Povežite se sa nama

FOKUS

Kako se švercuje „kleopatra”

Objavljeno prije

na

Oko 200 radnika Duvanskog kombinata Podgorica (DKP), firme u bankrotu, proizvodi kleopatru, cigarete Eastern Company iz Egipta. Naručilac posla za DKP je FZE Liberty, navodno iz Ujedinjenih Arapskih Emirata (UAE). Sumnja se da se radi o organizovanom kriminalnom poduhvatu. Farag Murad, jedan od šefova Eastern Company, za Dan je kazao da nijednom fizičkom ili pravnom licu, uključujući FZE Liberty ili DKP-e, nijesu odobrili poslovanje sa zaštićenim znakom kleopatra. Šokiran je informacijom da se njihov brend nadivlje proizvodi.

Članstvo Crne Gore u Svjetskoj trgovinskoj organizaciji podrazumijeva poštovanje robnih marki i žigova. DKP je u većinskom državnom vlasništvu: Investiciono-razvojni fond, Republički fond PIO i Zavod za zapošljavanje ukupno imaju preko 52 odsto akcija, a izvoz kleopatre podrazumijeva izdavanje dozvola i nadzor cjelokupnog postupka od strane vladinih organa. To mogu biti odlučujući podaci ukoliko Eastern Company ostvari prijetnju da će podnijeti „tužbu protiv odgovornih”.

Egipatska kompanija je ozbiljan igrač u međunarodnom prometu cigareta i referencirana je na neke od najpoznatijih globalnih berzi. Dođe li do suđenja za falsifikovanje kleopatre, i taj ceh bismo mogli platiti svi mi – poreski obveznici.

Jedno od glavnih misterija je: ko stoji iza FZE Liberty?

Agencija za duvan, nadležna za izdavanje odobranja za djelatnosti uvoza i izvoza duvana, obrađenog duvana i duvanskih proizvoda u Crnoj Gori, nema u svojim registrima FZE Liberty. Na drugoj strani, DKP je prijavio osam marki duvanskih proizvoda, ali među njima nije kleopatra.

Provjerom privrednih evidencija UAR-a, domaći mediji su utvrdili da je FZE Liberty fantomska firma; identifikovana su dva pravna lica sličnog naziva, za građevinarstvo i trgovinu metalom, ali nijedno za promet duvana ili duvanskih proizvoda.

Resor Tarzana Miloševića, Ministarstvo poljoprivrede generalno ima nadležnost za regulisanje poslova sa duvanom. Tvrde da „ne ulazimo u legitimnost postojanja firme koja je naš značajan naručilac i redovan platiša” i da je za njih „legitimna dokumentacija koja nam je dostavljena”. Iz DKP-a se drže istog diskursa. Izvršni direktor DKP-a Slavoljub Vukašinović kaže da im je iz FZE Liberty pokazana licenca za proizvodnju kleopatre.

Prema službenoj verziji, 19. novembra 2010. je potpisan ugovor o poslovnoj saradnji DKP-a i FZE Liberty. Narednog mjeseca je DKP-u uplaćeno 115.000 eura za nabavku pogona „tvrde pakerice” radi proizvodnje 85 tona cigareta mjesečno. Potom je uplaćen avans, 50 odsto za naručenu količinu, ali tačna suma nije precizirana. Januara 2011. je završen remont za proizvodnju kleopatre.

Do novembra prošle godine naručena količina ovih cigareta je iz Luke Bar eksportovana „u sjevernu Afriku” (direktor Vukašinović) i-ili „u Ujedinjene Arapske Emirate” (ministar Milošević).

U koju tačno zemlju plovi kleopatra iz DKP-a? Pokušali smo doznati u Upravi carina, koja je u obavezi posjedovanja deklaracije o krajnjoj destinaciji cigareta. Odgovor nijesmo dobili do zaključenja ovoga teksta.

Na drugoj strani, Monstat je na osnovu carinskih protokola utvrdio da je crnogorski izvoz duvana 2011. bio simboličan, što dovodi u sumnju tvrdnje da je i prva faza poslovanja FZE Liberty i DKP-a bila regularna.

U junu je nastavljeno sa kleopatrom. DKP angažuje svoje radnike čak u tri smjene. Neki od njih su, tokom ranijih protestnih okupljanja, javno saopštavali: „Dobri smo im bili dok smo lovćen pakovali u kutije marlbora. Svi su se grebali o nas i primali plate. I po 36 sati smo radili bez prestanka”.

Sada neimenovani Grk ili Arapin ispred FZE Liberty „kontroliše kvalitet” u DKP-u. „Proces proizvodnje, kao ovlašćeni predstavnik kupca, pratio je predstavnik našeg uvaženog klijenta”, saopštio je Vukašinović iz DKP-a. Poslovne objekte DKP-a zaposjelo je „privatno obezbjeđenje”.

Čitava operacija sa kleopatrom bila bi nezamisliva da prethodno Vlada Igora Lukšića, očigledno specijalno za FZE Liberty, nije inicirala Zakon o dopuni Zakona o akcizama koji je 24. maja „po skraćenom postupku” usvojen u Skupštini. Konkretni predlagač i obrazlagač bio je ministar finansija Milorad Katnić.

Dopisan je novi paragraf da „duvanski proizvodi koji se izvoze ne moraju biti obilježeni posebnom izvoznom markicom, pod uslovom da zakonom države uvoznice nije propisana obaveza da se duvanski proizvodi obilježavaju akciznom markicom”.

Katnić je na osnovu te promjene 4. jula donio Pravilnik, kojim je „pojasnio” postupak izvoza duvanskih proizvoda koji nijesu obilježeni posebnom izvoznom markicom. FZE Liberty eskportuje kleopatru iz DKP-a bez akciza ako te cigarete „prati odgovarajuća potvrda nadležnog organa zemlje uvoznice kojom se dokazuje nepostojanje obaveze obilježavanja tih proizvoda posebnom izvoznom markicom”.

Nebojša Medojević, koji je 1990-ih bio stručni konsultant DKP-a, je u povodu afere kleopatra kazao: „Onaj ko uspije da proizvede neku cigaretu, a da na nju ne plati akcizu i dažbine, zna da se radi o ogromnom novcu koji se uglavnom, u gotovini, sliva u džepove ljudi bliskih vlasti ili bezbjednosnom sektoru”.

Izvršni direktor DKP-a Slavoljub Vukašinović je još u periodu prije sklapanja ugovora sa FZE Liberty bio u saznanju da se, čak i uz tada obavezne akcizne markice zemalja u koje se navodno izvoze cigarete, ne može garantovati zakonski čist posao. Sada je to sa Katnićevom „odgovarajućom potvrdom” još manje moguće.

Sektor poreskog i carinskog sistema Ministarstva finansija je 14. septembra 2009, ministar bio Igor Lukšić, dostavilo pismeni odgovor Vukašinoviću na njegovo pitanje da li akcizni proizvodi, namijenjeni izvozu, moraju imati akciznu markicu zemlje kojoj su namijenjeni?

Poenta je da je Vukašinović svoju zapitanost obrazložio i sada aktuelnim problemom: „Suštinski, izvoznik i nije uvijek u stanju da ima uvid u krajnju destinaciju, pošto se uvijek može napraviti prenapućenje upućene izvezene robe”.

U julu je Ministarstvo finansija saopštilo da DKP u prvoj polovini tekuće godine nije kod Poreske uprave podnio zahtjev za trebovanje akciznih markica. Propisana crnogorska akcizna markica za obilježavanje duvanskih proizvoda koji se izvoze, a za koje ino-dobavljač nije dostavio akcizne markice, crvene je boje i ima slovnu oznaku E. Kako FZE Liberty ili DKP sada ne lijepe te markice, državni budžet je uskraćen za višemilionske prihode.

Prema crnogorskim propisima, specifična akciza na cigarete iznosi 15 eura za 1.000 komada a proporcionalna akciza 36 odsto od njihove maloprodajne cijene. No, treba uzeti u obzir i direktive Savjeta EU 92/79/ EEC i 92/80/EEC koje normiraju najniže akcize za cigarete na 64 eura po kilogramu. Tarzan Milošević i DKP su objavili da je izvezeno 124 tona kleopatre. Po poreskoj računici na bazi EU direktiva, oslobađanjem od akcizne obaveze, državni budžet je na kleopatri „zakinut” za 7,93 miliona eura.

Eskiviranje evropskih strandarda nas dovodi do Milana Roćena, eks ministra. Naime, i on je učestvovao u proceduri izmjene Zakona o akcizama, kojima su stvoreni juristički uslovi da se za kleopatru ne plaćaju akcize.

Dopisom Ministarstvu finansija od 20. aprila, Roćen je pismeno izvijestio Milorada Katnića, odnosno Ministarstvo finansija, o saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija „s izjavom obrađivača popisa da ne postoje odgovarajući propisi Evropske unije s kojima je potrebno obezbijediti usklađenost”.

Sa Roćenom uvijek idu i podozrenja da je uključen i širi korporativni interes. Prema nezvaničnim informacijama Dana „iz više izvora”, u posao sa kleopatrom „uključen je i crnogorski biznismen Ranko Ubović, inače vlasnik lokala Grand”. Roćen je prijatelj i navodno poslovni ortak sa Ubovićem.

Donedavni šef diplomatije je bio pretpostavljeni jednom drugom svom prijatelju – Aleksandru Erakoviću, ambasadoru Crne Gore u UAE-u. Eraković je prethodno bio savjetnik za odnose sa javnošću u posljednjem premijerskom mandatu Mila Đukanovića.

Roćen je za Erakovića, pripremajući ga za ambasadora, novinarima svojevremeno kazao da je „skoro uobičajena praksa da se, takvi kadrovi šalju, u diplomatske vode”.

Vladajuća familija UAE-a pokazivala je krajem 2000-ih interes za kupovinu zemljišta u Ulcinju: ogromnih parcela Eurofonda, vlasništvo Veselina Barovića, veterana duvanskog biznisa.

Ambasador Eraković je početkom 2002. napravio „pokajnički” intervju Srećka Kestnera za Vijesti, kojim su javno zakopane ratne sjekire sa Milom Đukanovićem, njegovim prijateljem Stankom Subotićem i družinom.

Kestner je 2005. osnovao Walford Tobacco Company (WTC), sa sjedištem u UAE-u. Njegov WTC je službeno drugi po veličini (re)eksporter duvana iz UAE-a. Objavili smo da je imao „radnju” u Tunisu, trgovao po Bliskom istoku – a tamo je egipatska kleopatra broj jedan cigareta.

I sve tako dok ga 31. jula u BiH nijesu uhapsili. Baš tada se zahuktavalo sa kleopatrom. Koincidencije?

Vladimir JOVANOVIĆ

Komentari

FOKUS

SKRIVENI TRAGOVI NOVCA: Ko su crnogorski milioneri

Objavljeno prije

na

Objavio:

Postupak koji je pokrenuo ASK  protiv Mila Đukanovića potvrda je  početka ozdravljenja te institucije. No  nije baš za radovanje to što je petu godinu od pada DPS-a, to jedini zvanični postupak koji se bavi pitanjem porijekla novca Đukanovića, odnosno nezakonitim bogaćenjem  dijela političke klase  koja je u njegovo doba  iz džempera ušla u Armani odijela. Zvanično, institucije imaju   samo jednu spornu Đukanovićevu VIP karticu od 200 hiljada eura. Možda

 

 

Pratite trag novca, kaže staro novinarsko pravilo. U Crnoj Gori nije ga lako primijeniti. Naša mala  zemlja nema čak ni sopstvenu listu najbogatijih Crnogoraca.   Tragovi novca javnih funkcionera, od kojih su neki tokom protekle decenije na naše oči postali milioneri, vode samo do registara u kojima oni sami ispisuju šta imaju. Institucije se  nijesu potrudile da tu imovinu i provjere.

Ponekad saznamo iz regionalnih ili svjetskih medija ko su milioneri među nama.Krajem prošle godine beogradski Nedeljnik  objavio je  listu  100 najbogatijih u regionu, u koju je uvršteno  sedam Crnogoraca. Prema tom listu,  u stotinu najbogatijih u regionu su  Ivan Ubović, odnosno kompanija Bemaks ( 52. mjesto), Dragan Bokan i kompanija Voli na 63. mjestu, Veselin Pejović, vlasnik Uniproma ( 81. mjesto), Aco Đukanović sa Invest nova i Prvom bankom (84. mjesto), Risto Drekalović i KIPS (91. mjesto),  Komnen Laković, odnosno HD Laković ( 98. mjesto),  porodica Franca i njihov Mesopromet, na 100. mjestu.

Kako su objasnili iz Nedeljnika  na izradi liste radile su dvije konsultanske kompanije, koje su upoređivale zvanične podatke o vrijednosti regionalnih uspješnih firmi. Ne radi se, napomenuli su, o  ličnom bogatstvu njihovih vlasnika.  Vrijednost Bemaksa je tako procijenjena na 482 miliona eura, Volija na 413 miliona, Uniproma na 296 miliona, Đukanovićeve kompanije na 285 miliona, KIPSa- na 260 miliona, Lakovića 234 miliona i Mesoprometa –  218 miliona.

Tom metologijom  su van liste ostali oni poznati Crnogorci čije bogatstvo nije rezultat rasta njihovih kompanija. I o čijem na oko vidnom bogatstvu Crna Gora decenijama nema zvanične podatke. Crna Gora je početkom devedesetih počela da njedri milionere, ili milionerske porodice, ravno iz političke klase, za koje do danas ne znamo, ili makar nemamo institucionalni odgovor, kako su to i postali.

Autori liste najbogatijih u regionu primijetili su da je nejednakost, odnosno jaz između bogatih i siromašnih najveći u Crnoj Gori. Imovina pet najvećih iznosi 1.7 milijardi, što je čak 35.4 odsto bruto društvenog proizvoda.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 14. marta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

VLADINA IGRA SA BUDŽETSKIM SUFICITOM: Ušteda na naš račun

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz perspektive građana nije nebitno da li su januarska plaćanja iz budžeta ostala neizvršena zato što su u Vladi zaključili da se to može prolongirati pošto korisnicima nije žurba, ili je riječ o planiranim aktivnostima od javnog interesa koja još nijesu realizovana. Čak 95,8 odsto kapitalnog budžeta čije je izvršenje planirano u prvom mjesecu ove godine ostalo je na čekanju

 

 

Vlada je u januaru, pohvalili su se u petak iz Ministarstva finansija, ostvarila suficit od dva miliona eura. Za toliko su, saopšteno je u redovnom mjesečnom izvještaju o izvršenju budžeta, prihodi (prilivi od poreza, doprinosa, akciza, carina, taksi…) bili veći od rashoda.

Da istorijski uspjeh bude pristupačniji onima koji ne vole da čitaju dugačke tekstove prepune brojki, saopštenje je i ilustrovano: nacrtana klackalica preteže na stranu prihoda (156,2 miliona) u odnosu na rashode (154,2 miliona). Problem je nastao kada su neki, ipak, pročitali saopštenje.

Na prvo čitanje primijećeno je da su planirani prihodi realizovani (naplaćeni) u procentu od tačno 100 odsto. To je prilično neuobičajen statistički podatak koji, sam po sebi, poziva na oprez. Dodatno, uslijedio je podatak da su planirani rashodi imali neuporedivo niži procenat realizacije: 72,9 odsto. To pokazuje da je iz državne kase u januaru potrošeno/plaćeno 57, 3 miliona eura manje nego što je planirano.

Kako?

Pojedini novinari pokušali su ispratiti trag novca navedene uštede. Pokazalo se da sve ono što je u saopštenju MF podvedeno pod računovodstvene formulacije koje većinu ostavljaju krajnje ravnodušnom (Tekući izdaci budžeta -77,5 odsto plana; Transferi institucijama, pojedincima, nevladinom i javnom sektoru  – 19,8 odsto plana; Kapitalni budžet – 4,2 odsto plana) imaju itekako konkretan iskaz u stvarnom životu.

“Vlada je u januaru uštedjela deset miliona eura jer nije platila troškove za ljekove, medicinska sredstva, materijale i medicinsko-tehnička pomagala, na zdravstvenoj zaštiti 3,5 miliona a na redovnim subvencijama za poljoprivredu i ruralni razvoj skoro četiri miliona…”, napisao je kolega Goran Kapor u Vijestima, konstatujući da je sve to precizno navedeno u dokumentu Ostvarenje budžeta za januar po programskoj klasifikaciji Ministarstva finansija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 7. marta iil na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

PRAVOSUĐE U BORBI PROTIV VISOKE KORUPCIJE: Učinak – jedan nevini

Objavljeno prije

na

Objavio:

Suđenje Vesni Medenici i Veselinu Veljoviću kreće ispočetka. Saši Čađenoviću nije ni počelo. Blažu Jovaniću sudi se  još malo pa dvije godine. Kao i mnogim drugim visokim funkcionerima. Miomir Mugoša je ove sedmice pravosnažno oslobođen optužbe

 

 

Zemlja sa zavidnim brojem javnih funkcionera koji se sumnjiče za korupciju i kriminal,  dobila je ove sedmice prvu pravosnažnu presudu koja se odnosi na visoku korupciju. Bivši gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša pravosnažno je, nakon skoro deceniju  – oslobođen. Vijest, što je možda još zanimljivije, proizvela je tišinu.

Kada je Viši sud u Podgorici prije dvije godine donio oslobađajuću presudu za Mugošu, koju je ove sedmice potvrdio Apelacioni sud, to je  izazvalo oštre reakcije. Tadašnji premijer Dritan Abazović kazao je da nas to neće odvesti nigdje, pa ni u Brisel, dok je poslanik Demokrata, danas potpredsjednik Vlade Momo Koprivica  presudu nazvao skandaloznom. Ove sedmice – niko ništa. Kao da se odustalo od toga da stignemo negdje. I u Brisel.

Sve u svemu,  trenutni skor Crne Gore u borbi protiv visoke korupcije je  – jedan nevini. Ne računajući, doduše, Svetozara Marovića, odavno nedostupnog ovdašnjim organima. Kada je prije skoro deceniju osumnjičen za ono za šta je danas oslobođen, Mugoša je kazao: „Nisam vam ja Svetozar Marović“. Ispalo je stvarno da nije.

Bivšeg gradonačelnika je Specijalno državno tužilaštvo (SDT) teretilo da je u slučaju prodaje gradskog zemljišta građevinskoj kompaniji DOO Carine oštetio budžet Glavnog grada za 6,7 miliona eura. Optužnica je podignuta dok je Specijalnim tužilaštvom rukovodio bivši specijalni tužilac, Milivoje Katnić, danas iza rešetaka.  Slučaj Carine prethodno je decenijama bio predmet medijskih priča, krivičnih prijava civilnog sektora (MANS), skupštinskih replika. Bila je to, pritom, tek jedna od brojnih afera u čijem je centru bio bivši gradonačelnik Podgorice.

Iz Apelacionog suda su ove sedmice saopštili da je SDT kojim rukovodi Vladimir Novović izjavilo žalbu protiv oslobađajuće presude  i predložilo da taj sud ukine prvostepenu presudu i predmet vrati na ponovni postupak. Žalba nije usvojena.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 28. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo