Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kad tonu tajkuni

Objavljeno prije

na

,,Sve što radim radim zakonito i pošteno”. Ovako se prije petnaest godina hvalio u beogradskom Vremenu Dragan Brković, direktor Vektre, jedne od tada najmoćnijih crnogorskih firmi.

Na optužbe da je privilegovan u poslovima s Kombinatom aluminijuma i Vladom uzvratio je – u Crnoj Gori uspjeh se ne prašta.

Brković, poznat u Podgorici kao vlasnik autoservisa, u međuvremenu je širio poslovnu imperiju, slavljen je kao uspješan biznismen, a onda je zapao u velike dugove. Krajem prošle godine uveden je stečaj u Vektru Montenegro, na zahtjev Crnogorske komercijalne banke i mađarske OTP banke, koje su, osim u matičnu kompaniju, tražile uvođenje stečaja i u još šest Brkovićevih kompanija.

O reorganizaciji kompanije Vektra Montenegro treba da se glasa 22. novembra. Prema nezvaničnim saznanjima Dana, OTP banka smatra da je plan neostvariv. OTP posebno brine što Brković nije definisao kako će joj vratiti 68,6 miliona eura duga.

Poslije uzleta u sazvježđe čuvenih biznismena u slične nevolje zapalo je još nekoliko njih.

Na beogradskom aerodromu početkom novembra uhapšen je Panto Vučurović, vlasnik Pantomarketa iz Herceg Novog, zbog pronevjere 2,4 miliona eura. Prema pisanju Blica, on je kao većinski vlasnik dva preduzeća u Srbiji podigao kratkoročni kredit za ,,podsticanje izvoza i proizvodnju hrane”. Međutim, iskoristio ga je za vraćanje ranije uzetih i dospjelih kredita koje su koristile druge firme pod Vučurovićevom neposrednom kontrolom, takođe u Srbiji.

Prije dvije godine Pokret za promjene objavio je da Panto market ima preko 100 milona kreditnog duga, od čega je više od 70 miliona podigao na račun hipoteka na nekretnine PKB Zelenika iz Herceg Novog, čiji je većinski vlasnik.

„Ovdje se radi o organizovanom kriminalnom poduhvatu koji je imao za cilj da se izvuče novac od banaka i kreditnih arnažmana i, umjesto u investicije, uloži u akcije, nekretnine i ostale oblike kapitala, za ko zna čiji interes”, kazao je Nebojša Medojević, lider Pokreta.

,,Slučaj Panto market je slučaj države Crne Gore”, zaključio je Medojević.

Manjinski akcionari PKB Zelenika podnijeli su tada krivičnu prijavu specijalnom tužiocu za organizovani kriminal protiv „organizovane grupe koja je kriminalnim radnjama stekla protivpravnu imovinsku korist od minimum 73 miliona eura neovlašćenim otuđenjem nekretnina PKB Zelenika, čiji je većinski vlasnik Pantomarket Herceg Novi”.

Mediji su javili da je na pomolu najveća finansijska afera u Crnoj Gori. Podsjetimo, Budvu je prije toga uzdrmala afera od ,,svega” dva miliona.

Polovinom septembra u Pantomarket uveden je stečaj koji je pokrenula Hypo Alpe Adria banka zbog nevraćenog kredita od 19,5 miliona eura. Ima još. Prošle nedjelje Poreska uprava objavila je inoviranu Crnu listu dvjesta poreskih dužnika. Predvodi ih Duvanski kombinat, a iza njega je Pantomarket sa oko 8,84 miliona eura poreskog duga.

Vučurević je u ozbiljniji biznis krenuo sa iskustvom pomoćnika šefa prehrambene radnje. U bliskim je vezama sa crnogorskim političkim vrhom.

Još jedan hercegnovski biznismen i miljenik vlasti upisao je u svoju poslovnu biografiju veliki minus. Riječ je o vlasniku kompanije Aleksandrija Tomu Kovaču, ratnom ministru policije u vladi Radovana Karadžića. Kovača je crnogorska vlast hvalila kao uglednog biznismena, pa i kada se našao na crnoj listi Evropske unije zbog sumnji da je pomagao haške optuženike.

On je ljeto 2007. godine najavio ambiciozan projekat proizvodnje organske hrane na Grahovskom polju, koje mu je u zakup dala Vlada Crne Gore. Sa njim je tadašnji ministar poljoprivrede Milutin Simović potpisao koncesioni ugovor za eksploataciju 62 hektara poljoprivrednog zemljišta i jezera za navodnjavanje na Grahovu u narednih dvadeset godina.

Simović se hvalio da ,,Crna Gora ambiciozno kreće u realizaciju svojih poljoprivrednih potencijala” i najavio da će Kovač u poljoprivrednu proizvodnju ,,uložiti dva miliona eura”. Ambicioni projekat je doživio krah. Ugovor je raskinut, jer Kovač nije ispunio obaveze. No, vlast je Kovaču ponovo dala šansu. Nedavno je zakupio 20 hektara zemlje, opet u Grahovskom polju.

Ni Veselinu Baroviću baš ne cvjetaju ruže. Sa grupom povezanih lica i firmi stekao je vlasništvo na milione kvadratnih metara zemlje uz obalu, preuzeo više preduzeća, bio aktivan na berzama u Crnoj Gori i regionu. Sada je najveći dio onog što je kontrolisao pod hipotekom ili u stečaju.

Do imovine Barović je došao prvo preko sumnjivih poslova sa duvanom, a kasnije kroz proces masovne vaučerske privatizacije i aktivnostima na berzi. I zahvaljujući prijateljstvu sa Milom Đukanovićem. Barovićev Eurofond domogao se, na primjer, ulcinjske Solane tokom vaučerske privatizacije. Iako su on i njegovi ortaci najavljivali milionske investicije u Solanu, u firmu je prije deset godina uveden stečaj, a stotine radnika ostalo bez posla. Solana je propala. Barović je – profitirao. Ovako. Uspio je da zemljište Solane iz industrijskog preimenuje u građevinsko. Kvadratni metar koji ga je koštao oko 30 centi, 2008. godine dostigao je cijenu od stotinu eura. MANS je izveo računicu da samo na osnovu toga Barović i njegovo društvo očekuju da zarade – prvu milijardu.

Solana je pod hipotekom zbog milionskih kredita kod Prve banke i CKB. Barović kredite nije investirao u proizvodnju soli i nove tehnologije. Za Solanu i većinu ostalih firmi koje je preuzeo njegov Eurofond primijenio je recept provjeren kod takvih biznismena: privatizuješ firmu, obećaš investicije, uvedeš stečaj, oslobodiš se radnika… Na kraju u vlasništvo dobiješ ogromnu imovinu.

I gradonačelniku Bara i biznismenu Žarku Pavićeviću prijeti bankrot. Privredni sud prihvatio je zahtjev Atlas banke i pokrenuo stečajni postupak u Zavodu za izgradnju Bara (ZIB), čiji je vlasnik Pavićević. Stečaj je uveden zbog duga od 800 hiljada eura. Prvo ročište za ispitivanje potraživanja povjerilaca zakazano je za 16. januar naredne godine. Time je stavljena tačka na dugogodišnje loše poslovanje preduzeća koje je izgradilo polovinu Bara. ZIB je u posljednje vrijeme bio u žiži javnosti zbog protesta oko 160 radnika kojima Pavićević duguje, prema navodima radnika, osam plata, a duži period nije im uplaćivao ni doprinose. Uvođenjem stečaja radnici su ostali bez posla.

U Sindikatu ZIB-a posebno su revoltirani što se nijedna institucija nije bavila stanjem u Pavićevićevoj firmi i pored njihovih brojnih protesta ispred zgrade Opštine i Vlade Crne Gore.

Ali, nije sve tako crno. Prije šest godina bivši radnici Tehnoprometa podnijeli su tužbu protiv kompanije ZIB tražeći poništenje ugovora o poslovno-tehničkoj saradnji iz 2002. godine na osnovu kojeg je Pavićevićev Zavod za svega 148.500 eura preuzeo imovinu njihove firme skupa sa nekretninama milionske vrijednosti, koju je potom rasprodao. Prije nekoliko dana sudija Privrednog suda Milica Popović donijela je rješenje o prekidu te višegodišnje parnice dok se ne okonča stečajni postupak. Zanimljivo je da su tokom tog procesa, za koji još nije donesena prvostepena presuda, promijenjena dva suda i četvoro sudija.

Osnivač i donedavni većinski vlasnik trgovinskog lanca Albona Radenko Lučić takođe je dospio na listu biznismena kojima je krenulo nizbrdo.

Poreska uprava pečatirala je u septembru svih 38 prodavnica Albone zbog duga za poreze i doprinose od 1,4 miliona eura. Bez posla je ostalo 460 radnika. Njima se duguje pet zarada i doprinosi za radni staž za period od 1. januara 2011. do 1. septembra ove godine.

Inspekcija je utvrdila brojne nelogičnosti u poslovanju Albone, a tiču se, između ostalog, neslaganja u novčanim tokovima u vrijednosti od skoro 13 miliona eura, saopšteno je iz Ministarstva finansija. Utvrđeno je da kompanija pored duga prema radnicima i dobavljačima duguje oko deset miliona eura.

Većinski paket akcija tog preduzeća u novembru prošle godine kupio je ruski biznismen, izvjesni Davit Arutjunjanu.

Na zahtjev Poreske uprave u Alboni je 8. novembra uveden stečaj. Za razliku od ostalih pobrojanih koji su izvan svake sumnje bili veoma bliski vlastima, za Lučića se to ne može reći.

Tako – neko u zatvor, neko u stečaj, nekome država ne da da još potone. Pravo ogledalo plodova privatizacije kojoj je odavno s razlogom zalijepljen epitet – pljačkaška.

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POŽARI: Kad će kiša, da spere tragove nemara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Požar na Gorici koji je za sobom ostavio pustoš bolno je podsjetio na to da Crna Gora nema efikasan sistem zaštite. Nemamo Nacionalnu procjenu rizika od katastrofa, a programi i procjene rizika ne postoje ni na lokalnom nivou. Nemamo ni sistem za obavještavanje ugroženog stanovništva o mogućoj opasnosti

 

Požar na Gorici od prije par dana ostavio je za sobom pustoš. Znatan dio brda je izgorio, a sa drvećem i rastinjem, vatrena stihija progutala je i mnoge  životinje koje tu žive. U opasnosti su bile i kuće u podnožju brda. Požar je, prema sumnjama nadležnih, podmetnut. Posljednji izvještaj Državne revizorske institucije (DRI) pokazao je da su čak 97 odsto požara posljedica ljudskog djelovanja. Efikasan sistem kojim bi država odgovorila na takva zlodjela gotovo da ne postoji.

U gašenju vatre na Gorici učestvovalo je preko 100 vatrogasaca, sa 30 vozila. Od prvog požara, 29. jula, do utorka ove sedmice, na tom podgoričkom brdu gorjelo je još četiri puta. ,,Sa nevjericom i velikom tugom sam ispratila dešavanja na Gorici ovog ljeta. Ponadala sam se da se požar iz 2012. nikad neće ponoviti, jer su poslije njega preduzete opsežne preventivne mjere. Kroz Goricu su napravljene staze kojima vatrogasno vozilo može da dođe do svakog njenog kutka, a napravljeni su i hidrofori koji omogućavaju uzimanje vode sa lica mjesta, da se ne gubi vrijeme na odlaske i dolaske vozila. Na vrhu Gorice je tokom ljeta dežuralo vozilo vatrogasne službe”, kaže za Monitor Jasna Gajević, nekadašnja članica Udruženja ljubitelja Gorice i prirode.

Ona je, tokom tog perioda, zajedno sa ostalim kolegama, odslušala predavanje vatrogasaca o korišćenju naprtnjača. ,,Rečeno nam je da je period od 15 do 17 časova kritičan jer tad šetača nema, pa bi se mogao neopaženo podmetnuti požar. Dežurali smo te godine. Dogodio se jedan, no sve je funkcionisalo i brzo je ukroćen. Pri temperaturama koje danima dostižu 40-ak stepeni, a kiše nema ni u najavi, svaki laik je znao da je opasnost od požara na Gorici velika. Ne mogu da shvatim i prihvatim da odgovorni iz Vodovoda i kanalizacije d.o.o. Podgorica nisu provjerili i stavili u funkciju hidrofore. To je nedopustivi nemar sa nemjerljivim posljedicama ”, napominje.

Iz Glavnog grada demantuju da je razlog što je požar zadobio katastrofalne dimenzije taj što nisu funkcionisali hidrofori. ,,Vrlo je lako demantovati te iskaze time što su pripadnici Službe zaštite i spašavanja cisterne vodom punili upravo na donjim kotama brda. Međutim, zbog tehničkih karakteristika sistema i činjenice da je na gornjim kotama brda slabiji pritisak, ovaj rizik nijesmo htjeli preuzeti, pa je procjena stručnih ekipa bila da je efikasnije nastaviti dopunu aktiviranjem cisterni Zelenila, Čistoće i Vodovoda”, tvrde oni.

U gašenju vatre na Gorici učestvovala je kompletna ekipa Službe zaštite i spašavanja Glavnog grada kojoj su u pomoć pritekle vatrogasne jedinice Cetinja, Kolašina, Bara i Danilovgrada, kamioni Vodovoda i kanalizacije, Čistoće, Zelenila, vazduhoplovna jedinica Direktorata za zaštitu i spašavanje, kao i helikopteri Vojske Crne Gore sa korpama za gašenje požara. Samoinicijativno su im se pridružili i građani. U cilju preventivnog djelovanja izvršeno je izviđanje terena – dronom. Iz podgoričke Službe za zaštitu i spašavanje su, zbog sumnje da su požari podmetnuti, pokrenuli krivičnu prijavu protiv NN lica.

Skoro sve mediteranske zemlje ulažu znatan trud u poboljšanje tehnika zaštite od požara, kao i znatnan novac u programe edukacije. Promjene nabolje u Crnoj Gori se još nisu dogodile, konstatuje DRI u svom posljednjem izvještaju iz 2019. godine pod nazivom Uspješnost sprovođenja politike zaštite životne sredine u Crnoj Gori – Zaštita od šumskih požara.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Oko 98 odsto novooboljelih nevakcinisani građani

Objavljeno prije

na

Objavio:

vakcina

Epidemiolozi ponavljaju apel za vakcinaciju i iznose podatke da je od 1. aprila, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano

Od 9,6 hiljada građana, koji su od 1. aprila do ove nedjelje zaraženi korona virusom, 98 odsto njih nije bilo propisno vakcinisano, saopšteno je iz Instituta za javno zdravlje (IJZ).

Epidemiolog IJZ-a Milko Joksimović kazao je da je u tom periodu korona virusom zaraženo čak 9,4 hiljade građana koji nijesu uopšte bili vakcinisanim ili su dobili samo prvu dozu.

„Ili nijesu prošle tri do četiri sedmice od revakcinacije, jer se sve vrijeme prije toga osoba ne može smatrati propisno zaštićenom, pošto imunom sistemu treba vrijeme da odreaguje na vakcinu i da se postigne zaštitni efekat“, precizirao je Joksimović.

Kako je naveo, od 9,6 hiljada novozaraženih, samo je 200 građana koji su bili vakcinisani u cjelosti i kojima je od druge doze prošlo tri do četiri sedmice i koji se smatraju propisno vakcinisanima.

„To znači da, prema trenutnim podacima, od 1. aprila do danas, među otkrivenim slučajevama oboljelih od korona virusa, oko 98 odsto njih nije bilo vakcinisano ili nije bilo propisno vakcinisano“, istakao je Joksimović.

Epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić izjavila je da je na osnovu podataka praćenja vaksinisanih primijećeno da broj zaraženih među vakcinisanima drastično pada 28 dana nakon druge doze. ,,Vakcinacija pruža visok stepen zaštite od teže forme bolesti i fatalnih ishoda i to preko 90 odsto. Simptomi koje dobiju vakcinisane osobe biće na nivou prehlade”, rekla je Popović – Samardžić. Najavila je i da će do kraja septembra u Crnu Goru stići 100.000 doza Fajzer vakcina.

R.M.

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Zahtjev za uvođenje privremene mjere odnosi se na status javne staze koja vodi pored Kraljičine plaže u Miločeru, sa koje su mještani u martu ove godine uklonili gvozdene kapije i time, navodno, izazvali krizu u funkcionisanju zakupa i rada elitnih hotela Sveti Stefan i Miločer u ovogodišnjoj turističkoj sezoni. Drugi dio zahtjeva odnosi se na predmet u kome su odbornici u SO Budva u decembru 2020. donijeli odluku o utvrđivanju javnog interesa i izuzimanju parcele površine 2.400 kvadrata koja je dio Miločerskog parka, na kojoj je važećim planskim dokumentom predviđena gradnja javnog parkinga.

Oba spora vode se pred Privrednim sudom, pa bi bilo zanimljivo saznati ko je sudija kome je premijer Krivokapić prijetio krivičnim prijavama.

Tužbu po istom predmetu, za zaštitu cjelovitosti miločerskog imanja od odluka budvanske Skupštine, pred Upravnim sudom Crne Gore, podnijela je i Vladina kompanija Sveti Stefan Hoteli AD, u mandatu ranijeg saziva upravnih organa ove firme.

Nije pojašnjeno da li je premijer Krivokapić  navodno prijetio sudiji Upravnog ili Privrednog suda. U svakom slučaju nije riječ o lokalnim sudovima i sudijama.

Motiv da  strani i to of-šor investitor u Crnoj Gori, na uvredljiv način u javnosti govori o njenom premijeru, vjerovatno je mnogo dublji od zluradosti zakupca svetostefanskih hotela. U pitanju je teška optužba za miješanje u rad pravosuđa sa najvišeg nivoa izvršne vlasti, povodom koje se nije oglasio ni kabinet premijera Krivokapića. Ili će to učiniti nakon povratka iz Japana.

Saopštenje  Adriatic propertiesa i Amana  je nastavak lament kampanje nad propašću ,,ugovora stoljeća”, kako je bivša vlast ocijenila zakup bisera crnogorske obale. Ono pokazuje da zakupci ne žele dogovor sa novom crnogorskom Vladom, koja im ne može pružiti sve one privilegije koje su uživali 14 prethodnih godina. Ali im daje garancije za nesmetan rad.

„U tom pravcu su na adresu Adriatic propertiesa dostavljene pisane garancije, prvo Ministarstva ekonomskog razvoja a zatim i predsjednika Vlade Crne Gore Zdravka Krivokapića, da će obaveze Vlade koje proizilaze iz Ugovora o zakupu biti u cjelosti ispoštovane. Garancije podrazumijevaju mirno i neometano uživanje i držanje imovine bez prekida i ometanja od strane zakupodavca ili bilo kojeg trećeg lica, shodno obavezama iz Ugovora ali i važećem zakonodavstvu Crne Gore”, navedeno je u ranijem pismu ministra ekonomskog razvoja Jakova Milatovića upućenom zakupcu.

Postupci Petrosa Statisa,  njegove nekorektne  izjave, jasno pokazuju da je negativna kampanja oko hotela Aman Sveti Stefan, koordinirana sa predstavnicima bivše vlasti. Sračunata da pokaže nesposobnost nove vlasti. On se upušta u ocjenu demokratskog potencijala  Vlade i stabilnosti političke situacije u Crnoj Gori, što je neumjesno. Brine o reputaciji Crne Gore na turističkom i investicionom planu više od njene Vlade čiji ,,oportunizam ugrožava radna mjesta, investicije, ugled ovog regiona i naše zemlje”. I često iskazuje žaljenje zbog toga, ne zbog njega samog, ,,već zbog države i naroda Crne Gore”.

Nikako zbog devastacije Miločera i Svetog Stefana ili zbog preispitivanja monstruoznog projekta izgradnje stanova za tržište u stoljetnom Miločerskom parku. Ne žali zato što je ovdašnjim građanima oduzeo više od kilometar najljepših pješčanih plaža na rivijeri. Ne samo one tri koje prirodno pripadaju rizortu, hotelske plaže na Svetom Stefanu, duge miločerske i male Kraljičine plaže. Nego i plaža koje je na namještenim tenderima oteo mještanima na istočnom dijelu obale Svetog Stefana.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo