Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CRNA GORA I EVROPSKE INTEGRACIJE: Nade u Bugarsku

Objavljeno prije

na

„Predstojeća godina biće ključna. Evropska komisija (EK) radi na Strategiji za vjerodostojnu perspektivu proširenja Zapadnog Balkana koja će biti usvojena u februaru 2018. godine”, kaže generalni direktor Glavne uprave EK zadužen za susjedstvo i pregovore o proširenju Kristijan Danijelson.

Prema njegovim riječima, u aprilu će biti saopštene ocjene o tome gdje se nalazi svaka zemlja pojedinačno i gdje bi trebale biti kada je riječ o ulasku u EU. „O tome će raspravljati i zemlje članice na samitu u junu. U međuvremenu, u maju, imaćemo i važan samit EU-Zapadni Balkan u Sofiji”, napominje Danijelson.

I crnogorski zvaničnici smatraju da će 2018. biti od presudne važnosti. „Nakon uspješnog zaokruživanja dosadašnjeg rada, uslijediće dobijanje završnih mjerila u poglavljima 23 i 24, kao i postepeno privremeno zatvaranje ostalih pregovaračkih oblasti”, uvjeren je ministar evropskih poslova Aleksandar Andrija Pejović. ,,Sa 30 otvorenih i tri privremeno zatvorena poglavlja, Crna Gora sa uspjehom završava i ovu godinu”, ocjenio je on.

„Naš cilj je da u prvoj polovini naredne godine otvorimo i tri preostala poglavlja, da na taj način zaokružimo ovaj dio našeg pregovaračkog procesa, te da snažno krenemo u fazu zatvaranja poglavlja”, najavljuje premijer Duško Marković.

To će biti olakšano činjenicom da će u prvoj polovini naredne godine EU predsjedavati Bugarska, zemlja koja se snažno zalaže za pridruživanje Zapadnog Balkana Uniji. U tom kontekstu je i moto bugarskog predsjedavanja EU – ,,Zajedno smo jači”.

Predsjednik bugarske vlade Boris Borisov tvrdi da je sada, nakon izlaska Velike Britanije, pravo vrijeme da se omogući regionu da se više približi EU. ,,Mislim da je važno i da je moguće da imamo odluke o takvoj perspektivi. Treba gledati naprijed. Bez rizika nema napredovanja”, ističe on. Poslije Bugarske, Unijom će predsjedavati Austrija i Rumunija, zemlje koje takođe podržavaju i žele da se jugoistok Evrope nađe u EU.

No, iako u pojedinim starijim članicama Unije postoji evidentan zamor od proširenja, vidljivo je takođe da u zemljama regiona postoje unutrašnji zamori. Ekonomije tih država „šlajfuju”, na hiljade mladih zbog nezadovoljstva odlazi, jačaju autokratske tendencije.

„Proteklih se godina kod mnogih balkanskih političara etablirala opasna nemarnost koja se od strane EU-partnera često prihvata. EU ispoljava previše razumijevanja. za navodne unutrašnjopolitičke prilike što dovodi do održavanja na vlasti političara koji sve više vladaju autokratski”, kaže njemačka analitičarka Adelhajd Fajlke.

Ona tvrdi da EU „ne vrši dovoljan pritisak na političke vođe zemalja regiona da se pridržavaju načela pravne države i pluralizma” navodeći da za tzv. stabilnost, EU lako uzima garancije vladajućih elita i time žrtvuje raznolikost civilnog društva i medija koja je mukotrpno nastajala proteklih godina. Taj proces već je nazvan „stabilitokratija” ili „erozija demokratije”.

Istraživačica javnih politika, Jovana Marović iz Politikon mreže, smatra da je stanje demokratije u Crnoj Gori u 2017. godini isto kao i prije pet godina kada je naša država započela proces pregovaranja. „Glavni je zaključak da reformski procesi u Crnoj Gori nemaju pozitivan uticaj na stanje demokratije. Svi relevantni izvještaji pokazuju da u Crnoj Gori demokratija stagnira, odnosno da je prisutan čak trend nazadovanja. Osnovni problem za proces demokratizacije jesu visokopolitizovane institucije i snažan politički uticaj na institucije, a on proizilazi iz višegodišnje vladavine jedne iste partije. Zbog nesmjenjivosti vlasti mi imamo zaista gotovo znak jednakosti između države i partije u Crnoj Gori”, rekla je Marović.

Konstatujući da je 2017. godina u kontekstu demokratizacije društva propuštena šansa, Marović navodi niz konstatovanih izostanka napretka. „Nema napretka u poglavljima koja se odnose na vladavinu prava. Nastavljeno je pozicioniranje lojalnih kadrova vladajuće partije u izvršne organe ili rukovodeće pozicije u institucijama. Kada govorimo o zakonodavnoj i kontrolnoj funkciji parlamenta mi zapravo imamo potpuno brisanje njegove kontrolne funkcije tokom 2017. godine”, kaže ona.

I Dina Bajramspahić iz Instituta Alternativa ocjenjuje da Crna Gora bilježi napredak u tehničkom otvaranju poglavlja, ali kada je riječ o oblastima koje govore o polugama vlasti i moći, ne bilježi se nikakav napredak. Da se institucije sve više svode na formu, Bajramspahić je kao primjer navela Vladin prijedlog Zakona o državnoj upravi, jer se tim pravnim aktom predviđa zabrana niza javnih rasprava.

„Osnovni principi na kojima počivaju zemlje članice EU – vladavina prava i pravna država, promocija i zaštita građanskih prava, slobodni i nezavisni mediji, sloboda i razvoj demokratske političke kulture i participativne demo-kratije – i dalje su samo deklarativno postavljeni ciljevi, od kojih u Crnoj Go-ri, nakon pet godina pregovaračkog procesa, imamo samo obrise i najave”, tvrdi koordinatorka u Centru za građansko obrazovanje Ana Nenezić.

Brisel i Berlin pažljivo prate dešavanja u oblasti slobode medija u Crnoj Gori, situaciju u vezi bojkota u državnom parlamentu, te posebno „vladavinu prava gdje očekujemo opipljive rezultate”, kako naglašava komesar za pregovore o proširenju Johanes Han. To je rečenica koja Crnu Goru, prati od samog početka pristupnih pregovora.

Potvrdilo se da će znatnih problema biti i sa otvaranjem poglavlja 27, koje se odnosi na životnu sredinu. Prije svega, zbog izostanka političke volje da se zaštiti ulcinjska Solana.

,,Crna Gora je dobila domaći zadatak koji treba biti ispunjen. Isto kao i kod drugih zemalja. Uvijek se može brže i bolje! Trebate biti odlučni i iskreni, pa je onda članstvo u EU realna budućnost”, kaže evroparlamentarac iz Hrvatske Ivan Jakovčić.

To je i većinsko očekivanje i želja crnogorskih građana. Posljednje ankete pokazuju da njih čak oko 70 odsto podržava ulazak ove zemlje u EU, dok je tek svaki četvrti ispitanik protiv učlanjenja.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEKSUALNO NASILJE NAD DJECOM U CRNOJ GORI: Hoće li napokon biti pooštrene kazne

Objavljeno prije

na

Objavio:

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. Sistem zaštite seksualno zlostavljane djece ilustruje i činjenica da Crna Gora nema zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom, a ni odgovarajuće kazne za zločince niti psihološku podršku žrtvama

 

Stravičan zločin koji je izvršio komunalni policajac R.O. kada je nedavno, usred bijela dana, obljubio devetogodišnjakinju u podgoričkom naselju Stari Aerodrom, uznemirio je javnost. I podstakao na pitanje – kakav je sistem zaštite seksualno zlostavljane djece u Crnoj Gori?

Zvaničnu statistiku o seksualnom nasilju nad djecom crnogorski državni organi nemaju. Kazne za seksualne zločince nisu zadovoljavajuće, a podrška žrtava je neefikasna, smatraju sagovornici Monitora.

,,Evropska statistika pokazuje da je od petoro djece, jedno preživjelo neki oblik seksualnog nasilja. Od petoro koje je kroz to prošlo, četiri su djevojčice, a jedan dječak. Iskustva iz EU, regiona i crnogorskih NVO koje se bave problemom zaštite i prevencije seksualnog nasilja, govore da nema razloga da ne vjerujemo da je i u Crnoj Gori ista ili, bar, vrlo slična statistika”, kaže za Monitor izvršna direktorica NVO Prima Aida Perović, koja je nedavno, u saradnji sa partnerima, realizovala kampanju pod nazivom Seksualno nasilje nije dječja igra.

Najčešća zabluda je da uglađeni, obrazovani, dobrostojeći ljudi lijepih manira ne zlostavljaju djecu, kao i da su djeca najsigurnija u porodičnom okruženju, upozorava Perović. „Istina je, međutim, da seksualno nasilje u 90 odsto slučajeva djetetu nanosi poznata osoba, koja mu predstavlja autoritet i u koju ima povjerenja. Takvi seksualni predatori vješto maskiraju svoje namjere i prilagođavaju ih dječijoj radoznalosti, naivnosti i neznanju. Djeca najčešće u startu ne prepoznaju nasilje, jer misle da je u pitanju igra. Jedna od velikih zabluda je i to da su svi seksualni zlostavljači djece pedofili. Postoje osobe koje se seksualno iživljavaju nad djecom, a koje imaju uobičajene seksualne odnose sa odraslim osobama”.

Monitor je od Uprave policije (UP) pokušao da sazna koliko je slučajeva seksualnog nasilja nad djecom (nedozvoljenih polnih radnji, obljuba i silovanja) u posljednje tri godine prijavljeno toj državnoj upravi. Do zaključenja ovog broja, odgovor nije stigao.

Studija o seksualnom nasilju nad ženama i djecom u Crnoj Gori, koju su radile NVO Prima, Sigurna ženska kuća i SOS za žene i djecu žrtve nasilje iz Nikšića, a koja je obuhvatila period od pet godina, od početka 2014. do kraja 2018. godine, pokazala je da su žrtve koje su preživjele neki vid seksualnog nasilja, u 60 odsto slučajeva – djeca. „To ne znači nužno da su djeca brojnija među žrtvama, jer punoljetne osobe mnogo rjeđe prijavljuju seksualno nasilje i dobijaju epilog na sudu”, objašnjava Perović.

Krivični zakonik Crne Gore za silovanje djeteta propisuje kaznu zatvora na period od najmanje 10 godina. Za obljubu zatvor od tri do 12 godina, a za nedozvoljene polne radnje – novčanu kaznu ili zatvor – od dvije do najviše 15 godina.

Ministarstvo pravde, ljudskih i manjinskih prava je, nakon inicijative iz Kabineta premijera Zdravka Krivokapića 12. aprila, pristupilo izradi Predloga zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika. Cilj je – maksimalno pooštravanje kazni zatvora za krivična djela protiv polne slobode koja su učinjena prema djeci i nemoćnima. „Za silovanje i obljubu predložena je mogućnost da počinitelj bude kažnjen zatvorskom kaznom u trajanju od 40 godina. To je najstroža kazna koju domaće krivično zakonodavstvo predviđa za najteža krivična djela. Predložene kazne zatvora, koje mogu biti ocijenjene kao drakonske, ne moraju biti izrečene u svakom pojedinačnom slučaju”, navodi se, između ostalog, u saopštenju tog Vladinog resora.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 16. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Kad tužilaštvo radi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Čuvari u NP Skadarsko jezero uhvate krivolovce sa sve ribom i agregatima kojim je ubijaju, a tužilaštvo ih pusti i vrati im opremu za ,,rad”. Tako teče najnovija kampanja Stop krivolovu na Skadarskom jezeru

 

U toku je kampanja Stop krivolovu – Ribolovni zabran na Skadarkom jezeru od 15. marta do 15. maja. U njenom jeku, nadzornici NP Skadarsko jezero su, prošli četvrtak, u krivolovu zatekli Dražena Prenkića i Živka Lazovića, saopštili su iz ovog Nacionalnog parka. Sa stotinama kila ulovljene ribe i agregatima kojima je riba ubijena. Tužilac Ivana Petrušić- Vukašević odlučila je da u ovom slučaju nema elemenata krivičnog djela.

Iz tog preduzeća konstatovali su da najnoviji „slučaj nudi još jedan dokaz tvrdnji da tužilaštvo mora biti iz korijena promijenjeno kako bi konačno počelo da štiti državu i njenu imovinu”.

Ovo bi se moglo tumačiti i kao svojevrsni odgovor tužilaštva na nedavni poziv NP policiji, sudstvu, tužilaštvu i inspekcijama da počnu da ispunjavaju svoje zakonske obaveze i konačno urade nešto na očuvanju Skadarskog jezera.

Marina Jočić, predsjednica UO JP Nacionalni parkovi CG izjavila je da je nekoliko grupa koje se bave krivolovom na nivou mafije, što se tiče organizovanosti i povezanosti sa državnim organima.

Nasuprot njima je Služba zaštite NP Skadarsko jezero, koja je, kako je navela, malobrojna, loše opremljena i još gore plaćena. Ona je za TV Vijesti izjavila da sumnja i da su pojedini čuvari u sprezi sa krivolovcima, ali to je jako teško dokazati.

Ipak, iz NP tvrde da su već prvog vikenda zabrana uspjeli da zaplijene  nekoliko plovila, akumulatora, pretvarača i ostalih sredstava za ubijanje ribe i ostalog živog svijeta u jezeru. Međutim, tužilaštvo je oslobodilo te ljude i nije ih krivično gonilo, dobili su prekršajne prijave i vraćen je alat za ubijanje živog svijeta u jezeru, navodi Jočićeva.

Posljedica toga je da su oni koji prijave krivolov zastrašeni: ,,Imaju razlog za strah. Imamo snimak gdje krivolovci repetiraju pištolj znajući da ih kamera snima. Dešavalo se da naši nadzornici budu napadnuti, da im se prijeti da će biti sprženi sondom. Ti su ljudi spremni na sve”, kazala je Jočićeva.

S druge strane država je totalno nespremna. Na sudu završi jednocifren broj slučajeva krivolova, a sudije ih ili oslobađaju ili im propisuju uslovne kazne.

Iz ovog NP navode da je vrijednost izlova ribe na Skadarskom jezeru pet miliona eura godišnje, a da još toliko donosi turizam. Upozoravaju da ako se nastavi sa ovim razmjerama krivolova u sljedećih nekoliko godina možemo očekivati scenario sličan onom na rijeci Zeti koja je bez riba. A teško da će tada dolaziti i turisti da ,,uživaju” u mrtvom jezeru.

Nije problem samo jezero. Nedavno je građanska inicijativa Stop krivolovu pozvala nadležne da hitno reaguju u borbi protiv krivolova. Naveli su da im učestalo stižu prijave građana o detonacijama u rejonu Luštice, Krimovice, na brojnim lokacijama u blizini Bara, Budve, ušću Bojane. ,,Između uvale Žanjic i Plave špilje, sportski ribolovci su našli jedan od štekova ribolovaca dinamitaša”, naveli su iz ove organizacije.

Oni, kako su naveli, očekuju jak odgovor države na ovo ,,povampirenje” dinamitaša, koji koriste trenutno stanje izazvano pandemijom virusa kovid 19, angažovanost pripadnika policije na drugim zadacima.

Odgovora do sada skoro i da nije bilo.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo