Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO DOĆI U CRNU GORU: Divljim saobraćajnicama do divlje ljepote

Objavljeno prije

na

Koji god put da izabere turista koji je odlučio da posjeti Crnu Goru, čekaju ga kolone i gužve. Sudeći prema najavama i gradnji saobraćajnica na dugom štapu, i sledećih sezona domaće i goste očekuje saobraćajna agonija. Ako dođu

 

Na putu Podgorica-Bar kolaps. Od Virpazara do izlaza iz tunela Sozina, 15-ak kilometara,  putuje se oko sat, javio je u subotu Primorski portal. Slični izvještaji o kolonama i zastojima tokom sezone česti su i u Tivtu, Herceg Novom…

Sredinom jula, vazduhoplovni hrvatski analitičar Alen Šćuric opisao je kako mu je da pređe 60 kilometara duž Crnogorskog primorja trebalo šest sati. Na trajektu Kamenari-Lepetani čekao je više od sat i po.

,,Za 60 km. Dakle, prosječna brzina 10 km/h. Skoro bih brže došao pješke, duplo brže bi došao biciklom. Majko mila. I sad neka mi neko još kaže da aerodromi u Crnoj Gori nisu presudni. Pobogu! Pa ako mi iz Zagreba treba 13:30 sati, onda iz Središnje Evrope treba 19-30 sati. Pa ko će onda doći automobilom u Crnu Goru. A željeznica i brodske veze su još gore od cesta”, poručio je Šćuric.

Liše kruzera, Crna Gora je rijetka pomorska zemlja koja i nema putničkih brodskih veza sa ostatkom Mediterana. Krajem 2016. jedina pomorska linija između Crne Gore i Italije Bar-Bari ukinuta je nakon 51 godine redovnog transporta. Iz Barske plovidbe su tada najavili da je linija privremeno zaustavljena. Privremenost traje.

Što se tiče željeznice, vozovi kasne, česti su kvarovi, pa se dugo čeka. Putnicima je  neshvatljivo da na plus 40 u vagonima nema klime, a da se pojedini prozori ne mogu otvoriti. Pruga koja je puštena u rad 1976. i dan danas je ,,čudo inženjeringa 20. vijeka”, kako navodi američki CNN, svrstavajući ovu željezničku liniju u jednu od najatraktivnijih u Evropi. Atraktivnost prizora niko ne spori, samo su uslovi putovanja vrlo problematični.

Ljeti nam najviše gostiju dođe preko aerodroma u Podgorici i Tivtu. Početak sezone obilježile su kofe na tivatskom zbog prokišnjavanja krova i kolaps zbog gužve na podgoričkom aerodromu.

Ovo je katastrofa, prokomentarisao je stanje na tivatskom aerodromu predsjednik Crne Gore Jakov Milatović. Iz Aerodroma su se branili kontinuitetom. Krovovi prokišnjavaju od 2006.

Tender za davanje aerodroma u koncesiju raspisan je prije pet godina tokom vlade Duška Markovića. Dvije posljednje vlade nijesu imale kad da odluče o tom pitanju.

Crna Gora se lani ispisala iz država koje nemaju ni kilometar auto puta, otvoren je 41 kilometar od Podgorice do Mateševa. Početkom ove sezone počeli su i radovi na pristupnom putu u Mateševu, pa su turiste dočekali bageri, prašina, rupe i rakopani pristupni put. Mnogi su zbog toga izabrali da se opet voze kroz kanjon Morače.

Građani su se pitali ,,zašto baš sad kada se očekuju najveće gužve” i ,,mora li se svake godine usred sezone raditi neka rekonstrukcija”. ,,Nažalost, taj put je trebalo ranije da se rekonstruiše, ali ovo je doba godine kada se tu može raditi jer zimi je nemoguće izvoditi radove na tom području”, objasnio je ministar ekonomskog razvoja u tehničkom mandatu Goran Đurović. Iz Uprave za saobraćaj su pojasnili da će radovi malo stati u avgustu, a da će biti završeni polovinom decembra.

Turisti nekako i dođu do Jadranske magistrale, koja je završena 60 -etih godina prošlog vijeka, ali ih tamo čekaju kolone i kolaps. Svake sezone se ponavlja priča da nam je potreban  početak gradnje Jadransko-jonskog autoputa, obilaznica i brzih saobraćajnica duž primorja.

Vlasti su posljednje dvije godine intenzivno pričale o projektu autoputa duž primorja, najavljujući i kompanije zainteresovane za gradnju.  Međutim, krajem prošle godine Evropska komisija poništila je investicioni grant od 41,2 miliona eura jer su se radovi na idejnom projektu na dionici budvanske obilaznice Jadransko-jonske brze ceste odvijali veoma sporo. Najavili su mogućnost ponovne prijave ukoliko se dostigne zrelost projekta. Toliko o zrelosti – vlasti.

Uz pomoć Evropske komisije urađena je Strategija razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035. U njoj se navodi da Jadransko-jonski koridor prolazi kroz Crnu Goru, od granice sa Hrvatskom do granice sa Albanijom u dužini od oko 108 km. Obuhvata sistem obilaznica oko primorskih gradova Herceg Novi, Tivat, Budva i Bar i prelaz preko Bokokotorskog zaliva-most Verige. Procijenjena vrijednost troškova projektovanja, supervizije i izgradnje kompletne brze saobraćajnice iznosi oko 1,013 milijardi eura.

Šta će se raditi još se ne zna, jer se kasni sa usvajanjem Prostornog plana Crne Gore. A u planu postoji dilema da li da se radi auto put kao kontinentalna varijanta ili magistrala sa četiri trake duž primorja. Dok ekolozi upozoravaju da bi brza saobraćajnica duž primorja dodatno devastirala već preizgrađeni prejzaž, stručnjaci upozoravaju da je brza saobraćajnica neophodna jer Jadransko-jonski auto put nije prioritet Hrvatskoj i Albaniji narednih 10 do 20 godina.  Kako igleda, ni nama se ne žuri.

I na nastavak gradnje auto-puta Bar-Boljare ćemo sačekati. Troškovi nastavka gradnje procijenjeni su na preko milijardu eura, dok se raspisivanje tendera očekuje za 2024. ili 2025. godinu. Ministar kapitalnih investicija Ervin Ibrahimović kazao je da postoji veliko interesovanje investitora za gradnju preostalih dionica, da je za izradu glavnog projekta obezbijeđeno šest miliona eura te da se početak radova može očekivati najkasnije do 2025.

Prije toga može se očekivati početak gradnje obilaznice oko Herceg Novog. Predsjednik Opštine Herceg Novi Stevan Katić kazao je krajem prošle godine da je za projektnu dokumentaciju za ovu godinu opredijeljeno 300.000 eura. Kako je naveo, riječ je o višegodišnjem projektu za koji je u narednom periodu predloženo 20 miliona, te da je ostalo da se tokom 2023. godine završi projekat, kako bi se raspisao tender za izvođače radova.

Ministar Ibrahimović je najavio da bi ove godine mogla početi realizacija rekonstrukcije Jadranske magistrale od aerodroma Tivat do Jaza u saobraćajnicu bulevarskog tipa sa četiri trake. Po ranijim najavama izgradnja je trebalo da krene na jesen 2021.

Najavljena je i izgradnja mosta preko rijeke Bojane. Vrijednost projekta je devet miliona eura, a prema najavama, mogao bi da bude završen 2024. Most dugačak 310 metara, skratiće put od ulcinjske Velike plaže do Velipoja sa sadašnjih 70, na samo par kilometara. Iz Ministarstva kapitalnih investicija su pojasnili da izgradnja mosta na Bojani neće početi prije donošenja državnog Prostornog plana, kojeg još nema.

Sudeći prema najavama i gradnji saobraćajnica na dugom štapu, i sledećih sezona domaće i goste očekuje saobraćajna agonija. O neophodnosti dobre saobraćajne infrastrukture za turizam govori primjer Hrvatske. Ova zemlja prema međunarodnim ocjenama ima jednu od najboljih saobraćajnih infrastruktura u Evropi. Počevši od 2000-ih, Hrvatska je krenula u ambiciozan niz projekata razvoja putne infrastrukture sa ciljem povećanja kvaliteta puteva, posebno auto-puteva. Budući da je Hrvatska jedna od najposjećenijih turističkih lokacija u Evropi, važnost saobraćajne infrastrukture bila je ključna, a ulaganja u ovaj sektor ogromna.

Hrvatska sada ima 11 autoputeva i najdužu mrežu autoputeva u regionu koja iznosi 1.313,8 kilometara.

U Crnoj Gori,  osim rekonstrukcije i proširenja postojećih cesta od 2000. se malo toga uradilo. Najvidljivije promjene su tunel Sozina i završetak dijela autoputa.

U pomenutoj Strategiji razvoja saobraćaja Crne Gore 2019-2035. godine, navodi se da su se ,,u periodu  2010-2014. kapitalna ulaganja za puteve kretala u opsegu od 30 miliona eura do 50 miliona eura. Ukupna programirana ulaganja za predmetni period iznosila su 193 miliona eura, od ĉega je 149 miliona eura realizovano (77 odsto)”. Dalje se iznosi da je ,,od 2006. godine, u Crnoj Gori, uloženo 123.1 miliona eura u rehabilitaciju i modernizaciju željezniĉke inrfastrukture”, a za vazdušni saobraćaj da se ,,do sredine 2000-te, bilježi završetak projekata rekonstrukcije aerodroma Podgorica i Tivat”.

Iako nijesu, kao u Hrvatskoj, građeni novi putevi, javni dug je od 2014. do 2021. povećan za dvije milijarde.Svega 700 miliona je utrošeno na gradnju prve dionice auto-puta.

Iz Vlade su  nedavno objavili da je prvi put od 2014. godine neto državni dug ispod mastrihtskog kriterijuma od 60 odsto BDP-a. Međunarodni monetarni fond je u ranijim preporukama Crnoj Gori savjetovao da se ne zadužuje za drugu fazu auto-puta ili drugu veću javnu investiciju dok javni dug ne spusti ispod 60 odsto BDP-a.

Ukoliko bi se održao trend smanjenja duga, država bi konačno imala mogućnost da se zadužuje za neophodne kapitalne projekte poput početka i nastavka gradnje auto-puta ili  brze ceste duž primorja.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

FOKUS

ANDRIJA MANDIĆ, OSVAJANJE VLASTI: Za srpski svet u Orbanovoj Evropi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nadolazeća desna Evropa, računaju Vučić, Dodik i Mandić, mogla bi imati razumijevanja za njihove aspiracije: političke, nacionalne, državne. Umjesto da im se suprotstavi, postojeća većina u crnogorskom parlamentu pravi se da bira između nekadašnjih DPS-a i DF-a. A to je siguran način da svi budemo na gubitku

 

 

Bio je to trijumfalan petak (12. jul) za predsjednika parlamenta. U Podgorici je, u odsustvu, nepravosnažno oslobođen optužbi za učešće u aferi poznatoj kao državni udar. Na Cetinju je, pod njegovim pokroviteljstvom, obavljena dodjela Trinaestojulskih nagrada. Andrija Mandić se potrudio da sve to ostane u sjenci njegove najnovije inicijative – obnova kapele na Lovćenu.

“Smatram da smo danas zreli kao društvo i zajednica da realizujemo tu ideju koja će dovesti do pomirenja i okupljanja ljudi u Crnoj Gori. I želim da iskoristim priliku da je kao predsjednik Skupštine Crne Gore javno iniciram. Poštujući Njegoševu želju, uspostavili bi novu moralnu vertikalu koja će učiniti da Crna Gora ozdravi i da u bolju budućnost zakorači svjesna sebe i svoje slavne istorije zatvarajući poglavlje podjela i netolerancija”, poručio je Mandić iz Vladinog doma u Prijestonici.

Pomirenje, ozdravljenje, uspostavljanje nove moralne vertikale… To je dio  nove retorike kojom  Mandić daruje  javnost od, otprilike, prošlogodišnjih predsjedničkih izbora. Na kojima je, kao trećeplasirani, pretrpio ozbiljan neuspjeh. Takav i toliko da bi ga malo ko, izuzev njega, politički preživio na ovdašnjoj javnoj sceni.

To je i najveće skeptike uvjerilo u upotrebnu vrijednost decenijskog političkog iskustva i neograničene logističke, finansijske i medijske podrške zvaničnog Beograda. Aleksandra Vućića, preciznije. I SPC. Pod uslovom da ta dva centra moći posmatramo kao zasebne entitete.

To, naravno, ima  cijenu. Mandić je plaća, veselo,  lično i preko političkog bloka koji predvodi. Intenzivno radeći na tome da destabilizuje Crnu Goru, naruši njene odnose sa susjedima i zapadnim partnerima. I, možda najvažnije, pojača zavisnost koalicionih partnera iz vladajuće većine od njega i njegovih domaćih i stranih saveznika sa transverzale Banjaluka – Beograd – Budimpešta – Moskva.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

OZBILJNA DOJAVA DA JE KRIMINALNA GRUPA SPREMALA UBISTVO MILA ĐUKANOVIĆA: Šta je motiv?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Monitoru je iz dva zapadna diplomatska izvora potvrđeno da je  vijest o prijetnji istinita i potencijalno opasna. Jedan izvor, koji je htio ostati anoniman, je rekao da postoje indicije da se  navodno radi o ranijim neraščišćenim ilegalnim poslovima prethodne crnogorske vlasti sa ljudima iz bivšeg mafijaško-političkog establišmenta u Albaniji i na Kosovu. Za tu tvrdnju  nisu ponuđeni konkretni dokazi

 

 

Prošle subote je osvanula vijest da je bivši predsjednik Crne Gore Milo Đukanović obavijestio nadležne institucije da je u posjedu informacija koje je dobio “od određenih međunarodnih zvaničnika iz obavještajne zajednice” da se na njega sprema atentat. Vijesti su dobile potvrdu informacije iz ureda bivšeg predsjednika dok im je noć prije odgovorila Uprava policije (UP) da “ne raspolažu podacima koji bi ukazivali na planirane aktivnosti” koje bi ugrožavale sigurnost bivšeg šefa države. Agencija za nacionalnu bezbjednost (ANB) nije odgovorila na upite. Vijestima je izvor blizak Đukanoviću rekao je da ga je “visoki strani vojni zvaničnik sa Kosova obavijestio da organizovana kriminalna grupa iz jedne susjedne zemlje navodno planira da izvrši atentat, u sprezi sa bezbjednosnim službama jedne druge susjedne zemlje”.

Đukanoviću bliska Televizija je bila malo konkretnija. Ona je javila da je “američki vojni funkcioner koji radi na Kosovu, preko zapadnih obavještajnih kanala” alarmiran da je “jedna kriminalna grupa iz susjedstva, iz grada udaljenog stotinjak kilometara od Podgorice”, dobila ,,ugovor“ za likvidaciju. Za razliku od izvora Vijesti koji govori o sprezi sa bezbjedonosnim službama jedne druge susjedne zemlje, Televizija E je izvijestila o “moćnoj paradržavnoj ekipi iz zemlje sa kojom se Crna Gora graniči” kao naručiocu takvog “ugovora”. Taj zvaničnik je, preko posrednika sa Kosova, informacije navodno direktno saopštio Đukanoviću, a on onda državnim organima.

Đukanovićev ured je takođe medijima rekao da crnogorske sigurnosne službe nisu pozvale na razgovor ni Đukanovića, ni koordinatora njegovog obezbjeđenja, kako bi ukazali na potencijalnu opasnost. Štaviše, umjesto da mu obezbjeđenje kao štićenoj ličnosti bude pojačano, iz ureda je rečeno da je čak smanjeno tako “što je ukinuto obezbjedjenje na mjestu stanovanja bivšeg predsjednika u dnevnoj smjeni”. Na ove informacije su se opet nadovezali mediji bliski Đukanoviću da mu je i kod putovanja u inostranstvo pratnja svedena sa dva na jednog pripadnika obezbjeđenja koji uglavnom i nije u neposrednoj blizini osobe koju štiti.

U nedjelju 14. jula opet se oglasila Uprava policije saopštenjem u kojem stoji da je  “nakon medijske objave, u subotu 13. jula 2024. godine u popodnevnim časovima, UP  dobila odgovarajuću informaciju od strane Agencije”. U saopštenju se napominje  da se “vjerodostojnost informacije i dalje provjerava od strane ANB”. Policija je odmah, kako kaže “po prijemu informacije” pojačala obezbjeđenje Đukanoviću i obavijestila tužilaštvo koje je formiralo predmet.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

ZLOUPOTREBA SISTEMA JAVNIH NABAVKI U ZDRAVSTVU: Preko beba do ekstraprofita

Objavljeno prije

na

Objavio:

Uvoznici hranu za odojčad praktično poklanjaju porodilištima. Uz jasnu ekonomsku računicu. Onu hranu koju novoronđeče konzumira u porodilištu, mora koristiti do kraja perioda dohranjivanja. Zato  apotekama kutija „poklonjene“ hrane za bebe košta do 20 eura

 

 

Komisija za zaštitu prava u postupcima javnih nabavki je u junu prošle godine odlučivala u sporu između tri firme koje se bave uvozom hrane za odojčad. Spor je nastao oko ponuđene cijene hiljadu kutija hrane za bebe – Farmegra je dala ponudu od 0,01 euro, Gruppp tessile cijena 0,00001 euro, a Glosarij cijenu po kutiji od 0.00.

Pomenute tri firme uvoze hranu za porodilišta u Crnoj Gori, a kako se tenderi za nabavku hiljadu ili 2.000 paketa hrane za odojčad kreću u rasponu od nula od 0,01 euro, tenderi se završavaju tako što se najbolji ponuđač određuje žrijebanjem.

U apotekama i prodavnicama cijena ove hrane: Humana, Hipp, Aptamil,  za jednu kutiju kreće se od 15 do preko 20 eura, u zavisnosti od gramaže i proizvođača.

,,Dobavljači se pozivaju na svoje proizvođače koji im dozvoljavaju da praktično doniraju tu hranu, ali nigdje ne kažu da ćete tu hranu kad počnete da je upotrebljavate stalno morati da koristitie. Vi sa 2.000 kutija možete da dovedete u zavistan položaj 4-5.000 beba, dosta je jedanput da se tom hranom nahrane. I onda roditelji dolaze u situaciju da to plaćaju 100 i 200 puta skuplje nego što je tobož država obezbijedila kroz tenderske procedure. Zato tvrdim da su i u ovom slučaju ti tenderi potpuno beskorisni i nemaju nikakve svrhe u javnom zdravstvu”, kaže za Monitor Goran Marinović, bivši direktor Montefarma.

Iz kompanije Farmerga objašnjavaju da se procijenjena vrijednost nabavke utvrđuje na osnovu metodologije koju propisuje Ministarstvo zdravlja, a da je naručilac Zdravstvena ustanova apoteke Montefarm tenderskom dokumentacijom utvrdio tehničku specifikaciju predmeta nabavke kojom je predvidio da procijenjena vrijednost nabavke za partiju  – dječija hrana i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci iznosi 0,01 eura.

,,Naša kompanija uz saglasnost proizvodjača u predmetnim postupcima javnih nabavki nudi dječiju hranu i hrana za bebe od 0 do šest mjeseci po raspisanoj cijeni”, kazali su iz Farmerge.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo