Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO DOĆI U CRNU GORU: Divljim saobraćajnicama do divlje ljepote

Objavljeno prije

2 mjeseca

na

Koji god put da izabere turista koji je odlučio da posjeti Crnu Goru, čekaju ga kolone i gužve. Sudeći prema najavama i gradnji saobraćajnica na dugom štapu, i sledećih sezona domaće i goste očekuje saobraćajna agonija. Ako dođu

 

Na putu Podgorica-Bar kolaps. Od Virpazara do izlaza iz tunela Sozina, 15-ak kilometara,  putuje se oko sat, javio je u subotu Primorski portal. Slični izvještaji o kolonama i zastojima tokom sezone česti su i u Tivtu, Herceg Novom…

Sredinom jula, vazduhoplovni hrvatski analitičar Alen Šćuric opisao je kako mu je da pređe 60 kilometara duž Crnogorskog primorja trebalo šest sati. Na trajektu Kamenari-Lepetani čekao je više od sat i po.

,,Za 60 km. Dakle, prosječna brzina 10 km/h. Skoro bih brže došao pješke, duplo brže bi došao biciklom. Majko mila. I sad neka mi neko još kaže da aerodromi u Crnoj Gori nisu presudni. Pobogu! Pa ako mi iz Zagreba treba 13:30 sati, onda iz Središnje Evrope treba 19-30 sati. Pa ko će onda doći automobilom u Crnu Goru. A željeznica i brodske veze su još gore od cesta”, poručio je Šćuric.

Liše kruzera, Crna Gora je rijetka pomorska zemlja koja i nema putničkih brodskih veza sa ostatkom Mediterana. Krajem 2016. jedina pomorska linija između Crne Gore i Italije Bar-Bari ukinuta je nakon 51 godine redovnog transporta. Iz Barske plovidbe su tada najavili da je linija privremeno zaustavljena. Privremenost traje.

Što se tiče željeznice, vozovi kasne, česti su kvarovi, pa se dugo čeka. Putnicima je  neshvatljivo da na plus 40 u vagonima nema klime, a da se pojedini prozori ne mogu otvoriti. Pruga koja je puštena u rad 1976. i dan danas je ,,čudo inženjeringa 20. vijeka”, kako navodi američki CNN, svrstavajući ovu željezničku liniju u jednu od najatraktivnijih u Evropi. Atraktivnost prizora niko ne spori, samo su uslovi putovanja vrlo problematični.

Ljeti nam najviše gostiju dođe preko aerodroma u Podgorici i Tivtu. Početak sezone obilježile su kofe na tivatskom zbog prokišnjavanja krova i kolaps zbog gužve na podgoričkom aerodromu.

Ovo je katastrofa, prokomentarisao je stanje na tivatskom aerodromu predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Iz Aerodroma su se branili kontinuitetom. Krovovi prokišnjavaju od 2006.

Tender za davanje aerodroma u koncesiju raspisan je prije pet godina tokom vlade Duška Markovića. Dvije posljednje vlade nijesu imale kad da odluče o tom pitanju.

Crna Gora se lani ispisala iz država koje nemaju ni kilometar auto puta, otvoren je 41 kilometar od Podgorice do Mateševa. Početkom ove sezone počeli su i radovi na pristupnom putu u Mateševu, pa su turiste dočekali bageri, prašina, rupe i rakopani pristupni put. Mnogi su zbog toga izabrali da se opet voze kroz kanjon Morače.

Građani su se pitali ,,zašto baš sad kada se očekuju najveće gužve” i ,,mora li se svake godine usred sezone raditi neka rekonstrukcija”. ,,Nažalost, taj put je trebalo ranije da se rekonstruiše, ali ovo je doba godine kada se tu može raditi jer zimi je nemoguće izvoditi radove na tom području”, objasnio je ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu Goran Đurović. Iz Uprave za saobraćaj su pojasnili da će radovi malo stati u avgustu, a da će biti završeni polovinom decembra.

Turisti nekako i dođu do Jadranske magistrale, koja je završena 60 -etih godina prošlog vijeka, ali ih tamo čekaju kolone i kolaps. Svake sezone se ponavlja priča da nam je potreban  početak gradnje Jadransko-jonskog autoputa, obilaznica i brzih saobraćajnica duž primorja.

Vlasti su posljednje dvije godine intenzivno pričale o projektu autoputa duž primorja, najavljujući i kompanije zainteresovane za gradnju.  Međutim, krajem prošle godine Evropska komisija poništila je investicioni grant od 41,2 miliona eura jer su se radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske brze ceste odvijali veoma sporo. Najavili su mogućnost ponovne prijave ukoliko se dostigne zrelost projekta. Toliko o zrelosti – vlasti.

Uz pomoć Evropske komisije urađena je Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035. U njoj se navodi da Jadransko-jonski koridor prolazi kroz Crnu Goru, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom u dužini od oko 108 km. Obuhvata sistem obilaznica oko primorskih gradova Herceg Novi, Tivat, Budva i Bar i prelaz preko Bokokotorskog zaliva-most Verige. Procijenjena vrijednost troškova projektovanja, supervizije i izgradnje kompletne brze saobraćajnice iznosi oko 1,013 milijardi eura.

Šta će se raditi još se ne zna, jer se kasni sa usvajanjem Prostornog plana Crne Gore. A u planu postoji dilema da li da se radi auto put kao kontinentalna varijanta ili magistrala sa četiri trake duž primorja. Dok ekolozi upozoravaju da bi brza saobraćajnica duž primorja dodatno devastirala već preizgrađeni prejzaž, stručnjaci upozoravaju da je brza saobraćajnica neophodna jer Jadransko-jonski auto put nije prioritet Hrvatskoj i Albaniji narednih 10 do 20 godina.  Kako igleda, ni nama se ne žuri.

I na nastavak gradnje auto-puta Bar-Boljare ćemo sačekati. Troškovi nastavka gradnje procijenjeni su na preko milijardu eura, dok se raspisivanje tendera očekuje za 2024. ili 2025. godinu. Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je da postoji veliko interesovanje investitora za gradnju preostalih dionica, da je za izradu glavnog projekta obezbijeđeno šest miliona eura te da se početak radova može očekivati najkasnije do 2025.

Prije toga može se očekivati početak gradnje obilaznice oko Herceg Novog. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je krajem prošle godine da je za projektnu dokumentaciju za ovu godinu opredijeljeno 300.000 eura. Kako je naveo, riječ je o višegodišnjem projektu za koji je u narednom periodu predloženo 20 miliona, te da je ostalo da se tokom 2023. godine završi projekat, kako bi se raspisao tender za izvođače radova.

Ministar Ibrahimović je najavio da bi ove godine mogla početi realizacija rekonstrukcije Jadranske magistrale od aerodroma Tivat do Jaza u saobraćajnicu bulevarskog tipa sa četiri trake. Po ranijim najavama izgradnja je trebalo da krene na jesen 2021.

Najavljena je i izgradnja mosta preko rijeke Bojane. Vrijednost projekta je devet miliona eura, a prema najavama, mogao bi da bude završen 2024. Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipoja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su pojasnili da izgradnja mosta na Bojani neće početi prije donošenja državnog Prostornog plana, kojeg još nema.

Sudeći prema najavama i gradnji saobraćajnica na dugom štapu, i sledećih sezona domaće i goste očekuje saobraćajna agonija. O neophodnosti dobre saobraćajne infrastrukture za turizam govori primjer Hrvatske. Ova zemlja prema međunarodnim ocjenama ima jednu od najboljih saobraćajnih infrastruktura u Evropi. Počevši od 2000-ih, Hrvatska je krenula u ambiciozan niz projekata razvoja putne infrastrukture sa ciljem povećanja kvaliteta puteva, posebno auto-puteva. Budući da je Hrvatska jedna od najposjećenijih turističkih lokacija u Evropi, važnost saobraćajne infrastrukture bila je ključna, a ulaganja u ovaj sektor ogromna.

Hrvatska sada ima 11 autoputeva i najdužu mrežu autoputeva u regionu koja iznosi 1.313,8 kilometara.

U Crnoj Gori,  osim rekonstrukcije i proširenja postojećih cesta od 2000. se malo toga uradilo. Najvidljivije promjene su tunel Sozina i završetak dijela autoputa.

U pomenutoj Strategiji razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035. godine, navodi se da su se ,,u periodu  2010-2014. kapitalna ulaganja za puteve kretala u opsegu od 30 miliona eura do 50 miliona eura. Ukupna programirana ulaganja za predmetni period iznosila su 193 miliona eura, od ĉega je 149 miliona eura realizovano (77 odsto)”. Dalje se iznosi da je ,,od 2006. godine, u Crnoj Gori, uloženo 123.1 miliona eura u rehabilitaciju i modernizaciju željezniĉke inrfastrukture”, a za vazdušni saobraćaj da se ,,do sredine 2000-te, bilježi završetak projekata rekonstrukcije aerodroma Podgorica i Tivat”.

Iako nijesu, kao u Hrvatskoj, građeni novi putevi, javni dug je od 2014. do 2021. povećan za dvije milijarde.Svega 700 miliona je utrošeno na gradnju prve dionice auto-puta.

Iz Vlade su  nedavno objavili da je prvi put od 2014. godine neto državni dug ispod mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto BDP-a. Međunarodni monetarni fond je u ranijim preporukama Crnoj Gori savjetovao da se ne zadužuje za drugu fazu auto-puta ili drugu veću javnu investiciju dok javni dug ne spusti ispod 60 odsto BDP-a.

Ukoliko bi se održao trend smanjenja duga, država bi konačno imala mogućnost da se zadužuje za neophodne kapitalne projekte poput početka i nastavka gradnje auto-puta ili  brze ceste duž primorja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

POVEZANE VIJESTI:
nastavi čitati

FOKUS

MJESEC DO POPISA: Priprema, pozor, prebrojavanje

Objavljeno prije

5 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Više od 80 pitanja neći će se u upitnicima skoro 4.000 popisivača kada krenu na svoj posao. Sve je izvjesnije da će to biti 1. novembra. Kao i da će ih mnogi dočekati kao nezvane goste. Uz malo truda i dobre volje koja nije pokazana, sve je moglo biti mnogo bolje. Umjesto vjerskog i nacionalnog prebrojavanja mogli smo imati pravi popis

 

Kako se približava termin održavanje Popisa stanovništva, domaćinstava  i stanova, sve JE više onih koji smatraju da ga treba – odložiti. Jedni predlažu na mjesec, drugi kažu do daljnjeg. Odnosno, dok se ne steknu uslovi, tenhički ali i politički, za njegovo nesmetano održavanje.

Iz Vlade insistiraju da se popis održi u terminu koji su oni zimus zacrtali svojom Uredbom. Dakle, od 1. do 15 novembra.

“Mislim da smo dovoljno uradili da ne postoji ni teoretska šansa da bilo kome na pamet padne da pokuša da omete ovaj proces”, rekao je ministar finansija Aleksandar Damjanović na sjednici Vlade sredinom septembra, priznajući da u Monstatu (državna statistika radi pod ingerencijom Ministarstva finasija) još nijesu završene sve pripremne radnje neophodne za nesmetano i tačno sprovođenje popisa.

Potom je i premijer Dritan Abazović, pritvrdio da do odlaganja popisa neće doći. “To se neće desiti. Ne pravimo od toga bauk. Od 1. do 15. novembra je popis i to je to.” Konačno i iz Monstata je saopšteno da trenutno nema zakonskih mogućnosti za odlaganje popisa.

Za neupućene, državni statističari su samo konstatovali da Crna Gora trenutno nema funkcionalnu zakonodavnu vlast (parlament) koja bi mogla da stavi van snage ili izmijeni prošle godine osvojeni Zakon o popisu. Istovremeno su potvrdili  sumnje da oni za popis još nijesu spremni. Na zvaničnom sajtu Monstata, u dijelu koji se odnosi na predstojeći popis i danas (četvrtak 28. septembar), stoji informacija:  “Završena je priprema upitnika, dok je u finalnoj fazi priprema metodoloških i organizacionih uputstava za realizaciju popisa”.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

TRIDESET I DVIJE GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Oprema sa Ćilipa kao podsjećanje na zločin

Objavljeno prije

5 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ukradena aerodromska oprema, kako najavljuje premijer, doći će pred tužilaštvo. Zbog ratnih zločina tokom opsade Dubrovnika tužilaštvo u Crnoj Gori još nije pokrenulo nijedan krivični postupak

 

Predsjednik Vlade Dritan Abazović objavio je u utorak da je pronađena i evidentirana oprema koja je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992. Premijer-glasnik je obznanio da je oprema završila u tužilaštvu.

,,Nakon 30 godina, zahvaljujući rukovodstvu Aerodroma Crne Gore, prilikom popisa imovine ove državne kompanije, pronađena je i evidentirana oprema za koju se sumnja da je ukradena sa Aerodroma Ćilipi, tokom napada na Dubrovnik 1991-1992, najsramnije stranice crnogorske istorije koju je ispisalo tadašnje rukovodstvo”, napisao je Abazović na Fejsbuku. Dodao je da za razliku od prethodnih Vlada, ova ne bježi od prošlosti, već se sa njom suočava kako buduće generacije iste greške ne bi ponavljale.

Hrvatski mediji prenijeli su ovu izjavu uz podsjećanje da je ,,oprema koju su JNA i crnogorski rezervisti ukrali s Ćilipa jednim dijelom, kako se vjeruje, završila je u zračnoj luci Tivat, a većina u zračnim lukama u Beogradu, Nišu i Podgorici”. Ističu i da ,,vrijednost opreme koja je ukradena iz dubrovačke zračne luke, prema tvrdnjama nekadašnje uprave aerodroma Ćilipi iznosi 10 milijuna eura”.

Na Abazovićvo ,,otkriće” oglasila se bivša savjetnica direktora Aerodroma Biljana Knežević koja je objavila dokument kojim se podsjeća da je bivši direktor Ranko Bošković 2004. godine kolege u Hrvatskoj obavijestio da je oprema u Podgorici i Tivtu.

U dokumentu se navodi spisak sredstava od kojih su na aerodromu Tivat već tada neka bila rashodovana ili nisu bila u funkciji, dok su korišteni elevator, troje samohodnih stepenica, servisno i vatrogasno vozilo… Na aerodromu Podgorica sva sredstva sa Ćilipa, te 2004, bila su van funkcije ili su rashodovana.

Vlada i premijer o ovome kao da ništa ne znaju iako je ovo prvi pisani  dokument kojim se priznaje da je dubrovački aerodrom opljačkan i da je dio opreme završio u Crnoj Gori. Značajan, jer je prethodna vlast, na čelu sa DPS-om, sve činjela da nametne kolektivnu amneziju na ovaj dio nečasne istorije u kojoj su njeni čelnici igrali vodeće uloge.

Epopeja o vraćanju imovine sa aerodroma Ćilipi traje duže od dvije decenije. Rukovodstvo dubrovačkog aerodroma  je prvo od JAT-a, koji je bio vlasnik svih aerodroma u bivšoj Jugoslaviji, tražilo povrat svoje imovine. Kada je 2003. formirano preduzeće Aerodromi Crne Gore prepiska je nastavljena sa rukovodstvom kompanije koja gazduje aerodromima u Tivtu i Podgorici.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

HORIZONTI

POSLIJE NAPADA NA POLICIJU I KRVOPROLIĆA NA KOSOVU: Teški  izazovi za Beograd i Prištinu

Objavljeno prije

5 sati

na

29 Septembra, 2023

Objavio:

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u kosovskom selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave i krvoprolića  Nakon uspostavljanja kontole, kosovska policija je u manastiru Svetog Arhiđakona Stefana  pronašla  ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Predsjednik Srbije  Vučić je odbacio „insinuacije da iza incidenta stoji Srbija“  i rekao  da se te uniforme i oružje „mogu svuda nabaviti“

 

U ranim jutarnjim satima u nedjelju 24. septembra u kosovskom selu Banjska,  dobro naoružana paramilitarna jedinica je blokirala most sa dvoje oklopljenih vozila. Kada je stigla patrola kosovske policije da izvidi situaciju otvorena je vatra na njih. Policija je uzvratila vatru i pozvala pojačanje. Kasnije su paramilitarci upali u obližnji manastir Svetog Arhiđakona Stefana iz 14. vijeka odakle su nastavili sukob sa policijom do kasnijeg izvlačenja preko obližnjeg brda i šume i povukli se u Srbiju. Nakon što je policija ušla u manastir pronašla je ogromnu količinu naoružanja i opreme koje su paramilitarci ostavili pri povlačenju. Među zaplijenjenim oružjem su i ručni raketni bacači, granate, eksploziv i ostala oprema koja je dovoljna, prema riječima kosovske policije, za jedinicu od 100 ljudi.

Ni pet dana nakon krvavog oružanog sukoba u selu Banjska, tik uz granicu sa Srbijom, nije jasnija pozadina i motivi pucnjave  i krvoprolića.

Prva reakcija srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića prošle nedjelje, nakon informacija o pogibiji jednog i ranjavanju dvojice kosovskih policajaca je za mnoge upućene bila u najmanju ruku čudnovata. Vučićev nastup nije pratila uobičajena teatralnost i samouvjerenost priznavši da je njegovoj administraciji trebalo „mnogo vremena da ispitamo šta se dogodilo, šta se zbivalo jutros, tokom popodneva“. Štaviše, predsjednik je odavao dojam da i dalje nema sve informacije na raspolaganju što je odmah protumačeno kao previd, slučajni ili namjerni, srbijanskih službi. Ipak u svom prvom obraćanju naciji Vučić je zadržao političku prisebnost i osudio ubistvo policajca uz standardnu generičnu konstataciju da je kosovski premijer Albin Kurti „glavni organizator haosa na Kosovu i Metohiji… koji želi rat i skukobe“ navevši broj od 62 akcije policije na pretežno srpskom sjeveru zemlje. Od toga su navodno 56 bile „etnički motivisane“. Međutim, indikativno je da Vučić nije optužio Kurtija za izazivanje krvoprolića na noć između subote i njedjelje. Vučić je dodao i da su „trojica Srba stradala  sa KiM, dvojica od snajperske vatre sa velike udaljenosti, nepotrebno, dvojica su teško ranjena i pretpostavlja se da je četvrto lice stradalo“. Da je i četvrti napadač na policiju preminuo je bila novost je su do tada kosovske službe raspolagale informacijama da su trojica napadača likvidirani u razmjeni vatre. Četvrti je bio zapravo ranjen i kasnije izdahnuo u bolnici u Novom Pazaru u koju je, prema informacijama nezavisnih medija, dopremljeno 6 ranjenih iz istog sukoba. Vučić je opravdao i upad u manastir rekavši da je „naoružana grupa Srba došla do manastira Banjska jer su imali dvojicu povređenih mladića i da su želeli da im pruže pomoć“. Istakao je da crkva „ni na koji način nije bila umešana u incident“. Ubrzo nakon toga Vučićevi mediji u zemlji i regionu su počeli pričati o Srbima koji su se morali organizovati da bi se odupreli „teroru takozvane policije Kosova“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 29. septembra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo