Povežite se sa nama

DRUŠTVO

PROMJENE NA TRŽIŠTU NEKRETNINA U BUDVI: Turci dolaze

Objavljeno prije

na

U protekloj godini dogodile su se značajne promjene u investicionom i poslovnom ambijentu u Budvi, vodećoj turističkoj opštini u Crnoj Gori na čijoj je teritoriji plasiran najveći broj stranih investicija u turizmu, u izgradnji stanova i turističkih apartmana. Ruski državljani koji su posljednjih desetak godina bili ubjedljivo prvi na listi stranih investitora i vlasnika velikog broja nepokretnosti na ovom dijelu Crnogorskog primorja, ne zauzimaju više tu poziciju. Zamijenili su ih Turci, koji u sve većem broju dolaze i ulažu svoj kapital u nekretnine na području budvanske rivijere.

Veliko interesovanje investitora iz Turske je realnost u Budvi kojoj se prilagođava postojeće tržište nekretnina. Turci masovno kupuju stanove, lokale, zemljište… Otvorili su veliki broj trgovina u Starom gradu u Budvi, što je bilo zapaženo tokom protekle turističke sezone. Skoro svaka druga trgovina u gradu i u njegovoj neposrednoj blizini, nudila je proizvode iz Turske, poput vrijednog nakita, najraznovrsnije garderobe od kože i pamuka…, dok se na uskim ulicama mogao čuti turski jezik. Ekskluzivne starogradske poslovne prostore uzimaju u zakup ili kupuju u trajno vlasništvo. Neke od kuća u ovom dijelu Budve prešle su u njihovo vlasništvo.

Turci su trenutno vodeći kupci nekretnina na budvanskoj rivijeri, tvrde budvanski agenti za nekretnine. Dok Rusa u tom poslu ima još samo u tragovima. Oni se u posljednje vrijeme najčešće pojavljuju kao prodavci. Tridesetak odsto onih koji su ranije, u jeku ruskog investicionog buma pazarili neku od budvanskih nekrentina, sada ih nude na prodaju. Po daleko nižim cijenama od onih koje su platili.

Jedan od bitnih pokazatelja da je turski kapital u naletu, predstavlaju i reklame za prodaju nekretnina na mnogobrojnim bilbordima, koje se odnedavno plasiraju i na turskom jeziku.

U novom stambeno-poslovnom centru Porto-Budva, koji se gradi u užem centru grada, većinu kupaca, gotovo 80 odsto njih, čine turski državljani. Jednako kao i kod susjeda, vlasnika stambenog kompleksa sa četiri izgrađena solitera.

Pored kupovine stanova i lokala, Turci se interesuju i za ulaganja u izgradnju hotela i turističkih naselja u opštini Budva. Trenutno se vode pregovori oko kupovine lokacije u budvanskom selu Lazi za izgradnju turističkog naselja, sa vilama i apartmanima. Dvije-tri jače turske kompanije pregovaraju sa vlasnicima o kupoprodaji parcele površine 42.000 kvadrata, pored hotela Splendid u Bečićima, na kojoj bi gradili luksuzni hotelski kompleks.

Drastični obrt u strukturi stranog vlasništva na nepokretnostima u Opštini Budva, posljedica je, između ostalog, političkih prilika u zemljama iz kojih pomenuti investitori dolaze. Jedan od brojnih turskih trgovaca u Starom gradu, potvrdio nam je kako su mnogi od njih preselili svoj biznis i familije iz Turske u Crnu Goru, iz tih razloga.

Zahlađenje političkih odnosa između Ruske Federacije i Crne Gore, glavni je razlog što ruski investitori napuštaju ovo tržište. Budva je donedavno bila investicioni raj za državljane Rusije ali i obožavana turistička destinacija za ljetovanje. Politika je za kratko vrijeme, od ulaska Crne Gore u NATO, sve to promijenila.

Međutim, turski kapital ulazi i po dugom osnovu, uz pomoć turske države. Svestranu podršku plasiranju turskih investicija u Crnoj Gori pruža turska Vlada preko diplomatskih predstavništava, raznih organizacija i društava, među kojima prvo mjesto zauzima agencija Tika, kancelarija za međunarodnu saradnju i koordinaciju, pri turskoj ambasadi u Podgorici, osnovana prije deset godina, odmah nakon proglašenja nezavisnosti Crne Gore.

Preko ove agencije turska Vlada investirala je oko 20 miliona eura u 300 projekata podrške u oblastima obrazovanja, zdravstva, poljoprivrede, kulture… Turci ulažu u izgradnju i adaptaciju školskih ustanova, bolnica, domova zdravlja… Naročito je jaka podrška projektima kulturne razmjene i restauracije graditeljskog nasleđa iz doba otomanske imperije.

Agencija Tika je prošle godine finansirala adaptaciju i opremanje sjedišta Ministarstva vanjskih poslova Crne Gore. Neuobičajen primjer da jedna strana vlada daje novac za kupovinu stolova i ormara ili tepiha, slika ili kompjutera, za kabinet crnogorske diplomatije. Kao da je u pitanju humanitarna pomoć.

Razvoju turskog biznisa u Crnoj Gori doprinose brojne organizacije, poput Tursko-crnogorskog biznis centra koji pruža logistiku turskim kompanijama koje posluju u CG i onima koje planiraju da registruju svoje firme ovdje. U pitanju su građevinske, industrijske, turističke i tekstilne kompanije, ali i manje preduzetničke firme. Osnovana je i Kancelarija za trgovinsku saradnju između Turske i Crne Gore, Turski kulturni centar, Turski edukativni centar…

Znatan je i broj Turaka koji planiraju stalan boravak u CG, zbog čega mnoge turske kompanije nude usluge dobijanja dozvola za boravak i rad za svoje klijente. Postavljen je i nezavisni portal crnagoraturska.com, na kome se mogu naći gotovo sve informacije o odnosima dvije zemlje u posljednjih nekoliko godina.

Vlasnici agencija za nekretnine sa kojima smo razgovarali prave razliku između novih i starih investitora, Turaka i Rusa. Turci se teže odlučuju na kupovinu, mnogo se pogađaju i trude da obore ponuđenu cijenu. U čemu najčešće i uspijevaju, pa je provizija posrednika manja. Svoj angažman definišu pravilom: interesovanje veliko – realizacija mala. Turski investitori imaju svoj koncept ulaganja kapitala, zaokružen projekat u kojem sve poslove, od gradnje do opremanja rade sami i sve materijale, sve što mogu donose sa sobom.

Manir turskih trgovaca koji dopuštaju čuveno cjenkanje oko cijene robe, unio je zbunjenost i nerazumijevanje među konkurentskim radnjama u Starom gradu.

Zbog povećanog interesovanja investitora ali i turista iz Turske, turska aviokompanija Turkish Airlines povećala je broj letova iz Istanbula za Podgoricu. Uz invaziju turskih serija na gotovo svakom domaćem TV kanalu, može se govoriti kako Turci – dolaze.

Cijene kvadrata ponovo skaču

Nakon kratkotrajnog pada prosječne cijene stanova u Budvi, tržište stanogradnje zahvatio je trend rasta cijena i to u prosjeku za 700-800 eura po kvadratu u odnosu na prošlu godinu. U pitanju su ipak luksuzniji stanovi u novogradnji locirani bliže centru Budve i Starom gradu, u kojima kvadrat staje od 3.500 do 5.000 eura. Cijena poslovnog prostora u tim zgradama kreće se od 6.500 do 8.000 eura za kvadrat.

Najbrojniji kupci su turski državljani, ali ima onih koji dolaze iz evropskih zemalja i regiona.

Kupci stanova iz Rusije su malobrojni, učestvuju sa oko 10 odsto u ukupno prodatim skupocjenim stanovima izgrađenim u poslednje dvije godine.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

 

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 17. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SEZONSKI RADNICI U TURIZMU: Manjak ,,goriva” u motoru crnogorske privrede

Objavljeno prije

na

Objavio:

Priča o hroničnom manjku radnika u turizmu zatiče nas i pred ovogodišnju sezonu. Iako crnogorska ekonomija zavisi od turističke sezone, prosječna plata u turizmu iznosi 760 eura i niža je od prosječne na državnom nivou

 

I ove, kao i svake godine, očekuje se rekordna turistička sezona. A najave protiču uz upozorenja o hroničnom nedostatku radne snage.

I dalje nema zvaničnih podataka koliko nedostaje sezonaca. Umjesto toga imamo procjene koje govore da će ih nedostajati više nego prošle godine i da ta brojka prelazi 30.000.

Iz Zavoda za zapošljavanje najavljuju da će izdati oko 20.000 radnih dozvola za strance, a očekuje se da će strancima za sezonski rad u  turizmu biti izdato oko 5.000 dozvola. Iz MUP-a stižu informacije da je ovogodišnja kvota dozvola za privremeni boravak i rad stranaca 29.000, od čega je za sezonsko zapošljavanje planirano samo 2,5 hiljada dozvola.

Tokom prošle godine izdato je 2.710 sezonskih radnih dozvola. Najviše za državljanje Srbije 1.603, BiH 283, Kosova 234, Sjeverne Makedonije 152, a ispod sto za državljanje Turske, Rusije, Albanije, Indije, Meksika, Argentine.

Iako je broj nezaposlenih u Crnoj Gori krajem aprila bio preko 36.000, dovoljan da podmiri sve potrebe za radnom snagom, podsticaji za nezaposlene da rade sezonski se nijesu bitno promijenili u odnosu na prethodnu godinu.

Posebno za mlade, Hrvatska je atraktivnija za sezonske poslove u odnosu na Crnu Goru. U 2023. godini u Hrvatskoj je izdato 1.488 dozvola za boravak i rad crnogorskim državljanima, a u prava dva mjeseca 2024. godine 194 dozvole, navodi Forbes Crna Gora.

U Hrvatskoj kuvari/ce zarađuju od 1.400 do 2.500 eura, pica i roštilj majstori zarađuju oko 1.500 eura, pomoćni radnici u kuhinji od 1.000 do 1.300 eura, sobarice 1.200 eura, a zarada konobara/ca kreće se od 1.000 eura plus bakšiš.

Većina oglasa na sajtu Zavoda za zapošljavanje Crne Gore nema u opisu visinu plate. Oglasi u kojima se zainteresovanima daje uvid u platu govore od tome da su one niže od onih u Hrvatskoj. Tako u oglasima Zavoda za zapošljavanje sobaricama se nude plate od 450 do 600 eura, kuvarima od  450, 950 i 1.200, šankerima 600, perač suđa 600, noćni recepcionar 600, pomoćni radnik u kuhinji 1.000, pomoćna kuvari/ica od 700 do 850, poslastičarka 700…

Prema podacima Monstata plate u turizmu u prvom kvartalu ove godine su iznosile 760 eura i niže su od prosječne na državnom nivou koja iznosi 821 euro. Državni službenici, na primjer, imaju veće prosječne plate od turističkih djelatnika iako crnogorska ekonomija zavisi od turizma. Prema podacima Centralne banke, prošla turistička sezona je bila rekordna, ostvaren je prihod od 1,5 milijardi eura. Ukupno učešće turizma u bruto domaćem proizvodu Crne Gore je najveće u Evropi, prošle godine je iznosilo 22 odsto. Zato, turistički poslenici i ističu da je turizam motor crnogorske privrede, koji generiše saobraćaj, trgovinu, poljopriivredu i ostale usluge.

Pored većih zarada, sezonci iz Crne Gore i regiona više idu u Hrvatsku jer tamo sezona duže traje, pa su često angažovani šest i više mjeseci. Tokom mjeseci kada se ne radi, u Hrvatskoj država ovim radnicima plaća dio plate da bi se oni i sljedeće sezone vratili. O ovoj ideji i uvođenju kategorije ,,stalni sezonski radnik“ u Zakonu o radu govoreno je i prethodne godine.

Iz Privredne komore Crne Gore su istakli da  bi se uvođenjem ove kategorije ublažio problem nedostatka sezonskih radnika, jer bi se nezaposlene osobe motivisale da se prekvalifikuju i imaju sigurno stalno sezonsko zaposlenje i primanja tokom cijele godine u skladu sa pozitivnim iskustvima zemalja EU. Prema tom konceptu rješenje je da sezonski radnik radi pola godine, dok bi dio plate preostalih šest mjeseci plaćala država. U prevodu imali bi osiguranje, sigurnost radnog mjesta, mogli nešto da planiraju, da dignu kredit…

Nade da će ovo rješenje zaživjeti tokom ove sezone izjalovile su se, a ministarka rada i socijalnog staranja Naida Nišić najavila je da bi ovaj model mogao biti spreman za uvođenje tek sljedeće godine. Slijede analize, promjene Zakona o radu i drugih zakona, pa dokle se stigne.

Nedavno je iz Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) navedeno da je i pored rekordnih prihoda, prethodne sezone zabilježen rast troškova u dijelu zarada, nedostatka radne snage i nabavke, zbog čega poslovni rezultati nijesu bili na očekivanom nivou, ali da su turistički poslenici, uprkos svemu, zadovoljni.

Poslodavci svake godine i pored hroničnog manjka radnika apostrofiraju troškove zarada. Česta su i čuđenja kako i zašto niko neće da radi iako su plate koje oni nude ,,astronomske”. Novina je da su, uprkos svemu, zadovoljni i svojim profitom.

Zbog nemanja snijega, zimske turističke sezone skoro da nije bilo. U prvih par mjeseci zabilježena je manja posjeta nego protekle godine. Iz Ministarstva turizma tvrde da je razlog tome i veći odlazak Rusa i Ukrajinaca iz Crne Gore.

Predsjednik Odbora Udruženja za turizam i ugostiteljstvo Privredne komore (PKCG) Ranko Jovović najavaljuje da bi predstojeća ljetnja turistička sezona, prema bukingu i rezervacijama hotelskih kapaciteta, trebalo da nadmaši prošlogodišnju. Optimistična očekivanja, prema njegovim riječima, potvrđuju saobraćajne gužve i izletničke ture u predsezoni, kao i dobar buking hotelskih kapaciteta i najave za glavnu sezonu. Ova predviđana je potvrdila i dobra posjećenost za prvomajske praznike.

Da bi preduprijedili rizike, kao i protekle godine kada su na primorju pred sezonu podigli cijene usluga za 15 odsto, rast cijena ponavlja se i ove godine. Zvanični podaci govore da je u prvom kvartalu ove godine u odnosu na isti period prošle u segmentu smještaja i ishrane rast cijena bio 13,5 odsto. Kako se sezona približava rast će biti veći.

 

Šta sezonci traže

Hrvatski mediji su nedavno izvjestili da je prema podacima prikupljenim istraživanjem koje je MojPosao sproveo na temu sezonskog zapošljavanja, u kojem je učestvovalo više od 500 ispitanika, tri četvrtine Hrvata (76 odsto) je barem jednom tokom svoje karijere radilo u sezoni.

Prema istraživanju, najveće prednosti sezonskog posla su sticanje novih znanja i vještina (68 odsto ispitanika), upoznavanje novih ljudi (61 odsto). Tek na trećem mjestu je plata, koja je po pravilu osjetno viša nego u slučaju cjelogodišnjeg zaposlenja (54 odsto). Tu su još boravak na moru (45 odsto) te zanimljivost i atraktivnost posla (44 odsto), a svega šest odsto ljudi smatra da sezonski posao nema prednosti.

Kad je riječ o plati u prosjeku, očekivana mjesečna neto plata za sezonski posao iznosi 1307 eura, što je šest odsto više u odnosu na prošlu godinu.

Očekivanja govore da konobari u prosjeku očekuju mjesečnu platu od 1.408 eura, kuvari bi za svoj rad htjeli minimalno 1.482 eura, sobari mjesečno u prosjeku očekuju minimalno 1.145 eura, recepcionari smatraju da bi za svoj rad trebalo da dobiju minimalno 1.259 eura, prodavci u prosjeku očekuju platu od 1.105 eura, skladištari u sezoni očekuju 1.050 eura, a pomoćni radnik u kuhinji očekuje 1.322 eura.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo