Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Đevojka pod manom

Objavljeno prije

na

„Nezakoniti pokušaj našeg eliminisanja iz sastava akcionara KAP-a negativno će se odraziti na investicionu klimu u Crnoj Gori i učiniti da država, za duži vremenski period, ne bude interesantna za ozbiljne investitore”, prijeti predsjednik Odbora direktora KAP-a i izvršni direktor EN plus grupe Aleksej Kuznjecov. No, Crnoj Gori, s ovakvim investitorima i vlastima koje su ih i dovodile i s njima sklapale raznorazne aranžmane – ni do sada se nije pisalo dobro. Spisak loših i sumnjivih privatizacija koje je odradila crnogorska vlast – podugačak je. Od njih, kako stvari stoje, više je štete po građane Crne Gore nego koristi. Pitanje je koliki će biti konačni ceh koji će poreski obveznici morati da plate zbog loših privatizacionih angažmana vlastodržaca s investitorima poput onoga s Rusima i Kombinatom aluminijuma Podgorica. Rijetki su investicioni poslovi koji su prošli bez afera i zakulisnih radnji. A veliki investicioni talas koji je zapljusnuo Crnu Goru prije nekoliko godina brzo se povukao i pokazalo se da je to bio samo bljesak u tami. Sve je išlo nekako dok smo rasprodavali svoju imovinu. A onda – muk.

Nije nam pomoglo ni primicanje Evropi. Zemlje koje su ušle u evropsku porodicu, kako su joj se približavale, bilježile su rast direktnih stranih investicija. I to, uglavnom, iz država Evropske unije.

Priključenje deset zemalja EU 2004. bilo je praćeno reformama, ekonomskim rastom i porastom stranih investicija. Onda je uslijedio ulazak Rumunije i Bugarske 2007. Početak pregovora označio je i početak ekonomskog razvoja. Dakle, što je zemlja bliža EU – sve je više direktnih stranih investicija. Iskustva posljednjeg proširenja pokazuju da su upravo strane investicije bile pokretačka snaga transformacije privrede tih država i modernizacije. Čak 40 odsto BDP-a ovih zemalja činile su direktne strane investicije iz zemalja stare Evrope. Oni su tako pripremali svoje buduće članice na novi, evropski, način poslovanja. Malta je, primjera radi, uspjela, za samo nekoliko godina da privuče čak devet milijardi eura, uglavnom njemačkih investicija i to u finansijski i hemijski sektor. Sa Crnom Gorom to nije slučaj. Brojke iz naše statistike nijesu za pohvalu. I pokazuju da smo, gledano iz ugla investitora, destinacija pod manom. Prema preliminarnim podacima Centralne banke u 2011. bilo je oko 500 miliona eura direktnih stranih investicija u Crnu Goru, što je za 30 odsto manje nego godinu ranije. Dvije godine ranije, strane direktne investicije bile su skoro tri puta veće nego 2011. Bila je to godina u kojoj smo djelimično privatizovali Elektroprivredu Crne Gore, pa otud tolika razlika.

No, izvjesno je, nije ključ samo u prilivu novca već i u tome da se njime proizvede neka nova vrijednost, otvore nova radna mjesta, poveća BDP i zavrti krug ekonomskog razvoja. Jer, prema tumačenju i domaćih i stranih ekonomskih analitičara – direktne strane investicije ključ su razvoja zemalja kao što je Crna Gora.

„Kod stranih investitora izražen je viskok stepen percepcije korupcije u Crnoj Gori”, kaže Mladen Bojanić, ekonomski analitičar. Upozorava da je, pored toga, ono što već na prvi pogled odbija strane investitore i loša infrastruktura, kao što su stari putevi, neriješeno pitanje otpadnih voda, problemi s vodosnabdjevanjem i slično. „To su neke stvari koje potencijalni investitori prvo vide. No, ako i pored svega toga počnu da razmišljaju o investiranju u Crnu Goru, sačaka ih spora administracija i selektivna primjera zakona. Problemi s urbanističkim planovima i neriješenom restitucijom, takođe su često slučaj, objašnjava Bojanić. A predstavnici vlasti obično se pozivaju na niske poreske stope, među najnižima u Evropi, a najniže u regionu. No, strani stručnjaci upozoravaju da to nije dovoljno. ,,Nizak porez je sigurno važan, atraktivan za kreiranje zone slobodne trgovine i slično, ali nije dovoljan”, objasnio je Đulio Moreno, direktor Evropske banke za obnovu i razvoj za Crnu Goru u izjavi za TV Vijesti.

,,Pogledajte region, u svakoj zemlji, BiH, Makedoniji, Albaniji, imate niske poreze. Zato je to važno ali nije dovoljno. Treba stvoriti uslove i fokusirati se na prioritete. Na primjer, ako pričamo o poljoprivredi morate stvoriti tržište, skladišta, gdje bi ljudi mogli donijeti svoje proizvode i smjestiti ih u hladnjače jer drugačije ne možete razvijati taj biznis. Ako želite da razvijate ribarstvo, morate imati flotu, luke, a ovo ne može stvoriti jedan ribar, ovo mora imati podršku vlade”, objasnio je Moreno. Još jedan problem, ističu stručnjaci, svakako je i malo obrazovanog kadra raznih profila – koji je potreban stranim investitorima. Od inženjera specijalizovanih za razvoj novih tehnologija do stručnjaka iz ostalih oblasti.

A zemlja u kojoj je vladavina prava zanemarena kategorija – najlakše će privući one kojima poštovanje zakona nije na prvom mjestu. I onda nastaje začarani krug optužbi gdje dio nevladinog sektora i nezavisni mediji upozoravaju na loše sprovedene i netransparentne privatizacione procese, kao i na loše ili sumnjive investitore – želeći zaštititi Crnu Goru od novih afera i naknadnog plaćanja računa zbog loših poslova. Iz vlasti obično na to odgovaraju tvrdnjama da NVO i mediji rastjeruju njihove poslovne partnere. Pri tome – ne osvrću se na suštinu problema – zašto je zaista malo dobrih investotora.

Mladen Bojanić smatra de je prije svega potrebna vladavina prava. ,,Najvažnije je obezbijediti poštovanje zakona, pa tek odatle krenuti dalje”. No, to ne može niko osim vlasti.

Marijana BOJANIĆ

Komentari

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Štrajk advokata – preko 3.000 suđenja odloženo: Građani trpe, delinkventi i kriminalci izmiču pravdi

Objavljeno prije

na

Objavio:

Advokatska komora Crne Gore i Ministarstvo finansija i socijalnog staranja započeli su pregovore o uslovima fiskalizacije, ali još ništa konkretno nije dogovoreno. Najviše ispaštaju građani, pogotovo socijalno ugroženi, koji ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“

 

Nakon više od dvije sedmice štrajka crnogorskih advokata, konačno je počeo dijalog između Advokatske komore i Vlade Crne Gore. Advokati nijesu htjeli da fiskalizuju kase na isti način kao ostala preduzeća, dok su iz resornog Ministarstva finansija i socijalnog staranja bili uporni da svako mora platiti porez bez izuzetka. Poslije dvosedmičnog štrajka Vlada je uvidjela da pravosudni sistem ne može da izdrži obustavu rada advokata, što je podrazumijevalo nepristupanje suđenjima, ročištima, postupcima pred tužiocem i policijom.

Počeli su pregovori ali na sastanku ništa konkretno nije dogovoreno. Advokatska komora svoje predloge mora da formalizuje na skupštini tog tijela. Predsjednik Advokatske komore Zdravko Begović za Monitor kaže da je zadovoljan sastankom i da je riječ o pozitivnom iskoraku. „Advokatska komora će na skupštini odlučiti kako će ući u pregovore sa Vladom. Štrajk je i dalje na snazi i trajaće najvjerovatnije dok se ne ispuni naš osnovni zahtjev, da se Zakon o fiskalizaciji u ovakvom obliku ne primjenjuje na advokate”, istakao je Begović.

Iz resornog ministarstva su prilično šturo govorili o sastanku sa predstavnicima Advokatske komore. Oni su saopštili da su se njihovi stavovi „u najvećoj mjeri približili“, i da će raditi „na postizanju konkretnih dogovora koji će voditi ka prevazilaženju nastale situacije“.

Najviše ispaštaju građani, čija prava bi trebalo da štiti pravosudni sistem. Građani, pogotovo oni socijalno ugroženi, ne mogu doći do besplatne pravne pomoći, koju im garantuje Ustav. Delinkventi i kriminalci koriste štrajk advokata kao „rupu u zakonu“ i izmiču pravdi. Najsvježiji je primjer Nikšićanina Luke Krivokapića koji je osumnjičen da je usred bijela dana, pred svjedocima, u centru grada ubio sugrađanina. Da se na poziv dežurnog tužioca nije odazvala advokatica Mirjana Pajković i prihvatila da zastupa osumnjičenog, Krivokapiću ne bi mogao biti određen pritvor. Advokatska komora je, međutim, suspendovala Pajkovićevu zbog prekida štrajka i protiv nje pokrenuli disciplinski postupak. Nedavno je specijalni povratnik, počinilac porodičnog nasilja, pušten da se brani sa slobode, a isto se može dogoditi i sa specijalnim povratnikom u predmetu koji se vodi za krivično djelo silovanje, ukoliko se štrajk nastavi.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 11. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo