko 30 centi, 2008. godine dostigao je cijenu od stotinu eura. MANS je izveo računicu da samo na osnovu toga Barović i njegovo društvo očekuju da zarade – prvu milijardu.

Solana je pod hipotekom zbog milionskih kredita kod Prve banke i CKB. Barović kredite nije investirao u proizvodnju soli i nove tehnologije. Za Solanu i većinu ostalih firmi koje je preuzeo njegov Eurofond primijenio je recept provjeren kod takvih biznismena: privatizuješ firmu, obećaš investicije, uvedeš stečaj, oslobodiš se radnika… Na kraju u vlasništvo dobiješ ogromnu imovinu.

I gradonačelniku Bara i biznismenu Žarku Pavićeviću prijeti bankrot. Privredni sud prihvatio je zahtjev Atlas banke i pokrenuo stečajni postupak u Zavodu za izgradnju Bara (ZIB), čiji je vlasnik Pavićević. Stečaj je uveden zbog duga od 800 hiljada eura. Prvo ročište za ispitivanje potraživanja povjerilaca zakazano je za 16. januar naredne godine. Time je stavljena tačka na dugogodišnje loše poslovanje preduzeća koje je izgradilo polovinu Bara. ZIB je u posljednje vrijeme bio u žiži javnosti zbog protesta oko 160 radnika kojima Pavićević duguje, prema navodima radnika, osam plata, a duži period nije im uplaćivao ni doprinose. Uvođenjem stečaja radnici su ostali bez posla.

U Sindikatu ZIB-a posebno su revoltirani što se nijedna institucija nije bavila stanjem u Pavićevićevoj firmi i pored njihovih brojnih protesta ispred zgrade Opštine i Vlade Crne Gore.

Ali, nije sve tako crno. Prije šest godina bivši radnici Tehnoprometa podnijeli su tužbu protiv kompanije ZIB tražeći poništenje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji iz 2002. godine na osnovu kojeg je Pavićevićev Zavod za svega 148.500 eura preuzeo imovinu njihove firme skupa sa nekretninama milionske vrijednosti, koju je potom rasprodao. Prije nekoliko dana sudija Privrednog suda Milica Popović donijela je rješenje o prekidu te višegodišnje parnice dok se ne okonča stečajni postupak. Zanimljivo je da su tokom tog procesa, za koji još nije donesena prvostepena presuda, promijenjena dva suda i četvoro sudija.

Osnivač i donedavni većinski vlasnik trgovinskog lanca Albona Radenko Lučić takođe je dospio na listu biznismena kojima je krenulo nizbrdo.

Poreska uprava pečatirala je u septembru svih 38 prodavnica Albone zbog duga za poreze i doprinose od 1,4 miliona eura. Bez posla je ostalo 460 radnika. Njima se duguje pet zarada i doprinosi za radni staž za period od 1. januara 2011. do 1. septembra ove godine.

Inspekcija je utvrdila brojne nelogičnosti u poslovanju Albone, a tiču se, između ostalog, neslaganja u novčanim tokovima u vrijednosti od skoro 13 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Utvrđeno je da kompanija pored duga prema radnicima i dobavljačima duguje oko deset miliona eura.

Većinski paket akcija tog preduzeća u novembru prošle godine kupio je ruski biznismen, izvjesni Davit Arutjunjanu.

Na zahtjev Poreske uprave u Alboni je 8. novembra uveden stečaj. Za razliku od ostalih pobrojanih koji su izvan svake sumnje bili veoma bliski vlastima, za Lučića se to ne može reći.

Tako – neko u zatvor, neko u stečaj, nekome država ne da da još potone. Pravo ogledalo plodova privatizacije kojoj je odavno s razlogom zalijepljen epitet – pljačkaška.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo