Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nama dugovi, deripaski palate

Objavljeno prije

na

deripaska

Dok KAP -u prijeti stečaj a Vlada donosi odluku da kreditna zaduženja vlasnika, ruskog oligarha i multimilijardera Olega Deripaske od nekoliko desetina miliona eura vraćaju građani, njegove investicije na Crnogorskom primorju u svakom pogledu napreduju. Prije privatizacije KAP-a ruski „kralj aluminijuma” postao je vlasnik imanja površine 2,5 hektara na atraktivnom rtu Platamuni, nedaleko od Jaza, na dijelu morske obale koja pripada opštini Kotor. Kupio je nekadašnju vojnu bazu na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Bio je to mali ustupak crnogorske Vlade i mamac za potencijalnog kupca KAP-a, većinskog vlasnika ruskog giganta Rusal, najvećeg svjetskog proizvođača aluminijuma. Bogati vole povlastice pa je posredstvom Fonda atraktivnu parcelu na obali mora na potezu Platini površine 25.098 kvadrata Deripaska pazario za 627.000 eura.

Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma Overseas Assets Management DOO iz Podgorice sa adresom u ul. Milana Vukova 16, o kojoj ne postoji nijedan zapis u registru Privrednog suda. Navedena kompanija proširila je zemljišni posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2. Cijelo imanje nalazi se u zoni i pod teretom Morskog dobra.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne kompanije Oversajz, prostire se na 35.583 metra kvadratna pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, sve na području katastraske opštine Krimovice.

Na svom imanju u Donjem Grblju sa kojeg se pruža prelijep pogled na morsku pučinu, zaklonjenom od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Oleg Deripaska podiže raskošni ljetnjikovac.

Sagrađene su dvije luksuzne vile koje svojim izgledom i arhitekturom podsjećaju na monumentalna zdanja. Sa fasadom od bijelog mermera neobičnih otvora i linija ove trospratnice predstavljaju replike srednjovjekovnih venecijanskih palata.

Ispred njih, na padini prema moru, otvoreno je ogromno gradilište na kome niču prateće zgrade sa apartmanima, objekti za poslugu i prijem gostiju.

Pokušaj novinarke Monitora da snimi gradilište najbogatijeg crnogorskog investitora propao je. Pipadnici obezbjeđenja su oštro upozorili da je u pitanju privatni posjed „mnogo, mnogo jakog čovjeka” na kome je nezaposlenima pristup strogo zabranjen. Fotografisanje pogotovo.

Međutim, sa kraja asfaltnog puta koji je izgrađen za potrebe vojske mogu se vidjeti bijele Deripaskine vile koje se svojom arhitekturom, bez otvorenih, razuđenih terasa i pergola prilično razlikuju od uobičajenih kuća pored mora. Zlobnici bi mogli pomisliti da je kompleks na Platamunima odnio dio kapitala namijenjen Kombinatu.

Prema podacima Sekretarijata za urbanizam sa sajta Opštine Kotor na ime kompanije Oversajz izdata su odobrenja za gradnju više objekata raznih namjena. Građevinska dozvola za „turistički objekat Vila 1” izdata je u maju 2010. godine iako je vila sagrađena mnogo ranije. Neobična dozvola sa opisima spratova, tremova i bazena, vile površine 2.229 kvadrata, zapravo je legalizacija bespravno izvedenog objekta.

Krajem 2010. izdata je dokumentacija za gradnju objekata za prijem i osoblje u sastavu Vile od nekih 330 kvadrata.

Tokom 2011. izdata je građevinska dozvola za izgradnju novih turističkih objekata i zasebna dozvola za gradnju nove trafostanice.

Nema podataka o odobrenju za gradnju druge istovjetne vile koja je u potpunosti dovršena. Ili se dvije zgrade računaju kao jedna. Po svemu sudeći, Oleg Deripaska je velelepne vile gradio divlje, poput svojih bogatih sunarodnika kojima dozvole za gradnju po Crnogorskom primorju nisu neophodne.

Ovo čudi, jer je odmah nakon kupovine vojne baze Deripaska postao vlasnik KAP-a, pa je država požurila da izađe u susret strateškom partneru i donese plansku dokumentaciju za ovo područje. To znači da je mogao pribaviti neophodne građevinske dozvole.

DUP Platamuni-Trsteno donijet je krajem 2006. za potrebe vlasnika zemljišta na tom dijelu obale, zbog čega su izvršene izmjene tada važećeg Prostornog plana Opštine Kotor. Obrađivač plana je biro Monte CEP iz Kotora.

Na prostoru od 100 hektara obuhvaćenih Planom, najveći korisnici zemljišta su Opština Kotor i dvije privatne firme. Pomenuta Oversajz iza koje stoji Oleg Deripaska i kompanija K.P.M. Limited nepoznatog vlasnika čiji je osnivač firma sa Britanskih Djevičanskih ostrva koja, prema podacima Uprave za nekretnine, posjeduje oko pola miliona kvadrata zemlje u ovom dijelu kotorske Opštine. DUP Platamuni-Trsteno ispunio je sve zahtjeve ovih dobrostojećih investitora.

Zona vila kojoj pripada ljetnjikovac Olega Deripaske tretirana je kao „najluksuzniji dio Plana” i kao takva odvojena je od ostalog prostora namjenskim saobraćajnim rješenjima.

Četiri vile smještene su na velikim parcelama koje svojim prirodnim zelenilom obezbjeđuju mir i intimnost. Za svaku od vila predviđena je po jedna privatna, mala plaža na krševitoj obali, sa pontom za glisere i jahte. U sklopu vila na parceli od 8,5 hiljada kvadrata predviđena je gradnja SPA centra.

Pored plaže Platamuni smješten je Tenis klub sa terenima i pratećim objektima. Tu su i brojni restorani zatvorenog i poluzatvorenog tipa.

Plan je omogućio gradnju dva hotelska kompleksa na ovom nenaseljenom području obraslom u zelenilo.

U zoni Platamuna planiran je „hotelsko-apartmanski” kompleks Vidikovac sa najmanje 500 kreveta. Na drugoj strani u uvali Trsteno ucrtan je hotel Rt Jaz lociran na izuzetno strmom terenu, na sredini između brda Jaz i poznate pjeskovite plaže Trsteno. Sa predviđenih šest kaskadnih etaža hotel Rt Jaz podsjeća na hotel As u Perazića Dolu i po mišljenju autora Plana, zbog svoje arhitekture mora biti „landmark” cijele obale.

Ovo silovanje netaknutog prostora kamenite obale i zaleđa Platamuna i Trstena urađeno je na izričit zahtjev pomenutih kompanija čija vlasnička struktura nije transparentna.

Od tretiranih 100 hektara urbanizovan je veći dio terena na kome će se pored vila, apartmana i hotela uz obalu graditi vještačke plaže, ponte, pristaništa i privezišta, razni vidikovci i paviljoni i „električni tramvaji-uspinjače” za prevoz od plaža do hotela.

Urbanizaciju Platamuna nije spriječila ni činjenica da je ovaj Rt vladinom Strategijom biodiverziteta označen kao spomenik prirode.

Jahta skuplja od KAP-a

Pored zemljišta u Krimovicama Oleg Deripaska posjeduje sedam odsto akcija u kompaniji Adriatik Marinas kanadskog biznismena Pitera Manka koja gradi nautičko-stambeni centar Porto Montenegro.

Posao sa gradnjom stanova cvjeta a na molu broj 1 tivatske marine obično je vezana Olegova luksuzna mega jahta Queen K. Ova ploveća palata duga 72,6 metara vrijedna oko 70 miliona eura, spada u red 50 najvećih privatnih jahti na svijetu. Ruski tajkun za brod je platio 22 miliona više nego za KAP.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZLOČINI, FILM, STVARNOST: Žrtve Jasenovca u raljama poltike

Objavljeno prije

na

Objavio:

Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, različite interpretacije zločina, umanjivanje i uvećavanje broja žrtava, postale su jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma. Film Dara iz Jasenovca srpskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkao balkanske  nacionalističke duhove

 

Nedavna premijera igranog filma Dara iz Jasenovca srbijanskog reditelja Predraga Antonijevića je ponovo uzburkala balkanske duhove. Naime, srpski zvaničnici su se pohvalili da je „konačno“ snimljen film o koncentracionom logoru Jasenovac u Hrvatskoj iz Drugog svjetskog rata. Logor je zvanično progutao oko 83.000 ljudi tokom četiri godine postojanja. Najviše su stradali Srbi (gotovo 50.000) uz rasno nepodobne Jevreje i Rome i politički nepodobne Hrvate antifašiste. Logor Jasenovac je bio obavezno štivo u istorijskim knjigama iz doba socijalističke Jugoslavije i mjesto nebrojenih đačkih ekskurzija. Međutim, tokom vremena je postao i politički bič za nacionalističke Hrvate kojima je režim spočitavao kolektivnu krivicu za smrt, kako su tada tvrdili, čak 700.000 mahom Srba. Srpki nacionalisti su uvećavali brojke ubijenih i do milion i sto hiljada (iako je čitava Jugoslavija ukupno imala milion žrtava) i optuživali komuniste da nisu dovoljno oštri prema Hrvatima. Hrvatska desnica je spuštala brojke stradalih na svega nekoliko hiljada i optuživala komuniste da im se preko Jasenovca nameće izgovor za srpsku dominaciju. Komunističko balansiranje između dva ekstrema i gušenje dijaloga je na kraju dovelo da Jasenovac postane jedan od glavnih detonatora srpskog i hrvatskog nacionalizma, koji će uvesti Jugoslaviju u krvavi raspad  90-ih.

Politika je ušla u film od počekta. Prvo je premijerno prikazan u Gračanici, srpskoj enklavi na Kosovu, „jer je položaj Srba na Kosovu i Metohiji sličan onome u logoru“ – po riječima reditelja Antonijevića. Predrag Antonijević je takođe najavio da se želi „dotaknuti i Kosova“ u svom filmskom radu a najavljena su i snimanja o hrvatskoj operaciji „Oluja“ 1995.

Bolji znalci jugoslovenske kinematografije su nakon prikazivanja Dare odmah primijetili njezinu nevjerovatnu sličnost sa likom Rade iz „Djece Kozare“ čiji scenario je napisao Arsen Diklić još davne 1986.  Film je trebao raditi čuveni jugoslovenski i hrvatski reditelj Lordan Zafranović poznat po nekoliko kultnih igranih filmova na temu ustaških zločina. Zafranović je takođe i autor dokumentarnog filma Krv i pepeo Jasenovca iz 1985. godine, kojim je kasnije izazvao gnjev mnogih desničara po dolaska HDZ-a na vlast i primorao ga da se privremeno odseli iz Hrvatske.

Zafranović je bezuspješno tri puta konkurisao kod Filmskog centra Srbije da dobije sredstva za svoj film. Predsjednik filmske komisije Žarko Dragojević je nakon poništenog prvog konkursa, i prvog odbijanja Zafranovića, podnio ostavku zbog stava i ponašanja drugih članova komisije prema Zafranovićevom projektu. Dragojević je rekao medijima da bi realizacija Djece Kozare zasjenila sve što je do tada viđeno na temu Drugog svjetskog rata. Ipak nekoliko mjeseci kasnije na ponovljenom konkursu finansijska sredstva će dobiti Antonijevićev projekat. Interesanto je da je prije toga, krajem 2018. godine, Predrag Antonijević bio na čelu komisije Filmkog centra Srbije kada je Zafranovićev projekat odbijen po drugi put zbog „ograničenih sredstava“. Inače Antonijević je izjavio srpskim medijima da mu se ideja za film o Jasenovcu javila tokom snimanja filma Zaspanka za vojnika, koji je premijerno prikazan na stotu godišnjicu završetka Prvog svjetskog rata. Scenario za Daru će napisati Nataša Drakulić koja je kao dijete prebjegla iz Krajine u Srbiju nakon ofanzive hrvatske vojske 1995.

Međutim, ne samo likovi, nego i skripta Drakulićeve u globalu je imala po nekim kritičarima previše podudarnosti ako ne i identičnosti sa Diklićevim scenariom koji je Zafranović želio da snimi. Beogradski Danas je objavio 24. februara ove godine da Antonijević i Drakulićeva nisu odgovarali na pozive i poruke njihovih novinara da objasne toliki broj podudarnosti između Rade iz Jasenovca i jos nesnimljene Djece Kozare.

Odgovor vjerovatno leži u oduševljenju predjednika Srbije Aleksandra Vučića koga je raniji Antojevićev film, po riječima samog reditelja, doveo „na ivicu suza“ i koji je onda upitao njegovu ekipu da li bi željeli da urade i film o jasenovačkim žrtvama. Sam Vučić slavodobitno izjavljuje dan nakon premijernog televizijskog prikazivanja Dare u Srbiji, Republici Srpskoj i Crnoj Gori, da je on inicijator filma, što je ponovio dva puta, i da je ponosan na to „jer se konačno neko setio da napravi film o mestu najvećeg srpskog stradanja“. Pohvalama filmu odmah poslije TV premijere pridružio se i gospodar Republike Srpske Milorad Dodik koji je primio glumce i rekao da će snimanje takvih filmova postati i „program Vlade Republike Srpske“. Dodik je dodao, ne trepnuvši, da je „priča o Jasenovcu skrivana od strane Titovog režima i oni su veći zločinci i saučesnici u zločinu nego se moglo i pretpostaviti“.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA PRODIČNO NASILJE PRIJAVILO  40 ODSTO VIŠE ŽENA: Žrtve nasilja tokom pandemije postale lakša meta

Objavljeno prije

na

Objavio:

Preko 400 žena prijavilo je nasilje organzacijama Centar za ženska prava, SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća, dok policija bilježi isti broj prijava

 

Zimska noć na sjeveru Crne Gore bivala je sve hladnija dok je ona sa djecom stajala pred zaključanim vratima svoje kuće. Tek je došla iz policije nakon što je, poslije duže istorije nasilja, prijavila supruga. Kada je policije došla, on je zaključao kuću i uzeo ključ sa sobom, znajući da tako njegova supruga i djeca neće moći da uđu. Policijski čas, odnosno početak zabrane kretanja van doma se bližio, a molbe policiji da joj donesu ključ od supruga bile su bezuspješne. Policajci su se pravdali da imaju mnogo posla usljed epidemija i da nemaju slobodnih vozila. Bezuspješne su bile i molbe podgoričkog Centra za ženska prava, sve dok se predstavnici te NVO  nijesu čule sa starješinom. Tada je on odredio patrolu koja joj je konačno donijela ključ i omogućila ulazak u svoju kuću.

Ovo je jedan od primjera porodičnog nasilja koje trpe žrtve u doba pandemije virusa COVID-19, koja će biti upamćena i po povećanju broja žrtava porodičnog nasilja. Restriktivne mjere su doprinijele da žrtve provode više vremena sa nasilnicima, pa je stoga za oko 40 odsto porastao broj poziva za pomoć, pokazuju podaci crnogorskih nevladinih organizacija koje se bave ovim problemom.

Centru za ženska prava (CŽP) tokom 2020. godine je 120 žena tražilo pomoć zbog pretrpljenog nasilja u porodici. Riječ je o, kažu iz te NVO, oko 80 žena više u odnosu na prethodnu godinu. Za to vrijeme su pružili preko 3.500 usluga psihološke i pravne pomoći. Direktorica Maja Raičević tvrdi da gotovo svakog dana imaju novi slučaj gdje im se žrtve nasilja obraćaju za pomoć.

„Ne znam o čemu je riječ. Naša pravna pomoć je bila dosta efikasna i koristila je mnogima koji su nam se obratili, pa se možda i pročulo ili se broj žrtava nasilja baš povećao. Trenutno razmišljamo kako da se organizujemo i da pružimo adekvatnu pomoć svima koji se jave“, kazala je Raičević za Monitor.

Znatno veći broj prijava zaprimile su i organizacije SOS telefon Podgorica i Sigurna ženska kuća. SOS telefonu Podgorica za pomoć su se obratile 132 žene, dok je Sigurna ženska kuća imala 165 slučajeva pružanja pomoći.

Biljana Zeković, direktorica SOS telefon Podgorica, je istakla da je uz podršku UNDP-a kancelarije došlo do reorganizacije rada. Uvedeno je  dvadesetčetvoročasovno dežurstvo na telefonu i osim dva postojeća, aktiviran je još jedan mobilni broj dostupan klijentkinjama.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte ostatak teksta u štampanom izdanju Monitora od 26. februara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

UPRAVA ZA KADROVE ZA ŠEFA POLICIJE DISKVALIFIKUJE DOKAZANE PROFESIONALCE: Hoće li konkurs biti poništen  

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dobro obaviješteni izvori Monitora tvrde da će konkurs najvjerovanije biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima

 

Ove sedmice završeno je testiranje kandidata za poziciju direktora pozicije. Iako se još ne zna kako je testiranje završeno, prema pouzdanim izvorima Monitora, konkurs će biti poništen.

Dobro obaviješteni izvori Monitora objašnjavaju da će konkurs biti poništen zbog grešaka koje je napravila Uprava za kadrove. Jedna od njih je greška napravljena prilikom utvrđivanja da li dugogodišnji policijski službenik Predrag Šuković ispunjava uslove da bude među kandidatima. Uprava za kadrove odgovorila je da je prepreka to što je uslovno osuđivan. Međutim, uslovna kazna izrečena Šukoviću izbrisana je iz registra i njegova je kaznena evidencija čista. Na tu grešku je odmah ukazala Šukovićeva advokatica Marija Radulović.

„Zaključak Uprave za kadrove da Predrag Šuković ne ispunjava uslove iz Javnog konkursa koji je raspisan za radno mjesto Direktora Uprave policije je skandalozan, kaže za Monitor advokatica Radulović.

Objašnjava da je Uprava za kadrove, i pored saznanja da je u odnosu na Šukovića nastupila rehabilitacija i brisanje osude iz kaznene evidencije, zbog čega se isti nesporno smatra neosuđivanim, nezakonito zauzela drugačiji stav.

„Podsjećam javnost da je Šuković ranije osuđen za djelo za koje se postupak vodio po privatnoj tužbi prethodnog premijera Duška Markovića. Ovaj postupak uslijedio je nakon što je državno tužilaštvo povodom iste stvari procijenilo da nema nikakvog osnova za vođenje krivičnog postupka protiv Šukovića.  S obzirom na to da je osuda za ovo djelo izbrisana iz kaznene evidencije, nema bilo kakvog osnova da se Predrag Šuković označava kao ranije osuđeno lice“, navodi ona.

Apsurd u ovakvoj logici Uprave za kadrove je činjenica da je Predrag Šuković i danas u radnom odnosu u Upravi policije, a što ne bi mogao biti da je osuđen za krivično djelo ,,koje ga čini nedostojnim” za rad u državnom organu.

„Zato je očigledno da je cilj ovakve odluke Uprave za kadrove da se iz trke za direktora Uprave policije isključe ljudi čija je profesionalna karijera najbolji dokaz njihove kompetencije za obavljanje najsloženijih poslova u bezbjednosnom sektoru“, kaže Radulović.

Advokatica Radulović kaže da očekuje da Uprava za kadrove bez odlaganja ispravi svoje greške koje nesumnjivo utiču na zakonitost procedure izbora direktora Uprave policije. „U suprotnom, koristićemo sva pravna sredstva koja su nam na raspolaganju, što će bez sumnje značajno prolongirati izbornu proceduru, a što vjerujem nikome nije u interesu“, zaključuje ona.

Iz trke za direktora policije diskvalifikovan je i advokat Dražen Medojević jer je Uprava za kadrove ocijenila da nije imao pet godina rada na rukovodećem mjestu u sistemu policije, suda ili tužilaštva, što zakon propisuje. Na to su oštro reagovali lideri DF-a Milan Knežević i Andrija Mandić, koje je zastupao u sudskim postupcima.

Oni pozvali su premijera Zdravka Krivokapića da poništi odluku Uprave za kadrove ističući da je Medojević od strane bivšeg režima spriječen da bude direktor UP i da se bori protiv organizovanog kriminala i korupcije.

„Advokat Medojević je naš jedini kandidat, dok ostale podržava DPS i parlamentarna manjina. Da li je pošteno da se skrajne jedini kandidat, koga ne mogu vezati za Veselina Veljovića“, pitao je Mandić.

On je naveo i kako vjeruje da će premijer poništiti rešenje Uprave za kadrove. Do toga ipak nije došlo.

Knežević je za odluku i eliminaciji optužio v.d. direktoricu Uprave za kadrove Jovanu Nišavić, za koju tvrdi da je „klasični kadar i aktivista DPS-a”.

I sam advokat Medojević tvrdio je Vijestima da su ga „igrama u početnoj fazi konkursa – eliminisali”, te da je imao sve potrebne uslove da se prijavi na konkurs za direktora UP.

„Od uslova na konkursu kaže se da ko ima najmanje pet godina na rukovodećem mjestu u policiji, sudu, tužilaštvu može da se prijavi. Sudstvo je jedna specifična organizacija i tamo predsjednik suda nije direktor suda, već je prvi među jednakima i on ne rukovodi sudijama. Ako sudija nije rukovodeći kadar, onda ja ne znam ko je. Pogotovo u vrijeme kada sam ja bio sudija kada sam određivao i ukidao pritvor, davao naredbe za pretres, rukovodio jednim ogromnim dijelom odjeljenja za uviđaje i pretrese MUP-a, rukovodio vještacima, koordinirao između ustanova, donosio naredbe za sprovođenje istrage“, naveo je Medojević.

Ukoliko se, kako su to i najavili, advokatski timovi budu žalili Upravnom sudu zbog odluke Uprave za kadrove i liste kandidata koji su ušli u uži izbor za šefa policije, postoji mogućnost da se konkurs obori i postupak vrati na početak.

Izboru šefa policije svakako ne doprinosi ni izjava ministra unutrašnjih poslova Sergeja Sekulovića koji je javno izjavio da među kanididatima ima svog favorita.

 

Testiranje kandidata

Pred komisijom Uprave za kadrove tokom utorka testove su radili Zoran Brđanin, Dragan Klikovac, Dragan Radonjić, Dražen Vuković, Milan Delić, Dragan Arsović, Siniša Kovačević, Vojo Laković i Zoran Braunović. Dan kasnije sa njima je obavljen intervju ali je broj kandidata bio manji, jer je od kandidature odustao Braunović.

Komisija Uprave za kadrove ima rok da u naredna tri dana sačini konačnu listu sa bodovima i izvještajima za sve kandidate, a potom podatke za trojicu najbolje ocijenjenih dostavi ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću. Nakon tog ministar MUP-a ima rok da za 10 dana obavi intervjue sa trojicom najbolje rangiranih kandidata, a potom da svoj izbor dostavi Vladi. Predlog za imenovanje direktora Vlada je dužna da pošalje Skupštini radi davanja mišljenja o predloženom kandidatu.

 

Do kad će trajati v.d. stanje?

Konkurs za šefa Uprave policije obilježio je rekordan broj prijavljenih kandidata – 19.

Kriminolog Velimir Rakočević smatra da je to mjesto za svakog profesionalca u ovoj oblasti veliki izazov zbog čega žele da sebe vide na toj poziciji.

„Prijavljen je veliki broj vrlo kvalitetnih kandidata što samo potvrđuje da u crnogorskoj policiji postoji znatan broj kadrova sa visokim stručnim kompetencijama. Odabrati najboljeg među njima isključivo na osnovu znanja i sposobnosti koji će biti garant uspješnog funkcionisanja policijske organizacije, biće izuzetno težak zadatak. Ukoliko bi prevagnuli bilo koji drugi kriterijumi osim stručnih, to zasigurno ne bi bilo dobro rješenje“, kaže on.

To što je Uprava policije u v.d. stanju od decembra prošle godine Rakočević vidi kao razlog da se bez odlaganja u zakonito i transparentno sprovedenoj proceduri izabere direktor policije.

„Privremeno rješenje nosi neizvjesnost i nepovoljno utiče na kompletnu službu. U ovom slučaju vršilac dužnosti je policajac od karijere čiji stručni i moralni kvaliteti ne bi trebalo da su upitni ali ipak bez obzira na nesporan kvalitet ovog v.d. to se negativno odražava na funkcionisanje službe, zaključuje on.

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati
Advertisement

Kolumne

Novi broj

Facebook

Izdvajamo