Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO DOĆI U CRNU GORU: Divljim saobraćajnicama do divlje ljepote

Objavljeno prije

na

Koji god put da izabere turista koji je odlučio da posjeti Crnu Goru, čekaju ga kolone i gužve. Sudeći prema najavama i gradnji saobraćajnica na dugom štapu, i sledećih sezona domaće i goste očekuje saobraćajna agonija. Ako dođu

 

Na putu Podgorica-Bar kolaps. Od Virpazara do izlaza iz tunela Sozina, 15-ak kilometara,  putuje se oko sat, javio je u subotu Primorski portal. Slični izvještaji o kolonama i zastojima tokom sezone česti su i u Tivtu, Herceg Novom…

Sredinom jula, vazduhoplovni hrvatski analitičar Alen Šćuric opisao je kako mu je da pređe 60 kilometara duž Crnogorskog primorja trebalo šest sati. Na trajektu Kamenari-Lepetani čekao je više od sat i po.

,,Za 60 km. Dakle, prosječna brzina 10 km/h. Skoro bih brže došao pješke, duplo brže bi došao biciklom. Majko mila. I sad neka mi neko još kaže da aerodromi u Crnoj Gori nisu presudni. Pobogu! Pa ako mi iz Zagreba treba 13:30 sati, onda iz Središnje Evrope treba 19-30 sati. Pa ko će onda doći automobilom u Crnu Goru. A željeznica i brodske veze su još gore od cesta”, poručio je Šćuric.

Liše kruzera, Crna Gora je rijetka pomorska zemlja koja i nema putničkih brodskih veza sa ostatkom Mediterana. Krajem 2016. jedina pomorska linija između Crne Gore i Italije Bar-Bari ukinuta je nakon 51 godine redovnog transporta. Iz Barske plovidbe su tada najavili da je linija privremeno zaustavljena. Privremenost traje.

Što se tiče željeznice, vozovi kasne, česti su kvarovi, pa se dugo čeka. Putnicima je  neshvatljivo da na plus 40 u vagonima nema klime, a da se pojedini prozori ne mogu otvoriti. Pruga koja je puštena u rad 1976. i dan danas je ,,čudo inženjeringa 20. vijeka”, kako navodi američki CNN, svrstavajući ovu željezničku liniju u jednu od najatraktivnijih u Evropi. Atraktivnost prizora niko ne spori, samo su uslovi putovanja vrlo problematični.

Ljeti nam najviše gostiju dođe preko aerodroma u Podgorici i Tivtu. Početak sezone obilježile su kofe na tivatskom zbog prokišnjavanja krova i kolaps zbog gužve na podgoričkom aerodromu.

Ovo je katastrofa, prokomentarisao je stanje na tivatskom aerodromu predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Iz Aerodroma su se branili kontinuitetom. Krovovi prokišnjavaju od 2006.

Tender za davanje aerodroma u koncesiju raspisan je prije pet godina tokom vlade Duška Markovića. Dvije posljednje vlade nijesu imale kad da odluče o tom pitanju.

Crna Gora se lani ispisala iz država koje nemaju ni kilometar auto puta, otvoren je 41 kilometar od Podgorice do Mateševa. Početkom ove sezone počeli su i radovi na pristupnom putu u Mateševu, pa su turiste dočekali bageri, prašina, rupe i rakopani pristupni put. Mnogi su zbog toga izabrali da se opet voze kroz kanjon Morače.

Građani su se pitali ,,zašto baš sad kada se očekuju najveće gužve” i ,,mora li se svake godine usred sezone raditi neka rekonstrukcija”. ,,Nažalost, taj put je trebalo ranije da se rekonstruiše, ali ovo je doba godine kada se tu može raditi jer zimi je nemoguće izvoditi radove na tom području”, objasnio je ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu Goran Đurović. Iz Uprave za saobraćaj su pojasnili da će radovi malo stati u avgustu, a da će biti završeni polovinom decembra.

Turisti nekako i dođu do Jadranske magistrale, koja je završena 60 -etih godina prošlog vijeka, ali ih tamo čekaju kolone i kolaps. Svake sezone se ponavlja priča da nam je potreban  početak gradnje Jadransko-jonskog autoputa, obilaznica i brzih saobraćajnica duž primorja.

Vlasti su posljednje dvije godine intenzivno pričale o projektu autoputa duž primorja, najavljujući i kompanije zainteresovane za gradnju.  Međutim, krajem prošle godine Evropska komisija poništila je investicioni grant od 41,2 miliona eura jer su se radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske brze ceste odvijali veoma sporo. Najavili su mogućnost ponovne prijave ukoliko se dostigne zrelost projekta. Toliko o zrelosti – vlasti.

Uz pomoć Evropske komisije urađena je Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035. U njoj se navodi da Jadransko-jonski koridor prolazi kroz Crnu Goru, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom u dužini od oko 108 km. Obuhvata sistem obilaznica oko primorskih gradova Herceg Novi, Tivat, Budva i Bar i prelaz preko Bokokotorskog zaliva-most Verige. Procijenjena vrijednost troškova projektovanja, supervizije i izgradnje kompletne brze saobraćajnice iznosi oko 1,013 milijardi eura.

Šta će se raditi još se ne zna, jer se kasni sa usvajanjem Prostornog plana Crne Gore. A u planu postoji dilema da li da se radi auto put kao kontinentalna varijanta ili magistrala sa četiri trake duž primorja. Dok ekolozi upozoravaju da bi brza saobraćajnica duž primorja dodatno devastirala već preizgrađeni prejzaž, stručnjaci upozoravaju da je brza saobraćajnica neophodna jer Jadransko-jonski auto put nije prioritet Hrvatskoj i Albaniji narednih 10 do 20 godina.  Kako igleda, ni nama se ne žuri.

I na nastavak gradnje auto-puta Bar-Boljare ćemo sačekati. Troškovi nastavka gradnje procijenjeni su na preko milijardu eura, dok se raspisivanje tendera očekuje za 2024. ili 2025. godinu. Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je da postoji veliko interesovanje investitora za gradnju preostalih dionica, da je za izradu glavnog projekta obezbijeđeno šest miliona eura te da se početak radova može očekivati najkasnije do 2025.

Prije toga može se očekivati početak gradnje obilaznice oko Herceg Novog. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je krajem prošle godine da je za projektnu dokumentaciju za ovu godinu opredijeljeno 300.000 eura. Kako je naveo, riječ je o višegodišnjem projektu za koji je u narednom periodu predloženo 20 miliona, te da je ostalo da se tokom 2023. godine završi projekat, kako bi se raspisao tender za izvođače radova.

Ministar Ibrahimović je najavio da bi ove godine mogla početi realizacija rekonstrukcije Jadranske magistrale od aerodroma Tivat do Jaza u saobraćajnicu bulevarskog tipa sa četiri trake. Po ranijim najavama izgradnja je trebalo da krene na jesen 2021.

Najavljena je i izgradnja mosta preko rijeke Bojane. Vrijednost projekta je devet miliona eura, a prema najavama, mogao bi da bude završen 2024. Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipoja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su pojasnili da izgradnja mosta na Bojani neće početi prije donošenja državnog Prostornog plana, kojeg još nema.

Sudeći prema najavama i gradnji saobraćajnica na dugom štapu, i sledećih sezona domaće i goste očekuje saobraćajna agonija. O neophodnosti dobre saobraćajne infrastrukture za turizam govori primjer Hrvatske. Ova zemlja prema međunarodnim ocjenama ima jednu od najboljih saobraćajnih infrastruktura u Evropi. Počevši od 2000-ih, Hrvatska je krenula u ambiciozan niz projekata razvoja putne infrastrukture sa ciljem povećanja kvaliteta puteva, posebno auto-puteva. Budući da je Hrvatska jedna od najposjećenijih turističkih lokacija u Evropi, važnost saobraćajne infrastrukture bila je ključna, a ulaganja u ovaj sektor ogromna.

Hrvatska sada ima 11 autoputeva i najdužu mrežu autoputeva u regionu koja iznosi 1.313,8 kilometara.

U Crnoj Gori,  osim rekonstrukcije i proširenja postojećih cesta od 2000. se malo toga uradilo. Najvidljivije promjene su tunel Sozina i završetak dijela autoputa.

U pomenutoj Strategiji razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035. godine, navodi se da su se ,,u periodu  2010-2014. kapitalna ulaganja za puteve kretala u opsegu od 30 miliona eura do 50 miliona eura. Ukupna programirana ulaganja za predmetni period iznosila su 193 miliona eura, od ĉega je 149 miliona eura realizovano (77 odsto)”. Dalje se iznosi da je ,,od 2006. godine, u Crnoj Gori, uloženo 123.1 miliona eura u rehabilitaciju i modernizaciju željezniĉke inrfastrukture”, a za vazdušni saobraćaj da se ,,do sredine 2000-te, bilježi završetak projekata rekonstrukcije aerodroma Podgorica i Tivat”.

Iako nijesu, kao u Hrvatskoj, građeni novi putevi, javni dug je od 2014. do 2021. povećan za dvije milijarde.Svega 700 miliona je utrošeno na gradnju prve dionice auto-puta.

Iz Vlade su  nedavno objavili da je prvi put od 2014. godine neto državni dug ispod mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto BDP-a. Međunarodni monetarni fond je u ranijim preporukama Crnoj Gori savjetovao da se ne zadužuje za drugu fazu auto-puta ili drugu veću javnu investiciju dok javni dug ne spusti ispod 60 odsto BDP-a.

Ukoliko bi se održao trend smanjenja duga, država bi konačno imala mogućnost da se zadužuje za neophodne kapitalne projekte poput početka i nastavka gradnje auto-puta ili  brze ceste duž primorja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

DUŠKO KNEŽEVIĆ MEĐU NAMA: Biznisi posrnulog tajkuna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kad govori o odbrani svoje imovine Knežević ne pominje ulogu koju su u njenom sticanju imali nekadašnji DPS prvaci Milo Đukanović, Svetozar Marović, Branimir Gvozdenović… I zajedničkim kombinacijama. O tome svjedoče uništene Atlas banka, Jadranski sajam, bolnica u Meljinama

 

„Vrši se pljačka moje imovine u Crnoj Gori i htio sam da dođem da to zaustavim, ali i da dokažem svoju nevinost, jer svi ljudi koji su me optuživali sada su već u zatvoru”, poručio je uoči ekstradicije iz Londona  Duško Knežević, donedavno odbjegli a sada pritvoreni, kontroverzni biznismen. Jedan od šampiona tajkunske akumulacije i privatizacije u Crnoj Gori.

Šta će sve i kako braniti Knežević tek treba da vidimo. Zato se možemo prisjetiti makar dijela svega onoga što mu je prošlo kroz ruke preko više desetina kompanija koje je registrovao u Crnoj Gori, Srbiji, na Kipru… Uglavnom pod okriljem Atlas grupe.

Najveću pozornost javnosti Kneževićevi poslovni poduhvati privukli su tokom stečaja u njegovoj Atlas banci, nakon što je po nalogu CBCG likvidirana njena mlađa sestra Investiciona banka Montenegro (IBM). Pošto su banke ostale bez novca svojih deponenata, iz Fonda za zaštitu državnih depozita isplaćen je 101 milion vlasnicima uloga do 50.000 eura. Privatni vlasnici računa na kojima je bilo više od 50.000, te državna i lokalna preduzeća morali su da približno još toliko novca pokušaju naplatiti iz stečajne mase. Vlada i državna preduzeća imali su u Kneževićevim bankama 10, 5 miliona, a opštine još pet.

Na teret države palo je i više od osam miliona koje je Atlas banka dugovala Ivesticiono razvojnom fondu, ali i garancije za kredit koje je ta banka uzela od Evropske investicione banke. Tek tada je objelodanjeno da su Kneževićeve firme u njegovim bankama držale manje od 1,5 miliona eura, odnosno, tek nešto više od 0,5 odsto ukupnih depozita. Zapravo, njima je banka služila za uzimanje (tuđeg) novca, u sumnjivim kreditnim aranžmanima. Naknadne dubinske analize pokazale su da je približno trećina visokorizičnih kredita data firmama u Kneževićevom vlasništvu. Ili njemu.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SRPSKI REVIZIONIZAM O SREBRENICI KAO POKRIĆE KORUMPIRANIM POLITIČARIMA: Ponovno guranje Crne Gore u kandže mitomanija i zavjera

Objavljeno prije

na

Objavio:

Premijer Spajić  je juče( četvrtak)  rekao da će Vlada glasati za rezoluciju UN o genocidu u Srebrenici . No, otvaranje ovih bolnih tema očito stvara  nelagodu Spajiću koji se koalicionim sporazumom obavezao na rekonstrukciju Vlade i uvođenje vučićevskih DNP-a i NSD.  Srbijanski režimski mediji neprestano vrte revizionističke priče o ratu u i oko Srebrenice  po kojima na kraju  ispada da je genocid zapravo izvršen nad Srbima. Istina je, naravno, drugačija

 

 

Ko prati vučićevsku štampu i njegove marionete u Srbiji, BiH i Crnoj Gori lako stiče utisak da je UN-ova rezolucija o genocidu u Srebrenici jula 1995. pitanje života i smrti za sav srpski narod, Srbiju i Republiku Srpsku (RS). Predsjednik Aleksandar Vučić govori kako će Srbi  biti proglašeni za genocidni narod, rezolucija će dovesti do ukidanje Republike Srpske, dok će Srbiji biti nametnuto plaćanje ratne odštete. I Vaskršnji sabor Srbije i Srpske je pomjeren jer se čeka glasanje u UN-u. U samom tekstu rezolucije se ni Srbi kao narod, niti vojska, niti bilo koja osoba spominje, a još manje etiketira kao „genocidan“. Uprkos tome, crnogorski podržavaoci Prve familije Srbije su se uključili u beogradsku propagandu. Jovan Vučurović, poslanik Nove srpske demokratije (NSD) i predsjednik parlamentarnog Odbora za ljudska prava i slobode je pozvao Vladu da ne podrži rezoluciju jer je „usmjerena protiv srpskog naroda“. Milan Knežević, lider Demokratske narodne partije (DNP) je rekao da Njemačka (kosponzor rezolucije) je „država koja je svijetu podarila Hitlera, Himlera, Gebelsa, Aušvic proglašava nas Srbe genocidnim a najstradalniji smo narod Balkana“. Pri tome zgodno zaboravlja da sadašnja Njemačka priznaje holokaust čije negiranje, nacistički simboli i pozdravi su zabranjeni zakonom. SNP-ov Dragoslav Šćekić, jedan od potpredsjednika Vlade Milojka Spajića kaže da će glasati protiv ako rezolucija dođe na Vladu jer „nećemo dozvoliti da bilo koji narod u ovom momentu nazivamo genocidnim“.

Demokratska partija socijalista (DPS) je tražila da Vlada bude kosponzor rezolucije zgodno zaboravljajući svoju i bivšeg lidera Mila Đukanovića ratnu prošlost. Bivši ministar u vladi RS-a Momčilo Mandić je još 2012. pohvalio ulogu Đukanovića za „pomoć koju su on i njegova vlada 1994. upućivali VRS-u i srpskom narodu“ u vremenu kad je Milošević uveo sankcije RS-u. „Gorivo za naše tenkove koji su se borili od Foče preko Srebrenice do Bihaća i dalje slao je upravo Đukanović i ko zna šta bi bilo sa RS da te pomoći nije bilo“ rekao je Mandić. Na Youtube-u postoji snimak u kome se Đukanović hvali da Momir Bulatović „ne treba da štiti srpstvo“ od njega, jer vlada koju on vodi je „morala godinama kriomice od Slobodana Miloševića i Bulatovića da pomaže srpski narod u Hercegovini i Republici Srpskoj, kad su joj oni odlučno i bezdušno spustili rampu“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ESKOBAR I MI: Specijalan

Objavljeno prije

na

Objavio:

Mandat Gabrijela Eskobara bez sumnje je, kada je u pitanju Crna Gora, bio – specijalan. Po dolasku na tu poziciju, mnogi su ga analitičari najavljivali kao neuobičajenog, direktnijeg diplomatu koji „nameće rješenja“. Povremeno je bio toliko direktan, da se činilo da je predsjednik crnogorskog parlamenta, ili šef ovašnje vlade, a ne diplomata strane države

 

Crna Gora će biti naredna članica EU, poručio je optimistično Gabriel Eskobar, specijalni izaslanik  SAD za Zapadni Balkan, pred sam kraj svoga mandata.  Da odlazi sa te pozicije potvrdio je i sam,   istovremeno demantujući pisanje portala Frontliner, koji je prije nekoliko dana ustvrdio da je Eskobar u stvari razriješen.

Frontliner tvrdi da je  Eskobar razriješen dužnosti izaslanika SAD za Zapadni Balkan nakon njihovog istraživanja u kom su  „otkriveni potencijalni sukobi interesa i doveden u sumnju Eskobarov diplomatski integritet“.

Medij navodi da je  kontroverza oko Eskobara počela njihovim istraživanjem, objavljenim 22. marta, u kom su „iznijete tvrdnje o finansijskim vezama između Eskobarove porodice i srpskih državnih organa“. To se,  kako se u tekstu ocjenjuje, „dovodi u sumnju neutralnost američkog izaslanika u osjetljivom dijalogu Kosova i Srbije.“

Eskobar je oštro demantovao te navode: “Želim direktno da kažem da je sve u tom izvještaju laž koja se može provjeriti. Prije svega, nisam otpušten i svi u Stejt dipartmentu su to potvrdili. Drugo, moja supruga ne prima novac ni od jedne strane vlade. Moja supruga u svakoj ambasadi u kojoj smo služili, u Boliviji, Portugalu, Italiji, pa čak i Srbiji, bila je ponosna zagovornica međuljudskih kontakata. Ali ona to radi bez ikakvog plaćanja, bez ikakvog ugovora. Ona će to nastaviti da radi. Treće, nemam veze sa navodnim advokatom u advokatskoj firmi u Teksasu. A ta advokatska kancelarija ima veb-sajt i odgovorni novinar može doći do njih i potvrditi da nema veza. I četvrto, tvrdnja da su informacije potekle iz kongresnih izvora je lažna jer Kongres nije obaviješten o bilo kakvim kadrovskim promjenama”, prokomentarisao je Eskobar pisanje Frontlinera.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo