Povežite se sa nama

DRUŠTVO

CIN-CG: SVE GLASNIJI ZAHTJEVI ZA DIREKTNO POLITIČKO UČEŠĆE ROMA U CRNOJ GORI: Stranka, zašto da ne

Objavljeno prije

na

Kako raste broj obrazovanih Roma, koji polako preuzimaju ulogu stubova svoje zajednice, sve su glasniji i zahtjevi da se i ova manjina direktno uključi u politički život Crne Gore. Mladi emancipovani Romi, sagovornici Centra za istraživačko novinarstvo Crne Gore (CIN-CG), vjeruju da bi njihovi politički predstavnici bolje tumačili interese romske zajednice od vladajuće i drugih stranaka, koje ih se sjete uglavnom kao izborni resurs uoči glasanja. Za to je, smatraju, u Zakonu o izboru poslanika i odbornika potrebno i za ovu manjinu konačno obezbijediti povlastice kroz takozvani institut afirmativne akcije.

Recept već postoji, u slučaju hrvatske manjine kojoj je za direktno predstavljanje u parlamentu dovoljno 0,35 odsto glasova. Prema popisu stanovništva, ukupan broj Roma i Hrvata je približan, ukazuju naši sagovornici. Roma u Crnoj Gori ima 6.251 (1,01 odsto), nešto više od hrvatske nacionalne manjine (0,97 odsto). Dostupnih podataka o broju Roma koji imaju biračko pravo, međutim, nema. Prema istraživanju CEDEM-a, čak 57 odsto pripadnika ove manjine nema crnogorsko državljanstvo, dok 91 odsto živi u odvojenim naseljima.

,,Ukoliko Romi žele da riješe svoje hronične probleme i omoguće sopstveni razvoj na održivi način, neophodno je da se uključe u politički život Crne Gore”, kaže za CIN Sokolj Beganaj, jedini magistar iz romske zajednice i službenik u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava. On tvrdi da je na djelu diskriminacija u svim sferama života Roma, pa i kada je riječ o političkoj participaciji.

„U preambuli Ustava Crne Gore Romi nijesu prepoznati kao nacionalna manjina, već su navedeni kao ‘druge manjinske zajednice’. Zakon o izboru odbornika i poslanika ne tretira jednako romsku i hrvatsku zajednicu, iako u ukupnom stanovništvu učestvujemo sa 1,01 odsto”, objašnjava Beganaj.

Sve dok ne bude političke volje i većinske podrške da se romska zajednica uključi u politički sistem romska zajednica će, dodaje, biti isključena iz političkog života.

„I dalje ćemo tapkati u mraku i bićemo najdiskriminisanija zajednica. Sve dok se bude živjelo pored Roma, a ne sa Romima, situacija se neće promjeniti”, ocijenio je Beganaj.

„Obezbijediti sistemsko rješenje za autentično predstavljanje Roma u crnogorskom parlamentu i na lokalnom nivou, preduslov je za istinsku integraciju”, ocjenjuje i Isen Gaši, predsjednik Romskog nacionalnog savjeta.

„Neshvatljivo je da romska zajednica mora da obezbijedi duplo više glasova za jedan poslanički mandat u odnosu na hrvatsku zajednicu. To nije koncept građanskog društva, to je tipičan primjer dvostrukih aršina” poručuje Gaši.

Pozivajući se na dosadašnje iskustvo, on ističe kako nije siguran da bi Romi imali podršku DPS-a i ostalih stranaka za svoje zahtjeve.

„Naročito, ako se prisjetimo inicijative Pozitivne Crne Gore, koja je svojevremeno podnijela amandman da se romskoj zajednici obezbijedi zagarantovani mandat u crnogorskom parlamentu, što su odbili svi ostali. Čak i manjinske stranke su se usprotivile takvom zahtjevu”, ističe Gaši.

U Romskom savjetu nemaju preciznu bazu podataka, ali procjenjuju da pravo glasa ima od dvije hiljade do dvije hiljade i petsto Roma.

„Nije dobro da u jednoj državi koja propagira demokratske vrijednosti i teži priključenju Evropskoj uniji, koja je članica NATO saveza, postoji zajednica koja broji jedan odsto društva, a koja je sistemski politički marginalizovana”, zaključuje Gaši.

Student međunarodnih odnosa na Fakultetu političkih nauka Serđan Baftijari, smatra da značajna podrška koju DPS ima unutar biračkog tijela romske zajednice, ne izražava njihov slobodan izbor, već da im je to nametnuto.

„Nejasno mi je da moji sugrađani i dalje glasaju aktuelnu Vladu, iako je prošlo više od decenije od kada je počeo proces inkluzije Roma u Crnoj Gori, a oni i dalje žive na rubu egzistencije i pritom etnička distanca prema ovoj zajednici raste”, kaže Baftijari.

Veliki problem romske zajednice, prema njegovim riječima, jeste u tome, što se njen glas ne čuje tamo gdje bi trebalo. On ocjenjuje poražavajućom činjenicu da je Crna Gora jedina postkomunistička država u kojoj ne postoji romska politička partija.

„Najlakše je manipulisati ljudima koji ne znaju svoja prava i koji nijesu obrazovani, bez obzira iz koje zajednice dolaze”, kaže Baftijari. Njega, ipak, raduje rast broja obrazovanih Roma, jer se nazire nova generacija koja će raditi na stvaranju uslova za veću društvenu i političku participaciju zajednice.

U Crnoj Gori ne postoji partija koja se programski bavi položajem i pitanjima vezanim za Rome. Na pitanja CIN-a o nejednakom tretiranju Roma u Zakonu o izboru odbornika i poslanika, odazvale su se samo Liberalna partija i Pokret za promjene.

„Liberali se od početka svog djelovanja zalažu za princip afirmativne akcije prema svim manje zastupljenim grupama. Taj princip je prepoznat i Ustavom kao manjinsko pravo, no procedura prepoznaje ograničenja u smislu značajnog učešća u ukupnoj populaciji, što može biti prepreka za Rome”, kaže Ammar Borančić, portparol Liberalne partije.

On smatra, da romska zajednica treba da bude istrajna i objedinjena u borbi za ostvarivanje svojih prava, jer je to put da se i na nju primijeni princip afirmativne akcije.

„Uvjeravamo vas da će liberali uvijek biti saveznici na tom putu. Među našim simpatizerima i članstvom ima i Roma i Egipćana. Međutim, još niko od njih nema visoku partijsku funkciju”, kazao je Borančić.

Branka Bošnjak, potpredsjednica Pokreta za promjene (PZP) i poslanica Demokratskog fronta (DF), ocijenila je da problemi Roma ostaju neprimijećeni, usljed nemogućnosti da na pravi način artikulišu svoje političke interese.

„Osim zakonske regulative, koja je u skladu sa evropskim standardima, u svakodnevnom životu Roma nema značajnih promjena. Potpuno su getoizirani, i dalje su jedna od najčešće diskriminisanih grupa u društvu, zbog toga što kod građana Crne Gore nije dovoljno razvijena svijest o njihovim pravima”, objašnjava Bošnjak.

Ona vjeruje da bi formiranje romske partije bio dobar korak na putu političke emancipacije Roma.

„Bitno je ko bi bio na čelu te partije, jer ukoliko bi to pripalo nekom ko bi bio lako izmanipulisan od vlasti, onda problem nije riješen, već bi DPS dobio još jedan jeftin mandat, a šira romska zajednica ne bi imala nikakve benefite”, smatra Bošnjak.

Prema sadašnjem zakonskom rješenju, takva bi se partija našla pred velikim izazovom. Njoj bi za cenzus, prema riječima Branke Bošnjak, bilo potrebno 1.333 glasa, ukoliko bi Zakon o izboru odbornika i poslanika romsku zajednicu tretirao kao hrvatsku nacionalnu manjinu kroz zagarantovane mandate. Međutim, ovaj Zakon trenutno zahtijeva od romske zajednice da obezbjedi duplo više glasova.

„Ukoliko bi uzeli podatke sa parlamentarnih izbora održanih u oktobru 2016. godine uz izlaznost od 73,2 odsto i uz pretpostavku da je 1,6 odsto nevažećih glasova, romskoj partiji kao predstavnicima manjina za cenzus bi bilo potrebno 2666 glasova”.

Vlast, prema njenim riječima, smišljeno izoluje i drži na ivici bijede romsku zajednicu da bi lakše mogla manipulisati njima, ,,a kontrolišu ih preko kriminalnih predstavnika koje je lako ucijeniti”.

„Za Demokratsku partiju socijalista je bolje da imaju nekoliko potkupljenih predstavnika Roma, koje mogu kontrolisati i koje će iskoristiti za manipulaciju romske zajednice, nego da imaju političku zajednicu Roma, koja bi samostalno mogla da se bori za svoja prava i poboljšanje položaja u crnogorskom društvu”, objašnjava Bošnjak.

Dvanaest puta ,,zaboravili” jedno ime

Od 1998. godine 12 puta se mijenjao i dopunjavao osnovni tekst Zakona o izboru odbornika i poslanika, a zakonodavac nijednom nije prepoznao nužnost uvođenja izborne povlastice prema romskoj zajednici.

Institut afirmativne akcije u početku je primijenjen samo na pripadnike albanske etničke grupe. Nakon primjedbi i preporuka upućenih od OSCE, reformom izbornog zakona povlastice su omogućene svim etničkim zajednicama u Crnoj Gori, osim Romima.

Tako su uspostavljene cenzusne povlastice od 0,7 odsto i za bošnjačku manjinu sa 8,65 odsto udjela u ukupnom stanovništvu, albansku (4,91 odsto) i muslimansku (3,31odsto). To su manjine čiji udio u demografskoj strukturi prevazilazi opšti izborni cenzus od tri odsto, i koje svoje političke predstavnike imaju ne samo u nacionalnim partijama, već i u poslaničkim i odborničkim klubovima i partijskim organima i u vlasti i u opoziciji. Propisano je da, u slučaju kada nijedna od lista nije ispunila opšti cenzus od tri odsto, a pojedinačno dobiju najmanje 0,7 odsto važećih glasova, stiču pravo na učešće u raspodjeli mandata kao jedna – zbirna izborna lista sa ukupno dobijenim brojem važećih glasova. Dodatno, zakon predviđa izuzetak po kojem, ukoliko nijedna od izbornih lista za izbor poslanika hrvatskog naroda u Crnoj Gori ne ispuni uslove ovog zakona, najuspješnija od njih, sa najmanje 0,35 odsto važećih glasova, stiče pravo na jedan poslanički mandat.

Elvis BERIŠA

Komentari

DRUŠTVO

HOTELI SVETI STEFAN I MILOČER NEĆE RADITI NI OVOGA LJETA: Biseri pod ključem

Objavljeno prije

na

Objavio:

Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje

 

Najluksuzniji crnogorski turistički brend, grad-hotel Sveti Stefan sa hotelom Miločer, neće otvoriti svoja vrata za turiste ni ovoga ljeta. To je odluka zakupca, kompanije Adriatic properties, koja zapravo nije javno izrečena, ali su hoteli na kraju juna i dalje zatvoreni, bez znakova bilo kakvih radova koji bi se odnosili na pripremu objekata za prijem gostiju.

Ekskluzivno ljetovalište u Paštrovićima, pored dva hotela sadrži nekoliko zasebnih vila u miločerskom parku, restorane i kafeterije, veliki spa centar i tri najljepše prirodne pješčane plaže na Crnogorskom primorju. Svi navedeni objekti su zatvoreni, parkovi i travnjaci su već duže vrijeme neodržavani, plaže napuštene i neuređene, bez mobilijara i pratećih usluga, zbog čega poznati turistički kompleks na junskoj vrelini djeluje zaista tužno.

Sudbina zakupljenog ekskluzivnog ljetovališta, pitanja u vezi sa nastupajućom sezonom i planovima zakupca koji blokadom Svetog Stefana nanosi veliku štetu crnogorskom turizmu, pokrivena su velom tajne. Prvi put u istoriji hotela Sveti Stefan događa se da neko iz sezone u sezonu bez objektivnog razloga, stavi katance na elitne hotele, da iz turističkog prometa isključi najvrednije što Crne Gora ima, a da Vlada ne reaguje.

U Budvanskoj kompaniji Adriatic properties na početku prošlogodišnje turističke sezone odlučili su  da zatvore hotele kao reakciju na proteste mještana koji su se protivili izgradnji stanova za tržište u Miločeru, na lokaciji starog Hotela Kraljičina plaža, i tražili da im se omogući prolaz javnim stazama kroz naselje koje je zakupac blokirao. Mještani su porušili kapije koje su sprečavale prolaz stazom iza male Kraljičine plaže, što je bio okidač za zakupca da zatvori hotele pod izgovorm da su njegovi gosti izgubili zagarantovanu privatnost.

Najagilniji među učesnicima protesta bili su čelnici lokalnog odbora URA-e, partije čiji funkcioneri u Vladi nemaju odgovor kako riješiti nastalu situaciju koja traje drugu godinu zaredom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NIŽU SE ŽRTVE PORODIČNOG NASILJA: Sistem kao saučesnik u zločinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz Ženskog kluba Skupštine Crne Gore su saopštili da je ,,zrelo da femicid propišemo kao posebno krivično djelo u Krivičnom zakoniku Crne Gore”. Konstatovali su i da je sistem ,,negdje zatajio”, te da izostaje preventiva i da se ,,svako malo ponavlja nasilje nad ženama i to na najbrutalniji način”

 

Četrdesetsedmogodišnja Branka Petrović iz Herceg Novog ubijena je u ponedjeljak u zoru. Nešto prije šest sati u nju je pucao njen bivši suprug Bojan Rašović (47). Nakon ubistva Rašović se, po pisanju medija, u vidno lošem psihičkom stanju, predao policiji. Oko 20 sati priveden je dežurnom tužiocu – branio se ćutanjem.

,,Za proteklih devet mjeseci ubijeno je najmanje pet žena od strane sadašnjeg ili bivšeg partnera. To je brojka koja zahtijeva hitno reagovanje institucija”, kaže za Monitor  Nataša Međedović, koordinarka SOS telefona Nikšić. Ona ističe da Crna Gora nema javno dostupnih statističkih podataka o rasprostranjenosti femicida: ,,Crna Gora mora uspostaviti sistem prikupljanja i analize podataka o nasilju nad ženama i otkrivanju propusta koji dovode do ubistava žena od strane njihovih bivših ili sadašnjih supruga i partnera kao preduslov za kreiranje uspješnih strategija za sprečavanje budućih femicida. Ubistvima žena je skoro uvijek prethodila duga istorija porodičnog nasilja, a femicid se uglavnom dešavao ili dešava u trenutku kada žena odluči da napusti nasilnu situaciju”.

Dan nakon ovog femicida u istom gradu Bjelopoljac Z.A. (37), sa privremenim boravkom u Herceg Novom, pretukao je vanbračnu suprugu M.D. On je u večernjim časovima 28. juna, vrijeđao svoju vanbračnu suprugu, prijetio da će je ubiti, a zatim joj zadao više udaraca  po glavi i ramenima  držeći u ruci kuhinjsku drvenu dasku. Sud za prekršaje u Budvi, Odjeljenje u Herceg Novom, izrekao mu je maksimalnu kaznu od 60 dana zatvora, uz mjeru zabrane približavanja oštećenoj u trajanju od pola godine.

Istog dana Više tužilaštvo podiglo je optužnicu protiv Dalibora Nikolića (34) za svirepo ubistvo trudne supruge Zimrite Nerde koju je u noći između 15. i 16. januara tukao osam sati. U optužnici su jezivi detalji: Nikolić je od 22 sata 15. janura do 6 sati narednog dana tukao i na svirep način, sa umišljajem, lišio života bremenitu suprugu… za vrijeme dok se troje njihove maloljetne djece (od 10, osam i četiri godine) nalazilo u porodičnoj kući. Od više desetina udaraca pesnicama i improvizovanom bejzbol palicom koje je Nerda primila skoro da nije bilo mjesta na njenom tijelu bez krvavih podliva.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka prvog jula ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

LUKSUZ NA CRNOGORSKOM PRIMORJU: Par ležaljki i suncobran 500 eura dan, noćenje u vili 14 hiljada

Objavljeno prije

na

Objavio:

Na prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima priličan broj domaćih gostiju

 

Turistički kompleks sa hotelima Sveti Stefan i Miločer, decenijski simbol elitnog turizma na Crnogorskom primorju, vidno propada, zatvoren za goste već drugu sezonu zaredom. Zaključan grad hotel Sveti Stefan, prepušten zubu vremena, napuštene i neuređene hotelske plaže našeg najpoznatijeg ljetovališta, na početku turističke sezone pružaju sliku propasti, neuspjeha i nebrige, kako države tako i zakupca, of šor kompanije Adway Investment sa Britanskih Djevičanskih Ostrva, i njene budvanske filijale Adriatic properties, kojom upravlja grčki biznismen Petros Statis.

Na drugoj strani, duž obale podignuti su novi rizorti sa hotelima, vilama i apartmanima, koji luksuzom i cijenama sa kojima su izašli na tržište, daleko nadmašuju ponudu Hotela Aman Sveti Stefan. Novi ekskluzivni turistički kompleksi, nikli na lokalitetima koji se ne mogu mjeriti sa prirodnim, kulturnim i istorijskim odlikama Sveca, posluju sa cijenama usluga koje ni na Svetom Stefanu do sada nisu postignute.

Po luksuzu koji nudi, izdvaja se kompleks One&Only Portonovi, izgrađen na mjestu nekadašnje vojne baze Kumbor, na obalama Bokokotorskog zaliva. Mlade ćerke predsjednika Azerbejdžana Ilhana Alijeva Arzu i Lejla, koje, prema podacima CIN-a, stoje kao krajnji vlasnici iza kompanije koja je gradila Portonovi, imaju trenutno,  u objektima sa 5 zvjezdica, najskuplju turističku ponudu u Crnoj Gori.

Najluksuzniji objekat novog rizorta, raskošna Vila One, površine 460 kvadrata, nudi se po nevjerovatnoj cijeni od 14.000 eura za jednu noć. Vila se reklamira kao ambijent koji nudi „božanski život“ i zagarantovanu sreću onom ko je iznajmi. Pored niza specijalnih usluga, privatnog bazena, bazena za hidroterapiju, privatnog kuvara, gosti dobijaju na raspolaganju  „stručnjaka za sreću“, ličnog batlera na 24 časa, koji je zadužen da svaki trenutak u vili gostima učini sretnim i nezaboravnim. Sa sopstvenim vrtom i bogatim modernim enterijerom, Vila One predviđena je za boravak najviše 6 osoba i dvoje djece.

Kompanija One&Only raspolaže sa dodatne tri „originalne vile“, nazvane po crnogorskim planinama. U vilama Orjen, Lovćen i Rumija  smještaj je nešto jeftiniji. Jedno noćenje sa doručkom za dvoje, staje od 12.800 eura pa do 16.000, u zavisnosti od broja soba u vili. Svaka od njih ima svoj bazen i sopstvenu pješčanu plažu. To je pet puta više od cijene po kojoj se izdavala čuvena Vila 118 na Svetom Stefanu, ikona skupog i luksuznog smještaja na crnogorskom primorju. Zakupac je ovu vilu površine 165 kvadrata, u kojoj se odmarao veliki broj slavnih i bogatih gostiju, preimenovao u Vila Sveti Stefan, čija je cijena za jednu noć iznosila 3.500 eura.

Cijene soba i apartmana u hotelu One&Only prava su sitnica u odnosu na basnoslovne sume koje treba izdvojiti za uživanje u vilama. Noćenje i doručak u standardnoj dvokrevetnoj sobi staje od 1.520 do 1.930 eura, tokom jula ove turističke sezone.

Znatno su niže cijene smještaja u apartmanima kojima upravlja kompanija Portonovi. Kreću se od 490 eura pa sve do 1.900 eura za komforne stanove sa bazenom.

Ko su klijenti novog rizorta pored Herceg Novog, nije poznato. I koji su to gosti koji plaćaju na destine hijada eura za noć u izdvojenom kompleksu koji okružuje običan, domaći svijet i morska voda zaliva? Kako uopšte stižu u oazu blještavog  lukusuza i sjaja nakon što slete na aerodom Tivat? Čekaju na trajekt ili ostatak zaliva prelijeću helikopterom? Na pitanje da li uopšte ima zainteresovanih za bukiranje vila, dobili smo odgovor da je za Vilu One teško naći slobodan termin u julu mjesecu.

Astronomske cijene smještaja i usluga formirane su i u turističkom naselju Dukley Hotel&Resort sa 5 zvjezdica, izgrađenom na budvanskom Rtu Zavala. U tom stambeno-turističkom kompleksu na Budvanskoj rivijeri sve pršti od luksuza i visokih cijena.

Penthaus apartman na Zavali izdaje se po cijeni od 3.500 eura za jednu noć. Isti takav sa tri spavaće sobe cijeni se 3.936 eura. Apartmani u vilama prodaju se od 1.125 do 1.470 eura dnevno, zavisno od broja soba.

Međutim, pravo iznenađenje slijedi kod takozvanog plažnog programa i uslova za korišćenje plaža koje okružuju Rt Zavala. Za posjetioce koji nisu gosti hotela, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom na pješčanoj plaži Guvance, preimenovanoj u Dukley Beach&Bar, staje 250 eura na dan. Uz tu cijenu sleduje flaša francuskog šampanjca, tanjir voća i 4 flaše vode marke Suza.

Postoji i premijum paket sa nešto komfornijim ležaljkama, odnosno krevetima,  koji košta 500 eura za jedan dan korišćenja. Uz ovu fantastičnu cijenu, vjerovatno jedinstvenu na Crnogorskom primorju, kompanija daje bocu skupljeg šampanjca, porciju svežih ostriga, tanjir sa biranim šumskim voćem i Suza vodu.

Nudi se i alternativa. Ukoliko gost na plaži u toku dana potroši najmanje 450 eura, one dvije ležaljke doći će mu za džaba. Ili u premijum aranžmanu, mora potrošiti najmanje 1.000 eura na jelo i piće, da bi komplet bio gratis. Šta ljudi mogu popiti i pojesti na plaži Zavale za 1.000 eura, mogu da pitaju samo neupućeni.

Na drugim dvjema plažama koje je investitor Zavale izgradio u stijenju ispod vila, pod naziovm Key west  i Escape beach, poznatog brenda Nikki beach, cijene plažnog mobilijara su slične, a ponuda obiluje specijalitetima poput jastoga, ostriga, lososa, skupocjenog šampanjca i voća. Hedonizam u punom sjaju. Kupanje i sunčanje uz ispijanje skupocjenog pjenušca na vrelom pijesku.

Sve se odigrava u neposrednoj blizini populističke Slovenske plaže, na kojoj se odmaraju i oni turisti koji smještaj plate po 20 eura za noć.

Cijene ležaljki i suncobrana na plažama i pontama Zavale nadmašile su one koje su važile na dugim prirodnim pješčanim kupalištima Miločera i Svetog Stefana u vrijeme kada su hoteli bili u funkciji. Prestankom rada najljepših plaža u režimu koji podrazumijeva propisno uređenje, plažni mobilijar, tuševe, klijentela koja ih je koristila, ostala je bez alternative. Ove plaže postale su javne, na koršćenje svih namjernika koji su voljni da sa sobom donesu sve što im je za boravak na suncu potrebno. Situaciju su iskoristili drugi hotelijeri koji su podigli cijene usluga na kupalištima kojima gazduju.

Na plaži ispred Hotela Maestral u Pržnu, komplet sa dvije ležaljke i suncobranom izdaje se za 150 eura na dan. Istovremeno noćenje sa doručkom u dvokrevetnoj sobi hotela, tokom juna, može se rezervisati po cijeni od 220-250 eura. Ludovanje sa naplatom plastičnih ležaljki i pijeska ide toliko daleko da će, po svemu sudeći, one dostići cijenu udobnog kreveta u hotelskoj sobi.

Među gostima koji borave na navednim prestižnim lokacijama sa enormnim cijenama usluga smještaja, hrane i pića, pored stranaca ima i priličan broj domaćih gostiju. Nismo ni znali da tu oko nas živi i uživa neki prebogati svijet koji baca novac i bahati se po plažama, jahtama, hotelima. To su mali izdvojeni zabrani za super bogate iza čijih kapija i ograda postoji posve drugačija realnost. Sirotinja, masovni turizam, prebukirane plaže, jeftinoća, gužva, buka… i nečisto zagađeno more koje svi jednako eksploatišu.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo