Vlade ja sredinom novembra donijela odluku da na doboš ide Titova jahta Jadranka, jedna od najatraktivnijih i najluksuznijih brodova u sastavu nekadašnje Jugoslovenske ratne mornarice. Početna cijena na javnom oglašavanju je 80.000 eura.
U obrazloženju ove odluke navodi se da je životni vijek Jadranke istekao, da su strojevi van pogona već pet godina, te da nije u plovnom stanju.
Na Monitorovo pitanje da li je bilo ponuda za kupovinu jahte, iz Ministarstva odbrane su pojasnili da ne mogu još precizno odgovoriti „imajući u vidu da je rok za predaju ponuda 28. decembar”.
Iz Ministarstva tvrde da nije izvjesno da će se ukoliko ne bude zainteresovanih, čuvena Titova jahta prodati u djelovima, kao staro gvožđe. ,,To ne znači da će na sledećem oglašavanju biti ponuđena kao otpadna jahta, već će proceduru prodaje Ministarstvo odbrane, kao i do sada, sprovesti u skladu sa Uredbom o prodaji i davanju u zakup stvari u državnoj imovini”.
Ali jeste opcija. A s obzirom na to da su u jahtu, izgrađenu 1977. godine u brodogradilištu Kraljevica (Hrvatska), ugrađene najkvalitetnije vrste mahagonija i tikovine, dok su rebra i vodonepropusne pregrade izrađene od specijalnih čeličnih legura, imaće se što očerupati.
Jahta Jadranka, kojom upravlja Ministarstvo odbrane, služila je za protokolarne svrhe državnih organa. ,,Tužno je da se tako lijepi brod potpuno zanemari i dopusti kompletno uništenje i raspad. Stanje Jadranke je slika i prilika Ratne mornarice Crne Gore”, navodi se u jednom od komentara na specijalizovanom forumu za pomorce Paluba. ,,Radio sam u Komandi RM od 1997. do 2005. bio sam zadužen za mornaričko naoružanje, ali se dobro sjećam da je u periodu 2003-2004. rađen veliki remont na Jadranci. Svo osoblje KRM zaduženo za održavanje brodova se maltene polomilo oko tog zadatka. Bitno je da je tih godina skoro cjelokupni budžet MTSI otišao na Jadranku”, jedno je od svjedočena na sajtu Paluba.
Jadranka je bila ponos i Vojske Crne Gore, a na njoj se 1. juna 2006. prvi put zaviorila zastava Crne Gore.
U časopisu VCG – Partner iz maja 2009. navodi se da je u Kraljevici ,,izrađen samo jedan primjerak ove jahte i da kao takva ne postoji nigdje u svijetu”.
Autentični enterijer iz 1977. u tri salona za dnevni boravak gostiju, kao i dva apartmana i dvije pomoćne kabine za smještaj gostiju, krasio je Jadranku koja je mogla da primi osam gostiju za noćenje i do 20 gostiju za dnevni boravak, a opsluživalo je 10 članova posade.
Apartmani i saloni ukrašeni su umjetničkim radovima poznatih umjetnika Ede Murića, Zlatka Latkovića, Aleksandra Lukovića – Lukijana, Dragana Maleševića i Nikole Raisera, stone lampe su pravljene od slonovače namjenski za brod, piše Partner.
Posljednji remont jahte izvršen je 2008. godine. Od 2006. za održavanje i opremanje broda Ministarstvo odbrane je potrošilo 300.000 eura. Sada para nema – prema procjenama vještaka za remont jahte potrebno je preko 600.000 eura.
Jadranka nije prvi Titov brod kojeg se Crna Gora odriče. Takođe reprezentativna jahta Primorka prodata je 2007. godine kapetanu duge plovidbe iz Kotora Smiljanu Samardžiću za 104.000 eura. Mediji su tada dovodili Samardžića u vezu sa kriminalnim klanom Darka Šarića.
Prema pisanju medija, Samardžić je namjeravao da prepravi brod za krstarenje i komercijalnu upotrebu. Slike Primorke nakon prodaje pokazuju da ona plovi pod SAD zastavom, savezna država Delaver, poznata po of-šor firmama.
Primorka je sagrađena 1974. godine u Italiji i Tito je koristio za krstarenja Sredozemljem. Do raspada Jugoslavije služila je i za prijeme visokih zvaničnika na Brionima.
Kao razlog za prodaju Ministarstvo saobraćaja koje je gazdovalo ovom jahtom navelo je skupo održavanje – godišnji troškovi preko 200.000 eura.
Nakon Tita, jahtu je najviše koristio Milo Đukanović za izlete sa stranim delegacijama. Kuriozitet vezan za ovu jahtu je da je doživjela nekoliko havarija. Najteža je bila 2003. godine kada je jahta potonula nasukavši se na hrid Krš od Đerana kod Ulcinja. Mediji su pisali da su u toku brodoloma na jahti bili tadašnji američki konzul u Crnoj Gori Brajan Hojt Ji i predsjednik Kosova Ibrahim Rugova zajedno sa predstavnicima vrha vlasti u Crnoj Gori – tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem, predsednikom Crne Gore Filipom Vujanovićem, ministarom MUP-a Milanom Filipovićem, direktor Centralne banke Ljubišom Krgovićem, zamjenikom ministra odbrane SCG Vukašinom Marašem, ministarom finansija Miroslavom Ivaniševićem. Krstarenje na Primorci demantovali su premijer Đukanović i ministar MUP-a Filipović.
Treći Titov brod – Galeb, crnogorska Vlada je za 750.000 eura prodala 2000. godine grčkom biznismenu Džonu Polu Papanikolauu. Brod je zatim otkupio grad Rijeka, a 2006. godine je proglašen za kulturno dobro Hrvatske.
Tito je 117 metara dugu jahtu Galeb, izgrađenu 1938. u Ðenovi, koristio kao svoju ploveću rezidenciju, kao jugoslovensku ambasadu i kao brod za zabave. Na njoj je ugostio brojne svjetske lidere – preko 100 državnika, ali i holividske zvijezde, poput Sofije Loren, Elizabete Tejlor i Ričarda Bartona. Kao jugoslovenski predsjednik, Tito je na Galebu obavio brojna putovanja na četiri kontinenta, uključujući državnu posjetu Britaniji 1953. godine, gdje je bio prvi komunistički lider koji se poslije rata susreo sa Vinstonom Čerčilom.
Brod koji je plovio sa misijom mira i prijateljstva značajan je i kao simbol Pokreta nesvrstanih – tadašnje politike nesvrstavanja uz bilo koji od svjetskih političkih blokova.
Njujork tajms je nedavno pisao da Rijeka, koja 2020. treba da postane kulturna prijestonica Evrope, želi da obnovi Galeb. Plan je da Titova jahta postane muzej u kome će biti prikazana složena istorija Rijeke i poslužiti kao, kako piše NT, mjesto nacionalnog ponosa. Za skupu rekonstrukciju od preko četiri miliona eura, dio novca će se povući iz evropskih fondova.
Galeb, koji i u sadašnjem stanju izaziva veliko interesovanje, nakon rekonstrukcije postaće značajna turistička atrakcija Rijeke i Hrvatske.
Ploveći luksuz
Vjerojatno najatraktivnije plovilo u sastavu flote bivše SFRJ što je plovilo u službi Protokola i predsjednika Josipa Broza Tita je jahta Jadranka, pisala je Slobodna Dalmacija 2004. godine.
Jahta, duga 34 metra, je građena u brodogradilištu Punat na otoku Krku, a unutrašnje opremanje broda obavljeno u susjednom brodogradilištu Kraljevica. Jadranka je 1977. godine ,,darovana” Titu koji se na njoj prvi put odmarao po povratku iz posjeta Kini i Sjevernoj Koreji. Te godine je službena jahta predsjednika Tita zamijenila ostarjelu, ali nešto veću (42 metra dugu) jahtu Podgorka, te nešto manju, 22 m dugu jahtu Primorka.
Iako je prelijepa jahta zaplovila samo tri godine prije Titove smrti, ona ga je na krstarenjima po Brionima i dalmatinskim ostrvima ugostila čak 24 puta. Po svjedočanstvima njenih upravitelja – u vrijeme kada je izgrađena bila je bez premca na Mediteranu. Tito je na Jadranki često ugošćavao strane državnike koji su mu otvoreno zavidjeli na tom brodu. Neki su jahtu pokušavali čak i ,,kopirati”, ali bez uspjeha. Priča se kako je bivši rumunski diktator Nikola Čaušesku u toj namjeri bio najuporniji, ali i – najneuspješniji!
Predrag NIKOLIĆ
HORIZONTI2 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DRUŠTVO4 sedmice
DANAS, SJUTRA4 sedmice
Izdvojeno4 sedmice
ALTERVIZIJA4 sedmice
INTERVJU2 sedmice
FOKUS2 sedmice