Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Sve više spremnih za saradnju

Objavljeno prije

na

Advokаt Borislav Borović, brаnilаc 16. po redu optuženog Prijepoljca Milošа Krpovićа (36), izjаvio je dа se „ušlo u rаzgovore sа zаmjenikom specijаlnog tužiocа o sporаzumu o krivici zа Krpovićа zаto što je on u pritvoru dvije i po godine, а okrivljen je zа fаlsifikovаnje pаsošа i zа blаži oblik u širem smislu pripаdnosti grupi”. Tužilaštvo tvrdi da je Krpović kao pripadnik grupe dao svoj pasoš izdat u Užicu, sada svjedoku saradniku Drašku Vukoviću koji je nа tom dokumentu potom zаmijenio fotogrаfiju. Vuković je sa takvom ispravom napustio Srbiju.

Po spekulаcijаmа koje su se u ponedjeljak čule u sudu, Krpović se nаdа nаgodbi u kojoj bi mu bilа izrečenа zаtvorskа kаznа rаvnа vremenu dosаd provedenom u pritvoru i dа mu se vrаti stаn koji je pod mjerom zаbrаne rаspolаgаnjа.

Tužilaštvo za organizovani kriminal podiglo je pet optužnica protiv Darka Šarića zbog šverca narkotika i pranja novca. Njima je obuhvaćeno čak 56 osoba.

„Veliki broj okrivljenih koristiće privilegije institutа sporаzumа o krivici i stupiti u kontаkt s tužilаštvom”, procjenjuje advokat Borović. Rаnije su trojicа pripadnika Šarićevog klana dobilа stаtus svjedokа-sаrаdnikа.

Na suđenju u ponedjeljak Tužilaštvo za organizovani kriminal je pozvalo pripadnike kriminalne grupe Darka Šarića da se izjasne da li žele da priznaju da su učestvovali u švercu više od dvije tone kokaina iz Latinske Amerike u Evropu 2009. i tako okončaju postupak nagodbama i bez suđenja. Zamjenik specijalnog tužioca Saša Ivanić je optuženima na optuženičkoj klupi poručio da je otvoren za saradnju. ,,Spremni smo da razgovaramo i s ostalima”, objasnio je Ivanić.

Sporazumnim okončanjem krivičnog postupka optuženi priznaje krivicu u zamjenu za blažu kaznu od one koju bi dobio, ukoliko se dokaže njegova krivica. Prema nezvaničnim informacijama, o nagodbi s tužilaštvom razmišljaju i Marko Vorotović (32) iz Nikšića, Miloš Pandrc (30) iz Kraljeva i Beograđanin Nikola Pavlović (30).

Ti Šarićevi „vezisti” su, prema optužnici, bili zaduženi da putem elektronske pošte, SMS-ova i telefonski prenose ,,gazdina” upustva članovima grupe kojima je zadatak bio da u Južnoj Americi nabave, skladište i utovare kokain na prekookeanske brodove. Informacije s terena u Južnoj Americi koje su dobijali prenosili su, prema optužnici, Željku Vujanoviću koji je obavještavao Šarića i Gorana Sokovića. Ukoliko budu prihvaćeni njihovi predlozi o priznanju krivice, pružili bi dosta informacija o Šarićevom „poslovanju”, ocjenuju mediji.

Beogradski mediji su pisali kako je svjedok saradnik Draško Vuković „matirao” Šarića i ostale optužene za šverc. Njegov iskaz, prema nezvaničnim informacijama, potvrdio je optužnicu specijalnog tužilaštva, ali je iznio i druge detalje o švercu kokaina koje su dovele do pokretanja novih istraga protiv narko bosa.

Vuković je i u decembru prošle godine na suđenju potvrdio da su u krijumčarenje kokaina bili uključeni Darko Šarić, kao glavni organizator, i njegovi saradnici Željko Vujanović i Goran Soković, koji su takođe optuženi. Kao najvažnijeg Šarićevog saradnika imenovao je Dragana Dudića Frica, koji je ubijen u centru Kotora 31. maja 2010. Crnogorska policija tada je saopštila da je Dudić ubijen zbog navodne osvete za ranije ubistvo Dejana Đukovića.

Dudić je u Grčkoj povezan sa pranjem novca. Istražni organi Grčke došli su do podatka da je oprao za Šarića oko 20 miliona eura preko četiri kompanije sa Maršalskih ostrva. Grčka policija došla je do tih informacija nakon hapšenja Dudićeve ćerke i sina sa još troje crnogorskih studenata osumnjičenih da su za Šarića iz Atine organizovali pranje novca.

Misterija traje

I dalje vlada misterija da li se Darko Šarić nalazi u Južnoafričkoj Republici. Južnoafrička policija nema dokaza da se Darko Šarić nalazi u JAR, kazao je potpukovnik južnoafričke policije Majk Barkhaizen prošle nedjelje za Centar za istraživačko novinarstvo (CINS), Nezavisnog udruženja novinara Srbije (NUNS) i novinarsku istraživačku mrežu OCCRP. Po njemu bilo bi nemoguće da policija sakrije tako krupnu stvar kao što je hapšenje Šarića.

Milorad Veljović, direktor srpske policije, kaže za CINS da je policija Srbije informaciju da je Šarić uhapšen u Južnoj Africi dobila iz medija. ,,Tu se pojavila informacija i mi smo zatražili potvrdu”, kaže Veljović.

Zvanični odgovor iz Južne Afrike do danas nije stigao. ,,Dva ili tri puta smo urgirali, ali do danas nismo dobili bilo kakav odgovor od njih, u smislu da je on dolje lociran ili nije”, kaže Veljović.

Glasine da je Šarić uhapšen u Južnoj Africi su se pojavile ubrzo nakon hapšenja Dobrosava Gavrića, osuđenog za ubistvo Željka Ražnatovića Arkana, sredinom decembra 2011. Gavrić je uhapšen u Kejptaunu.

Beogradski mediji pišu kako je srpska policija poslala potrebnu dokumentaciju za identifikaciju odbjeglog optuženika, ali do danas nikakvih informacija iz Južne Afrike nema. To je povod za razne vrste spekulacija, kao i sumnje vrha srpskog MUP-a u to da li je Šarić uopšte i bio lociran na teritoriji Južne Afrike i ako jeste, zbog čega je to objavljeno prije nego što je uhapšen.

Izvor beogradskog tabloida Kurir iz vrha srpske policije tvrdi kako su Šarića sigurnog hapšenja u Južnoj Africi spasili mafijaši iz te države.

,,Čim je portparol Polela 4. februara u javnost izašao sa informacijom da je Šarić lociran, pozvali smo kolege iz Južne Afrike. Oni su nam potvrdili da je Šarić u blizini Kejptauna i rekli su nam da je pod zaštitom lokalne mafije! Zamolili su nas da se ne miješamo dva-tri dana, dok se sa šefovima te mafije ne dogovore o Šarićevoj sudbini. Naime, ta mafija je toliko jaka da se južnoafrička policija, kako su nam objasnili, dogovara s njima kad treba nekog da uhapsi! Prihvatili smo sugestiju i odlučili da im damo vremena, jer je naš prioritet da Šarić bude iza rešetaka”, priča izvor Kurira iz vrha srpske policije.

Rukovodstvo srpske policije odlučilo je da pošalje svoje ljude u JAR. ,,Naši operativci bili su spremni da krenu, ali su nas kolege iz Južne Afrike zamolile da niko ne dolazi! Rekli su samo da im pošaljemo nalog za Šarićevo hapšenje, što je čudno jer je za Šarićem već raspisana Interpolova potjernica! Ipak, poslali smo i taj nalog”, objasnio je sagovornik Kurira.

Tada je, prema Kuriru, došlo do veleobrta!

,,Umjesto da Darko Šarić bude uhapšen, načelnik kriminalističke policije Majk Barkhajzen izjavio je da su novinari u stvari pogrešno interpretirali portparola Mekintoša Polelu i da Šarić uopšte nije u Južnoj Africi! Ne znamo šta se dogodilo, ali činjenica je da kolege koje su radile na ‘slučaju Šarić’ više ne odgovaraju na naše pozive”, zaključio je sagovornik Kurira.

U MUP Srbije smatraju kako je ,,potpuno neshvatljiv” postupak portparola Polele, koji je u javnost izašao sa informacijom da je Šarić lociran, fotografisan i da se njegovo hapšenje očekuje za desetak dana. ,,Ni kolege iz Južne Afrike s kojima smo kontaktirali nisu sigurne da li je portparol na platnom spisku mafijaša i da li je tom izjavom htio da upozori Šarića, ili je možda htio da natjera policiju da nešto preduzme”, kazao je izvor Kurira.

Krak u RS

Policija u RS podnijela je prošle nedjelje Specijalnom tužilaštvu u tom entitetu u Bosni i Hercegovini dopunu krivične prijave protiv trojice članova kriminalne grupe Darka Šarića zbog sumnje da su ,,oprali” 2,2 miliona eura.

Policija nije otkrila identitet osoba protiv kojih je podnijela dopunu krivične prijave, ali je saopšteno da se radi o državljanima BiH, Srbije i Crne Gore, pripadnicima Šarićeve grupe. Ta lica su u svojstvu vlasnika i direktora ,,of-šor” kompanije Lafino Trade LLC Delaware potpisali 2008. godine fiktivan ugovor o plaćanju naknade za konsultantske usluge koji je ta kompanija zaključila sa ,,of-šor” kompanijom DIGIVISION LLC.

,,Na osnovu ugovora izvršeno je više uplata na nerezidentni račun ‘of-šor’ kompanije, sve u namjeri da nelegalni novac, za koji su znali da potiče od krivičnog djela, ubace u finansijske tokove i integrišu ga u privredno poslovanje u sklopu djelatnosti organizovane kriminalne grupe Darka Šarića”, navedeno je u saopštenju.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo