Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PROMJENE NA TRŽIŠTU NEKRETNINA U BUDVI: Turci dolaze

Objavljeno prije

na

U protekloj godini dogodile su se značajne promjene u investicionom i poslovnom ambijentu u Budvi, vodećoj turističkoj opštini u Crnoj Gori na čijoj je teritoriji plasiran najveći broj stranih investicija u turizmu, u izgradnji stanova i turističkih apartmana. Ruski državljani koji su posljednjih desetak godina bili ubjedljivo prvi na listi stranih investitora i vlasnika velikog broja nepokretnosti na ovom dijelu Crnogorskog primorja, ne zauzimaju više tu poziciju. Zamijenili su ih Turci, koji u sve većem broju dolaze i ulažu svoj kapital u nekretnine na području budvanske rivijere.

Veliko interesovanje investitora iz Turske je realnost u Budvi kojoj se prilagođava postojeće tržište nekretnina. Turci masovno kupuju stanove, lokale, zemljište… Otvorili su veliki broj trgovina u Starom gradu u Budvi, što je bilo zapaženo tokom protekle turističke sezone. Skoro svaka druga trgovina u gradu i u njegovoj neposrednoj blizini, nudila je proizvode iz Turske, poput vrijednog nakita, najraznovrsnije garderobe od kože i pamuka…, dok se na uskim ulicama mogao čuti turski jezik. Ekskluzivne starogradske poslovne prostore uzimaju u zakup ili kupuju u trajno vlasništvo. Neke od kuća u ovom dijelu Budve prešle su u njihovo vlasništvo.

Turci su trenutno vodeći kupci nekretnina na budvanskoj rivijeri, tvrde budvanski agenti za nekretnine. Dok Rusa u tom poslu ima još samo u tragovima. Oni se u posljednje vrijeme najčešće pojavljuju kao prodavci. Tridesetak odsto onih koji su ranije, u jeku ruskog investicionog buma pazarili neku od budvanskih nekrentina, sada ih nude na prodaju. Po daleko nižim cijenama od onih koje su platili.

Jedan od bitnih pokazatelja da je turski kapital u naletu, predstavlaju i reklame za prodaju nekretnina na mnogobrojnim bilbordima, koje se odnedavno plasiraju i na turskom jeziku.

U novom stambeno-poslovnom centru Porto-Budva, koji se gradi u užem centru grada, većinu kupaca, gotovo 80 odsto njih, čine turski državljani. Jednako kao i kod susjeda, vlasnika stambenog kompleksa sa četiri izgrađena solitera.

Pored kupovine stanova i lokala, Turci se interesuju i za ulaganja u izgradnju hotela i turističkih naselja u opštini Budva. Trenutno se vode pregovori oko kupovine lokacije u budvanskom selu Lazi za izgradnju turističkog naselja, sa vilama i apartmanima. Dvije-tri jače turske kompanije pregovaraju sa vlasnicima o kupoprodaji parcele površine 42.000 kvadrata, pored hotela Splendid u Bečićima, na kojoj bi gradili luksuzni hotelski kompleks.

Drastični obrt u strukturi stranog vlasništva na nepokretnostima u Opštini Budva, posljedica je, između ostalog, političkih prilika u zemljama iz kojih pomenuti investitori dolaze. Jedan od brojnih turskih trgovaca u Starom gradu, potvrdio nam je kako su mnogi od njih preselili svoj biznis i familije iz Turske u Crnu Goru, iz tih razloga.

Zahlađenje političkih odnosa između Ruske Federacije i Crne Gore, glavni je razlog što ruski investitori napuštaju ovo tržište. Budva je donedavno bila investicioni raj za državljane Rusije ali i obožavana turistička destinacija za ljetovanje. Politika je za kratko vrijeme, od ulaska Crne Gore u NATO, sve to promijenila.

Međutim, turski kapital ulazi i po dugom osnovu, uz pomoć turske države. Svestranu podršku plasiranju turskih investicija u Crnoj Gori pruža turska Vlada preko diplomatskih predstavništava, raznih organizacija i društava, među kojima prvo mjesto zauzima agencija Tika, kancelarija za međunarodnu saradnju i koordinaciju, pri turskoj ambasadi u Podgorici, osnovana prije deset godina, odmah nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore.

Preko ove agencije turska Vlada investirala je oko 20 miliona eura u 300 projekata podrške u oblastima obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, kulture… Turci ulažu u izgradnju i adaptaciju školskih ustanova, bolnica, domova zdravlja… Naročito je jaka podrška projektima kulturne razmjene i restauracije graditeljskog nasleđa iz doba otomanske imperije.

Agencija Tika je prošle godine finansirala adaptaciju i opremanje sjedišta Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore. Neuobičajen primjer da jedna strana vlada daje novac za kupovinu stolova i ormara ili tepiha, slika ili kompjutera, za kabinet crnogorske diplomatije. Kao da je u pitanju humanitarna pomoć.

Razvoju turskog biznisa u Crnoj Gori doprinose brojne organizacije, poput Tursko-crnogorskog biznis centra koji pruža logistiku turskim kompanijama koje posluju u CG i onima koje planiraju da registruju svoje firme ovdje. U pitanju su građevinske, industrijske, turističke i tekstilne kompanije, ali i manje preduzetničke firme. Osnovana je i Kancelarija za trgovinsku saradnju između Turske i Crne Gore, Turski kulturni centar, Turski edukativni centar…

Znatan je i broj Turaka koji planiraju stalan boravak u CG, zbog čega mnoge turske kompanije nude usluge dobijanja dozvola za boravak i rad za svoje klijente. Postavljen je i nezavisni portal crnagoraturska.com, na kome se mogu naći gotovo sve informacije o odnosima dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina.

Vlasnici agencija za nekretnine sa kojima smo razgovarali prave razliku između novih i starih investitora, Turaka i Rusa. Turci se teže odlučuju na kupovinu, mnogo se pogađaju i trude da obore ponuđenu cijenu. U čemu najčešće i uspijevaju, pa je provizija posrednika manja. Svoj angažman definišu pravilom: interesovanje veliko – realizacija mala. Turski investitori imaju svoj koncept ulaganja kapitala, zaokružen projekat u kojem sve poslove, od gradnje do opremanja rade sami i sve materijale, sve što mogu donose sa sobom.

Manir turskih trgovaca koji dopuštaju čuveno cjenkanje oko cijene robe, unio je zbunjenost i nerazumijevanje među konkurentskim radnjama u Starom gradu.

Zbog povećanog interesovanja investitora ali i turista iz Turske, turska aviokompanija Turkish Airlines povećala je broj letova iz Istanbula za Podgoricu. Uz invaziju turskih serija na gotovo svakom domaćem TV kanalu, može se govoriti kako Turci – dolaze.

Cijene kvadrata ponovo skaču

Nakon kratkotrajnog pada prosječne cijene stanova u Budvi, tržište stanogradnje zahvatio je trend rasta cijena i to u prosjeku za 700-800 eura po kvadratu u odnosu na prošlu godinu. U pitanju su ipak luksuzniji stanovi u novogradnji locirani bliže centru Budve i Starom gradu, u kojima kvadrat staje od 3.500 do 5.000 eura. Cijena poslovnog prostora u tim zgradama kreće se od 6.500 do 8.000 eura za kvadrat.

Najbrojniji kupci su turski državljani, ali ima onih koji dolaze iz evropskih zemalja i regiona.

Kupci stanova iz Rusije su malobrojni, učestvuju sa oko 10 odsto u ukupno prodatim skupocjenim stanovima izgrađenim u poslednje dvije godine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER I DALJE ZATVORENI: Statis optužuje premijera za prijetnje sudijama

Objavljeno prije

na

Objavio:

Javni poziv kompanije Adriatic properties na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih optužbi i kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića, kojeg potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva

 

Prepiska između predstavnika Vlade i zakupca hotelskog kompleksa Sveti Stefan i Miločer, kompanije Adriatic properties povodom zatvaranja/otvaranja hotela za ovu turističku sezonu, dostigla je krajem jula kulminaciju. Više se ne  biraju riječi i uvrede koje jedna strana upućuje drugoj.

U posljednjem u nizu javnih saopštenja kompanije Adriatic properties i Aman resorts pozvale su predstavnike Vlade na saradnju u rješavanju nezavidne trenutne situacije. Najpoznatije ljetovalište na Crnogorskom primorju i dalje je zatvoreno, uprkos poodmakloj turističkoj sezoni.

Ponovljen je zahtjev  u kojem tvrde da jedino  traže uvjerenje da mogu nastaviti da upravljaju luksuznim risortom u skladu sa međunarodnim standardima. ,,Bez upada, uznemiravanja, zastrašivanja ili oštećenja rizorta”.

Međutim, ovaj javni poziv  na saradnju pretvorio se u niz neprimjerenih kvalifikacija na račun Vlade i premijera Zdravka Krivokapića. Njega  potpisnici optužuju da utiče na rad crnogorskog pravosuđa na način da lično prijeti pojedinim sudijama u sporovima koje zakupac vodi protiv države Crne Gore i Opštine Budva.

,,U lokalnim medijima čitamo šokantne izvještaje da premijer prijeti lokalnom sudiji da će, ukoliko odluči u našu korist, zahtijevati da se protiv njega podnese krivična prijava tvrdeći da je institucija radila protiv interesa države”, navodi se u saopštenju koje su objavile Vijesti.

Da bi se zabrinuto upitali kakva se poruka ovakvim aktivnostima premijera šalje aktuelnim i potencijalnim investitorima u smislu demokratije i političke stabilnosti u Crnoj Gori.

Petros Statis nije potpisan ispod teksta saopštenja za javnost. Ali  prepoznatljiva je retorika predsjednika Odbora direktora kompanije Adriatic properties, čiji je osnivač of-šor kompanija Aidway investments Ltd, registrovana na Britanskim Djevičanskim Ostrvima.

I pored detaljne pretrage nije bilo moguće naći niti jedan tekst u medijima na temu u kojoj se pominju prijetnje premijera Krivokapića nekom od sudija. Ko je, gdje i kada objavio  takvu informaciju, Statis nije podijelio sa čitaocima. Teško je povjerovati da bi informacija o direktnom miješanju premijera Crne Gore u nadležnost pravosuđa ostala na marginama medijske scene u Crnoj Gori. Naprotiv, takva skandalozna vijest, našla bi se na naslovnicima vodećih medija i bila važna  vijest na svim TV stanicama i portalima. Ne bi bila ekskluziva tamo nekog lokalnog medija, ili onih medija koje Statis kontroliše.

Problematičan je i drugi dio neutemeljenog javnog opanjkavanja premijera, po kojem je u pitanju prijetnja lokalnom sudiji nekog lokalnog suda.

Od nižih sudova u Budvi radi samo Sud za prekršaje, dok se sporovi građana i privrednih subjekata sa teritorije opštine Budva uglavnom vode pred Osnovnim sudovima u Kotoru ili na Cetinju. U slučaju spora o kome govore u Adriatic propertiesu, navedeni sudovi nisu nadležni, pa ne može biti riječi o lokalnom sudu ni o lokalnom sudiji.

Podsjećamo, početkom jula kompanija Adriatic properties preko svojih advokata predala je Privrednom sudu u Podgorici predlog za određivanje privremene mjere kojom se državi Crnoj Gori zabranjuje da preduzima mjere i radnje koje mogu  nanijeti štetu ovoj kompaniji kao i zabranu da se vrše promjene na imovini koja je predmet Ugovora o zakupu hotela Sveti Stefan i Miločer kao i ugovora o zakupu hotela Kraljičina plaža.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 30. jula ili na www.novinarnica.net

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

VIŠE STANOVNIKA UMIRE NEGO ŠTO SE RAĐA: Epidemija Bijele kuge u Crnoj Gori

Objavljeno prije

na

Objavio:

Korona, siromaštvo, iseljavanje, besperspektivnost neki su od razloga što je u Crnoj Gori prošle godine, prvi put od Drugog svjetskog rata, zabilježen negativni prirodni priraštaj. Negativan trend se ove godine pogoršava

 

Prirodni priraštaj u Crnoj Gori na kraju aprila bio je čak minus 1.218, a bijela kuga je prisutna u 21 od 24 opštine, pokazali su, početkom ovog mjeseca prezentovani, podaci Monstata. Od početka godine do kraja aprila rođeno je 2.178 beba, a preminulo je 3.396 građana. Pozitivan prirodni priraštaj bilježi se u Budvi gdje je broj rođenih za sedam veći od umrlih, Rožajama 13, a u Podgorici, koja je grad koji ima najviše rođenih, svega dva.

Crna Gora je prošlu godinu završila sa negativnim prirodnim priraštajem, jer je broj preminulih za 1 odsto veći od broja rođenih. To je prvi put od Drugog svjetskog rata, da je priraštaj negativan. Na kraju 2020. prirodni priraštaj je bio negativan u 17 opština, a tokom ove došlo je do povećanja negativnih trendova u još četiri grada, najviše na sjeveru zemlje. U pljevaljskoj opštini natalitet je u konstantnom padu, za šest mjeseci 2021. godine rođene su 62 bebe. U maju je rođeno 17, a u junu 10 beba. Statitički podaci govore da se posljednjih godina u Pljevljima na godišnjem nivo rađa do 200 beba, a prije dvadeset godina rađalo se i do 1.300 djece. Ove godine se prvi razred upisuje 160 đaka prvaka, a prije 30 godina upisivalo se 450.

Sa prosječnom platom od 300 eura na sjeveru ne može se planirati porodica, pa se mladi iz ovih krajeva stalno sele u inostranstvo i prema jugu države. Nezvanični, pošto zvaničnih nema, podaci govore da je Crnu Goru u posljednje tri decenije napustilo oko 150.000 građana. Nezaposlenost, male plate a ogromne cijena stanova, razlog su što se mladi u Crnoj Gori, najkasnije u Evropi, odvajaju od porodice, tek sa 32 godine.

Poslovna politika većine preduzeća je da se žene još uvijek prilikom intervjua pitaju da li planiraju zasnivanje porodice, što im se ubraja u otežavajuću okolnost. A majke su prve koje, kada nastupi kriza, ostaju bez posla.

Na sve ovo tokom prošle i ove godine nadodala se i korona kriza. ,,Kada je pandemija počela već smo imali najavu negativnih trendova kada je u pitanju priraštaj. Ta priča o koroni je bila iznenađujuća i razarajuća za društvo. Tako da su se pored svih društvenih faktora sada umiješali i biološko medicinski faktori koji su doveli do pada prirodnog priraštaja”, ocjenio je nedavno za Radio Slobodnu Evropu demograf Miroslav Doderović.

U Crnoj Gori je, do sada, od korona virusa umrlo 1624 osoba. Prema analizi Vijesti u periodu od jula 2020. do aprila 2021. svaka peta smrt bila je povezana s koronavirusom.

Prema podacima Uprave za statistiku Monstat i Instituta za javno zdravlje porast mortaliteta ne ogleda se samo u preminulima od posljedica virusa. Od jula (2020) do aprila (2021), izuzevši zvanične žrtve korone, umrlo je 535 osoba više u odnosu na petogodišnji prosjek. Kada se uporedi sa istim mjesecima 2020. i 2019. godine, umrlo je 598 osoba više.

,,Dodatan broj smrtnih slučajeva može biti indirektno vezan za koronavirus ili može biti posljedica oslabljenog pristupa zdravstvenoj zaštiti tokom kovid krize”, izjavio je za Vijesti direktor Instituta za javno zdravlje Igor Galić.

U prvim mjesecima pandemije sami pacijenti su izbjegavali odlaziti u bolnice zbog rizika od COVID19, a tokom prošle godine  imali smo zatvaranje ambulanti na sekundarnom i tercijarnom nivou, podsjeća za Monitor epidemiološkinja iz Instituta za javno zdravlje Milena Popović Samardžić: ,,Kad se tome pridruže dugoročne posljedice COVID-19 infekcije može se postaviti sumnja da konačan broj umrlih od COVIDa nije definitivan i da može biti značajno veći”.

Ona kaže da porast broja smrtnih slučajeva daje potpuniju sliku uticaja pandemije na mortalitet, što se samo iz prijavljenih smrtnih slučajeva od COVID 19 ne može zaključiti. ,,Da bismo izmjerili stvarni uticaj pandemije na moratalit pored registrovanih umrlih od COVID 19 potrebno je analizirati i excess deaths, tj. promjenu u broju umrlih u poređenju sa prosjekom za isti period prethodne godine”, kaže.

Podaci govore da je tokom 2020. umrlo 430 muškaraca i 268 žena više u poređenju sa 2019. Najveći porast u broju smrtnih slučajeva u odnosu na 2019. godinu zabilježen je starosnoj strukturi iznad 65 godina. ,,Trend rasta mortaliteta tokom 2021 nastavio je da raste. Tokom januara broj preminulih je veći za preko 200 u odnosu na isti period prethodne godine. Taj trend rasta mortaliteta se nastavio i u narednim mjesecima što samo govori o ozbiljnosti ove pandemije. Kada se uz to uzmu u obzir i dugoročne posljedice COVIDa ili nešto što je već u literaturi poznato kao long COVID a što je čest uzrok vraćanja pacijenata u bolnicu u periodu od tri do šest mjeseci nakon inicijalne pojave simptoma, ponovno zauzimanje hospitalnih kapaciteta, pa i povećan rizik od smrti u prvih šest mjeseci od inicijalne infekcije, jasno je da će konačna slika ove pandemije što se tiče broja žrtava biti mnogo ozbiljnija”, zaključuje Popović-Samardžić.

Usljed kovid krize, tokom prošle godine, jedna od preporuka Nacionalnog koordinacionog tijela za borbu protiv zaraznih bolesti bila je da parovi odgode planove za proširenje porodice.

Kovid je dodatno ogolio negativne trendove koji odavno traju, a koje država do sada nije preduprjeđivala. Nakon što su početkom ovog mjeseca  objavljeni alarmanti podaci o padu nataliteta, reagovala je jedino Socijalistička narodna partija koja je poručila da nova vlast rješavanju problema negativne stope prirodnog priraštaja mora pristupiti krajnje ozbiljno, jer se radi o trendovima koji bi upalili „crveni alarm“ i kod država sa neuporedivo većim brojem stanovnika. U većini ostalih partija alarm se pali samo na priče iz davnina.

Sredinom aprila je objavljeno da će se pitanjima koja se tiču nataliteta baviti skupštinski odbor za Rodnu ravnopravnost.

Dugoročne prognoze, koje su još 2017. godine objavile Ujedinjene nacije govore da će u 2100. Broj stanovnika u Crnoj Gori biti za 200.000 manji nego danas i iznositi 437.000 ljudi. Polovinu stanovništva će činiti stariji od 60 godina.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

ZNACI: Vakcinacija zakočila

Objavljeno prije

na

Objavio:

U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru, najavljuje epidemiološkinja Milena Popović-Samardžić

 

U Crnoj Gori je do srijede prvu dozu vakcine primilo 165.022 građanina (36,1 odsto punoljetnog stanovništva), a dvije doze 147.184 (32,2 odsto). Od 4. maja, kada je počela masovna vakcinacija protiv korona virusa, ukupno je dato 312.206 doza vakcina.

Vakcinacija ne teče brzinom kojom bismo željeli, kaže za Monitor epidemiološkinja Instituta za javno zdravlje Milena Popović – Samardžić. ,,Građani odlažu vakcinaciju za septembar. Moramo ih upozoriti da je za kompletiranje vakcinacije i konsolidaciju imunog odgovora potrebno dva mjeseca od primanja prve doze. Sada se vakcinišemo da bismo bili bezbjedni u oktobru”.

Ona ponavlja apel Instituta na građane da ne oklijevaju i ne odlažu vakcinaciju. ,,Vakcine protiv COVID-19 su bezbjedne i učinkovite u domenu prevencije teških formi bolesti i fatalnih ishoda. Efikasnost vakcina u prevenciji simptomatske infekcije izazvane delta sojem je niža nego što je bila u odnosu na alfa soj. Svaka nova mutacija virusu daje veću otpornost na vakcinu. To je upravo jedan od razloga zašto vakcinacija mora biti brža i obuhvat mora biti veći jer virus mutira u osjetljivom domaćinu”, kaže Popović-Samardžić.

Predviđa se da nas očekuje teška zima, ako se globalni proces vakcinacije nastavi ovom dinamikom i virus nastavi da mutira ovom brzinom.

,,Podsjetiću da je u Jugoslaviji tokom 1972. za mjesec dana vakcinisano 18 miliona ljudi od variole vere. U epidemiji najvažniji je brz odgovor. Vakcinacija je dobrovoljna i umnogome zavisimo od solidarnosti. Mladi ljudi koji upravljaju pandemijom vakcinisani su u veoma malom procentu. U grupi od 20 do 29 godina u procesu vakcinacije je oko 18 odsto mladih ljudi. To je  bolje nego prije mjesec dana ali i dalje nedovoljno. Tokom zimskih mjeseci jedan od važnijih oslonaca pored vakcinacije biće nam poštovanje propisanih mjera, nošenje maske u zatvorenom prostoru”, zaključuje Popović-Samardžić.

P.NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo