Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kamen za pod glavu

Objavljeno prije

na

Milioni su svuda oko nas. Po vijestima, po Skupštini, po Vladi, po vazdan se čuju samo priče o milionima. KAP-ovi milioni, Telekomovi milioni, Željezarini milioni, milioni Dragana Brkovića, sestrini milioni, bratovi milioni… Prosto čovjeku neprijatno dođe kad treba da konsoliduje kućni budžet ili napravi finansijsku konstrukciju za kupovinu novog usisivača. Tu postoje samo – milioni rupa. Građanin prosječni u Crnoj Gori ima platu od 484 eura. Zvanična statistika kaže da je prosječna zarada u decembru 2011. godine u odnosu na isti mjesec prethodne godine zabilježila pad od šest odsto.

Prema Monstatovim podacima, prosječne neto zarade u 2011. godini zabilježile su rast od jedan odsto u odnosu na prethodnu godinu. Potrošačke cijene u 2011. u odnosu na 2010. godinu porasle su 3.1 odsto, što znači da su realne zarade manje za preko dva procenta.

Prosječna penzija u Crnoj Gori je 279,55, najmanja sto eura. Fond PIO nikad ne zaboravi da naglasi, a mediji da prenesu, koliko je ukupan iznos penzija – za januar ove godine, blizu 32 miliona. Od penzije u ovoj zemlji živi blizu 120.000 ljudi, skoro petina stanovništva.

Materijalno obezbjeđenje porodice, kako se kod nas zove socijalna pomoć, za jednočlanu porodicu iznosi 63.50 eura, za dvočlanu 76.20, tročlanu 91.50, za četvoročlanu 108 eura. Porodice sa pet i više članova dobijaju 120.70 eura. Staračka naknada za domaćinstva koja žive na selu, bave se poljoprivredom i nemaju drugih socijalnih primanja iznosi 40 eura. Zanimljivi su bili, u nedavnom nevremenu, analitičari šokirani činjenicom da je neko na sjeveru zazimio bez dva džaka brašna. Pa država sirota, mora da im pomaže. Sve im je, umnima, palo na pamet, osim da ljudi nijesu imali od čega da ga kupe.

Minimalna potrošačka korpa u januaru koštala je 778 eura. Ako u četvoročlanoj porodici radi jedna osoba i prima prosječnu platu, za osnovne životne potrebe fali im skoro trista eura. Četvoročlanoj porodici koja prima materijalno obezbjeđenje da preživi nedostaje oko 650 eura. Dvoje ljudi sa jednom prosječnom penzijom, i ako se potrošačka korpa prepolovi i dalje svakog mjeseca u kućnom budžetu imaju manjak od preko sto eura. Tako se živi u zemlji milionera.

Naravno, živi se i na kredit. Prema podacima Centralne banke Crne Gore zaduženja građana po osnovu korišćenja kreditnih kartica i minusa po tekućem računu na kraju januara 2012. iznose preko 50 miliona eura. Dugove ima preko sto hiljada ljudi. Riječ je o naskupljem zaduživanju u kojem banke naplaćuju zelenaške kamate od 16 do 18 odsto. Ljudi koji se na taj način zadužuju mogli bi se lako nazvati glupima, samo da to, prečesto, nije jedini način da prehrane porodicu.

Ima toga još – opet plaćamo najskuplje gorivo u regionu. Što zbog cijena energenata, što zbog posljedica nevremena, očekuje se rast cijena poljoprivrednih proizvoda.

Naravno, kad stignu na naplatu svi poslovi ove vlasti, biće još gore. A tako je lijepo zvučalo kad su se zahuktavali. Ostalo je zabilježeno u

Pobjedi kako je novi vlasnik Kombinata aluminijuma britanska firma Igl Kepital grup, koja zapošljava 100.000 radnika i ,,teška” je 5,5 milijardi dolara. ,,To je visoko pozicionirana kompanija u svijetu čiji vlasnik je ruski biznismen Oleg Deripaska”, objašnjeno je. Asim Telaćević, direktor Fonda za razvoj precizirao je kako će 32,7 miliona eura koje će Fond dobiti od prodaje akcija u KAP-u biti uloženo u crnogorsku privredu. ,,To znači da će dio novca biti uložen i u razvoj sjevera Crne Gore, ali i u turizam, poljoprivredu… Preliminarni program investiranja smo napravili”. Vrlo se detaljno ovih dana vidi šta je od svega ostalo.

I kad su prodavali Telekom, najavljivane su ruže. Bila je to najprofitabilnija crnogorska kompanija, riješili su da je se otarase. U pitanju je bio viši cilj: ,,Crnogorska vlada namjerava da glavninu novca od prodaje Telekoma investira u izgradnju autoputa Podgorica – Mateševo, manji dio će otići na izmirivanje obaveza u privatizaciji, dok je 10 odsto sredstava namijenjeno za restituciju”. Ruže je, nekako, dobila sestra, mi smo dobili geografsko znanje u vidu Gornjih Mrka i usluge koje plaćamo kao da smo uredno razvijena zemlja.

Premda, i to zavisi iz kog se ugla gleda. Omiljen dokaz bivšeg premijera Mila Đukanovića da se u Crnoj Gori živi bajno, dugo je bio broj mobilnih telefona po glavi stanovnika. Od luksuznih modela kojima se kiti njegovo okruženje, nije imao kad da uoči da većina onih koji stalno kupuju nove pakete usluga mobilnih operatera zapravo pokušava da uštedi neki dinar. I da su, kao neuki potrošači, bez potpore države, najčešće žrtve prevare ispisane sitnim slovima.

Vaspitali su nas da nije lijepo biti zavidan. Mnogima je ovdje, na vijest o tome da bivši premijer nosi sat od sto hiljada eura, prirodna reakcija – njegov sat, njegova stvar. Sve dok se ljudi ne sjete da taj sat vrijedi koliko dva stana koji su za dvije gorepomenute prosječne porodice i dalje nedostižan san. Sve nedostižniji.

Univerzalan odgovor za sve muke koje muče crnogorske građane, vlast je pronašla u tri riječi: svjetska ekonomska kriza. Ovih dana, međutim, novine su pune priče o tome kako je jedna mala zemlja pronašla način da se sa krizom izbori. Ubrzo po izbijanju svjetske krize 2008. islandske banke su doživjele kolaps. Ekonomska situacija u zemlji sa oko 300.000 stanovnika se ubrzano pogoršavala. Nezadovoljstvo građana je kulminiralo kada je 2010. parlament usvojio zakon o namirivanju obaveza propalih islandskih banaka. Pod jakim pritiskom javnosti, koje je uključivalo i kamenovanje parlamenta, predsjednik države je prepustio građanima da se na referendumu izjasne da li hoće na sebe da preuzmu obaveze privatnih banaka. Odbili su.

Na Islandu su odlučili da spasavaju građane, prije tržišta i banaka. Vlada je sklopila ugovor sa bankama da se oprašta dug domaćinstvima zaduženim više od 110 odsto ukupne imovine. Kada su druge zemlje, zbog krize, skraćivale javne izdatke za socijalnu sferu, Island je raširio mrežu socijalne zaštite. Pored toga, Island je pokrenuo sudske postupke ne samo protiv ključnih ličnosti iz privatnog sektora odgovornih za krah banaka nego i protiv političara uključujući i bivšeg premijera. Zahvaljujući tome, Island bilježi ekonomski rast i pet odsto nezaposlenosti. U ovoj godini očekuju suficit državnog budžeta, za razliku od drugih država koje otpuštaju zaposlene i smanjuju penzije i plate.

Stručnjaci tvrde da su ključni faktori za spas Islanda bili visok nivo političke demokratije, efikasno pravosuđe i nepostojanje krutih institucionalnih okvira koje, na primjer Grčkoj, nameće Evropska unija. Ništa od toga mi nemamo, a slab institucionalni okvir služi nam da pomognemo bratu. Jedino kamenja imamo u izobilju. Ono se može koristiti na razne načine. Ako nastavimo sa dosadašnjom pokornošću, služiće nam – za pod glavu.

Esad KOČAN

Komentari

DRUŠTVO

KRIMINAL U SLUŽBI DRŽAVE I OBRNUTO: Belivuk i Miljković – državni vojnici oba oka u glavi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Veljko BelivukMarko Miljkovići njihova kriminalna grupa se pred Specijalnim sudom u Beogradu terete , za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje. Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana, koji je  kasnije likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu

 

 

Skidanje zabrane ulaska u Crnu Goru dvojici elitnih beogradskih kriminalaca 28. decembra 2020. godine je nedavno koštalo slobode dvojicu možda najvažnijih menadžera bivšeg režima Demokratske partije socijalista (DPS). Veljko BelivukMarko Miljković i njihova kriminalna grupa se suočavaju sa ozbiljnim optužbama pred Specijalnim sudom u Beogradu. Terete se, za sada, za sedam teških ubistava, silovanje, posjedovanje oružja, dilovanje droge i zločinačko udruživanje.

Crnogorsko Specijalno državno tužilaštvo (SDT) ih tereti da su ilegalno ušli u Crnu Goru u drugoj polovini 2020. gdje su izvršili ubistvo Damira Hodžića, Adisa Spahića i otmicu Mila Radulovića zvanog Kapetan iz Škaljarskog klana. Radulović je kasnije takođe likvidiran i tajno zakopan na Lovćenu. Ova ubistva su dotični komentirali preko SKY aplikacije. Belivuk i Miljković su na ove okolnosti prvi put saslušani u Beogradu krajem 2021. godine od strane tadašnjeg Glavnog specijalnog tužioca (GST) Milivoja Katnića i njegovog zamjenika Saše Čađenovića. Obojica su sada u pritvoru. I Belivuk i Miljković su negirali djela tvrdeći da tada nisu bili u Crnoj Gori jer su imali zabranu ulaska u zemlju.

Međutim, oni su godinama imali podršku osoba iz vrha dva bratska režima – vučićevskog i đukanovićevskog. Suđenje Belivuku i Miljkoviću za ubistvo bivšeg karate reprezentativca Vlastimira Miloševića (upucanog i “overenog u glavu” 30. januara 2017. u centru Beograda) je ogolilo zarobljenost srpskog pravosuđa i države. Maskirani ubica se lagodno ponašao ne obazirući se ni na svjedoke ni na ulični video-nadzor. Terenski operativci srbijanske policije su prikupili obilje dokaza među kojima i tri uzorka DNK Belivuka – jedan na vratima zgrade gdje je živio pokojni Milošević, drugi na vozilu korišćenom za bjekstvo (po policijskoj pretpostavci), dok je navodno treći uzorak nađen na tijelu ubijenog. Zahvaljujući kamerama policija je rekonstruirala rutu kojom su se kretali likvidatori dok je snimak  bio dovoljnog kvaliteta da se odradi i antropološko vještačenje. Policija je Belivuku i Miljkoviću oduzela mobilne telefone prilikom hapšenja pet dana nakon ubistva.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

PREMIJER OBEĆAVA JOŠ VEĆE PLATE: EU da nam zavidi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U premijerovom obećanju o “mogućoj” plati većoj od EU prosjeka nema preciznijih rokova pa bi se moglo pokazati da smo mi, a ne Milojko Spajić nepopravljivi optimisti. Dok on to samo vješto koristi

 

Premijer Milojko Spajić ostaje nepopravljivi optimista. Ili je čovjek sa rijetko viđenim talentom da relativizuje činjenice. Uglavnom, umjesto ispunjenja prošlogodišnjih, predizbornih, obećanja dobili smo nova. Ljepša, bolja, veća. “Do vremena kad Crna Gora bude bila predložena za članicu Evropske unije, mogla bi da ima prosječnu zaradu veću od prosjeka EU”, prenijeli su mediji premijerovu izjavu datu pred Odborom za spoljne poslove Evropskog parlamenta.

Spajić je ovo rekao odgovarajući na pitanja evropskih poslanika. To mu, začudo, nije bilo “gubljenje vremena”. Dolazak u parlament u kome je izabran i gdje je dužan da, makar s vremena na vrijeme, podnosi račune – jeste. Ali, da se vratimo ljepšim temama: kako ćemo trošiti tih skoro 2.200 eura, koliko danas iznosi prosječna neto zarada u Evropskoj uniji? Čim ih zaradimo (uzajmimo) – mi ili država.

Jedni su na ove najave veselo trljali ruke, drugi zbunjeno slijegali ramenima, a traći pokušali racionalizovati premijerovo obećanje. Tražeći odgovor na pitanja kad i kako. I ko će to da plati. A ko da vrati (kredit).

Pomalo bajati podaci s kraja 2022. pokazuju da je prosječna zarada u privatnom sektoru bila za skoro 160 eura manja od prosječne (555 naspram 712 eura, koliko je tada iznosila prosječna neto zarada).  Pa kako smo onda dobacili do prosjeka?

Da je broj zaposlenih u javnom i privatnom sektoru jednak, a nije, to bi značilo da je zaposleni koji je platu primao iz državnog ili nekog od lokalnih budžeta, ili je zarađivao u nekom državnom (javnom) preduzeću, prije dvije godine, u prosjeku, primao zaradu za 300 eura veću od zaposlenog u privatnom sektoru. Pošto je odnos broja zaposlenih u javnom i privatnom sektoru ipak nešto drugačiji (više je zapošljenih u privatnim firmama), to znači da je razlika u zaradama jednih i drugih bila još veća. U korist tzv. budžetskih korisnika.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

AKO JE VESNA BRATIĆ IZABRANA U ZVANJE REDOVNE PROFESORICE UCG: Komisija po resavskom modelu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Izbor su pratile brojne primjedbe i sumnje na nepravilnosti. Bratićeva protivkandidatkinja Tanja Bakić tvrdi da Vijeće Filološkog niti Senat nisu sankcinisali Komisiju za pisanje izvještaja o kandidatima, iako su dva člana predala potpuno identične tekstove

 

Senat Univerziteta Crne Gore je 15. marta ove godine izabrao dr Vesnu  Bratić u akademsko zvanje redovne profesorica iz oblasti Anglistika – Anglofona književnost i civilizacija i Engleski jezik na Filološkom fakultetu Univerziteta Crne Gore. Bratić je od kraja 2020. do kraja aprila 2022. bila ministarka prosvjete, nauke, kulture i sporta u 42. Vladi. Bratić nije bila jedina kandidatkinja, pored nje na konkursu za izbor u akademsko zvanje iz navedenih oblasti, koji je raspisan u junu prošle godine, prijavila se i dr Tanja Bakić.

Sam tok konkursa i izbor zanimljivi su zbog brojnih primjedbi i sumnje  na nepravilnosti koje su se dešavale tokom njegovog trajanja.

U septembru 2023. imenovana je Komisija za razmatranje konkursnog materijala i pisanje izvještaja u sastavu prof. dr Radojka Vukčevič sa Filološkog fakulteta u Beogradu, prof. dr Janko Andrijašević sa Filološkog fakulteta UCG i prof. dr Zoran Paunović sa Filološkog fakulteta u Beogradu. Nakon što je Andrijašević u oktobru iz zdravstvenih razloga odustao od rada u komisiji, za novog člana je imenovana prof. dr Vesna Lopičić sa Univerziteta u Nišu.

Krajem prošle godine u Biltenu UCG objavljeni su izvještaji o kandidatima članova Komisije. Sva tri člana Komisije pozitivno su ocijenili kandidatatkinju Bratić i dali preporuku da se Bratić izabere.

Prigovor na recenzije, u januaru ove godine, Vijeću Filozofskog fakulteta UCG, upućuje Tanja Bakić. Ona u njemu kao apsurd ocjenjuje da su dva člana komisije potpisala istovjetne recenzije. Dr Bakić tvrdi da su izvještaji prof. dr Zorana Paunovića i prof. dr Radojke Vukčević potpuno identični:  ,,Jedina razlika je u tome što je dr Paunović, redovni profesor Univerziteta u Beogradu, koji izvorno govori ekavicu, pokušao da ekavizira tekst profesorke Vukčević, izvorno napisan na ijekavici. Nažalost, u tome nije savim uspio, ostavivši znatan dio predatog teksta u ijekavici”, napisala je dr Bakić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 19. aprila ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo