Povežite se sa nama

KULTURA

KAKO MINISTARSTVO KULTURE DIJELI NAŠ NOVAC (3): ZA IZDAVAČKU DJELATNOST NAJVIŠE OFK-u, ARS-u I CDNK-u: Popoviću stotine hiljada, a većini mrvice

Objavljeno prije

na

Ministarstvo kuture je, od nezavisnosti do ove godine, sa preko milion eura putem konkursa sufinansiralo književno izdavaštvo i časopise. Najveći dio tog novaca – 428.050 eura – dobile su izdavačke kuće Otvoreni kulturni forum (OKF), Crnogorsko društvo nezavisnih književnika (CDNK) i časopis ARS. Njima rukovodi jedan čovjek – pisac Milorad Popović.

Popovićev OKF je za 88 naslova u proteklih devet godina dobio ukupno 155.500 eura. Na konkursima je do 2012, pored OKF-a, novac dobijala i druga Popovićeva izdavačka kuća – CDNK. Ta je kuća za 39 naslova dobila 49.550 eura.

Za devet godina Ministarstvo kulture je za 520 naslova, koliko je podržano na konkursima, izdvojilo oko 670.000 eura. Gotovo trećina tog novca otišla je organizacijama na čijem je čelu Popović.

Druge izdavačke kuće su znatno skromnije prolazile. Tako je CID za sedam godina, za 14 naslova, dobio 37.500 eura. Jedan od osnivača CID-a, je profesor Dragan Vukčević, partner Mila Đukanovića na Univerzitetu Donja Gorica (UDG).

Do 2012. na konkursima Ministarstva kulture redovno je dobijala novac i izdavačka kuća Plima, iza koje stoje otac i sin Jovan i Andrej Nikolaidis. Od 2007. do 2012. Plima je dobila 36.400 eura, za 31 naslov. Nova knjiga, Predraga Uljarevića je na šest konkursa za 15 izdanja dobila 18.750 eura. Narodna knjiga, osnivači Miodrag Minić i Branko Vukčević, je na pet konkursa za sedam izdanja dobila 10.500 eura.

Milorad Popović za Centar za istaživačko novinarstvo (CIN-CG) kaže da se protiv njega vodi negativna kampanja u dijelu medija, prije svega Vijestima i Monitoru, te da je on posvećen promociji crnogorske kulture kroz izdavaštvo. ,,Te pare su otišle na knjige, nijesam ih uzeo. Živim kao što sam živio. Nijesam tajkun niti sam se obogatio, kao neki posljednjih decenija”, ističe Popović. On postavlja i pitanje da li bi se te knjige štampale da nije bilo OKF-a i CDNK-a. „Da li bi u Crnoj Gori imali izdanja najznačajnijih crnogorskih i regionalnih pisaca. Kako god bude, te će knjige ostati”.

Popovićeve izdavačke kuće su objavile djela nekih od najznačajnijih savremenih crnogorskih pisca i onih iz regiona. Ipak, OKF se istakao i kao izdavač pamfleta Šekija Radončića Anatomija jedne hajke i to na crnogorskom i engleskom jeziku.

Ministarstvo kulture, posljednjih godina, putem konkursa sa 25.000 eura redovno finansira samo jedan časopis za kulturu i umjetnost – Ars. Popović kaže da je Ars jedini relevantni časopis u Crnoj Gori, koji je po kvalitetu prepoznat i u regionu. Godišnje Popović izda četiri sveske ovog časopisa, koji je Književna opština Cetinje osnovala davne 1986. Ars je obnovljen 1999, a od tada su izdavači ovog časopisa Popovićevi CDNK i OFK .

Ministarstvo je, za devet godina, za sufinansiranje časopisa iz kulture i umjetnosti izdvojilo 393.300 eura. Sufinansirano je ukupno 16 časopisa (Ars, Plima Plus, Almanah, Matica, Mostovi, Lemba, Novi susreti, Docelea, Tokovi, Lingua Montenegrina, Luča, Nacional Geographic Junior, Camera Lucida, Riječ, Sociološka luča i Tuš). Od ukupne cifre više od pola novca 223.000 dato je za časopis Ars, čiji je Milorad Popović direktor. Glavni i odgovorni urednik ovog književnog časopisa je pisac Mladen Lompar, a njegov zamjenik je, po onformacijama sa sajta OKF, Pavle Goranović, aktuelni ministar kulture.

Nakon Ars-a, do 2012, najviše je uloženo u časopise Pilma Plus i Almanah po 48.000. Dok iza Plime stoje Nikolaidisi, glavni i odgovorni urednik Almanah je istoričar Šerbo Rastoder.

Na sajtu OKF, od 2008. do 2014. predstavljeno je 29 izdanja CDNK-a, iako je na konkursima ova izdavačka kuća za taj period dobila novac za više naslova. Slično je i sa prezentacijom OKF-a, od 2007. do 2015. predstavljeno je 69 naslova, a na konkursima je dobijeno novca za 88 izdanja.

Popović kaže da se sajt redovno ne ažurira. I zaista većinu knjiga koje nedostaju na sajtu pronašli smo u bazi podataka Nacionalne biblioteke Cobiss. Popović ističe da su sve knjige uredno štampane, sem par i to jer autori još nijesu predali tekstove. „O svemu tome obavijestili smo Ministarstvo kulture i dobili saglasnost za odlaganje”, ističe Popović.

Od 2013. godine, OKF dobija novac Ministarstva kulture i za učešće na međunarodnim sajmovima. Po tom osnovu na konkursima dobili su dodatnih 44.500 eura – za učešće na sajmovima knjiga i učila u Zagrebu i Sarajevu 2013. godine 12.000 eura; pretprošle godine 15.500, za Lajpcig i Zagreb, a prošle 17.000, za Lajpcig i Leće. Poređenja radi, Nova knjiga je za učeće na sajmovima u Sarajevu i Beogradu 2014. dobila 5.500 eura.

Iz Ministarstva kulture ni nakon mjesec dana CIN-CG nije dobio odgovore na pitanja o izdavaštvu, iako su upiti više puta slati.

Očekuje se da će uskoro biti objelodanjeni rezultati ovogodišnjeg konkursa za ,,sufinansiranje projekata od značaja za ostvarivanje javnog interesa u oblasti kulturno-umjetničkog stvaralaštva”. Popović navodi da je njegova izdavačka kuća aplicirala na konkursu sa preko 20 naslova. Smatra da su oni kvalitetni i da bi svi dobili novac „da nije medijskog pritiska na Ministarstvo i komisiju”.

Milorad Popović je za svoj književni rad dobio više prestižnih nagrada u zemlji i okruženju. Nosilac je nacionalne penzije, a sa korpusom patriotskih djelatnika stalno upozorava na opasnost koja prijeti državi i njenoj nezavisnosti od različitih snaga – unutrašnjih i spoljašnjih neprijatelja – opozicije, Rusije, Srbije…

Popović je aktivan i u projektima koje realizuje Ministarstvo kulture sa Radio- televizijom Crne Gore. On ima značajnu poziciju i u seriji RTCG Božićni ustanak, koja se trenutno snima, uz finansijsku potporu Ministarstva kulture. U ovom projektu je umjetnički direktor.

OKF je i mimo konkursa sa državnim institucijama počeo da realizuje projekte. Nacionalna biblioteka Crne Gore Đurđe Crnojević, Fakultet za crnogorski jezik i književnost, Zavod za udžbenike i nastavna sredstva i OKF priredili su biblioteku Nova Luča, antologija crnogorske književnosti.

,,To je kapitalni projekat koji se, nakon 40 godina, radi po uzoru na staru Luču, kao antologija crnogorske književnosti. Prvo kolo izlazi ove godine”, kaže Popović.

Prvo kolo Nove Luče sadrži djela: Sretena Asanovića, Jevrema Brkovića, Zuvdije Hodžića, Mladena Lompara, Marka Vešovića, Ljubomira Đurkovića, Milorada Popovića, Dragana Radulovića, Andreja Nikolaidisa i Ognjena Spahića.

Na sajtu doo OKF Cetinje piše da je koordinator programa ove izdavačke kuće Pavle Goranović, ministar kulture.

Igre na sreću

Pored novca na konkursima Ministarstva kulture, OKF i CDNK su dobijali značajna sredstva i od Ministarstva finansija – raspodjele dijela prihoda od igara na sreću. Za devet godina Popovićeve organizacije dobile su ukupno 143.000 eura. Na konkursu 2007, u čijim se rezultatima čak ne navodi ni za koje konkretno projekte su pare podijeljene, OKF dobija 12.000, a CDNK 13.000 eura. Te godine novac je dobila i izdavačka kuća CID, 13.000 eura. Sljedeće 2008, kada Udruženje književnika Crne Gore dobija za časopis Sqer 6.000, a Almanah za projekat Baština 9.000 eura, OKF osvaja 17.000 eura. I to za Susrete malih izdavača regiona. A CDNK-u se dodjeljuje 15.000 eura, za Regionalne dijaloge pisaca. Za projekat posvećen 20-godišnjici smrti Danila Kiša Pješčanik, OKF 2009. dobija 18.000 eura. I sljedeće 2010. godine OKF osvaja najveći iznos na konkursu u oblasti Kultura i tehnička kultura – 18.000 eura za projekat pod naslovom Osvajanje prostora. Te se godine PEN Centaru za štampanje knjiga Kultura Albanaca u Crnoj Gori i Sabrana djela Čeda Vukovića opredjeljuje 7.000 eura. Sljedeće godine OKF i CDNK ne dobijaju novac na ovom konkursu. Naredne, 2012. za Afirmaciju savremene crnogorske književnosti, CDNK dobija 9.500 eura. Ista organizacija za projekat identičnog naziva dobija i 2014 – 6.000 eura. OKF za projekat Crnogorsko pitanje 1918-1931, pogledi iz inostranstva, 2013. dobija 6.500 eura, dok CDNK te godine za Književnost na limesu osvaja 7.500 eura. CDNK, za projekat Književnost na limesu, dobija pare i prošle godine, 10.500 eura, a za Književnost na limesu pare je iste godine na konkursu dobila i Radio Antena M – 4.500 eura. OKF, na konkursu 2015. dobija 10.000 eura za TV emisiju KAP- Kultura, analiza, politika, koja ide na RTCG, a vodi je i uređuje Andrej Nikolaidis. CIN-CG je došao do ugovora koji su u julu prošle godine potpisali Milorad Popović, ispred OKF-a i Rade Vojvodić, kao direktor ispred RTCG, za realizaciju emisije KAP. Javni servis OKF-u plaća 500 eura po emisiji – 2000 eura mjesečno.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

KULTURA

MUZIKA I OBRAZOVANJE: Sva su djeca muzikalna 

Objavljeno prije

na

Objavio:

Pjevanjem, igranjem i sviranjem svaki dobar roditelj i dobar pedagog treba da razvijaju dječiju muzikalnost, jer sva je djeca imaju, neka u manjoj a neka u većoj mjeri, radi se samo o stepenu obdarenosti

 

 

U svojoj dugogodišnjoj pedagoškoj praksi uvjerio sam se da nemuzikalne djece nema i da su sva djeca muzikalna.

Kako danas djeca provode dosta vremena pored televizora i drugih aparata preko kojih slušaju muziku, ona imaju neuporedivo veće šanse da razviju svoj talenat i svaki roditelj može da primijeti da se ona lako snalaze u svijetu tonova, ritmova, akorda…i ugodno osjećaju.

Treba samo paziti da slušaju dobru muziku. Što je dobra muzika?

Dobra muzika je svaka muzika koja prija uhu i nervnom sistemu, koja nije prejaka, tiha muzika, i svaka pjesma čija je melodija prijatna i riječi poučne.

Pjevanjem, igranjem i sviranjem svaki dobar roditelj i dobar pedagog treba da razvijaju dječiju muzikalnost, jer sva je djeca imaju, neka u manjoj a neka u većoj mjeri, radi se samo o stepenu obdarenosti.

Dešavalo se često da dijete na prijemnom ispitu padne zbog neznanja ritma. Nastavnik kuca olovkom na klupi ritmičke grupe koje dijete treba da ponovi. Dijete čuje da nastavnik nešto kucka ali ne zna što se od njega traži i nešto ponovi, otkucka i padne.

Uzeo bih takvo dijete, poveo u drugu učionicu i objasnio mu što treba da shvati; otpjevao bih mu ritmičke grupe:

  1. taa-tata-tata-taa.
  2. tatata–tatata-tata-taa

3.taa-tatata-tata-tatata-tata. I svaki put tražio da dijete to otpjeva i istovremeno otkuca. Dakle nije problem u sluhu nego u umu i matematici . Muzika je i matematika. Dijete to brzo shvati.

A onda bih se vratio sa djetetom i ono bi položilo prijemni ispit.

Mnogi odrasli ljudi i žene koji tvrde za sebe da nemaju sluh griješe jer nemoguće je da ne znaju nekoliko pjesama da otpjevaju, možda ne baš odlično ali sigurno za dovoljnu i prelaznu ocjenu.

Kao što neko bolje ili slabije čuje, ili uopšte ne čuje, tako se isto može reći da je neko manje ili više muzikalan, ili da nema sluh ako je gluv.

Da im se pružilo određeno muzičko obrazovanje oni bi taj talenat razvili.

Kasnije, čak i kao penzioneri, neki su svojim kasnijim djelima iskazali svoj talenat.

Eksperimentalna muzička psihologija utvrdila je da djeca koja se od prvog razreda bave učenjem muzike, pokazuju veći uspjeh od djece koja to vaspitanje nemaju: inteligentnija su, zadovoljnija su , obzirnija, saosjećajnija, pokazuju više stvaralačkog smisla i u drugim oblastima ako lijepo pjevaju, sviraju, igraju, govore i misle.

Da li je muzikalnost nasledna i u kolikoj mjeri? Iz svog dugogodišnjeg iskustva znam da je bilo slučajeva da su djeca čiji su roditelji imali završene muzičke akademije, pokazivala slabije rezultate od pojedine djece čiji roditelji nijesu bili muzički obrazovani npr: mnogo su bolje pjevala, imala su ljepši i topliji glas, ritam, intonacija i dinamika su bili precizniji i tačniji…

Najvažnije je da dijete uspostavi odnos sa muzikom slušanjem i razumijevanjem, da osjeti melodiju i ritam dok pjeva pjesmu, da razumije muziku i karakter riječi.

Biti muzikalan znači uspostaviti odnos sa muzikom slušanjem i razumijevanjem a za to ima svako dijete priliku: slušajući muziku, učeći od svojih roditelja, rodbine, drugova, drugarica i naravno nastavnika i nastavnica.

Najvažnije je da se djetetu od najranijeg djetinjstva pruži prilika da uči muziku, kao i maternji jezik, da je upija kad je najotvorenije i prima nove utiske.

Nažalost i djeca i roditelji toliko su opterećeni na svim kanalima i preko svih nosača zvuka onom muzikom kojom ni jedna država ne bi trebalo da dozvoli da se zasipaju i truju ni mladi ni stari.

Nameću se sadržaji i programi koje niko pametan i dobronamjeran ne bi uvrstio u programe vaspitanja i obrazovanja naše djece.

Tako se dešava da muzika umjesto da oplemenjuje duh, negativno utiče, ima više drogiranih, alkoholisanih, siledžija…

Prejaka muzika od 130 decibela nanosi bol i razara sluh i nerve, pa je poznato da među muzičarima koji koriste jaka pojačala ima mnogo njih sa oštećenim sluhom i nervima, drogiranih…

Japanski naučnik Masaru Emoto je naučno dokazao da prejaka, odnosno preglasna muzika negativno utiče čak i na vodu: u kapljici vode uveličanoj mnogo puta primijetio je da prilikom puštanja prijatne i tihe muzike sadržaj vodene kapljice izgleda kao bezbroj finih sniježnih pahulja pravilnog oblika, a da prilikom prejake i neprijatne muzike nastaju zgrčeni i smežurani oblici.

Zakon univerzuma je zabilježen u vodi. Memorija vode pamti bilo kakav uticaj. Čista i zdrava voda formirana je od pravilnih i lijepih kristala, a zagađena voda je formirana od nepravilnih, zgrčenih i smežuranih oblika.

Moto je primijetio da kada se kapljice vode izlože agresivnim zvukovima kristali vode gube skladnu geometrijsku strukturu, dok uz opuštajuću ili klasičnu muziku zauzimaju simetričan položaj.

Botaničari i ljubitelji cvijeća odavno znaju da biljke bolje napreduju ako im se pjeva ili im se nešto lijepo i tiho govori. Moto je naučno dokazao da je ono što reaguje u biljkama sama voda. Njena kristalna struktura se mijenjala u zavisnosti od vibracija koje su prolazile kroz elektromagnetno polje. Zaključio je da agresivna muzika kao hevi metal, rokenrol, džez, ili obično dranje stvaraju asimetričnu kristalnu formu, da se voda jednostavno ,,mršti” i da joj takav zvuk ne prija.

Voda je najvažnija supstanca na planeti. Od cjelokupne vode na zemlji samo 0,4 odsto dostupno je kao pijaća voda.

Logički možemo da zaključimo da svaka buka negativno utiče na 70 odsto vode u ljudskom organizmu i oštećuje zdravlje.

Dobra muzika i dobre riječi održavaju zdravlje.

Muzika je sastavljena od matematički mjerljivih elemenata:

Frekvencija, trajanje, decibeli, intervali. Objašnjenje muzike kombinuje matematičko i estetičko.

Muzika ima dvojnu prirodu:

  1. Fizika (akustika) je matematički aspekt.
  2. Estetički aspekt se bavi dimenzijom lijepog u umjetnosti izučavajući estetska načela.

Akustika matematički dokazuje da nepravilni talasi proizvode buku a pravilni ton. Svi tonovi preko 120 decibela predstavljaju udar na uho i bol pa prema tome i buku pa i onda kada dolaze od nekog muzičkog instrumenta (ili npr. crkvenog zvona). Poznato je da zvonari, bubnjari, svi koji koriste pojačala i svi koji su izloženi prejakim tonovima, bilo da je to muzika ili buka (svaka prejaka muzika je buka) imaju oštećen sluh.

Slušajte pa oponašajte (imitirajte-interpretirajte-proizvodite): šum talasa, žubor potoka, huk i zviždanje vjetra-zviždite, oponašajte životinje, imitirajte drugog kako pjeva, igra, smiješno govori (što djeca vrlo rado rade) sve je to haos i red, tonovi i muzika. I sve to ima određeni ton i intonaciju, ritam i dinamiku i sve je vježba za sluh, razvijanje sluha i muzikalnosti. (” U svakom haosu postoji red kosmos, u svakom neredu živi skriven red.” Karl Gustav Jung).

Roditelji su ti koji na prvom mjestu moraju da odgajaju, vaspitavaju i obrazuju svoju djecu i da djecu sačuvaju od svih negativnih pojava i uticaja.

Što je bolja muzika u državi bolja je država (Platon). Majke su najbolji vaspitni sistem u svakoj državi.

Učio sam u dobroj državi Jugoslaviji i kod najboljih pedagoga, djeca su mi uspješna, ali mislim da je najvažnije ono što sam naučio od svoje majke.

Majka me je naučila da mi bude zadovoljstvo: da pravilno govorim i pjevam, da budem čist i uredan, da pravilno jedem, da budem dobar drug, da se bavim sportom, da mi davanje bude radost..

Majke, imajte na umu da će djeca biti onakakva kako ih vi odgojite i vaspitate a mi pedagozi obrazujemo.

Pružite djeci da uče muziku, poeziju, jezike, matematiku, nauku, da se bave sportom, druže i daju i biće bolji ljudi.

Roditelji su opterećeni svojim poslom, prepuštaju odgoj, vaspitanje i obrazovanje vrtićima i školama i zaboravljaju da su za prvih dvadeset godina razvoja, roditelji najvažniji.

Napravite dobar raspored časova, i za sebe i za djecu, vodite dnevnik rada, pravite planove, svake nedjelje pregledajte što ste uradili a što propustili i vi i djeca, i popravljajte se. I pjevajte, svirajte, pričajte, šalite se, smijte se, igrajte, svaki dan po malo sa djecom.

I neka se druže sa siromašnom djecom, i neka im pomažu, a siromašni će uzvraćati vedrinom duha, veselom igrom, pjesmom i dobrotom.

Aleksa ASANOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

KULTURA

DODIJELJENE NAGRADE AMERIČKE FILMSKE AKADEMIJE: Eksplozija Oskara

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ono što će definitivno obilježiti ovogodišnju dodjelu Oskara je rekord u broju naslova van engleskog govornog područja koji su u jednoj večeri dobili priznanja.

 

Dodjela Oskara je bila velika noć za biografski film koji se fokusira na naučnika Roberta Openhajmera i njegovu ulogu u razvoju atomske bombe. Film Openahajmer Kristofera Nolana, koji je bio nominovan u trinaest kategorija, osvojio je čak sedam Oskara – za najbolji film, režiju – Kristofer Nolan, glavnu mušku ulogu – Kilijan Marfi, sporednu mušku ulogu – Robert Dauni Džunior, montažu, fotografiju i originalnu muziku.

-Filmovi su stari nešto više od 100 godina, ne znamo kuda ide ovo nevjerovatno putovanje, ali znati da smatrate da sam ja značajan dio toga – mnogo mi znači, rekao je proslavljeni reditelj primajući  svog prvog Oskara.

Trijumf Openhajmera na 96. dodjeli Oskara ipak i nije iznenađenje. Nolanovo ostvarenje je bilo najveći favorit glamurozne večeri u holivudskom Dolbi teatru. Openhajmer je do sada osvojio čak više od 300 nagrada na festivalima u raznim kategorijama, među kojima su i Zlatni globusi i BAFTA nagrade u glavnim kategorijama. Međutim, film nije dostigao rekord tri filma koji su dobili po 11 Oskara – Titanik, Ben Hur i Gospodar prstenova: povratak kralja.

Osim Openhajmera, za najbolji film bilo je nominovano još devet ostvarenja: Američka fikcija, Anatomija pada, Barbi, Bartonova akademija, Ubistva pod cvjetnim mjesecom, Maestro, Prošli životi, Jadna stvorenja i Zona interesa.

Iako se očekivalo da će nagradu za najbolju žensku ulogu osvojiti prva nominovana glumica indijanskog porijekla Lili Gladston za ulogu u filmu Ubistva pod cvjetnim mjesecom, Oskar je ipak otišao u ruke Emi Stoun za ulogu u filmu Jadna stvorenja, što je njen drugi Oskar. Film Jorgosa Lantimosa Jadna stvorenja dobio je i Oskare za produkciju, kostime, šminku i frizuru.

Nagrada Oskar za najbolju sporednu žensku ulogu otišla je u ruke Davajn Džoj Rendolf za ulogu u filmu Bartonova akademija proslavljenog reditelja Aleksandera Pejna.

Oskar za najbolji originalni scenario pošao je u Evropu. Naime, film Anatomija pada Žistin Trije osvojio je ranije brojne nagrade – Zlatnu palmu u Kanu, šest nagrada Cezar, šest Evropskih filmskih nagrada, dva Zlatna globusa i jednu BAFTA nagradu, ali ga Francuzi nisu izabrali za svog kandidata za Oskara za najbolji strani film. Ipak je Američka filmska akademija tom filmu vidjela ono što francuska komisija nije pa je Anatomija pada nominovana za Oskara u čak pet kategorija: montaža, originalni scenario, glavna ženska uloga, režija i najbolji film.

Zlatnu statuetu za najbolji adaptirani scenario dobio je film Američka fikcija Korda Džefersona, satirična komedija o rasizmu u američkoj kulturi.

Za najbolji strani film proglašen je epohalni ep o Aušvicu Zona interesa britanskog reditelja Džonatana Glejzera. Film je priča o porodici koja živi u kući odmah do logora – komandantu logora Rudolfu Hesu, njegovoj supruzi Hedvig i njihovo petoro djece. Filmu je pripala nagrada Oskar i za najbolji zvuk što i ne čudi jer je kritika odmah bila jasna – moć ovog filma je u onome što čujete, a ne šta vidite. Glejzer je podsjetio na eskalaciju sukoba u Gazi, na koju, kako je rekao, ne možemo da ostanemo nijemi.

Film 20 dana u Marijupolju Mstislava Černova proglašen je za najbolji dokumentarni film. U pitanju je izvještaj iz prvog lica novinara Asošiejted presa o ranim danima ruske invazije 2022.

-Ovo je prvi Oskar u istoriji Ukrajine i počastvovan sam. Vjerovatno ću biti prvi reditelj na ovoj sceni koji će reći da bih volio da nikada nisam snimio ovaj film, želio bih da to mogu da razmijenim za Rusiju koja ne napada Ukrajinu, rekao je u emotivnom govoru publici Černov.

Film Martina Skorsezea Ubistva pod cvjetnim mjesecom iako pored dvocifrenog broja nominacija, nije osvojio ništa. Ovo je bila čak deseta nominacija legendarnog Skorsezea, više od bilo kog drugog živog reditelja.

Film Barbi, koji je ostvario najveću zaradu u 2023. godini, osvojio je samo jednu od osam nagrada za koje je bio nominovan – za najbolju originalnu pjesmu  What Was I Made For? u izvođenju Bili Ajliš.

Ono što će definitivno obilježiti ovogodišnju dodjelu oskara je rekord u broju naslova van engleskog govornog područja koji su u jednoj večeri dobili priznanja. Oskara su osim Zone interesa, Anatomije pada i 20 dana u Marijupolju, osvojili i filmovi The Boy and the Heron i Godzilla Minus One – sve filmovi koji nisu snimani na engleskom jeziku i koji nisu američka produkcija.

Dodjelu Oskara je obilježilo mnogo zanimljivih trenutaka. Jedan od njih je i prisustvo sedmogodišnjeg psa koji glumi u filmu Anatomija pada. Pas Mesi je bio zvijezda večeri i upravo je tako i tretiran – sa elegantanom leptir-mašnom sjedio je sa ostalim glumcima.

Ipak – ono što će najviše pamtiti je proglašenje pobjednika – Oskara za najbolji film. Naime, povodom pedeset godina od filma Kum, Al Paćino je pozvan da proglasi najbolji film godine. Držao je kovertu u rukama, kratko se obratio publici i, bez najave filmova nominovanih za najbolji, odmah je proglasio pobjednika.

-Moje oči vide Openhajmera, rekao je Paćino, i sve prisutne zbunio jer u tom trenutku nije bilo jasno da li podsjeća na nominovane ili je proglasio pobjednika. Publika je nesigurno aplaudirala i krenula je pobjednička muzika. Živa glumačka legenda se sjutradan oglasila o viralnom trenutku, objasnivši da je to bila odluka producenata – da ne ponavljaju imena nominovanih filmova, kako ne bi ceremonija predugo trajala.

Miroslav MINIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

IZLOŽBA U PRAGU: U čast 530 godina štamparske tradicije Crne Gore

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izložba predstavlja djelatnost Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, a čine je 24 ilustrovana panoa, rađena dvojezično na češkom i engleskom jeziku

 

Izložba Matice crnogorske Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka otvorena je 5.marta  u Pragu, u istorijskom sjedištu Nacionalne biblioteke Češke Klementinumu. Izložba predstavlja djelatnost Crnojevića štamparije i štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina, a čine je 24 ilustrovana panoa, rađena dvojezično na češkom i engleskom jeziku, kao i prateći katalog.

Na otvaranju su govorili direktor Nacionalne biblioteke Češke Tomaš Foltin, rukovodilac Slovenske biblioteke pri Nacionalnoj biblioteci Češke Lukaš Babka, zamjenik ministra vanjskih poslova Češke Jan Marjan, predsjednik Matice crnogorske Ivan Jovović i češki istoričar František Šistek.

Autorski tim izložbe čine prof. dr Božidar Šekularac, prof. mr Suzana Pajović i Ivan Ivanović, generalni sekretar Matice crnogorske. Program je realizovan uz podršku Ambasade Češke u Crnoj Gori i češke ambasadorke Janine Hrebičkove.

Srednjevjekovna štamparija predstavlja kulturni fenomen u tadašnjoj Crnoj Gori koja je bila posljednja slobodna zemlja na Balkanu. Otvorena je samo 40 godina od štampanja Gutembergove Biblije. Prvu štampariju kod Južnih Slovena osniva Đurađ Crnojević. Izrada prve knjige  Oktoih – prvoglasnik započeta je 1493., a završena 4. januara 1494. Obodska štamparija, koja je bila i prva državna štamparija na svijetu, prestala je s radom 1496.

Matica crnogorska je 2019. godine pripremila izložbu Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka koja je, pored više crnogorskih gradova, izlagana i u inostranstvu.

Prije Praga, posebnu pažnju je ova izložba izazvala u Sofiji, gdje je bila izložena oktobra 2019. povodom obilježavanja 150 godina Bugarske akademije nauka (BAN). Projekat Matice crnogorske Crnogorsko ćirilsko štamparstvo XV i XVI vijeka je pored izložbe sadržao objavljivanje fototipskog izdanja Prazničnog mineja (1538.) iz štamparije Božidara Vukovića Podgoričanina kao suizdavački poduhvat s Nacionalnom bibliotekom Bugarske u Sofiji (2021.) i objavljivanje fototipskog izdanja Psaltira s posljedovanjem (1494.) iz Crnojevića štamparije kao suizdavački projekat sa Bugarskom akademijom nauka (BAN)(2020.). Primjerci ovih fototipskih izdanja će takođe biti prezentovani na izložbi u Nacionalnoj biblioteci Češke.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 8. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo