Povežite se sa nama

DRUŠTVO

KAKO DO PJEŠČANOG ŽALA BEZ PLAĆANJA: Otkup plaža od države

Objavljeno prije

na

Namjera lokalne vlasti u Budvi da dio svojih pješčanih plaža proglasi javnim i omogući posjetiocima uživanje na obali mora bez uslovljavanja i plaćanja bilo kakvih dažbina, izazvala je veliku pozornost javnosti. Pitanje korišćenja morskog dobra koje je zakonom definisano kao opšte dobro koje je pristupačno svima pod istim uslovima, jeste tema na koju su građani Crne Gore i mnogobrojni turisti posebno osjetljivi, jer je svima poznato kako se zakonski propisi u praksi ne sprovode.

Topli, prirodni pijesak na Crnogorskom primorju, odavno je postao deficitarna turistička roba. Naročito u Budvi, u kojoj je masovna izgradnja stanova i apartmana obesmislila sve odrednice brojnih državnih studija i master planova o održivom razvoju turizma. Ostvarila su se upozorenja eksperata da će plaže na crnogorskoj obali ubrzo postati tijesne zbog nekontrolisane izgradnje stanova. To se u Budvi dogodilo.

Ideja da se omogući svima da rašire svoj peškir na plaži gdje im odgovara i da slobodno uživaju u suncu i moru, naišla je na odobravanje mnogih. No, put do realizacije takve odluke neće, kako se čini, biti tako jednostavan. Lokalna opozicija (sa DPS-om na čelu) takvu ideju je ocijenila populističkom, sračunatom na pridobijanju glasova u izbornoj godini, nespremna da prizna realnost u kojoj je pristup turista i građana plažama postao veliki problem.

Dugo godina crnogorskom obalom gazduje Javno preduzeće Morsko dobro. Na 300 km dugoj obali, oko 70 km koristi se za sunčanje i kupanje, na više od 100 pjeskovitih ili šljunkovitih kupališta. O korišćenju tih vrijednih lokalnih resursa ne odlučuju društvene zajednice na čijim se teritorijama plaže nalaze, nego su ovlašćenja prenijeta na viši, državni nivo. Ovo se ne odnosi samo na plaže i priobalni pojas koji predstavlja ekonomski najvredniji dio opštinskih teritorija, nego i na luke i pristaništa kojima Vlada, preko Morskog dobra, takođe gazduje, čime je lokalnim upravama uskraćen veliki dio nadležnosti i prihoda.

Otpor mještana primorskih opština prema Morskom dobru je ogroman. Najviše zbog brojnih zloupotreba u gazdovanju obalom, korupciji, namještanju tendera za one najvrednije i najatraktivnije plaže povlašćenim i poznatim kupcima, najčešće jednim te istim u dužem vremenskom periodu. Što je zapravo tiha, kamuflirana privatizacija opšteg dobra. Primjera ima na pretek.

Pored toga, plaže su pretrpane ležaljkama, od plažnog mobilijara više se ne vidi pijesak, one su izgubile svoju namjenu i postale prave trgovačke zone sa ogromnim prometom. Na pojedinim budvanskim plažama zakupci nesmetano betoniraju pijesak ili ga prekrivaju drvenim podovima kako bi otvorili ugostiteljske objekte na pjeni od mora. Zakupci ne poštuju ni pravilo da polovinu zakupljenog prostora oslobode od ležaljki, i niko ih zbog toga ne sankcioniše.

Da bi ostvarila ideju o slobodnim javnim plažama Opština Budva može to učiniti isključivo putem zakupa od Morskog dobra. Odnosno, može učestvovati na javnom tenderu pod jednakim uslovima kao i svaki zainteresovani investitor i uz plaćanje godišnje najamnine postati zakupac plaže na sopstvenoj teritoriji.

Predsjednik Opštine Budva Dragan Krapović, pojasnio je za Monitor kakvi su planovi lokalne uprave u projektu oslobađanja plaža od zakupaca. „Nakon niza godina i dešavanja u Budvi u toku trajanja ljetne sezone, kada gosti i vlasnici privatnog smještaja, koji ostvaruju skoro polovinu ukupnog turističkog prometa, nisu u mogućnosti da dođu do mjesta na plaži jer su u obavezi da uzimaju skupe ležaljke i da se ponašaju po pravilima koja nameću zakupci plaža, došli smo na ideju da ove godine zakupimo plaže koje budu dostupne”, kaže on. I precizira. „Kroz poziciju u budžetu planirali smo 50.000 eura za tu namjenu. U 2018. godini ističe plan Morskog dobra o zakupu koji je važio prethodne tri godine, tako da bi plaže koje zakupi Opština bile dostupne građanima Budve i Crne Gore kao i izdavaocima privatnog smještaja, nihovim gostima i svim turistima…Kada bude koncipiran novi plan za 2019., ukoliko bude naophodno, Opština će odrediti višestruko veću sumu i zakupiti veći broj plaža kako bi ih učinila dostupnim za sve. Namjera Opštine je da stvori veliki broj javnih plaža u Budvi, pogotovu u Paštrovićima gdje su tenzije i problemi izraženiji. Građani Budve i njihovi gosti imaju pravo na svoje mjesto pod suncem. Plaže su javno dobro u vlasništvu svih građana CG i ne mogu privatnici, investitori ili bilo ko drugi, diktirati uslove na čitavoj rivijeri. Razumije se da jedan dio plaža može i mora biti pod režimom zakupa, hotelijera i privatnika, ali se bojim da smo došli u situaciju da više nema mjesta za građane i turiste. To je za opštinsku vlast u Budvi neprihvatljivo i mi ćemo se pobrinuti da naši građani dobiju što je njihovo, kada već država ne želi to da uradi”, kazao je Krapović.

Budvanska rivijera raspolaže sa 16 izuzetno atraktivnih prirodnih pješčanih plaža u dužini od 10.280 metara, u pojasu od Buljarice do Jaza. JP Morsko dobro zaključilo je više od 100 ugovora o zakupu kupališta na ovom dijelu obale, na kojem, pojedinačno ostvaruje najveći prihod.

Ideja o osnivanju javnih plaža nije naišla na oduševljenje u JP Morsko dobro. Direktor Predrag Jelušić kazao je za Monitor kako bi tu temu trebalo demistifikovati podacima da je oko 25 odsto plaža sa statusom hotelskih, na kojima je obavezno iznajmljivanje preskupih ležaljki, dok su sve ostale plaže – javne.

On ističe da nije tačna inofrmacija da će budvanska vlast obezbijediti prvu plažu gradskog karaktera koja će biti oslobođena mobilijara, već da postoje dvije takve. Jedna u Petrovcu i druga na Slovenskoj plaži. On je naveo kako je JP Morsko dobro naručilo studiju tipizacije plaža koja će biti gotova do marta, koja ima za cilj da u svakom turističkom mjestu prepozna posebne karakteristike plaža i odredi ih kao gradske, porodične, sportsko-rekreativne, plaže za kućne ljubimce i slično, i da nije posao opština da se bave tim temama.

„Svaka lokalna uprava ima više izazova oko komunalnih poslova, uređenja parkova, zelenila, parkinga, rasvjete, čistoće, održavanja komunalnog reda u zoni morskog dobra, nego da se bavi plažama. Od 2012. godine opštinama je preneseno skoro 17 miliona eura za navedene poslove da bi ta zona bila čista, a mi nismo zadovoljni kako je to odrađeno. Taj novac nije utrošen namjenski”, kazao je Jelušić.

Poznato je da 50 odsto prihoda koje JP Morsko dobro ostvaruje ide opštinama. Ovogodišnji prihod po osnovu 1.350 ugovora o zakupu plaža i privremenih objekata u zoni morskog dobra, iznosi ukupno 7 miliona eura. Budvanska rivijera prihoduje najviše, u protekloj turističkoj sezoni njene plaže donijele su Opštini nešto više od 1,3 miliona eura.

Međutim, u Morskom dobru preduzimaju korake da se dosadašnja praksa raspodjele novca u skladu sa Zakonom o finansiranju lokalne samouprave, drugačije uredi. Da se donesu nova pravila i obezbijedi kontrola namjenskog trošenja novca putem zaključivanja godišnjih ugovora sa Morskim dobrom. Da li će primorske opštine pristati na nova uslovljavanja Vladine firme za gazdovanje morskom obalom, pokazaće vrijeme.

Pizana građanima

U Opštini Budva odlučni su da za naredno ljeto građanima obezbijede slobodno korišćenje poznate gradske plaže Pizana, koja se nalazi ispred zidina Starog grada. To je bila jedna od skupljih plaža na kojoj se komplet od dvije ležaljke sa suncobranom izdavao po cijeni od 30 eura na dan. Javni tender za zakup ove popularne male plaže očekuje se krajem januara ove godine, kazao je direktor Morskog dobra Predrag Jelušić i istakao da će procedura biti ista kako za Opštinu ako se javi na tender, tako i za ostale učesnike, pa ko pobijedi. Da je priča o slobodnom pristupu plažama koju je pokrenuo predsjednik Dragan Krapović imala pozitivnog odjeka u javnosti pokazuje odluka Morskog dobra da se prvi put ova plaža ispred gradske rive daje na javni poziv sa uslovom – da se na njoj ne postavlja nikakav plažni mobilijar.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NOVA VLAST BIRA SAVJET RTCG PO ZAKONU DPS-A: Stari model za nove gazde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Administrativni odbor utvrdio je listu kandidata za članove novog Savjeta RTCG, koje bi na sljedećoj sjednici trebala da izglasa Skupština Crne Gore. Predloženi su:

 

Demokratska partija socijalista (DPS) i dalje kontroliše Radio televiziju Crne Gore (RTCG). Ovo je ocjena Reportera bez granica (RSF), iznijeta u okviru svog godišnjeg Svjetskog indeksa slobode medija, prema kojem je Crna Gora i dalje najgore rangirana zemlja regiona. Oni upozoravaju na to da Javnom servisu i dalje nedostaje uravnoteženi, profesionalni odnos prema svim apsektima društva.

﮼Nova Vlada je obećala da će jačanje slobode medija i poboljšanje uslova za rad medija i novinara biti prioritet. Konkretno, saopštili su da će biti promijenjeni zakoni o medijima, sa ciljem uklanjanja kontroverznih odredbi prema kojima bi novinari mogli biti primorani da otkrivaju svoje izvore, ali i način izbora Savjeta RTCG, koji trenutno ne uspijeva da tu medijsku kuću zaštiti od političkog uticaja. Međutim, nakon ovih obećanja nijesu uslijedile nikakve zakonske izmjene ili bilo kakva poboljšanja u istragama nasilja nad novinarima”, ocjenjuje se u Svjetskom indeksu slobode medija.

Protekle sedmice utvrđena je lista kandidata za novi Savjet – gotovo osam mjeseci nakon parlamentarnih izbora i četiri mjeseca nakon formiranja Vlade. Administrativni odbor Skupštine Crne Gore utvrdio je da kandidati za članove Savjeta Radio Televizije Crne Gore budu: sociolog Bojan Baća, akademik i bivši direktor Muzičkog centra Žarko Mirković, slikar Naod Zorić, predstavnik Unije poslodavaca Filip Lazović, predsjednik Udruženja sportskih novinara Crne Gore Veselin Drljević, programska direktorka LGBT Forum Progres Milica Špajak, aktivistkinja Građanke alijanske Amina Murić, predsjednica Sindikata medija Marijana Camović Veličković i sportski direktor Crnogorskog olimpijskog komiteta Predrag Marsenić.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

HAPŠENJE VOĐE KAVAČKOG KLANA SLOBODANA KAŠĆELANA: Krenula ruka pravde

Objavljeno prije

na

Objavio:

Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak, kazao je vicepremijer Dritan Abazović. Umjesto hvalospjeva, valja podsjetiti da je u sedmogodišnjem ratu škaljarskog i kavačkog klana stradalo više od 50-ak osoba, a da ubice u većini slučajeva nijesu identifikovane

 

Ruka pravde je krenula. To je ocjena, za neše prilike,  spektakulatne akcije u kojoj je sinoć uhapšen Slobodana Kašćelan, koji slovi za vođu kavačkog kriminalnog klana. Za drugim šefom ove kriminalne grupe Radojem Zvicerom intenzivno se traga. Osim Kašćelana uhapšeni su još njegov tjelohranitelj Vladimir Vučković, Miloš Radonjić, Krsto Maroš, Darko Prelević i Zoran Kažić.

Kivičnom prijavom će biti obuhvaćeno najmanje deset osoba, jer se za nekima još traga. Njihovim hapšenje, vjeruje se, rasvijetljeno je najmanje jedno ubistvo od na desetine koliko ih se prethodnih godina dogodilo u krvavom ratu zbog droge koja je 2014. godine nestala u Valensiji.

Da ovo neće biti samo još jedno hapšenje u nizi bez efekta, uvjerava nas naš sagovornih iz bezbjednosnih struktura. Za sada su crnogorski istražitelji, tvrdi Monitorov sagovornik, uspjeli da prikupe dokaze koji ukazuju na sumnju da je ovaj klan odgovoran za nestanak i ubistvo jednog člana suprotstavljene kriminalne grupe (škaljarskog klana) kojom, prema operativnim podacima šefuju Jovan Vukotić i Milić – Minja Šaković.

,,Nastavljamo dalje. Ovo je tek početak. Ruka pravde je, neko može da kritikuje, ali ruka pravde je definitivno krenula. Ruka pravde do ovih ljudi nije dosad mogla da stigne”, kazao je vicepremijer zadužen za bezbjednosni sektor Dritan Abazović.

Da ,,kavčane” stigne ruka pravde crnogorskim istražiteljima pomogle su partnerske službe ali i Interpol.

,,Ovo je, po mom skromnom sudu, najveći uspjeh koji je crnogorska policija ostvarila u proteklih 10 godina. Radi se o kriminalcima koji nemaju državni značaj, nego koji imaju regionalni, da ne kažem evropski značaj”,  poručio je Abazović. Podijelio je: ,,Znate da je velika priča oko organizovanog kriminala, mi smo obećali da će to da bude prioritet Vlade, da će Vlada sve svoje aktivnosti usmjeriti u borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije, naročito protiv korupcije na visokom nivou, ovo je borba protiv organizovanog kriminala klasična, vjerujem da je niko nije očekivao i svi oni koji kritikuju Upravu policije i Sektor bezbjednosti treba da znaju da nas interesuju ovakve stvari. Abazović je ujedno čestitao pripadnicima policije na uspješno izvedenoj akciji, a isto je putem Tvitera uradio i ministar unutrašnjih poslova Sergej Sekulović.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

DOK NASILJE NA ULICAMA RASTE: Ko kontroliše policiju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u Upravi policije, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast potpuno drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora

 

Mnogi su se nadali da će se nasilje u javnom prostoru smiriti nakon što su završeni lokalni izbori u gradu pod Trebjesom ili „bitke za Nikšić“, kako je ovaj događaj nazvan u srbijanskim tabloidima. Međutim, podjele i tenzije ne jenjavaju.

Takozvane „patriotske“ i „komitske“ snage, koji smatraju da je ugrožena nezavisnost Crne Gore, gotovo svakodnevno nalaze razloge za protestna okupljanja ili demonstrativne organizovane vožnje po crnogorskim gradovima. Opozicione partije svojim saopštenjima ohrabruju ovakva okupljanja, blago zabašureno preuzimaju i zasluge za njih, a poruke podrške često stignu i od samog Đukanovića. Posljednji takav razlog su bile najavljene promjene u primjeni Zakona o državljanstvu.

Svoje razloge za proteste i javna okupljanja, a i za kontraproteste, nalaze i pristalice vlasti nezadovoljne odlukama Vlade. Prosrpske grupacije zamjeraju polciji što ima blaži odnos prema partitoskim snagama nego što je imala prethodna vlast prema demonstrantima. Oni se bune i zbog  najavljene smjene ministra pravde Vladimira Leposavića. Ovi protesti su dobili podršku dijela vladajuće koalicije okupljene oko Demokratskog fronta, ali i dobrog dijela srbijanskih tabloida.

U uskomešanoj atmosferi fizički je napadnuto više građana i novinara, ali i službenih lica. Dok se na protestima „patriota“ mogu čuti pjesme koje šire mržnju prema Srbima, kao što je Boj na Čavnoglave, na protestnim okupljanjima prosrpskih snaga mogu se čuti i vidjeti transparenti koji negiraju genocid u Srebrenici, čime valjda daju podršku Leposaviću i njegovoj izjavi koja je išla u tom pravcu.

Od Uprave policije se očekuje da vrati mir na crnogorske ulice i obezbijedi poštovanje zdravstvenih mjera. Ali primjetan je njen pasivniji odnos prema ovakvim događajima nego što je to bio tokom prethodne godine, koju su obilježili protesti. Iako su smijenjeni svi šefovi sektora u tom organu, nakon što je za direktora izabran Zoran Brđanin, ne čini se da nova vlast drži kontrolu nad tim dijelom bezbjednosnog sektora. Pitanje je da li je riječ o većem stepenu tolerancije prema pravu na slobodu okupljanja, čak i kad se ono zloupotrebljava, ili nova vlast ne želi da reakcijom policije izazove bijes građana kao što je tokom prošle godine učinila prethodna vlast.

Propusti policije naročito su bili uočljivi tokom blokade puta u Bogetićima, na saobraćajnici Podgorica – Nikšić, kada su u sukobu „patriota“ i policije povrijeđeni oficir Vojske Crne Gore (VCG) Rajko Čanjak, vojni doktor Dragan Martinović i službenik Uprave policije Jovan Bijelović. Dogodila se i neodgovorna  reakcija pripadnika Sektora za obezbjeđenje objekata i štićene ličnosti, koji je službenim automobilom prošao kroz blokadu, dok su na vozilu sjedjeli demonstranti. U vozilu se nalazila ćerka premijera Krivokapića i javnosti je saopšteno da je službenik policije tako reagovao jer je procijenio da je njen život u tom trenutku bio ugrožen. Na video snimcima, koji su dospjeli u javnost, nije vidljiv stepen ugroženosti koji bi opravdao takvu upotrebu sile. Sve se ovo dogodilo naočigled pripadnika policije koji su trebali da obezbjeđuju ovaj skup i spriječe narušavanje javnog reda i mira.

Izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić smatra da je ponašanje policije „očigledno u skladu sa odlukom da demokratski i tolerantan ptistup treba da bude osnova postupanja policije“. On za Monitor kaže da je to težak zadatak kada imamo forsiranje antagonizama prvenstveno od struktura bliskih Demokratskoj partiji socijalista i Demokratskom frontu.

„Ali ne samo njih. Danas su u kolu afirmacije šovinizma od tradicionalnih nacional-šovinista do nekadašnjih antiratnih predstavnika. Taj vid društvene nezrelosti novi je i vjerovatno jedan od najvećih izazova pred crnogorskim društvom. Policija je neki vid tampon zone i njen demokratski osjećaj ima ogroman značaj. Pitanje je koliko će policija uspjeti da izdrži stalni pritisak i ne učini neki represivniji korak. Sistem prekršajnih prijava očigledno ima efekta, ali odmah se u medijima jedne strane povela kampanja protiv primjene zakona, a isto se dešava kada su na udaru zakona predstavnici druge strane. Teško je crnogorskoj policiji kanalisati i procesuirati dva narativa spremna na svaki vid političkog perfomansa u koje spada i ciljano izazivanje incidenata“, pojašnjava Marić.

I Savjet za građansku kontrolu policije ocijenio je da priprema Uprave policije za ta okupljanja širom države nije bila adekvatna i da je izostala odgovarajuća prevencija i procjena situacije koja je dovela u opasnost kako građane tako i štićenu osobu (premijerovu kćerku). Kazali su da, na osnovu dostupnih podataka, nisu uvjereni da je UP osigurala plansku i organizovanu aktivnost. Međutim, iz tog tijela još nema stava o eventualnom prekoračenju ovlašćenja vozača Krivokapićeve ćerke.

I bivši predsjednik Savjeta za građansku kontrolu policije Aleksandar Saša Zeković smatra da rukovodioci Uprave policije nisu razjasnili odkud selektivno postupanje policije. On je za Monitor precizirao da je Uprava policije ostala dužna odgovore o postupanju službenika obezbjeđenja premijera Krivokapića na Bogetićima, o kažnjenim i procesuiranim građanima sa mitinga podrške ministru Leposaviću i sa okupljanja u Nikšiću kada je obilježena godišnjice bitke na Košarama.

„Prethodno rukovodstvo policije je bilo pod uticajem snažne negativne političke kampanje. Sadašnja vlast je toga svjesna i vidi se da uči iz tog iskustva. Odnos, svih u društvu, posebno sadašnje opozicije i medija, prema sadašnjem rukovodstvu policije je mnogo konstruktivniji, objektivniji i bez emocija što im olakšava djelovanje i dosljednu primjenu zakona. Percepcija javnosti, i tada i sada, o selektivnom postupanju najbolje se otklanja otvorenošću i blagovremenim podacima“, smatra Zeković.

Kaže da se nijesu dogodile opstrukcije policije prema novim vlastima iako je bilo onih, naročito među političarima, koji su tvrdili da će toga biti najviše u toj instituciji. Podsjetio je da je problem pretjerenog uticaja Vlade na policiju prepoznat u izvještajima nespornog političkog i međunarodnog značaja.

„To je i jasno usmjerenje novim vlastima da nastave sa reformama ali i da odustanu od ukidanja samostalnosti i ograničavanja operativne nezavisne Uprave policije“, ocjenjuje Zeković.

Iako u Ministarstvu unutrašnjih poslova postoje namjere da se donošenjem sistemskih zakona reformiše policija i taj aparat vrati tom resoru, više izvora Monitora tvrde da to neće biti moguće. Kažu i da pored opstrukcija starog režima, koji i dalje ima mehanizme u policiji, izostanak adekvatne reakcije policije ogleda se i u opstrukcijama novih starješina kada je riječ o procesuiranju pristalica nove vladajuće većine. Tako, nekadašnji direktor policije Veselin Veljović ohrabruje proteste „patriota“ šaljući poruku svojim nekadašnjim službenicima, dok nove starješine ne pokreću postupke protiv organizatora protestnih aktivnosti s druge strane političkog spektra. Drugačije modele ponašanja državnih službi, očito je, još će pričekati građani koji ne žele ni „komitsku“  Crnu Goru niti „srpski svet“. Već  svoju domovinu sa jakim demokratskim institucijama koje mogu zaštiti suigurnost i mir svih.

 

Boris Marić: Smijenjeni kadrovi DPS-a su opasnost po reforme

Boris Marić u smjenama načelnika policije vidi nadu u jačanje potencijala crnogorske policije. Smatra da je na čelo policije došao profesionalac (Brđanin) i da takvi potezi ohrabruju.

„Ovi početni potezi ohrabruju, ali to je samo osnova. Kako će se reforma crnogorske policije u do kraja profesionalnu, operativnu i efikasnu odvijati, ostaje da se vidi“, kaže Marić.

Smatra da smijenjeni rukovodeći kadar u policiji, blizak Demokratskoj partiji socijalista, predstavlja realnu opasnost po proces reformi. Pojašnjava da se tako složena služba ne može za kratko vrijeme pročistiti od negativnog uticaja „partijskih kadrova koji su i dalje pod kontrolom bivših šefova policije, a sada partijskih aktivista otvoreno“.

 

Građani i novinari žrtve atmosfere nasilja

Više desetina građana prijavilo je da je fizički napadnuto ili da je doživjelo neprijatnost tokom ili nakon protestnih skupova na crnogorskim ulicama. Mnogi od njih bili su samo slučajni prolaznici ili bezazleni posmatrači.

Stvorena je atmosfera nasilja u kojoj je napadnuto nekoliko novinara. U Nikšiću je prlikom proslave pobjede, povrijeđena novinarka Vijesti Jelena Jovanović. Tokom „patriotskog“ skupa u Bijelom Polju napadnut je novinar Televizije Vijesti Sead Sadiković. Ispred ulaza u zgradu u kojoj živi napadnut je glavni urednik Monitora Esad Kočan. Pravosudni postupci u ovim slučajevima još nijesu okončani. Nova vlast ima prilike da pokaže kako je  prekinula sa dosadašnjom praksom, tako što će, tamo gdje za to ima indicija, otkriti motive napada i naručioce. Bez toga sve je stara priča.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo