Povežite se sa nama

FOKUS

Kako smijeniti poraženu vlast

Objavljeno prije

na

Građanski protest 20. aprila ispred zgrade u kojoj stoluje predsjednik mnogi su vidjeli kao rađanje postreferendumske Crne Gore. Šarenilo zastava, mladi i stariji, pripadnici različitih naroda bili su zajedno. Propali su nadljudski napori režimske propagande koja je danima dočaravala da će se tu desiti rušilaštvo. To što su ispali glupi, ne znači da nijesu opasni. Policija je procijenila da je na protestu bilo pet hiljada ljudi, novinari su kazali – deset hiljada.

Stariji pamte: u vrijeme kad je Milo Đukanović s drugovima dolazio na vlast, gomila na istom prostoru važila je za – sto hiljada. Svjedoci iz državnih medija objašnjavaju da su njihovi urednici bili jako ljuti kad bi ko rekao – osamdeset hiljada. Druga su vremena.

U proglasu na kraju protesta upućena je poruka da neće biti dozvoljeno gaženje Ustava i prekrajanje izborne volje koju je većina građana iskazala na predsjedničkim izborima 7. aprila.

Zato što ne priznaju izborni rezultat koji je posljedica organizovane izborne krađe, građani su tražili da Skupština hitno donese posebni zakon kojim se rezultati predsjedničkih izbora proglašavaju nevažećim i da predsjednik parlamenta raspiše nove. ,,Da se na ponovljenim izborima omogući glasanje svim građanima Crne Gore, na bazi ustavom garantovanog biračkog prava, kako bi se u slobodnoj i fer atmosferi, bez predizbornih ucjena i bez izbornih krađa, izabrao legitimni predsjednik Crne Gore”. Zahtjevi su i da

da se u Skupštini, većinom iznad dvotrećinske hitno imenuje Vrhovni državni tužilac; da se krivično-pravno procesuiraju akteri afere Snimak i drugih izbornih korupcionaških afera, kao i da se, putem parlamentarne istrage, utvrdi politička odgovornost državnih funkcionera koji su učestvovali u planiranju i realizovanju zloupotrebe državnih resursa u cilju izborne korupcije. Za ispunjenje zahtjeva dali su rok od deset dana.

DF je objavio da i dalje važi njihova odluka da, do daljnjeg, ne učestvuju u radu Skupštine. SNP i Pozitivna im se nijesu pridružili. Poslanik DF-a Goran Danilović ocijenio je da bi pridruživanje ostatka opozicije bojkotu vjerovatno naljutilo međunarodne predstavnike, ali ne trajno. Upozorio je da nesklad u opoziciji, i ako se otvoreno ne posvađaju, donosi više opasnosti od rizikovanja vrlo važne podrške međunarodne zajednice ,,Rizikujemo podršku iznutra, bez koje je i Obamina podrška besmislena”.

Dok se ovaj broj Monitora završava, u toku je i službena posjeta šefa odjeljenja za Crnu Goru i Hrvatsku u Generalnom direktoratu Evropske komisije za proširenje Dirka Langea. Iako zvanično nije najavljeno, Monitor saznaje da će se Lange u četvrtak uveče sastati sa Miodragom Lekićem. Dan je objavio da će vlast ponuditi istragu o Snimku ako se prekine bojkot.

Postaje očigledno da, ma koliko sa visokih evropskih adresa osuđivan, bojkot donosi ozbiljnije reakcije.

Institucije sistema su, hvala na pitanju, dobro. Kao neku vrstu odgovora, dva dana nakon protesta Državna izborna komisija je saopštila konačne rezultate izbora prema kojima je Filip Vujanović izabran za predsjednika Crne Gore. Treći put.

Vujanović je, kaže DIK, dobio 161.940 glasova, a njegov protivkandidat Miodrag Lekić 154.289. Jedno je sigurno: svaki Lekićev glas, kao i svaki glas za opoziciju na parlamentarnim izborima stvaran je i čist kao suza. Malo je drugačije sa Vujanovićevim i glasovima vladajuće koalicije: ako se ne bi brojali ukradeni, izmišljeni i dopisani, i još kad bi se oduzeli glasovi uplašenih i podmićenih – ostali bi za bruku.

Premijer Đukanović je najavio da će vlada o zahtjevima sa protesta reći šta misli nakon sjednice u petak. Upotrebljavajući svoje lice za Evropu, objasnio je da te stvari nijesu baš u nadležnosti vlade, ali ,,poštujući ozbiljnost skupa i organizatora, imajući u vidu da su u pitanju lideri opozicije i poslanici crnogorskog parlamenta, prema njihovoj inicijativi će se odnijeti krajnje odgovorno”.

Ranije je mnogo slikovitiji bio predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić. ,,Usvajanje posebnog zakona, koji bi poništio rezultate predsjedničkih izbora, izazvalo bi presedan koji bi ukinuo smjenjivost vlasti u Crnoj Gori”. Ostatak svijeta mislio je da bi na taj način smjenjivost vlasti bila uvedena.

,,Ako bi se usvojio takav zakon da parlamentarna većina može poništavati rezultate izbora nikada ne bi došlo do smjene vlasti u Crnoj Gori”, precizirao je Krivokapić. Kad parlamentarna većina projektuje izbore i zloupotrebljava državne resurse kako bi projekciju realizovala, valjda je sasvim u redu.

Komentarišući Krivokapićevu izjavu Miodrag Lekić je ocijenio da zahtjev opozicije za odbranu Ustava i poništavanje prevare nije presedan. Politički i pravni presedan je to dozvoliti. ,,Ponavljanje i nekažnjene izborne krađe sprečavaju ostvarivanje demokratskog principa smjenjivosti vlasti”. On je kazao da očekuje konstruktivan doprinos predsjednika Skupštine ,,vjerujući da demonstracija njegovog autonomnog djelovanja u posljednje vrijeme, u interesu principa ustavnosti i zakonitosti, nije bila sezonskog, prolaznog karaktera”. Lekić je u četvrtak pred zaključivanje ovog broja Monitora neuobičajeno dugo, sat i po, razgovarao sa Krivokapićem. Stižu dojave da nakon tog razgovora nije isključena neka vrsta saradnje opozicije sa SDP-om, i da Crna Gora možda ulazi u novu političku fazu. Krivokapić je, prema našim izvorima, prihvatio zahtjeve opozicije uključujući i onaj da se na dnevni red stavi predlog zakona o poništenju predsjedničkih izbora. Kad se pažljivije pogleda vidi se da je saradnja potrebnija SDP-u nego opoziciji. Svejedno ne treba žuriti sa optimizmom.

Uglavnom, još nije sasvim umrla nada u to da će se SDP odlijepiti od DPS-a. „Ukoliko SDP bude dosljedna sa ostalim snagama koje se zalažu za izlazak iz krize, onda postoje izgledi da svi zajedno nešto napravimo”, rekao je funkcioner Demokratskog fronta Slaven Radunović.

I lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević pozvao je SDP da izađe iz vlade. ,,SDP ima najveću odgovornost za stanje u zemlji. Odmah neka napuste lažnu Vladu koja je formirana na bazi masovne pljačke i zloupotreba. Ovo nije priča o vlasti i opoziciji. Ovo je priča o državi”. Medojević smatra da je Đukanovićev DPS ista smetnja državi kao Bulatovićev DPS 1998.

Da u SDP–u ima onih kojima nije do vječitog druženja sa DPS-om, nije tajna. (Vidi box)

Mladi Demokratskog fronta organizovali su nekoliko akcija pred evropskim ambasadama. Zamolili su ih da ne podržavaju mafiju. Inicirano je i organizovanje nenasilnog marša na Cetinje na dan inauguracije Filipa Trećeg Takozvanog.

Nije lako smijeniti pobijeđenu vlast. Crnoj Gori je neophodna saradnja svih antirežimskih snaga. Nema malih i velikih poteza – svi su važni.

DŽAVID ŠABOVIĆ, FUNKCIONER SDP-A
Imam dokaze da su za Vujanovića glasali odsutni

Džavid Šabović, poslanik i funkcioner SDP-a, u izjavi za Monitor ocjenjuje: ,,Bilo bi licemjerno da SDP ide na inauguraciju Filipa Vujanovića jer smo od početka bili protiv njegove kandidature, išli na Ustavni sud i pozvali svoje članstvo, koje nas je u najvećoj mjeri poslušalo, da ne izlazi na izbore. Time smo stekli ogroman politički kapital, podigli rejting i, nadam se zatvorili usta analitičarima i anketarima o našoj snazi. Sve to staviti na kocku zbog Vujanovića bilo bi političko samoubistvo. Na organima partije predložiću, zahtijevati, moliti i tražiti da se ne ide. Ja neću”.

Šabović ocjenjuje da je Crna Gora zapala u tešku političku krizu i ponavlja da osnovano sumnja da je bilo krađe na predsjedničkim izborima. ,,Ako zatreba, imam i dokaze da su na pojedinim biračkim mjestima glasali ljudi koji sigurno nijesu bili tu”. Naglašava da njemu i njegovoj partiji odgovara da se utvrdi istina.

Na pitanje šta misli o pozivima SDP-u da izađe iz vlade, Džavid Šabović kaže da o tome treba razmisliti. ,,Ne može se više pričati o ugroženosti države – to više nećemo ni da pričamo, ni da slušamo. Važnija je, recimo, priča o KAP-u. Uvijek sam glasao protiv koalicije sa DPS-om, da na izbore idemo sami. U toj priči nijesam usamljen, ali uvijek se, prilikom glasanja, pojavi neki razlog za ‘još ovaj put'”.

Za primjer

U samo jednom danu Vujanoviću je stiglo 11 čestitki povodom najnovijeg mandata, objavili su podobni mediji. I dok u izjavama evropskih i ostalih važnih zvaničnika u Crnoj Gori cvjeta raj na zemlji, u njihovim zvaničnim izvještajima često je znatno drugačije. U godišnjem izvještaju o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori za 2012. godinu Stejt department je, pored ostalog, uočio nedostatke u primjeni vladavine prava, korupciju na visokom nivou, nepotizam i slabu kontrolu nad konfliktom interesa.

U izvještaju piše da se žene, etničke i vjerske manjine, osobe sa invaliditetom, suočavaju sa značajnom diskriminacijom, dok su LGBT i Romi, Aškalije i Egipćani posebno stigmatizovani.

,,Ostali problemi u vezi sa poštovanjem ljudskih prava uključuju prekoračenje ovlašćenja nad pritvorenicima, pretrpane i trošne zatvore, maltretiranje medijskih radnika, ograničenja slobode okupljanja, sveprisutnu korupciju, odbijanje zahtjeva za slobodan pristup informacijama, brakove između romske djece i trgovinu ljudima”. U izvještaju se podsjeća da su u većini slučajeva korupciju otkrili mediji i nevladine organizacije, a ne državni organi.

Posmatrači su uvjereni da su javni tenderi u građevinarstvu, trgovini, poljoprivredi i informacionim tehnologijama često namješteni kompanijama sa političkim uticajem. Piše da su korupcija u policiji i neodgovarajući vladin uticaj na policijsko postupanje i dalje problem. Takođe se navodi i da su mnogi javni službenici uključeni u korupciju u zdravstvu, obrazovanju i privatizaciji.

U izvještaju se detaljno opisuje slučaj prijetnji i napada na Oliveru Lakić, kraj suđenja u slučaju Jovović-Mugoša, suđenje za paljenje vozila Vijesti, tužba Ane Kolarević protiv Monitora, Vijesti i Dana, kao i drugi napadi iz prošle godine. Ukazuje se da su mjere tajnog nadzora zloupotrebljavane za kritičare vlasti, ali i za strane diplomate.

Samo nekoliko dana nakon što je londonski Ekonomist objavio da pada indeks demokratije u Crnoj Gori, institut Ekonomist intelidžens junit, analitičko krilo lista Ekonomist objavljuje da rezultati koje je ostvario DPS na parlamentarnim i predsjedničkim izborima pokazuju da ta partija više nema dominantnu poziciju. List podsjeća da su u oktobru prošle godine, DPS i njegovi saveznici prvi put od 2001. izgubili apsolutnu većinu.

Miloš BAKIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

OPEN BALKAN, ČEKAONICA ILI ZAMJENA ZA EU: A mi?

Objavljeno prije

na

Objavio:

Iz crnogorske vlade povodom sporazuma predjsednika Srbije i premijera Albanije i Sjeverne Makedonije još se niko nije oglašavao. To je samo po sebi informacija. Analitičari ukazuju da se posljedice tog sporazuma ne mogu izbjeći

 

Prilika ili zamka? Korak u evropskim integracijama ili najava poduže pauze/kraj nadama da će države regiona u doglednoj budućnosti postati članice EU?

Ova su pitanja postavljena nakon vijesti da su predsjednik Srbije Aleksandar Vučić i premijeri Sjeverne Makedonije i Albanije Zoran Zaev i Edi Rama u Skoplju, prošle sedmice, potpisali tri (prva) dokumenta u okviru inicijative Mini Šengen koja je, istovremeno, dobila i novo ime – Open Balkan. Potpisani su: Memorandum o razumijevanju o saradnji na olakšanju uvoza, izvoza i kretanja robe na Zapadnom Balkanu, Memorandum o razumijevanju o saradnji u vezi sa slobodnim pristupom tržištu rada i Sporazum o saradnji u zaštiti od katastrofa na Zapadnom Balkanu.

Dio odgovora pokušao je ponuditi Aleksandar Vučić, kao jedan od autora i glavni promoter ideje Otvorenog Balkana. „Sve tri države žele da postanu članice Evropske unije i da učestvuju kao ravnopravni igrači na ogromnom zajedničkom evropskom tržištu, na prostoru bez granica za ljude, robu, kapital i usluge. Ali dok se to ne desi, a već je prošlo mnogo vremena, ko nam brani da dobra pravila presadimo na Balkan“, pita se srpski predsjednik u autorskom tekstu objavljenom ovog vikenda u Politici. „Ovo je prvi put da neko na Balkanu pokrene nešto što je dobro za ceo region… I osnivači EU znali su da mogu da prevaziđu tešku istoriju samo ako počnu da se povezuju preko ekonomije. Srbi, Albanci i Makedonci nisu ništa manje pametni i vredni od Francuza, Nemaca, Italijana i drugih koji su kroz Zajednicu za ugalj i čelik krenuli u gradnju Evropske unije. Mi ne moramo toliko daleko, biće dovoljno da od našeg regiona napravimo prostor bez barijera u trgovini i slobodnom kretanju ljudi…“.

Uz ono što je napisano u Vučićevom tekstu, jednako je interesantno ono čega nema. A to je, makar pomen, Kosova, Crne Gore i Bosne i Hercegovine koje su u prvim srpsko-albansko-makedonskim razgovorima o Malom Šengenu slovile kao sigurne potpisnice budućih sporazuma. Odnosno članice (ekonomske) unije. Sada se, između redova, da naslutiti kako u Beogradu i Tirani nekako računaju da je Kosovo dio njihovog projekta. Na to je, kažu, Priština pristala Vašingtonskim sporazumom potpisanim pod pokroviteljstvom bivšeg predsjednika SAD Donalda Trampa. Status Crne Gore i BiH nešto je komplikovaniji, ali se da naslutiti kako se i po tom pitanju intenzivno radi. Ponajviše iz Beograda ali i sa nekih drugih, zapadnijih, adresa.

Nije prošlo mnogo, a javili su se i prvi kritičari Sporazuma iz Skoplja.  

„Iza inicijative Otvoreni Balkan krije se i ambicija Vučića za nekom vrstom političkog liderstva u regiji, a i Rama vjerovatno želi biti lider albanskog sveta. Veli — što ne, ako Vučić teži liderstvu nad srpskim svetom”, zaključuje nekadašnji političar, pa advokat i analitičar iz Prištine Azem Vlasi. Uz pitanje: Šta je sa Crnom Gorom, BiH, Kosovom spram tog Otvorenog Balkana?

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju monitora od 6. avgusta ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

ŠVERC CIGARETA NEOMETANO TEČE: Vlast glumi opoziciju

Objavljeno prije

na

Objavio:

Vlada Crne Gore zabranila je šverc cigareta u takozvanoj „slobodnoj zoni“ Luke Bar.  Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu

 

Opšte je mjesto  da je Crna Gora ratove devedesetih, godine inflacije i sankcija, pretekla zahvaljujući švercu cigareta. Nakon što je prošla kriza država je navodno  prestala sa tim poslovima.

Međunarodne institucije međutim godinama upozoravaju da je ova vrsta šverca nastavljena.  Neke međunarodne organizacije poput Globalne inicijative protiv transnacionalnog organizovanog kriminala tako  tvrde da je Crna Gora centar ove najpopularnije kriminalne aktivnosti na Balkanu.

Šverc cigareta je, sada već očigledno, uveIiko nastavljen preko takozvane „slobodne zone“ u Luci Bar, iako je gotovo godinu dana od promjene parlamentarne vlasti u Crnoj Gori. Predstavnici nove vlasti sada ukidaju skladištenje cigareta u bescarinskoj zoni Luke Bar i najvaljuju oštriju borbu protiv krijumčarenja duvana. Po sada već standardnom obrascu članovi Vlade za šverc okrivljuju prethodnu vlast, iako se krijumčarenje preko bescarinskog dijela državne luke odvijao i proteklih godinu. Riječ je o davno ustaljenoj matrici državnog šverca cigareta preko Luke Bar, koju je i bivši predsjednik Republike Crne Gore Momir Bulatović detaljno opisao u svojoj knjizi Pravila ćutanja.

Više izvora Monitora iz Vlade tvrde da nova većina još nema potpunu kontrolu nad svim mehanizmima u policiji, dok se uveliko kaska za promjenama u državnim tužilaštvima, koja su nadležna za vođenje istraga i gonjenje počinilaca krivičnih djela. Takođe, još nijesu poptuno preuzeli sve institucije i poluge sistema moći, pa nijesu mogli adekvatno odgovoriti i sa izmjenama pozitivnih pravnih propisa.

Jedan od lidera Demokratskog fronta (DF) Nebojša Medojević, koji je dio vladajuće većine, dok su kadrovi njegovog Pokreta za promjene (PZP) uveliko uhljebljeni po dubini u organima javne uprave, tvrdi da je stvar drugačija.  On je početkom juna optužio Vladu da učestvuje u švercu cigareta iz Crne Gore i iznio podatak da je iz Luke Bar za 15 dana izašlo 94 šlepera sa cigaretama, odnosno 940 tona.  Kazao je tada da je neko u tom poslu, uz saglasnost crnogorske Vlade, zaradio od 25 do 30 miliona eura.

,,Neko je platio 100 miliona (eura) da se uveze 94 kontejnera. Onaj koji je uvezao 940 tona cigareta, prije nego je krenuo u taj posao i platio 100 miliona eura, morao je dobiti garancije iz vlasti da niko neće te cigarete zaplijeniti i da će one otići na uobičajene tri destinacije – Albanija, Bosna i Hercegovina i Kosovo”, saopštio je Medojević.

Iako je premijer Zdrvko Krivokapić odbio ove optužbe, on se zajedno sa ministrom finasija Milojkom Spajićem tada nije pojavio na sjednici skupštinskog Odbora za bezbjednost i odbranu, zakazanoj radi njihovog kontrolnog saslušanja zbog iznijetih optužbi za šverc cigareta. U dopisu upućenom skupštinskom Odboru, premijer Krivokapić je optužbe o njegovoj umiješanosti u šverc nazvao ,,nemoralnim i odvratnim“.

Međutim, šverc cigareta iz Crne Gore bila je jedna od tema razgovora premijera Zdravka Krivokapića sa britanskim kolegom Borisom Džonsonom tokom njegove posjete Londonu početkom jula. Krivokapić je objasnio da su tom prilikom dogovorene aktivnosti, prije svjega, u bezbjednosnom sektoru ,,kako bi se obezbijedili stabilnost i sigurnost”.

,,Ujedinjeno Kraljevstvo znajući da je u svom budžetu samo eliminisanjem šverca cigareta u budžet prihodovalo 237 miliona funti, izračunali su koliko su dobili time što su suzbili šverc koji dolazi iz Crne Gore i poslali jasnu poruku da žele da nastave saradnju u tom dijelu”, rekao je tada Krivokapić ne otkrivajući više detalja.

Nakon toga je potpredsjednik Vlade Dritan Abazović kazao da prema operativnim podacima stranih bezbjednosnih službi oko 20 odsto svih švercovanih cigareta u Evropsku uniju dolazi preko Crne Gore. Tada je precizirao da je ,,počelo prikupljanje dokaznog materijala” u vezi sa švercom cigareta u državi. On, međutim, za šverc krivi bivše vlasti.

,,Pa to su veze bivše vlasti. Taj posao nije mogao da radi onaj ko nije bio blizak bivšem režimu. Međutim, morate sprovesti dokazni postupak”, kazao je tada Abazović.

Vlada je zatim, polovinom juna, sa specijalnom policijom sprovela akciju u Luci Bar. Policija je saopštila da se u ,,slobodnoj zoni Luke Bar vrši kontrola poslovanja pravnih lica čija je djelatnost vezana za duvanske proizvode”.Rezultati te kontrole još nijesu poznati javnosti.

Tek protekle sedmice Abazović je objavio da je Vlada usvojila odluku o zabrani skladištenja duvanskih proizvoda u okviru Slobodne zone Luke Bar, čime je, kako je rekao, ,,konačno zadat snažan udarac organizovanim kriminalnim grupama koje su decenijama organizovale šverc preko te luke”. On je otišao još dalje i kazao da je ,,nakon 30 godina došao kraj švercu cigareta”.

Simptomatično je da se odmah nakon te informacije, koju je potpredsjednik Vlade saopštio na društvenoj mreži Twitter, oglasila upravo Ambasada Ujedinjenog Kraljevstva. Oni su pozdravili tu odluku Vlade i saopštili da će ,,sprečavanjem krijumčarenja cigareta sačuvati novac poreskih obveznika kako u Velikoj Britaniji tako i u Crnoj Gori”. Može se zaključiti da je Vlada nakon godinu dana odlučila da se obračuna sa švercom upravo zbog pritiska međunardone zajednice, dok ih, čini se, nijesu mnogo dirnule optužbe da i sami učestvuju u švercu.

U međuvremenu je, zbog sprečavanja nezakonitih pojava lociranih na tom području Uprava prihoda i carina na čijem je čelu Aleksandar Damjanović, prethodnih dana izvršila kadrovske promjene u Carinarnici Bar, ali i u Slobodnoj zoni Luke Bar kako bi pojačala nadzor. Po nalogu Damjanovića inspektori su već otpočeli i kontrolu poslovanja Novog duvanskog kombinata (NDK) u Podgorici. On je na posljednjoj sjednici Biroa za operativnu koordinaciju (BOK) tražio češću kontrolu NDK koji se nalazi u slobodnoj carinskoj zoni.

Crnogorska policija je posljednjih godina u više navrata oduzimala cigarete čija je vrijednost više miliona eura.

U akciji Arka u Podgorici je u avgustu 2020. policija u šleperu bjelopoljskih tablica zaplijenila milionski vrijedan tovar cigareta. Glavni specijalni tužilac Milivoje Katnić i njegov saradnik Saša Čađenović saopštili su, polovinom oktobra iste godine, da se Arsenije Kalezić koji je u bjekstvu, i još dvije osobe sumnjiče za stvaranje kriminalne grupe, koja je krijumčarila cigarete i prala novac, oštetivši državu za oko 18 miliona eura.

Policija sumnja da su cigarete bile namijenjene prodaji na sivom tržištu na teritoriji Crne Gore i daljem krijumčarenju ka zemljama Zapadne Evrope.

Krajem decembra 2019. godine policija je sa Upravom carina otkrila kriminalnu organizaciju koja je izvršila krijumčarenje oko četiri I po hijade paketa cigareta, čime je državi načinjena šteta u iznosu od oko 3,8 miliona eura. Zbog sumnje da su učestvovali u krijumčarenju i oštetili državni budžet za više desetina miliona eura policija je, krajem avgusta 2018. godine, uhapsila šest carinskih službenika.

Razmjerama šverca cigareta iz Crne Gore i procesuiranjem krijumčara bavila se i Evropska komisija.

U Izvještaju o napretku Crne Gore za 2020. godinu konstatuje se da tokom 2019. godine, iako su vođeni krivični postupci u tri predmeta u oblasti borbe protiv organizovanog krijumčarenja cigareta, nije bilo osuđujuće presude.

Iako je, prema riječima Abazovića, zadat ,,konačan udarac” tridesetogodišnjem švercu, ostaje nejasno da li će i ko odgovarati za cigarete koje su krijumčarene u proteklih godinu, a koje se nakon posljednjih poskupljenja akciza nalaze na svakom ćošku u crnogorskim gradovima. Podsjeća upravo na devedesete kada je Crna Gora bila prepoznata po švercu cigareta, ali samo što aktuelna vlast, iako bi to željela, nije više opozicija.

 

Ukrali cigarete uoči „zatvaranja“ slobodne zone

Policija Bosne i Hercegovine nedavno je u jednom kamionu pronašla skoro 250 hiljada kutija cigareta koje su iz Crne Gore prošvercovane u BiH, pišu bosanski mediji. Abazović je nakon toga saopštio da je riječ o cigaretama koje su ukradene 10. jula iz hangara u Slobodnoj zoni Luke Bar.

Tovar cigareta firmi Atlant Mont LTD Sejšeli i Lenora Internacional Delaver nestao je 10. jula iz skladišta privatne kompanije CentroJadran u Luci Bar. Nestanak cigareta iz carinskih skladišta otkriven je samo sedmicu dana nakon što je Vlada najavila početak zakonskog postupka za zabranu skladištenja duvanskih proizvoda u barkoj Luci.

Vlada je pokrenula postupak kao dio mjera za sprečavanje šverca cigareta, po čemu je Luka Bar prepoznata još od devedesetih godina prošlog vijeka. Tadašnja vlast Demokratske partije socijalista tvrdila je da je u pitanju tranzit cigareta. Šverc se odvijao uglavnom preko Jadrana, prema Italiji, čije je tužilaštvo otvorilo istragu, kojom je bilo obuhvaćeno petnaestak imena iz Crne Gore i Italije, među kojima i Milo Đukanović. Italijansko tužilaštvo predmet protiv Đukanovića arhiviralo je 2008. godine, a kasnije i za ostale.

Tužilaštvo je potvrdilo da je tokom dosadašnjeg izviđaja utvrđeno da su ukradene cigarete nabavne vrijednosti oko 100.000 eura, dok poznavaoci tvrde da je tržišna vrijednost ukradenih cigareta gotovo pola miliona eura.

 

Prve aktivnosti BOK-a usmjerene protiv krijumčara duvana

Biro za operativnu koordinaciju (BOK) formiran je početkom juna, a Abazović je izabran za predsjednika.

Pored potpredsjednika Vlade, u Birou su i direktori Agencije za nacionalnu bezbjednost (ANB) i Uprave policije (UP), Uprave za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma, načelnici Generalštaba Vojske Crne Gore, Odjeljenja za vojno-obavještajne i bezbjednosne poslove Ministarstva odbrane, sekretar Vijeća za nacionalnu bezbjednost i generalni direktor Direktorata za bezbjednosno-zaštitne poslove i nadzor Ministarstva unutrašnjih poslova.

Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih povezanih aktivnosti.

,,Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzeti sve aktivnosti na intenziviranju i konkretizovanju te borbe”, poručili su tada iz BOK-a.

Ivan ČAĐENOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

FOKUS

KORAK NAZAD, PA DVA KORAKA NAZAD: Vlast koja se potrudila da uruši samu sebe

Objavljeno prije

na

Objavio:

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni i njihovi zastupnici. Najnoviji rat rezolucijama samo je novi pokazatelj da se ova vlast potrudila da uruši samu sebe

 

Politička kriza se nastavlja. Dogovora nema na pomolu. Ovonedjeljni sastanak parlamentarne većine završio se kao da ga nije ni bilo.

Demokratski front ostao je pri svom. Traže novu vladu sa novim premijerom. Ni ostatak parlamentarne većine nije promijenio stav. Demokrate su i dalje za rekonstrukciju postojeće vlade na čelu sa Krivokapićem.  URA takođe insistira na ostanku Krivokapića, uz poštovanje Sporazuma koji su lideri tri pobjedničke liste potpisali u septmebru prošle godine. Ukoliko se ostane na istim pozicijama, a sve su prilike da hoće, najvjerovatniji ishod krize biće novi izbori. Što osim Fronta, i njihovog mentora u Beogradu, predsjednika Srbije Aleksandra Vučića, priziva i predsjednik države i DPS-a Milo Đukanović.

Demokratska Crna Gora optužila je Andriju Mandića da po naredbama predsjednika Crne Gore Mila Đukanovića i Srbije Aleksandra Vučića na jesen planira proteste protiv Vlade.

Demokratski front prethodno je, opet, optužio Demokrate da štite fotelje i ne dozvoljavaju poštovanje izborne volje građana. „Zaboravljaju ko je nosilac pobjede od 30. avgusta. Lideru Demokrata Aleksi Bečiću treba da bude jasno da ne mogu i premijer i predsjednik Skupštine biti iz istog političkog bloka koji ima svega 14 poslanika, a da većina parlamentarne većine, koja se protivi toj prevari izborne volje, ostane po strani”, kazali su iz DF-a.  Pri tom, zaboravljajući da je premijer bio na čelu njihove predizborne liste. U međuvremenu Krivokapić je izgubio blagonaklonost Fronta i centrale srpskog sveta – Vučića i ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina.

„Zadatak ove generacije političara je stvaranje srpskog sveta, odnosno da objedini Srbe gde god budu živeli”, poručio je Vulin mnule sedmce, na skupu povodom obilježavanja 13. godišnjice Pokreta socijalista. Predsjednik Srbije, koji je prisustvovao skupu, nijednom se riječju ni tada, a ni kasnije nije ogradio od ove izjave. Uslijedile su bojne reakcije (vidi box).

Da se protivi Krivopićevoj ekspertskoj vladi, Vučić je saopštio odmah po njenom konstituisanju, sve navodno ne miješajući se u unutrašnje stvari Crne Gore. Potom se umiješao u lokalne nikšićke izbore, podržavajući Demokratski front, od kada lideri Fronta sve otvorenije napadaju Krivokapićevu vladu. Konačno, Krivokapić se nakon nepotpisivanja Temeljnog ugovora sa SPC u Beogradu, smjene ministra pravde Vladimira Leposavića zbog negiranja genocida u Srebrenici i nepriznavanja Haškog suda, te usvajanja Rezolucije u Srebrenici, skupa sa predsjednikom parlamenta Aleksom Bečićem, našao u centru hajke srpskih tabloida koje Vučić kontroliše.

Lideri Demokratskog fronta, valjda ekskluzivni distributeri sprskog sveta za Crnu Goru, jedini su se iz parlamentarne većine oglasili povodom Vulinove izjave. Dok je region vrvio od  kritika, Andrija Mandić je pružio podršku srpskom ministru unutrašnjih poslova. „Srbi iz Crne Gore, Srbi iz Republike Srpske, Srbi iz Makedonije, te granice koje postoje među nama da ne postoje u njihovim glavama, a onda ćemo bolje sarađivati, bićemo bliži jedni drugima, na kraju jedan smo narod“, prokomentarisao je Mandić. On je u izjavi za N1 poručio da se već radi na realizaciji srpskog sveta.

Poruke Vučićevog ministra, ali i njihove ovdašnje filijale, koje su ove prostore već koštale krvavih devedesetih, nijesu komentarisali iz crnogorske Vlade.

Krivokapić je ponovio da on neće odustati od ekspertske vlade.

„Ovu Vladu niko ne može tako jednostavno zamijeniti nekom drugom Vladom jer bi to govorilo o ličnim partijskim interesima”, prokomentarisao je pregovore o prevazilaženju političke krize.

Premijer je međutim, već narednom rečenicom objasnio da su „lični partijski interesi”, itekako odredili karakter postavgustovske vlasti. I da su jedan od razloga zbog kojih avgustovski pobjednici urušavaju sami sebe.

„Moram da kažem i prvi put to iskazujem kao svoj stav, sve dubinske funkcije dobili su kako su željeli”, kazao je Krivokapić, komentarišići zahtjeve lidera Demokratskog fronta. „Jedino nijesu u ovom trenutku zadovoljni što nijesu vidljivi u Vladi, što nemaju neka potpredsjednička mjesta i neka ministarstva“, kazao je premijer.

Za promjenu prmijera je i Miodrag Lekić, lider Demosa. „Po mom mišljenju je  Krivokapić apsolutno nekompetentan, i koristi svoju poziciju za obračunavanje jer napada jednu komponentu parlamentarne većine i koja mu, istina, ne ostaje dužna“.

U sve tri vladajuće grupacije postoje političari koji mogu biti kompetentni predsjednici Vlade, kazao je Lekić. „Da budem konkretan, mislim na Aleksu Bečića, Slavena Radunovića, Dritana Abazovića“. Još bi samo nedostajao Radunović koji negira genocid i bojkotuije parlament zbog rezolucije o Srebrenici, pa da se brže krene nazad ka devedesetima.

Za politike devedesetih ne rade samo vođe i političari iz ratnih vremena, koje su i dalje na politčkoj sceni. Nakon što je smijenjen ministar Leposavić zbog negiranja genocida i donijeta Rezolucija o Srebrenici, Demokrate su predložile da se u parlamentu izglasa Rezolucija o genocidu u Pivi i Velici.

Predlog rezolucije podnijeli su poslanici te partije: Momo Koprivica, Vladimir Martinović, Zdenka Popović i Dragan Krapović.

U obrazloženju se navodi da je „prema nepobitnim dokazima, u Pivi u junu 1943. godine ubijeno 1.290 civila, među kojima 550 djece, a u Velici godinu kasnije, 550 civila, uključujući djecu i ostarjela lica“.

„Ovo je civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora. Nema i ne smije biti relativizaicije bilo kog zločina. Očekujem podršku svih poslanika u Skupštini Crne Gore”, kazao je između ostalog Martinović.

Predlog Rezolucije u stvari je formalizacija stava mitropolita Joanikija, nakon donošenja Rezolucije o Srebrenici. On je, upitan da prokomentariše njeno usvajanje u parlamentu, tada ocijenio: „A gdje su Jasenovac, Jadovno, Velika..”

Predlog da se nakon usvajanja Rezolucije o Srebrenici donece i ova o Pivi i Velici, nije, kako to obrazlažu Demokrate „civilizacijski odnos prema nevino stradalim žrtvama sa ovih prostora“. To je, u stvari, novi krug podjele mrtvih i živih na naše i njihove. Da se započne rat rezolucijama. Istovremeno, ispod svega nazire se pokušaj prekrajanja istorije i odnosa prema četničkom pokretu. Mitropolit Joanikije nedavno je izjavio da se nada da se nazire kraj „crvenoj komunističkoj aždaji“.

Većina partija nije se još izjasnila o tome hoće li glasati za Predlog rezolucije. Podršku su najavile manje partije vladajuće većine: PzP i Prava Crna Gora. Demokratski front je kazao da će se oni o tome izjasniti tek kada se okonča politčka kriza.

Jedan od lidera DF-a Milan Knežević saopštio je da je prijedlog Demokrata zakašnjela inicijativa „koja sadrži elemente pokajništva zbog usvajanja Rezolucije o Srebrenici“.

Iz Stranke pravde i pomirenja, koja je u koaliciji sa URA, pozvali su Demokrate da u prijedlog uvrste i zločine nad Bošnjacima u Crnoj Gori. Lider Prave Crne Gore Marko Milačić je najavio da će uskoro podnijeti Skupštini prijedlog rezolucije o osudi zločina prema Srbima na području Bratunca i Podrinja od 1992. do 1995.

Godinu dana nakon avgustovskih izbora jasno je da nova vlast nije uradila obećano. Ne samo da se dublje potonulo u podjele, nego se nije uradilo mnogo ni na oslobađanju institucija. One u koje se ušlo, osvojile su nove partijske vojske. One netaknute možda takve i ostanu.

Još ćemo, po svemu sudeći, dugo čekati na tužilaštvo koje će, recimo, ispitati skorašnju izjavu Vilijama Montgomerija, bivšeg ambasadora SAD u Srbiji i Crnoj Gori. Montgomeri je rekao u intervjuu za hrvatski Večernji list, objaljenom u nedjelju, da je Zapad, uključujući i Italiju, tokom „Miloševićevih godina” počeo dopuštati masovnim krijumčarima duvana da operišu iz Crne Gore. Naglasio je da su svi znali šta se događa, ali su to dopuštali jer je to donosilo novac koji je Đukanoviću trebao protiv tadašnjeg predsjednika SRJ Slobodana Miloševića.

Tako se začelo stvranje države mafije. Nova vlast je imala šansu da pokrene promjene. Umjesto toga svojski se potrudila da uruši samu sebe. To joj ide od ruke.

 

Šta je srpski svet Aleksandra Vulina

Nakon izjave ministra unutrašnjih poslova Srbije Aleksandra Vulina da je zadatak nove generacije političara stvaranje srpskog sveta, uslijedile su brojne reakcije u regionu.

Ministrica spoljnih poslova Bih Bisera Turković javno je zatražila od  predsjednika Srbije Aleksandra Vučića da se ogradi od ovakve vrste izjava.

„Ukoliko to ne učini, to će samo potvrditi da je njegova i zvanična politika Srbije rušenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, koja ima za cilj pripojiti dijelove Bosne i Hercegovine Srbiji. Vulinova izjava kojom je decidno rekao da ujedinjenje Srba znači jedinstvenu državu, flagrantno je kršenje Dejtonskog mirovnog sporazuma, destabiliziranje cijele regije Zapadnog Balkana i zloslutna prijetnja građanima Bosne i Herecegovine koji su se prije 26 godina branili od agresije i genocida”, kazala je Turković.

Po njenom mišljenju retorika Aleksandra Vulina čini potpuno besmislenim izjave srbijanskog predsjednika u kojima tvrdi da Srbija želi mir i dobrosusjedske odnose sa Bosnom I Hercegovinom.

Reagovali su i intelektualci iz regiona. Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko ocijenila je da su opasne Vulinove poruke. „Ovako otvoreno izvikivanje ratne politike okrenuto prema svim susedima ujedno je i testiranje dokle se može ići u datim međunarodnim okolnostima”, smatra Biserko.

Sociolog i politički analitičar iz Banjaluke Srđan Puhalo, kratko je, povodom Vulinovog istupa, napisao: „U moje vrijeme to se zvalo zvalo Velika Srbija”.

Politički analitičar Agon Maljići u razgovoru za RSE je ocijenio da Vulin već duže artikuliše na direktniji način ono što je, zapravo, stav Aleksandra Vučića.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo