Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Barović se preigrao

Objavljeno prije

na

Mogućnost da se na Solani gradi turistički kompleks sa golf-terenima šokirala je ljubitelje prirode, posebno ptica u Evropi. Niko se u tim krugovima ne može čudom načuditi kako je nekom u „prvoj ekološkoj državi na svijetu” jedan takav projekat uopšte pao na pamet. „Ružno izgrađenih obala ima dovoljno na Mediteranu. Oaza kao što je ulcinjska Solana veoma je malo”, navode njemački mediji. Još oštrije upozorenje stići će crnogorskoj Vladi iz evropskih institucija, koje su izuzetno osjetljive u pitanjima očuvanja i zaštite prirodne sredine. „Ukoliko se ne sačuva ovaj lokalitet, koji je značajan u međunarodnim okvirima, uslijediće veliki šamar našoj zemlji na njenom evropskom putu”, kaže izvršni direktor Centra za zaštitu i proučavanje ptica Darko Saveljić.

U želji da barem u evropskoj javnosti sačuva imidž modernog državnika, premijer Igor Lukšić se odlučio za prelazno rješenje. Savjet za privatizaciju i kapitalne investicije, na čijem je on čelu, ove je sedmice odložio izjašnjavanje o prijedlogu da ulcinjska kompanija u većinskom vlasništvu tajkuna Veselina Barovića dobije pravo svojine umjesto korišćenja zemljišta. Navodno, Lukšiću trebaju dodatna objašnjenja. To bi moglo značiti da njegova Vlada ne želi da dalje srlja u ovom slučaju.

„Problem kod Solane je što proces privatizacije nije išao preko poziva za nadmetanje, već je ona prodata na berzi, što je impliciralo da novi vlasnik nema nikakve obaveze kada su u pitanju investicije, socijalni program i ostala ulaganja. Problematično je 2008. godine bilo i odsustvo vizije i očigledna namjera nekoga iz vlasti da Baroviću pribavi ogroman profit nad tim prostorom”, kaže zamjenik direktora MANS-a Dejan Milovac.

On podsjeća da je vlasniku Eurofonda bilo omogućeno da za manje od milion eura kupi preduzeće koje je upravljalo s preko 15 miliona kvadratnih metara. U samom finišu donošenja Prostornog plana države zemljište Solane volšebno je iz industrijskog pretvoreno u gradsko-građevinsko, čime je otvorena mogućnost da u zaleđu Velike plaže nikne turistički kompleks.

Sve radnje za tako nešto planski i sistematski su obavljene. U Solani je ranije uveden stečaj, firma i zapošljeni godinama iznurivani, izgubljena koncesija na korišćenje morske vode… Uz to, na Port Mileni državnim se novcem gradi velelepni most kako bi veći brodovi i jahte mogli uplovljavati do zamišljenih bungalova i vila na Solani. Topila se nada da će preduzeće čija je izgradnja označila početak novog vremena u Ulcinju ponovo proizvoditi slane kristale i biti raj za ptice i turiste.

Sve je, ipak, izvjesnije da bi mogli propasti Barovićevi planovi. A oni bijahu, kako tvrde u Eurofondu, usmjereni k boljitku čitave zajednice. „Mi nijesmo zainteresovani za prodaju Solane. Dovođenjem strateškog partnera na zemljištu koje je nefunkcionalno izgradili bismo hotelsko-turističke kapacitete i golf-terene”, kaže Barovićev poslovni partner Boiša Šotra. Navodeći da bi dobit za državu bila velika, a da bi se tu zaposlilo mnogo ljudi, Šotra zaključuje: „Ne znam koji je to investitor u Crnu Goru doveden, a koji bi uložio preko milijardu eura”. No, on nije rekao ko ima tako puno para i želje da gradi na, uglavnom, močvarnom području, u zaleđu Velike plaže. Ranije smo pisali da su za kupovinu Solane 2009. godine bili zainteresovani vlasnici egipatske grupe Oraskom, a lani i neki investitori iz arapskih zemalja. Barović, navodno, nije nipošto pristajao da im ustupi Solanu za manje od sto miliona eura. Na prvom javnom tenderu cijena za prodaju tog preduzeća iznosila je 257,8 miliona eura. Naravno, niko se nije javio, pa stečajni upravnik Solane Milorad Iković tvrdi da će biti raspisan novi. „Uslovi će biti manje-viši isti, ali će cijena biti niža od 257,8 miliona eura”, dodaje on.

U lokalnoj vlasti u Ulcinju smatraju da Solana, s obzirom na značaj, potencijale i tradiciju, treba da ostane ono što je bila gotovo osam decenija. „Vjerujem da u ovom slučaju Vlada može da postupi kao što je to urađeno lani u Fabrici elektroda Plužine (FEP), kada je ona otkupila akcije koje je dotadašnji većinski vlasnik kupio na berzi”, kaže za Monitor poslanik Nove demokratske snage FORCA u crnogorskom Parlamentu Genci Nimanbegu. On ističe da tim preduzećem i ubuduće može upravljati privatna kompanija ili opština, te da treba prihvatiti prijedlog MANS-a, koji su podržale i pozicione i opozicione partije u Skupštini Crne Gore, o izmjeni Prostornog plana države koji se odnosi na Solanu.

Važnost proizvodnje soli za zemlju pokazala se i ovih sedmica kada je snijeg okovao gotovo cijelu Crnu Goru. „Crnagoraputu smo prodali oko hiljadu tona soli za puteve i izašli u susret svim zahtjevima opštine, jer je snijeg padao i u Ulcinju”, kaže v.d. izvršnog direktora Solane Dragiša Rosandić. On se nada da će se i ovog ljeta obaviti berba slanih kristala, za što je potrebno uložiti 150 hiljada eura.

Ninska solana kao primjer

Primjera uspješnosti sličnih preduzeća ima u najbližem okruženju. Solana u Ninu od 2002. godine posluje kao privatna firma. Zahvaljujući svojoj bogatoj paleti proizvoda od soli, poznata je kao nezaobilazno turističko odredište koje posjećuju brojni gosti. Svoj sjajni proizvod, „cvijet soli”, izvozi čak u Japan. Prošle godine je u ninskoj solani otvoren Muzej soli. Sve bi se to, kako navode eksperti, lako moglo uraditi i u ulcinjskoj solani koja je prostire na 1.500 hektara. Ninska tek na 55.

Mustafa CANKA

Komentari

DRUŠTVO

ZNACI: Stara fotografija, za nove poene

Objavljeno prije

na

Objavio:

Zašto je poslanik Raško Konjević prećutao da je za fotografiju policajca Veselina Tabaša i Nasera Keljmendija saznao još u julu 2014. godine, kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke u koju je Monitor imao uvid

 

Nakanadna pamet ili nešto drugo, tek nedavno se lider SDP-a Raško Konjević dosjetio da sa javnošću podijeli saznanja da se aktuleni prvi barski policajc Veselin Tabaš fotografisao sa Naserom Keljmendijem, osuđenim za mnogobrojna krivična djela. Konjević je krajem prošlog mjeseca pokazao ministru unutrašnjih poslova Sergeju Sekuloviću fotografiju Tabaša sa kontroverznim kosovskim biznismenom, tokom saslušanja ministra na sjednici Odbora za bezbjednost i odbranu. Konjević je poručio da je trebalo provjeriti do kraja Tabaša.

„Ako nije, sada je prilika da se provjere relacije između Keljmendija i novog načelnika CB Bar“, zaključio je.

Konjević je, međutim, iz njemu znanih razloga prećutao da je za tu fotografiju saznao još u julu 2014. godine kada je bio ministar unutrašnjih poslova. To proizilazi iz službene zabilješke koju smo imali na uvid, a koju je povodom sporne fotografije sačinio lično policajac Tabaš i adresirao na Ministarstvo unutrašnjih poslova.

„Fotografija na kojoj se nalazim ja sa licem Naserom Keljmendijem nastala je, koliko se mogu setiti, 2010. godine. Fotografiju je uslikao krim-tehničar CB Bar S.D. u službenim prostorijama OB Ulcinj u kancelariji za prepoznavanje lica“, dio je službene zabilješke.

Policajac Tabaš tada je objasnio da je to bila jedina slobodna kancelarija u koju je policija izvršila prepoznavanje Keljmendija.

U njoj je bilo još najmanje pet policajaca, čija imena je naveo. To su bili pripadnici barske ali i ulcinjske policije.

Zbog nedostatka mjesta, kako tvrdi, sjeo je pored Keljmendija, dok su ostale kolege bile u istoj prostoriji sa njima, o čemu mogu i oni svjedočiti.

Tabaš je detaljno pojasnio i da su tu proveli izvjesno vrijeme jer je u toku bio pretres stanova i hotela Kaza Grande u Ulcinju, koji je vlasništvo Keljmendija, zbog sumnje da je njegov sin Liridon falsifikovao lične isprave.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

NAKON 3. MAJA – DANA SLOBODE MEDIJA: U službi države ili javnost

Objavljeno prije

na

Objavio:

Duže od deceniju datiraju prijedlozi da se poveća zakonska zaštita medijskih radnika i pooštre kazne za napade na novinare. Političke volje za njihovo usvajanje nije bilo. Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, za sada, na riječima, svjesni su iz nove vlasti

 

Tokom prošle godine zabilježeno je 16 – napada, hapšenja i prijetnji novinarima. Samo za dva mjeseca ove godine imamo četiri napada – Jelena Jovanović, Sead Sadiković, Esad Kočan i Nebojša Šofranac, i dvije prijetnje ekipama TV Vijesti i TV Budva.

Da se nešto mora raditi na zapuštenom polju medijskih sloboda, dok ne bude kasno, svjesni su i iz nove vlasti. Premijer Zdravko Krivokapić je nakon posljednjeg napada kazao da je zamolio ministarku zaduženu za medije Tamaru Srzentić „da što prije svakom novinaru da status službenog lica, mislim da to može mnogo štošta promijeniti”.

Premijer se pogrešno izrazio jer novinarima ne treba status, već dodatna zaštita i zakonom propisane odredbe da se napad i ometanje u vršenju posla od javnog interesa, kaznama tretiraju kao napad na službeno lice. Spin oko statusa službenog lica bivša vlast je često koristila da unese zabunu i da ne prihvati inicijative oko uvođenja oštrijih kazni za napade na novinare.

„Novinari i službena lica ne mogu da se poistovjete, jer razlozi za njihovu zaštitu nisu isti. Službena lica imaju ovlašćenja da primjenjuju zakon, koja novinari nemaju, ali novinari treba da dobiju pojačanu zaštitu, kao i službena lica, zato što rade posao od javnog interesa koji sa sobom nosi povećan rizik po bezbjednost i to treba jasno razgraničiti. Tako da mislim da se tu radi o terminološkom nerazumijevanju, nije to teško pravilno propisati“, kaže za Monitor Tea Gorjanc-Prelević.

Na Dan slobode medija ministar policije Sergej Sekulović je ispravio premijera i objasnio da će njegovo ministarstvo preložiti da se svaki napad na medijskog radnika tretira kao napad na službeno lice. To će se postići tako što će MUP pristupiti izmjenama i dopunama Zakona o javnom redu i miru, na osnovu kojih bi novinari, poput službenih lica bili zaštićeni u slučaju ometanja vršenja svog posla. Sekulović je najavio da će inicirati i izmjene Krivičnog zakonika: „Na ovaj način doprinijećemo većoj sigurnosti novinara, tako što će se pooštriti prekršajna i krivična odgovornost onih koji pokušaju da utiču na bilo koji način na rad novinara“.

Predlozi o pooštravanju kazni za napade na novinare datiraju iz 2008, tada su ih inicirali Pokret za promjene, Socijalistička narodna partija i MANS. Sve do sada nije bilo političke volje da se oni usvoje.

„Akcija za ljudska prava (HRA) je možda prva to 2010. godine i formulisala kao konkretne odredbe s obrazloženjem i zajedno sa Sindikatom medija se poslednjih godina zalagala da se to usvoji“, kaže Gorjanc-Prelević i navodi da ti prelozi mogu da se koriste kao polazište za najavljene izmjene.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POSKUPILE OSNOVNE ŽIVOTNE NAMIRNICE: Novi nameti, teže i breme

Objavljeno prije

na

Objavio:

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena otporom građana. Dok  se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcije države nema

 

Najnovija poskupljenja osnovnih životnih namirnica u Crnoj Gori, za razliku od drugih država, nisu propraćena buntom. Čak ni spontanim protestom, u skladu sa epidemiološkim mjerama. Tek je poneka stidljiva objava na društvenoj mreži Fejsbuk, u kojoj se građani pitaju kakve će sve načine još morati da izmisle kako bi pregrmili od prvog do prvog u mjesecu… I dok se posljedice krize sve snažnije osjećaju, reakcija države nema.

U posljednjih desetak dana, cijene najosnovnijih životnih potrepština – brašna i ulja u crnogorskim marketima uvećane su za 10 do 30 odsto. Poskupili su i so i šećer, takođe za oko 10 odsto. Tako će sada građani, na primjer, umjesto dosadašnjih euro, za ulje morati da izdvoje i do 1,50 eura, a za kilo brašna umjesto 40 centi, 45.

Glavni razlog za povećanje cijena, kako su objasnili iz pojedinih trgovačkih kompanija, leži u tome što su proizvođači i dobavljači namirnica koje se ne proizvode u Crnoj Gori povećali svoje cijene. Osim toga, poskupilo je i gorivo, odnosno transport. Najupečatljiviji učinak pandemije izazvane virusom COVID-19 ogleda se u tome što je, i pored povećanja cijena naftnih derivata, litar najjeftinijeg jestivog ulja trenutno skuplji od litra eurodizela, čija je cijena 1,13 eura.

I voće i povrće je poskupilo. Tako je na zelenoj pijaci TC Bazar u Podgorici za kilogram jabuka potrebno izdvojiti od 1,30 do 1,70 eura. Za avokado i čitavih osam.

Krastavac se može kupiti po cijeni od euro i po do dva i po, a paradajz od dva do dva i po. Crni luk košta od euro do euro i po, a krompir od 0,60 do 0,80 centi.

I cijene ribe su porasle. Kilogram pastrmke sada košta pet eura.

Poskupljenje namirnica očekuje se i u narednom periodu. To, za posljedicu, ima i poskupljenje druge hrane u kojoj se one nalaze, poput hljeba i drugog peciva, prerađevina, slatkiša,…

Predlogom budžeta za 2021. godinu najavljeno je povećanje akciza na duvanske i proizvode od šećera i kakaoa, kao i na sladolede, alkohol i gazirana pića. To je jedna od mjera poreske politike koja će sa primjenom početi 1. jula. Tako bi se, predloženim rješenjem, akcize na zaslađena pića i alkohol povećale sa 25 na 35 eura po hektolitru, 72 centa po kilogramu za slatkiše, a za duvanske proizvode sa 37 na 51 euro na hiljadu komada cigareta.

Iz Privredne komore Crne Gore (PKCG) upozoravaju da će taj predlog dovesti do rasta cijena, smanjenja prodaje, povećanja obima sive ekonomije a, u konačnom, i do smanjenja prihoda za državu. To je ocijenjeno na sastanku, održanom krajem aprila u prostorijama PKCG-e. ,,To je pokazala praksa iz prethodnih godina, sa istim scenarijem u dijelu akcizne politike. Sem toga, akcize će zbog porasta cijena uticati i na konkurentnost naše turističke destinacije”, kazala je tom prilikom potpredsjednica PKCG-e Nina Drakić.

Andrea JELIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 7. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo