Povežite se sa nama

Izdvojeno

KAKO JE PRIVATIZOVANO PRAVOSUĐE: Medenica u Spužu, saradnici na pozicijama

Objavljeno prije

na

Bivša predsjednica Vrhovnog suda i VDT je, navode upućeni, prostor za svojevrsnu uzurpaciju pravosuđa zaslužila čineći brojne usluge predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti. A uz pomoć sudija i tužilaca o čijoj sudbini je odlučivala skoro dvije decenije

 

Je li te zvala Vesna? Sagovornici Monitora kažu kako su to pitanje, skoro 20 godina, razmjenjivale ovdašnje sudije i tužioci, kad god bi se u pravosuđu ukazalo kakvo atraktivno i slobodno radno mjesto. Od odgovora je zavisila prilika za napredovanje. Koga predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica ne bi pozvala i preporučila da se prijavi na konkurs, taj nije ni imao šanse da bude biran.

Na mjesto predsjednice Vrhovnog suda Medenica je došla kao Vrhovni državni tužilac (od 2003.), nakon što su je u parlamantu za novo imenovanje predložili, zajedno, tadašnji predsjednik države, Vlade i Skupštine. Uz takvu podršku, Medenica je vedrila i oblačila sudijskom organizacijom a, sve do imenovanja Ivice Stankovića za VDT-a, imala je i snažan uticaj na kadriranje i unutar tužilačke organizacije. Posebno u vrijeme dok je VDT bila njena ranija saradnica Ranka Čarapić.

Podaci potkrjepljuju navode naših sagovornika. Dok je, u tri mandata ( od 2007. do 2020.), bila na funkciji predsjednice Vrhovnog suda Medenica je učestvovala u radu Sudskog savjeta, Komisije za polaganje pravosudnog ispita, Savjeta za vladavinu prava… Istovremeno, predsjedavala je Komisijom za ocjenjivanje rada sudija i Komisijom za testiranje kandidata za sudije. To znači da nijeste mogli ni postati ni ostati sudija bez njenog blagoslova.

Upečatljiv je slučaj iz njenog trećeg (nezakonitog) mandata kada su, u istoj turi  za sudije izabrani ćerka njene vjenčane kume, savjetnica iz njenog kabineta i sin njenog dugogodišnjeg zamjenika. Medenica je, kao predsjednica Komisije za testiranje, preko svog kabineta pripremala materijal za testiranje na kome je njena savjetnica dobila maksimalan broj bodova. Onda je, u  ime Savjeta, vodila intervju na kome je jedna od povlašćenih kandidatkinja takođe dobila maksimalan broj bodova – iako joj, tvrdili su upućeni, nije postavljeno nijedno pitanje.

Javnost je o tim događajima obavijestio Ivan Vukićević, jedan od nezadovoljnih kandidata. Na njegov zahtjev, Upravni sud je poništio spornu odluku o izboru deset sudija osnovnih sudova. Odluka je došla u vrijem kada se Medenica spremala da podnese ostavku. ,,Presudom su utvrđene povrede procedure prilikom pregledanja i bodovanja testova od svih članova tročlane Komisije za testiranje (Vesna Medenica, Vesna Simović Zvicer i Rada Kovačević)”, prenijeli su mediji.

,,To je bio skandal koji bi, u nekom odgovornijem društvu, doveo do podnošenja ostavke”, ocijenila je Tea Gorjanc Prelević. ,,Međutim, niti se to desilo, niti je Agencija za sprečavanje sukoba interesa (ASK) pokrenula postupak utvrđivanja sukoba interesa i razmotrila taj slučaj, iako je Savjet Agencije bivšem direktoru to naložio”. Gorjanc je tada podsjetila kako su HRA, MANS i Institut alternativa podnijeli krivične prijave protiv svih članova Sudskog savjeta. ,,Iako je ta krivična prijava odbačena bez riječi obrazloženja, ipak je Savjet, poslije toga, unaprijedio praksu u pogledu intervjua”.

Vrhovni sud je stao u odbranu svoje predsjednice. ,,Važno je napomenuti”, stoji u njihovom saopštenju, ,,da je predsjednica Vrhovnog suda jedini sudija krivičar u sastavu članova Sudskog savjeta koja je kompetentna da odredi i ocijeni pisane radove iz oblasti krivičnog prava, zbog čega je i izabrana za člana Komisije za testiranje”. Nije imao ko drugi!?

Iste, 2019. godine, 27 sudija i sutkinja Vrhovnog suda jednoglasno je predložilo da Medenica bude jedini kandidat za treći, neustavni, mandat na čelu Vrhovnog suda. Potom je devet članova i članica Sudskog savjeta, opet  jednoglasno, podržalo taj prijedlog.  Medenica je na funkciji ostala sve dok nije odlučila da podnese ostavku, krajem 2020.

U velikoj mjeri i navedeno govori o aktuelnoj dilemi – ko su kadrovi Vesne Medenice  u pravosuđu. Lakše je nabrojati one koji to nijesu htjeli da budu. Ali je takvih danas više među članovima Advokatske komore nego u sudijskim togama. Oni koji su izdržali šikanu, uglavnom su marginalizovani. Nijesu mogli napredovati, predmeti su im dodjeljivani selektivno, a tamo gdje su donosili neodgovarajuće presude više sudske  instance su ih poništavale i dodjeljivale drugim sudijama.

Do suđenja za državni udar, crnogorsko pravosuđe, cijene stručnjaci, nije imalo komplikovanije predmete od onih za ubistva direktora Dana Duška Jovanovića i policijskog inspektora Slavoljuba Šćekića.

Policajci koji su istraživali ubistvo Jovanovića javno su Medenicu prozivali zbog toga što je kao VDT, kršeći dogovor i uskraćujući blagovremenu saradnju Tužilaštva, doprinijela da iskaz Damira Mandića dat policiji ne postane validan sudski dokaz. Tužilac se pojavio tek kad je Mandić odlučio da zaćuti, pa je njegov iskaz ostao u vidu zabilješke, odnosno, operativnog saznanja. Mandić je jedini optužen i osuđen za taj zločin.

U slučaju ubistva inspektora Slavoljuba Šćekića, nedugo po izricanju prvostepene osuđujuće presude optuženima (pravosnažna presuda još nije donijeta), sudija Lazar Aković objavljuje da je prinuđen da podnese ostavku. ,,Aković tvrdi da je žrtva farsične procedure započete inicijativom predsjednika Višeg suda Mušike Dujovića pred Sudskim savjetom. U inicijativi za razrješenje piše kako je navodno „nesavjesno radio svoj posao” u procesu za ubistvo Šćekića”, svjedoči Monitor u oktobru 2009.

,,Prije podnošenja inicijative, tvrdi Aković, u četiri oka ga je Dujović obavijestio kako je „pod nevjerovatnim pritiskom da pokrene inicijativu za njegovu smjenu, da on to ne želi da učini, ali da će u protivnom i protiv njega biti podnijet prijedlog za razrješenje”. Savjetovao mi je da se sastanem s predsjednicom Vrhovnog suda (Vesnom Medenicom), da popričam s njom ili da podnesem ostavku, saopštio je Aković i dodao da je ,,njegove prijedloge odlučno odbio”. Na sjednici Sudskog savjeta (održana neradnog dana), pod predsjedništvom Medenice, usvojena je Dujovićeva inicijativa i pokrenut je postupak razrješenja. U članu 69 Zakona o Sudskom savjetu navodi se kako sudija ,,može biti privremeno udaljen od dužnosti nakon što Sudski savjet prihvati prijedlog za pokretanje postupka za razrješenje”. Dakle, ,,može”, nije obavezujuće, no Aković je promptno ,,udaljen od dužnosti”.
Vijest o odluci Sudskog savjeta Aković je saznao iz medija. Dobio je rok od jednog radnog dana da isprazni svoju kancelariju u Višem sudu. Par sati nakon odluke Sudskog savjeta, Aković ostaje i bez policijske zaštite…”, navodi Monitor.

Aković je danas advokat, Medenica pritvorenik a Dujović – predsjednik Apelacionog suda.

Tri godine kasnije, dobili smo još jedan neobičan slučaj: I.R. je osuđen na maksimalnih 40 godina zatvora nakon što je ubio suprugu i njenog ljubavnika – zeta predsjednice Vrhovnog suda. Odlukom predsjednice Vijeća Višeg suda Milenke Žižić suđenje je bilo zatvoreno za javnost.

Od­bra­na je tra­ži­la iz­u­ze­će pred­sjed­ni­ce vi­je­ća, navodeći da je i prije do­dje­le predme­ta zna­la da će su­di­ja Ži­žić za­du­ži­ti pred­met, iako je u to vri­je­me su­di­la samo pred­me­te po optužnicama SDT-a. Presudila je, tvrdili su, njena bliskost sa Medenicom. Na kraju je, kazao je advokat Srđan Radović, sve is­pa­lo ona­ko ka­ko je od­bra­na pred­vi­dje­la. ,,Is­ti­ca­li smo da će ka­zna bi­ti dra­kon­ska, da će su­đe­nje bi­ti za­tvo­re­no za jav­nost kao i da će po­stu­pak bi­ti okon­čan u krat­kom ro­ku”.

Sutkinja Žižić je preko Apelacionog napredovala do Vrhovnog suda.

Pravosuđe pod komandom Medenice obilježili su kontroverzni sudski procesi. Svoje prijatelje Anu Đukanović i Zorana Bećirovića amnestirala je prije podizanja optužnice. Neki predmeti sa uticajnim akterima (Petar Ivanović, Veselin Veljović…) otišli su u zastaru. Brojne pritužbe i krivične prijave vezane za rad Privrednog suda i njegovog predsjednika Blaža Jovanića nijesu, izgleda, ni uzete u razmatranje. Nakon neshvatljivih ,,proceduralnih grešaka”  tužilaca i sudija pravosnažno su oslobođeni Duško Šarić, Jovica Lončar, Safet Kalić…  Niko nije pozvan na odgovarnost.

,,Nijedan tužilac nije odgovarao za propuste u optužnicama ili sudskim postupcima, niti za neažurnost koja je dovela do zastare”, navodi se u analizi MANS-a (Iza statistike, septembar 2019), ,,Nisu snosile odgovornost ni sudije koje su potvrđivale nezakonite optužnice, niti sudije koje su pravile višestruke greške u korist optuženih za organizovani kriminal”.

Isti dokument navodi primjer olakšavajućih okolnosti za članove organizovanih kriminalnih grupa. Prema presudama Višeg i Apelacionog suda jednima je za olakšavajuću okolnost uzeto to što su oženjeni, drugima to što nijesu, a trećima – da su razvedeni.

Treba li da sumnjamo u motive za donošenje takvih presuda?

Ili moramo, nakon saznanja da je Medenica uticala na sudska vijeća da donesu presude koje je njen sin Miloš, navodno,  prethodno naplatio?

U Rješenju o određivanju pritvora Medenici i njenim saradnicima iz OKG-a, navode se dva takva slučaja. Jedan je pravosnažno riješen, drugi još nije. Šta je sa sudijama koji su donijeli sporne odluke? U tom Rješenju se, kao mogući svjedoci, pominju   Branimir Femić, Rade Kovačević i Vesna Begović, „bivše sudije Vrhovnog suda, kojima je okrivljena Medenica Vesna duže vrijeme bila predsjednica, a koje je potrebno saslušati na okolnosti njenog interesovanja za navedene predmete u kojima su oni bili sudije izvjestioci…“. O ostalim sudijama iz tih vijeća ni riječi.

Medenica je, navode upućeni,  pravo na privatizaciju pravosuđa zaslužila čineći brojne usluge predstavnicima izvršne i zakonodavne vlasti. Uz pomoć sudija i tužilaca o čijem je radu odlučivala skoro dvije decenije.

Njen je potpis na odluci (pravni stav Vrhovnog suda), da pred crnogorskim sudovima ne mogu da se osporavaju odluke Skupštine o izboru ili razrješenju javnih funkcionera, bez obzira da li su one zakonite ili ne. Stav je uslijedio nakon serije političkih smjena: u Savjetu  Agencije za sprečavanje korupcije i RTCG-a, viceguvernerke Centralne banke. Sličan dokument, sa njenim potpisom, propisuje da ne treba suditi funkcionerima koji rođake ili partijske drugove zapošljavaju bez konkursa. Ta odluka povezuje se sa aferom Snimak. (jedan zaposleni četiri glasa).

I iz Spuža, Medenica ima svoje adute. Makar su neki i zaboravili ranije usluge.Traži li ona društvo tek ćemo vidjeti.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

FOKUS

USTAVNI SUD PO PARTIJSKIM KVOTAMA: Lako je Vatikanu, oni biraju samo jednog

Objavljeno prije

na

Objavio:

Deblokada Ustavnog suda  je bila neophodna. Zbog  toga se danas pozdravlja dogovor političkih stranaka oko nedostajućih kandidata za sudije tog suda, pa makar i po kvotama. No,  stvar neće biti riješena sve dok Ustavni sud ne prestane da  bude predmet  političke trgovine, već postane  nezavisna i kredibilna institucija

 

Djelimičan dogovor parlamentarnih stranaka oko sudija Ustavnog suda, kako bi se taj sud odblokirao, postignut je sredinom sedmice. Vodio se iza zatvorenih vrata Vile Gorica, a ne u parlamentu, baš kao da se dogovaraju ministarska mjesta, a ne sudije. To je dodatno pojačalo utisak koji se političkim klasama zamjera – da nedostajuće sudije Ustavnog suda biraju po modelu – naši i njihovi. Ni sami se parlamentarci nijesu libili da saopšte da se izbor odvija po principu partijskih kvota. ,,Pregovara se da od četvoro novih sudija, dvoje bude aktuelne većine, jedan DPS-a, jedan manjina“, nezvanično su objašnjavali mediji situaciju u kojoj političke klase biraju nedostajuće sudije Ustavnog suda.

Poslanici vlasti i opozicije, za sada su se dogovorili oko tri od četiri nedostajuće sudije Ustavnog suda. Izbor jednog sudije dovoljan je da se odblokira rad tog suda, ali nedovoljan za donošenje važnih odluka. Parlamentarne stranke za sada su postigle dogovor oko ovih imena:  zamjenica ombudsmana Snežana Armenko, sutkinja kotorskog Osnovnog suda Momirka Tešić i bivša zaštitnica imovinsko pravnih odnosa Dragana Đuranović.  Kandidatkinja Đuranović se tokom saslušanja u parlamentu izjasnila da je članica DPS-a, ali da će ukoliko bude izabrana za sutkinju Ustavnog suda, vratiti člansku kartu. I tokom prethodnih konkursa prijavljivala se za sutkinju Ustavnog suda i dobijala glasove DPS-a i LP-a. Ako se primijeni model – „dvoje parlamentarne većine, jedan DPS-a i jedan manjina“, s početka priče, jasno je da je Đuranović kandidatkinja DPS-a. Ona, međutim, ima još šest mjeseci do penzije, zbog čega, smatra se, parlamentarna većina nije kočila dogovor. Ono, ima i dovoljno vremena da utiče na određene važne odluke.

Prema nezvaničnim informacijama Vijesti, Tešić protežiraju  poslanici Demokrata, a Armenko Demokratski front.  Ni sutkinja Tešić nije prvi put kandidatkinja za Ustavni sud. U maju prošle godine dobila je dva glasa  – Demokrata. Poslanik Marko Milačić tada je problematizovao njenu kandidaturu podsjećajuči da je zbog sumnje u njenu nepristrasnost bila izuzeta iz predmeta pomorske nesreće u Budvi, u kojoj je stradala policijska službenica Maja Šljivančanin.  Presudom Osnovnog suda u Kotoru, maloljetni M.S. je bio osuđen na najduže 120 sati društveno-korisnog rada.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

TAJNA KONKURSA OB KOTOR: Spas ili kraj bolnice u Meljinama

Objavljeno prije

na

Objavio:

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, smatraju u Opštini Herceg Novi

 

Opština Herceg Novi urgirala je početkom ove sedmice da premijer Dritan Abazović što prije organizuje sastanak predstavnika Opštine i bolnice Meljine, ministara zdravlja i finansija Dragoslava Sćekića i Aleksandra Damjanovića, direktora Fonda za zdravstvo Vuka Kadića i kotorske bolnice Davora Kumburovića.

Povod za urgenciju je protes i iskazano nezadovoljstvo radnika bolnice Meljine. Naime, tokom protekle nedjelje Opšta bolnica Kotor raspisala je konkurs u trajanju od tri dana za oko 80 zaposlenih iz Meljina,  iako je, kako tvrde zaposleni u Meljinama, Vlada dogovorila da će biti preuzeto kompletno osoblje njih 150.

Direktor OB Kotor Davor Kumburović za Monitor kaže da se na konkursu prijavilo 15 kandidata, a o daljim postupcima u cilju rješavanja statusa zaposlenih u Meljinama uputio nas je na Ministarstvo zdravlja.

,,Racionalno objašnjenje za ovako nešto ne postoji. Svima  je  kroz razgovore bilo  jasno da bolnica nema dovoljno zdravstvenog kadra i da je treba unarijediti  a ne svesti na stacionar. Po nezvaničnim informacijama  na oglas je konkurisalo oko 15 osoba a među njima  su neki zaposleni bolnice.  Značajno veći dio zaposlenih je ispoštovao dogovor kolektiva i nije konkurisao, a u slučaju da se predložena organizacija bolnice ne koriguje skoro čitav predviđeni dio ljekarskog kadra neće ostati da radi pod tim uslovima”, kaže za Monitor izvršna direktorka bolnice u Meljinama Olivera Elez.

U konkursu za radna mjesta u bolnici Meljine, koji je raspisala OB Kotor, nalaze se brojne nelogičnosti, koje ukazuju da je ovo prelazno rješenje više put ka eutanaziji bolnice, a ne ka njenom spasavanju, naveli su u saopštenu iz Opštine Herceg Novi. Iz bolnice su ukazali da konkursom nije predviđeno 60 postojećih radnih mjesta, odnosno da je predviđeno manje zaposlenih nego do sada, iako bolnici u Meljinama već nedostaje kadar za optimalno funkcionisanje, dok bi porodilište u Meljinama bilo svedeno na reagovanje samo u hitnim slučajevima, saopšteno je iz lokalne uprave.

I pored urgencije, iz Vlade još ne odgovaraju zaposlenima u bolnici. ,,Još nijesmo dobili odgovor iz kabineta premijera za traženi sastanak”, kaže za Monitor predsjednica Sindikalne organizacije bolnice Meljine Slavica Drobnjak.

Izvršna direktorka Elez potvrđuje da odgovora još nema: ,,U utorak ujutro nas je stečajni upravnik obavjestio da će produžiti ugovore zaposlenima po osnovu stečaja za još jedan mjesec, odnosno do 28. 02.  Produženje je dato na molbu Ministarstva zdravlja, čime se preuzimanje bolnice od strane Ministarstva odlaže za još mjesec dana.  Za očekivati je da uskoro dobijemo odgovor sa neke od adresa na koje je upućna molba za reagovanje”.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

KUDA IDE EPCG: Voda i vjetar (od)nose milione

Objavljeno prije

na

Objavio:

Željezara, HE Piva, VE Gvozd, Pljevlja… Prema medijskim nastupima menadžementa, EPCG trenutno predstavlja svojevrsnu vladu u sjenci koja preuzima ulogu izvršnih vlasti brinući o našem zdravlju, obrazovanju i socijalnom statusu, dok se o kompanijskim problemima i gubicima ćuti

 

Prošle nedjelje, u Vladi, sreli su se bivši radnici nikšićke Željezare i premijer Dritan Abazović. Sumirani su utisci, stoji u Vladinom saopštenju, i razmijenjene čestitke, iskazana zahvalnost i zadovoljstvo postignutim. Palo je i obećanje: ,,Abazović je naglasio da očekuje da do 1. februara bude okončan proces zapošljavanja radnika nikšićke Željezare”.

Koji dan kasnije, članovi delegacije koja je posjetila premijera obratili su se novinarima najavljujući da bi višemjesečni protest, sa krova upravne zgrade Željezare, od naredne nedjelje mogli preseliti pred Elektroprivredu Crne Gore (EPCG).

,,Nijesmo se mi borili da bi neko drugi ovdje radio, već da mi pokažemo svima da ova fabrika ima potencijala da bude profitabilna. Zato, ukoliko do ponedeljka ne dođe poziv koji očekujemo, mi ćemo biti prinuđeni da isti tražimo ispred upravne zgrade Elektroprivrede”, poručio je u ime nekadašnjih željezaraca Ivan Vujović. Precizirajući: ,,Naš stav je poznat, a to je da u toku narednih deset dana počnemo da radimo i da zarađujemo za nas i naše porodice. Taj rad mora biti zasnovan na rješenjima za stalno, sve ostalo je neprihvatljivo, jer smo mi svi bili stalno zaposleni do 1. septembra 2022. godine”. Tada su od bivšeg poslodavca, turske kompanije Toščelik, dobili otpremnine. I prateći paket obećanja iz Vlade, EPCG i Opštine Nikšić.

Sad su se ona malo iskomplikovala. Prvo je pitanje kako da EPCG Solar gradnja kojoj je imovina kupljena od Turaka data na korišćenje i novoformirano d.o.o EPCG Željezara zaposle nekadašnje željezarce a ne nekoga drugog ko bi se na obavezni konkurs prijavio sa boljim referencama. A drugo – kako zaposliti skoro 250 ljudi za koje, sada, nema posla. Abazović i Milutin Đukanović, predsjednik odbora direktora EPCG, najavljivali su fazno zapošljavanje, u skladu sa potrebama proizvodnje. Iako u EPCG još nijesu načisto ni da li će se u pogonima nekadašnje Željezare proizvoditi čelik, osim konstrukcija potrebnih za montažu planirane solarne elektrane. Dok željezarci gube strpljenje. A Solar gradnja, prema medijskim izvještajima i tvrdnjama upućenih, i sa postojećim brojem zapošljenih bilježi gubitke.

Trenutno, ipak, izgleda kako u EPCG i njenim ćerka firmama imaju prečih briga. Odbranu lika i djela top menadžmenta koji je zaposjeo kompaniju podjelom partijskog plijena po dubini, nakon izbora 2020.

,,Glavni finansijski direktor EPCG Miro Vračar nije povrijeđen u udesu koji se dogodio u noći između petka i subote na putnom pravcu Podgorica – Danilovgrad, ali je službeni automobil marke audi 5 potpuno uništen”, objavili su mediji  sredinom januara. Oni manje naklonjeni parlamentarnoj većini i njihovim kadrovima u državnim preduzećima iskoristili su priliku da podsjete kako su čelnici EPCG na početku mandata najavljivali smanjenje bogatog voznog parka i zabranu korišćenja službenih vozila van radnog vremena. I da od toga nije bilo ništa.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 3. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo