Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nama dugovi, deripaski palate

Objavljeno prije

na

Dok KAP -u prijeti stečaj a Vlada donosi odluku da kreditna zaduženja vlasnika, ruskog oligarha i multimilijardera Olega Deripaske od nekoliko desetina miliona eura vraćaju građani, njegove investicije na Crnogorskom primorju u svakom pogledu napreduju. Prije privatizacije KAP-a ruski „kralj aluminijuma” postao je vlasnik imanja površine 2,5 hektara na atraktivnom rtu Platamuni, nedaleko od Jaza, na dijelu morske obale koja pripada opštini Kotor. Kupio je nekadašnju vojnu bazu na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Bio je to mali ustupak crnogorske Vlade i mamac za potencijalnog kupca KAP-a, većinskog vlasnika ruskog giganta Rusal, najvećeg svjetskog proizvođača aluminijuma. Bogati vole povlastice pa je posredstvom Fonda atraktivnu parcelu na obali mora na potezu Platini površine 25.098 kvadrata Deripaska pazario za 627.000 eura.

Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma Overseas Assets Management DOO iz Podgorice sa adresom u ul. Milana Vukova 16, o kojoj ne postoji nijedan zapis u registru Privrednog suda. Navedena kompanija proširila je zemljišni posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2. Cijelo imanje nalazi se u zoni i pod teretom Morskog dobra.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne kompanije Oversajz, prostire se na 35.583 metra kvadratna pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, sve na području katastraske opštine Krimovice.

Na svom imanju u Donjem Grblju sa kojeg se pruža prelijep pogled na morsku pučinu, zaklonjenom od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Oleg Deripaska podiže raskošni ljetnjikovac.

Sagrađene su dvije luksuzne vile koje svojim izgledom i arhitekturom podsjećaju na monumentalna zdanja. Sa fasadom od bijelog mermera neobičnih otvora i linija ove trospratnice predstavljaju replike srednjovjekovnih venecijanskih palata.

Ispred njih, na padini prema moru, otvoreno je ogromno gradilište na kome niču prateće zgrade sa apartmanima, objekti za poslugu i prijem gostiju.

Pokušaj novinarke Monitora da snimi gradilište najbogatijeg crnogorskog investitora propao je. Pipadnici obezbjeđenja su oštro upozorili da je u pitanju privatni posjed „mnogo, mnogo jakog čovjeka” na kome je nezaposlenima pristup strogo zabranjen. Fotografisanje pogotovo.

Međutim, sa kraja asfaltnog puta koji je izgrađen za potrebe vojske mogu se vidjeti bijele Deripaskine vile koje se svojom arhitekturom, bez otvorenih, razuđenih terasa i pergola prilično razlikuju od uobičajenih kuća pored mora. Zlobnici bi mogli pomisliti da je kompleks na Platamunima odnio dio kapitala namijenjen Kombinatu.

Prema podacima Sekretarijata za urbanizam sa sajta Opštine Kotor na ime kompanije Oversajz izdata su odobrenja za gradnju više objekata raznih namjena. Građevinska dozvola za „turistički objekat Vila 1″ izdata je u maju 2010. godine iako je vila sagrađena mnogo ranije. Neobična dozvola sa opisima spratova, tremova i bazena, vile površine 2.229 kvadrata, zapravo je legalizacija bespravno izvedenog objekta.

Krajem 2010. izdata je dokumentacija za gradnju objekata za prijem i osoblje u sastavu Vile od nekih 330 kvadrata.

Tokom 2011. izdata je građevinska dozvola za izgradnju novih turističkih objekata i zasebna dozvola za gradnju nove trafostanice.

Nema podataka o odobrenju za gradnju druge istovjetne vile koja je u potpunosti dovršena. Ili se dvije zgrade računaju kao jedna. Po svemu sudeći, Oleg Deripaska je velelepne vile gradio divlje, poput svojih bogatih sunarodnika kojima dozvole za gradnju po Crnogorskom primorju nisu neophodne.

Ovo čudi, jer je odmah nakon kupovine vojne baze Deripaska postao vlasnik KAP-a, pa je država požurila da izađe u susret strateškom partneru i donese plansku dokumentaciju za ovo područje. To znači da je mogao pribaviti neophodne građevinske dozvole.

DUP Platamuni-Trsteno donijet je krajem 2006. za potrebe vlasnika zemljišta na tom dijelu obale, zbog čega su izvršene izmjene tada važećeg Prostornog plana Opštine Kotor. Obrađivač plana je biro Monte CEP iz Kotora.

Na prostoru od 100 hektara obuhvaćenih Planom, najveći korisnici zemljišta su Opština Kotor i dvije privatne firme. Pomenuta Oversajz iza koje stoji Oleg Deripaska i kompanija K.P.M. Limited nepoznatog vlasnika čiji je osnivač firma sa Britanskih Djevičanskih ostrva koja, prema podacima Uprave za nekretnine, posjeduje oko pola miliona kvadrata zemlje u ovom dijelu kotorske Opštine. DUP Platamuni-Trsteno ispunio je sve zahtjeve ovih dobrostojećih investitora.

Zona vila kojoj pripada ljetnjikovac Olega Deripaske tretirana je kao „najluksuzniji dio Plana” i kao takva odvojena je od ostalog prostora namjenskim saobraćajnim rješenjima.

Četiri vile smještene su na velikim parcelama koje svojim prirodnim zelenilom obezbjeđuju mir i intimnost. Za svaku od vila predviđena je po jedna privatna, mala plaža na krševitoj obali, sa pontom za glisere i jahte. U sklopu vila na parceli od 8,5 hiljada kvadrata predviđena je gradnja SPA centra.

Pored plaže Platamuni smješten je Tenis klub sa terenima i pratećim objektima. Tu su i brojni restorani zatvorenog i poluzatvorenog tipa.

Plan je omogućio gradnju dva hotelska kompleksa na ovom nenaseljenom području obraslom u zelenilo.

U zoni Platamuna planiran je „hotelsko-apartmanski” kompleks Vidikovac sa najmanje 500 kreveta. Na drugoj strani u uvali Trsteno ucrtan je hotel Rt Jaz lociran na izuzetno strmom terenu, na sredini između brda Jaz i poznate pjeskovite plaže Trsteno. Sa predviđenih šest kaskadnih etaža hotel Rt Jaz podsjeća na hotel As u Perazića Dolu i po mišljenju autora Plana, zbog svoje arhitekture mora biti „landmark” cijele obale.

Ovo silovanje netaknutog prostora kamenite obale i zaleđa Platamuna i Trstena urađeno je na izričit zahtjev pomenutih kompanija čija vlasnička struktura nije transparentna.

Od tretiranih 100 hektara urbanizovan je veći dio terena na kome će se pored vila, apartmana i hotela uz obalu graditi vještačke plaže, ponte, pristaništa i privezišta, razni vidikovci i paviljoni i „električni tramvaji-uspinjače” za prevoz od plaža do hotela.

Urbanizaciju Platamuna nije spriječila ni činjenica da je ovaj Rt vladinom Strategijom biodiverziteta označen kao spomenik prirode.

Jahta skuplja od KAP-a

Pored zemljišta u Krimovicama Oleg Deripaska posjeduje sedam odsto akcija u kompaniji Adriatik Marinas kanadskog biznismena Pitera Manka koja gradi nautičko-stambeni centar Porto Montenegro.

Posao sa gradnjom stanova cvjeta a na molu broj 1 tivatske marine obično je vezana Olegova luksuzna mega jahta Queen K. Ova ploveća palata duga 72,6 metara vrijedna oko 70 miliona eura, spada u red 50 najvećih privatnih jahti na svijetu. Ruski tajkun za brod je platio 22 miliona više nego za KAP.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

SKUPŠTINA CRNE GORE: Godina počinje blokadom  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Godina koju trebaju da obilježe krupne reforme zbog boljitka građana, ali i EU obaveza, počinje sa posvađanim političkim elitama. Do ulaska u EU, Crna Gora mora da zatvori još 27 poglavlja. Za taj posao ova godina je ključna. A parlament blokiran

 

 

Zbog spora vlasti i opozicije oko Ustavnog suda u Novu godinu smo ušli sa blokiranom Skupštinom i nesuvajanjem budžeta.

Zbog neusvajanja budžeta, Crna Gora će ponovo ići na privremeno finansiranje. Potrošačke jedinice će mjesečno dobijati 1/12 stvarnih izdataka u prethodnoj godini sve dok se ne usvoji Zakon o budžetu.
Za vrijeme Vlade premijera Zdravka Krivokapića na snazi je bilo privremeno finansiranje pola godine, pa su isplate plata i penzija tekle nesmetano.

Za razliku od tog vremena, aktuelna Vlada je planirala niz povećanja i reformi koje nijesu izvodljive bez usvajanja budžeta – od stavki u kapitalnom budžetu, vraćanja nagomilanih dugova, do povećanja penzija za srazmjerne penzionere i plata za pripadnike Vojske.

Iz vlasti zato okrivljuju opoziciju da nema opravdanja za blokadu procesa koji utiču na povećanje penzija, plata, naknada za novorođenčad, staračkih naknada, dječijih dodataka, naknada majkama, besplatnih udžbenika, podršku radnicima i sve ono što su građani s pravom očekivali od ovog budžeta… Uz to optužuju opoziciju i za ugrožavanje likvidnosti države i usporavanje evropskog puta.

,,Ustavni puč i narušavanje pravnog poretka, enormno zaduženje koje će u tri godine preći tri milijarde eura, ili oko pet hiljada eura po svakom građaninu, uključujući i djecu… Povratak kriminalnih obračuna i surovih likvidacija na ulicama, skandali u prosvjeti, slabljenje borbene gotovosti Vojske Crne Gore, narušavanje dobrosusjedskih odnosa, najavljena blokada evropskog puta i mnoge druge negativnosti i skandali koji prate ovu vladu i parlamentarnu većinu, zaslužuju snažan odgovor opozicije. Mi nećemo skrštenih ruku posmatrati kako nam jedna skupina političkih diletanata i poslušnika centara moći drugih država uništava Crnu Goru i njene institucije”, objasnio je razloge blokade Skupštine za Dan poslanik URA Filip Adžić.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

GOVOR MRŽNJE I MI: Nekažnjiv, pa raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Govor mržnje je sve prisutniji u javnom prostoru Crne Gore, a posebno je pojačan nakon posljednje tragedije na Cetinju . Praksa govori da oni koji siju mržnju najčešće bivaju kažnjeni prekršajno, ukoliko se uopšte kazne

 

Velike tragedije često bivaju povod da se ljudi okupe i zajednički prebrode teške trenutke. Međutim, u Crnoj Gori one nerijetko dodatno podstiču podjele i pojačavaju govor mržnje.

Tako smo nakon 1. januara na Cetinju, kada je u teškom zločinu stradalo 12 ljudi (i trinaesti počinilac), a četvoro njih ranjeno, na internetu vidjeli izlive mržnje sa svih strana.

Iako će srbijanski tabloidi biti upamćeni po  žutilu i neprofesionalizmu koje je izbijalo iz gotovo svakog naslova i rečenice o cetinjskoj tragediji, biće upamćeni i po govoru mržnje koji su sipali po svojim čitaocima. Prednjačio je Srpski telegraf, koji je na svom portalu objavio tekst pod naslovom: „Njegoš prokleo Cetinje: Ubijaće se sve dok ne vrate kapelu na Lovćen!“ ilustrovanu slikom Njegoša i srušene kapele na Lovćenu, kao i slikom masovnog ubice Aca Martinovića.

Savjet Agencije za audiovizuelne medijske usluge Crne Gore (SAMU) saopštio je da je jedan broj regionalnih medija iskoristio tragediju na Cetinju za ponavljanje starih narativa koji narušavaju koheziju građanskog društva u Crnoj Gori, insistirajući na etničkim podjelama i produbljivanju društvenih tenzija. Zbog toga će, kako kažu, zakonskim ovlašćenjima i odgovornošću za zaštitu javnog interesa, preduzeti dodatne mjere nadzora nad sadržajima koje emituju elektronski mediji registrovani u Crnoj Gori, kao i nad programima koji se reemituju putem kablovskih operatora.

Međutim, glavno leglo govora mržnje događalo se na društvenim mrežama, gdje su su se izdvojile dvije grupe. Jedna  koja smatra da su Cetinjani zbog svojih nacionalnih i vjerskih stavova to zaslužili, i druga koja je za zločin krivila „svetosavce“ i Srpsku pravoslavnu crkvu, čijoj konfesiji je masovni ubica navodno pripadao. Bilo je poziva da se Cetinjani vrate vjeri i skinu prokletstvo sa jedne strane, a sa druge da se „puca po svetosavcima“ i da se u manastirima traži oružje.

Određene narative podgrijao je i patrijarh Srpske pravoslavne crkve Porfirije Perić. „Ovi predbožićni dani svima nama ukazuju da samo suštinski povratak hrišćanskim vrijednostima i načinu života, koje na Cetinju oličava drevna lavra Svetog Petra, može donijeti duhovni mir i pouzdano rasuđivanje u trenucima ličnih i opštih kriza i iskušenja”, kazao je on.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

BEZ DOGOVORA U BUDVI: Vlada zakazala konstitutivnu skupštinu

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje  većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija

 

 

Gotovo dva mjeseca od poslednjih lokalnih izbora u Budvi, nema dogovora stranaka za formiranje vlasti.  Nema ni usaglašenog predloga za funkciju predsjednika lokalnog parlamenta, dok zakonski rokovi za uspostavljanje funkcionalne uprave polako ističu.

Na sjednici održanoj 28. decembra Vlada je donijela odluku da se prva sjednica Skupštine opštine Budva održi u petak, 10. januara. Za sazivanje prve sjednice nakon izbora od 17. novembra, nadležna je Vlada, u skladu sa članom 39 Zakona o lokalnoj samoupravi, jer su u pitanju ponovljeni lokalni izbori. Majsko izjašnjavanje građana Budve propalo je, političke partije, grupe građana i koalicije, nisu uspjele da postignu dogovor oko formiranja vlasti, nije održana sjednica parlamenta i nije izabran njen predsjednik.

Politička scena u Budvi više je nego zanimljiva. Od 25. marta ove godine kada je odlukom Vlade skraćen mandat lokalnom parlamentu, opština Budva radi bez zakonodavne  i izvršne vlasti. Sa predsjednikom opštine Milom Božovićem  koji se godinu i devet mjesec nalazi u zatvoru u Spužu, jedinim autoritetom za donošenje svih važnih odluka oko imenovanja i razrješenja kadrova kao i odluka o načinu trošenja novca iz bogate budvanske kase.

U fotelji potpredsjednika opštine smjenjuju se Božovićevi najbliži kadrovi, zavisno od nivoa poslušnosti i bespogovornog izvršavanja odluka koje stižu iz Spuža. Opštinom trenutno rukovodi potpredsjednik Nikola Jovanović, lider grupe građana Budva naš grad, koja je na novembarskim izborima osvojila 9 odborničkih mandata. Isto koliko i lista Za budućnost Budve, koalicije DF-a, koju je predvodio Mladen Mikielj, direktor JP Morsko dobro.

Ove dvije suprostavljene grupacije nekada jedinstvenog DF-a, ne uspijevaju da nađu zajednički interes za formiranje vlasti sa osvojenih 18 mandata. Sve ostale kombinacije sa drugim političkim partijama za pravljenje većine, kako se čini, osuđene su na propast. Politička stabilnost u Budvi na početku 2025. izgleda sve udaljenija.

Dnevni red prve sjedince SO poslije devet mjeseci ima samo dvije tačke.  Potvrđivanje mandata odbornicima i izbor predsjednika Skupštine opštine Budva.

Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 10. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo