Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Nama dugovi, deripaski palate

Objavljeno prije

na

Dok KAP -u prijeti stečaj a Vlada donosi odluku da kreditna zaduženja vlasnika, ruskog oligarha i multimilijardera Olega Deripaske od nekoliko desetina miliona eura vraćaju građani, njegove investicije na Crnogorskom primorju u svakom pogledu napreduju. Prije privatizacije KAP-a ruski „kralj aluminijuma” postao je vlasnik imanja površine 2,5 hektara na atraktivnom rtu Platamuni, nedaleko od Jaza, na dijelu morske obale koja pripada opštini Kotor. Kupio je nekadašnju vojnu bazu na tenderu koji je u aprilu 2005. godine raspisao Fond za reformu sistema odbrane zajedničke države SCG.

Bio je to mali ustupak crnogorske Vlade i mamac za potencijalnog kupca KAP-a, većinskog vlasnika ruskog giganta Rusal, najvećeg svjetskog proizvođača aluminijuma. Bogati vole povlastice pa je posredstvom Fonda atraktivnu parcelu na obali mora na potezu Platini površine 25.098 kvadrata Deripaska pazario za 627.000 eura.

Na vojne objekte i zemljište uknjižila se firma Overseas Assets Management DOO iz Podgorice sa adresom u ul. Milana Vukova 16, o kojoj ne postoji nijedan zapis u registru Privrednog suda. Navedena kompanija proširila je zemljišni posjed kupovinom dodatnih parcela površine 10.485 m2. Cijelo imanje nalazi se u zoni i pod teretom Morskog dobra.

Prema podacima Uprave za nekretnine imanje ruskog tajkuna, odnosno misteriozne kompanije Oversajz, prostire se na 35.583 metra kvadratna pašnjaka i šuma uz morsku obalu od Jaza do Platamuna, sve na području katastraske opštine Krimovice.

Na svom imanju u Donjem Grblju sa kojeg se pruža prelijep pogled na morsku pučinu, zaklonjenom od pogleda radoznalaca gustom mediteranskom makijom i visokom ogradom, Oleg Deripaska podiže raskošni ljetnjikovac.

Sagrađene su dvije luksuzne vile koje svojim izgledom i arhitekturom podsjećaju na monumentalna zdanja. Sa fasadom od bijelog mermera neobičnih otvora i linija ove trospratnice predstavljaju replike srednjovjekovnih venecijanskih palata.

Ispred njih, na padini prema moru, otvoreno je ogromno gradilište na kome niču prateće zgrade sa apartmanima, objekti za poslugu i prijem gostiju.

Pokušaj novinarke Monitora da snimi gradilište najbogatijeg crnogorskog investitora propao je. Pipadnici obezbjeđenja su oštro upozorili da je u pitanju privatni posjed „mnogo, mnogo jakog čovjeka” na kome je nezaposlenima pristup strogo zabranjen. Fotografisanje pogotovo.

Međutim, sa kraja asfaltnog puta koji je izgrađen za potrebe vojske mogu se vidjeti bijele Deripaskine vile koje se svojom arhitekturom, bez otvorenih, razuđenih terasa i pergola prilično razlikuju od uobičajenih kuća pored mora. Zlobnici bi mogli pomisliti da je kompleks na Platamunima odnio dio kapitala namijenjen Kombinatu.

Prema podacima Sekretarijata za urbanizam sa sajta Opštine Kotor na ime kompanije Oversajz izdata su odobrenja za gradnju više objekata raznih namjena. Građevinska dozvola za „turistički objekat Vila 1” izdata je u maju 2010. godine iako je vila sagrađena mnogo ranije. Neobična dozvola sa opisima spratova, tremova i bazena, vile površine 2.229 kvadrata, zapravo je legalizacija bespravno izvedenog objekta.

Krajem 2010. izdata je dokumentacija za gradnju objekata za prijem i osoblje u sastavu Vile od nekih 330 kvadrata.

Tokom 2011. izdata je građevinska dozvola za izgradnju novih turističkih objekata i zasebna dozvola za gradnju nove trafostanice.

Nema podataka o odobrenju za gradnju druge istovjetne vile koja je u potpunosti dovršena. Ili se dvije zgrade računaju kao jedna. Po svemu sudeći, Oleg Deripaska je velelepne vile gradio divlje, poput svojih bogatih sunarodnika kojima dozvole za gradnju po Crnogorskom primorju nisu neophodne.

Ovo čudi, jer je odmah nakon kupovine vojne baze Deripaska postao vlasnik KAP-a, pa je država požurila da izađe u susret strateškom partneru i donese plansku dokumentaciju za ovo područje. To znači da je mogao pribaviti neophodne građevinske dozvole.

DUP Platamuni-Trsteno donijet je krajem 2006. za potrebe vlasnika zemljišta na tom dijelu obale, zbog čega su izvršene izmjene tada važećeg Prostornog plana Opštine Kotor. Obrađivač plana je biro Monte CEP iz Kotora.

Na prostoru od 100 hektara obuhvaćenih Planom, najveći korisnici zemljišta su Opština Kotor i dvije privatne firme. Pomenuta Oversajz iza koje stoji Oleg Deripaska i kompanija K.P.M. Limited nepoznatog vlasnika čiji je osnivač firma sa Britanskih Djevičanskih ostrva koja, prema podacima Uprave za nekretnine, posjeduje oko pola miliona kvadrata zemlje u ovom dijelu kotorske Opštine. DUP Platamuni-Trsteno ispunio je sve zahtjeve ovih dobrostojećih investitora.

Zona vila kojoj pripada ljetnjikovac Olega Deripaske tretirana je kao „najluksuzniji dio Plana” i kao takva odvojena je od ostalog prostora namjenskim saobraćajnim rješenjima.

Četiri vile smještene su na velikim parcelama koje svojim prirodnim zelenilom obezbjeđuju mir i intimnost. Za svaku od vila predviđena je po jedna privatna, mala plaža na krševitoj obali, sa pontom za glisere i jahte. U sklopu vila na parceli od 8,5 hiljada kvadrata predviđena je gradnja SPA centra.

Pored plaže Platamuni smješten je Tenis klub sa terenima i pratećim objektima. Tu su i brojni restorani zatvorenog i poluzatvorenog tipa.

Plan je omogućio gradnju dva hotelska kompleksa na ovom nenaseljenom području obraslom u zelenilo.

U zoni Platamuna planiran je „hotelsko-apartmanski” kompleks Vidikovac sa najmanje 500 kreveta. Na drugoj strani u uvali Trsteno ucrtan je hotel Rt Jaz lociran na izuzetno strmom terenu, na sredini između brda Jaz i poznate pjeskovite plaže Trsteno. Sa predviđenih šest kaskadnih etaža hotel Rt Jaz podsjeća na hotel As u Perazića Dolu i po mišljenju autora Plana, zbog svoje arhitekture mora biti „landmark” cijele obale.

Ovo silovanje netaknutog prostora kamenite obale i zaleđa Platamuna i Trstena urađeno je na izričit zahtjev pomenutih kompanija čija vlasnička struktura nije transparentna.

Od tretiranih 100 hektara urbanizovan je veći dio terena na kome će se pored vila, apartmana i hotela uz obalu graditi vještačke plaže, ponte, pristaništa i privezišta, razni vidikovci i paviljoni i „električni tramvaji-uspinjače” za prevoz od plaža do hotela.

Urbanizaciju Platamuna nije spriječila ni činjenica da je ovaj Rt vladinom Strategijom biodiverziteta označen kao spomenik prirode.

Jahta skuplja od KAP-a

Pored zemljišta u Krimovicama Oleg Deripaska posjeduje sedam odsto akcija u kompaniji Adriatik Marinas kanadskog biznismena Pitera Manka koja gradi nautičko-stambeni centar Porto Montenegro.

Posao sa gradnjom stanova cvjeta a na molu broj 1 tivatske marine obično je vezana Olegova luksuzna mega jahta Queen K. Ova ploveća palata duga 72,6 metara vrijedna oko 70 miliona eura, spada u red 50 najvećih privatnih jahti na svijetu. Ruski tajkun za brod je platio 22 miliona više nego za KAP.

Branka PLAMENAC

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo