Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kume, đe su milioni

Objavljeno prije

na

Prinudno je aterirao još jedan crnogorski biznismen koji se u proteklih petnaestak godina vinuo u neslućene visine. I nebo mu se činjelo pretijesno. A onda mu je i avion konfiskovan u Njemačkoj zato što njegova kompanija nije mogla da izmiruje kredite austrijskoj Hipo Alpe Adrija banci. Dragan Brković, o njemu je riječ, i njegova čuvena Vektra Montenegro zapali su u velike nevolje i zbog drugih dugova. U utorak je podgorički Privredni sud donio rješenje o pokretanju stečajnog postupka u Vektri Montenegro, glavnoj Brkovićevoj kompaniji. Ročišta za uvođenje stečaja u kompanije Vektra Boka i Horajzon Lodžistik, po zahtjevu OTP faktoringa, koja je trebalo da se održe 22. februara, odgođena su za 27. mart. Zahtjev za stečaj podnijeli su mađarska OTP banka i Crnogorska komercijalna banka zbog 20,9 miliona eura kredita koji Brković ne može da otplati.

Sudija Privrednog suda Miodrag Anđelić kaže za Monitor da će rješenje o otvaranju stečajnog postupka donijeti 27. februara.

,,Vektra nije bankrotirala, kako su prenijeli neki mediji. Otvoren je stečaj, ali u roku od trideset dana kompanija može donijeti plan o reprogramiranju dugova i ako ga podrže glavni povjerioci onda nastavlja rad”, objašnjava Anđelić.

Ekonomski analitičari su uvjereni da Brkovićeva kompanija, simbol kapitalizma na crnogorski način, ne može izbjeći bankrot.

Kompanija OTP faktoring podnijela je krajem novembra prošle godine privrednim sudovima u Podgorici i Pljevljima zahtjev za uvođenje stečaja u šest Brkovićevih firmi zbog duga od stotinu miliona eura, u što su uračunate i kamate. OTP faktoring bavi se otkupom potraživanja i loših kredita kod Crnogorske komercijalne banke.

Na spisku za stečaj, koji je stigao u Privredni sud u Podgorici, našli su se Vektra Boka, Horajzon lodžistik, Vektra aviejšn i Vektra investments, a na onom upućenom bjelopoljskom Privrednom sudu Vektra Jakić i Vektra voda. Vektra Jakić je najveći koncesionar šuma na sjeveru Crne Gore. Ima koncesiju za narednih 30 godina na blizu 74 miliona eura. Vektra voda iz Kolašina ima nenaplaćena potraživanja od oko 2.800.000 eura.

CKB je posebnim predlogom za izvršenje od suda u aprilu prošle godine zatražila pljenidbu i prodaju 33,34 odsto akcija hotelskog preduzeća Vektra Boka u Herceg Novom, koja joj je bila dužna oko 3,8 miliona eura. Pljenidba je obavljena krajem prošle godine.

Brković duguje bankama 220 miliona eura. Najviše OTP banci, potom članici NLB grupe u Crnoj Gori i Švajcarskoj, te Hipo banci. Sva bankarska potraživanja pokrivena su hipotekama na imovinu članica Vektra grupe i na Brkovićevu ličnu imovinu.

Brković ima ogromnu imovinu. Do nje se uglavnom domogao uz nesebičnu pomoć vlasti. U Podgorici, prema katastarskoj evidenciji, posjeduje 25. 279 kvadratnih metara zemljišta. Površina stambeno-poslovnog kompleksa, gdje je smješten dio ministarstava Vlade Crne Gore, iznosi 40.000 kvadrata plus 158 stanova, 18.000 kvadrata poslovnog prostora i 6.000 kvadrata podzemnih garaža.

Prema posjedovnim knjigama, u Herceg Novom ima 128.167 kvadrata zemljišta i 25.402 kvadrata poslovnog i stambenog prostora. Brković je do kompleksa u Herceg Novom došao u vrijeme kada su cijene zemljišta po kvadratnom metru dostizale više stotina eura, a stambenog i poslovnog prostora i nekoliko hiljada.

Pored koncesije za eksploataciju šuma, Brkovićeva kompanija u Pljevljima posjeduje 220.000 kvadratnih metara zemljišta i oko 6.000 kvadrata poslovnog i stambenog prostora.

Na Bjelasici ima preko 38.000 kvadrata zemlje. U Baru takođe ima nekoliko objekata na atraktivnim lokacijama.

Na osnovu te imovine, koja ja sada gotovo sva pod hipotekom, podigao je stotine miliona kredita kod domaćih i inostranih banaka.

,,Kada bi se sve skupilo na jedno mjesto, Dragan Brković u Crnoj Gori posjeduje teritoriju jednog osrednjeg grada. A u njegove objekte mogle bi se smjestiti hiljade ljudi. I to nije sve. Pored turizima, izgradnje stanova, drumskog transporta, Brković ima i avio kompaniju sa tri putnička aviona i helikopterom. Ima i firmu za flaširanje vode. Posjedovao je i Fabriku anoda Anotech, u dvorištu KAP-a, registrovanu na Djevičanskim Ostrvima. U Milanu, pored firme, ima i komotan stan”, objavio je Monitor prošle godine.

Za Brkovića, koji se do početka devedesetih bavio prodajom autodijelova u Podgorici, pročulo se kada je počeo preko svoje firme Vektra da izvozi aluminijum iz Kombinata aluminijuma.

Tokom sankcija Brković je KAP-u plaćao obezvrijeđenim dinarima iz primarne emisije, a aluminijum prodavao za dolare, po tržišnoj cijeni. Što je više aluminijuma uzimao, to mu je KAP više dugovao. I još je predstavljan kao heroj – spasavao je Kombinat.

Kasnije, tačnije 2005, Milo Đukanović je pronašao novog partnera Kombinatu – of-šor kompaniju Olega Deripaske. Uzgred, nakon napuštanja KAP-a Vektra je povela sudski spor sa ruskim menadžmentom i dobila ga, ali javnosti je ostalo nepoznato da li je uspjela da naplati štetu od Kombinata.

Brkoviću, kažu upućeni, nije bilo pravo što je Đukanović sklopio sporazum sa Deripaskom, ali ubrzo ga je vlast nagradila. Postao je vlasnik Hotelsko-turističkog preduzeća Boka. Zagospodario najljepšim lokacijama i hotelima u Herceg Novom.

„Svi će hoteli imati pet zvjezdica, jer Vektra ne umije drugačije”, hvalio se Brković. Najavio je i da će investirati oko pola milijarde. U međuvremenu su neki hoteli srušeni, a drugi danas ne zaslužuju ni tri zvjezdice.

Brković je kum Mila Đukanovića. Za kratko se vinuo – od auspuha do aviona.

Zašto je pao? Brković je koristio provjereni model za olako bogaćenje u Crnoj Gori – privatizuješ, pa se na račun toga zadužiš, dobiješ novac koji ne investiraš, a državi, kada isteknu rokovi, vratiš uništenu imovinu i svoje dugove. On je posljednjih godina uzeo oko 200 miliona kredita od raznih banaka. Gdje je taj novac? To je suštinsko pitanje koje traži odgovor povodom sunovrata Brkovićeve kompanije. Upućeni tvrde da je od te sume investirao najviše pedesetak miliona. Vidjelo bi se da je uložio više.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, izjavio je Vijestima da Dragan Brković nije vlasnik velikog blaga, ,,već da je najveći dio opljačkanog novca završio pod kontrolom šefa režima. Zato je i imao punu zaštitu Vlade, državnih fondova, policije, carine, tužilaštva i sudova”.

Medojević upozorava: „ Jednostavni bankrot Dragana Brkovića bez ispitavanja gdje je završio novac od pljačke Kombinata aluminijuma i kredita koje je dobio od banaka, bila bi nagrada za njega i stvarne vlasnike Vektre. Sasvim sam siguran da je Brković napravio neki štek u bankama van Crne Gore i da će sa osmijehom gledati kako propadaju privatizovane firme i radnici ostaju bez posla, a dužnici bez svojih potraživanja”.

Brkovićeve kompanije godinama su bile pod zaštitom vlasti. I Vlada Igora Lukšića slijedi ono što je radila u vrijeme Đukanovića. Vektri je velikodušno dala još tri godine da ispuni ugovorene obaveze o investiranju u hercegnovske hotele, koji, kako rekosmo, propadaju od kada ih je Brković privatizovao. Kako ga je krenulo, sa njih će popadati sve zvjezdice.

Neimar kapitalizma

Krajem 1998. godine Brković se u intervjuu beogradskom Vremenu žalio: ,,Zanimljivo je da moj rad u bivšem socijalističkom društvu nikoga nije zanimao. Od kada smo krenuli u privatizaciju počeo sam nekima da smetam… Očigledno je da se u Crnoj Gori može sve oprostiti – izuzev uspješnost”.

Zanimljiv je i Brkovićev odgovor na pitanje gdje sve ulaže kapital?

,,Kapital ulažem gdje se isplati. Gdje ću dalje ulagati, vidjeću. Sigurno ne tamo gdje ću izgubiti. Sve što radim radim zakonito i pošteno. Mi gradimo kapitalizam. Možda se neko toga stidi. Ja ne”.

Propast Boke

Uoči lokalnih izbora u Herceg Novom političke partije danima polemišu oko toga ko je krivac za katastrofalno stanje u Vektri Boka.

Vektra Bokom već dvije decenije hara organizovana kriminalna grupa iz Podgorice, izjavio je prije nekoliko dana predsjednik hercegnovskog SNP-a Obrad Gojković.

„Boka je uništena, a da bude stvar gora Savjet za privatizaciju produžava Vektri investicioni ciklus tako da odjednom bankarske garancije nestaju kao obaveza, a Vektra kao garancije 2010. nudi livade i šume šeste kategorije na sjeveru Crne Gore, što Vlada prihvata”, kazao je Gojković.

Predsjednik Odbora direktora Vektra Boka Milić Popović požalio se: „Kupili smo firmu koja je trebalo da ide u stečaj, a ne u privatizaciju. Kupljena je firma u koju je trebalo uložiti još preko 30 miliona eura da bi se dovela do pozitivne nule, ne uključujući investicije”.

HTP Boka bila je svojevremeno perjanica crnogorskog turizma. Privatizovana je 2007. godine kada je većinski paket kupila Vektra za oko 23 miliona eura, uz obavezu da investira u naredne dvije godine oko 62 miliona eura.

Nesporno je da se HTP Boka sredinom devedesetih kreditno zadužila za 11 miliona njemačkih maraka, a povjerilac je bio Niteks iz Niša. Nikada nije razjašnjena sudbina tog kredita, za koji je hipotekarno bio opterećen novski hotel Plaža. Taj aranžman više niko ne pominje.

– Ne pominje se ni afera Tripković, koja je sredinom devedesetih potresala HTP Boka i Herceg Novi. Zbog optužbi za razne zloupotrebe bivši generalni direktor Boke Miodrag Tripković prvo je pobjegao iz Jugoslavije, a zatim se vratio i odležao u istražnom zatvoru 4,5 godine, što je rijetkost čak i za crnogorsko sudstvo i tužilaštvo. Za 15 godina za taj slučaj nije donesena ni prvostepena presuda, predmet je šetao zbog promjena nadležnosti od Osnovnog suda u Herceg Novom do Višeg suda u Podgorici. Sudije kojima je dodjeljivan napredovale su i sada su u Višem i Vrhovnom sudu Crne Gore. Predmet je trenutno u nekoj ladici hercegnovskog Osnovnog suda i čeka zastaru, ako nije i zastario. Štetu za ovakvu efikasnost platiće poreski obveznici, kaže za Monitor Gojko Pejović, ugledni građanski aktivista iz Herceg Novog.

HTP Boka je sredinom osamdesetih zapošljavala preko 600 radnika, a ljeti i preko 1000. Danas u stalnom radnom odnosu ima ih 170, ali već treća godina ne uplaćuju im se doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje.

Upućeni tvrde da je HTP Boka bila zrela za stečaj već 1996. godine. To, kažu naši izvori, nije urađeno samo iz jednog razloga – ta „pandorina kutija” nije se smjela otvoriti do kraja. Na to upućuje i pomenuti sudski postupak koji traje deceniju i po.

Zašto je onda Brković uopšte kupovao HTP Boku? Da li je znao šta kupuje? Da li se radi o ponudi koja se nije mogla odbiti?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

POLICIJSKA AKCIJA U LUCI BAR: Borba protiv kriminala ili predstava

Objavljeno prije

na

Objavio:

Procesa zbog šverca cigareta, za  koji je prethodna vlast decenijama optuživana da se odvijao pod njihovim pokroviteljstvom, u Crnoj Gori  nije bilo. Procesi koji su pokrenuti van zemlje, arhivirani su. Ako institucionalnu borbu sa švercom cigareta nova vlast bude vodila poput  ovosedmične akcije u Luci Bar, načekaćemo se i na istinu o današnjim putevima šverca cigareta

 

Policija je ove sedmice  za crnogorsku javnost izvela, po svemu sudeći, još jednu predstavu za javnost. Specijalci Sektora za borbu protiv kriminala ušli su u Luku Bar, tražeći dokaze o milionskom švercu cigareta.

Očekivano ili ne, cigarete su pronašli, ali kako je zvanično saopšteno, za sada, ne i dokaze da je riječ o robi koja je bila namijenjena krijumčarenju . Kako je objašnjeno, riječ je o dugom procesu i tek treba da bude utvrđeno da li se u konkretnom slučaju može govoriti kao o švercu cigaretama.

To što su specijalci pretraživali magacine, dovelo je do održavanja prve sjednice Biroa za operativnu koordinaciju bezbjednosnih službi kojom je predsjedavao vicepremijer Dritan Abazović.

,,Na prvoj sjednici BOK-a dogovorene su aktivnosti i strategija rada svih bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, koje će prioritetno biti usmjerene protiv rada organizovanih kriminalnih grupa i njihovih
povezanih aktivnosti. Nijedna kriminalna grupa u Crnoj Gori neće i ne može biti jača od države, a bezbjednosne službe će kroz pojačan operativni rad i saradnju sa međunarodnim institucijama preduzti sve aktivnosti na inteziviranju i konkretizovanju te borbe”, navodi se u saopštenju, izdatom nakon sjednice. Saopštenje je izdato sa sve naslovom –  „Održana sjednica BOK-a: Kreće rat protiv organizovanog kriminala, šverca cigara“. Oni koji su akciju posmatrali, doduše,  zaista su mogli i pomisliti da je krenuo rat, jer su magacine „napali“ specijalci sa dugim cijevima.

Na sjednici su bili i direktor Agencije za nacionalnu bezbjednost Dejan Vukšić i direktor
Uprave policije Zoran Brđanin, čije kontrolno saslušanje je upravo zbog šverca cigareta, tražio lider Pokreta za promjene Nebojša Medojević. On je krajem maja tvrdio da je u 15 dana iz carinskog skladišta iz slobodne zone Bar izašlo od 80 do 100 kontejnera švercovanih cigareta. On je iznio optužbe da je u taj posao ,,ušla” garnitura bliska premijeru Zdravku Krivokapiću.

,,Vukšić je bio pod mjerama ANB-a kao advokat kavačkog klana. Nije obezbijeđena saglasnost Skupštine za njegov izbor. Premijer vrlo direktno krši ustavni poredak, ugoražava ustavnu-civilizacijsku kategoriju, a to je civilna kontrola, građanska kontrola vojske i službi bezbjednosti”, kaže  Medojević.

Premijer Krivokapić je za tvrdnje Medojevića ranije rekao da su laž.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 18. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVETI STEFAN U NEVOLJAMA: Radnicima prijete otkazima

Objavljeno prije

na

Objavio:

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se u MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora

 

Nakon prve godine rada elitnih crnogorskih hotela pod imenom Aman Sveti Stefan, u maju 2014. godine, u tekstu američkog portala USA Today, naslovljenom „Za 1 posto iznad najboljih evropskih hotela“ Hotel Sveti Stefan našao se na listi 10 najboljih hotela u Evropi. Sa ekskluzivnom ponudom za „Jet set turiste“ Aman Sveti Stefan opisan je kao „igralište za ultra bogate u centru crnogorskog dijela jadranske obale“.

Sedam godina kasnije, uoči turističke sezone 2021. Aman resort, hotelski operater u projektu  višedecenijskog zakupa hotela Miločer i Sveti Stefan, najavljuje zatvaranje hotela i odlazak iz Crne Gore. Razlozi neočekivanog poteza Amana navodno su, nemogućnost da svojim gostima obezbijedi ekskluzivnost i mir, ugodan odmor daleko od očiju javnosti, nakon što mještani okolnih naselja, traže pristup manjem dijelu plaža kojima zakupac gazduje.

Zatvaranje hotela makar i na jednu turističku sezonu, najprije su na svojoj koži osjetili zaposleni radnici prema kojima se poslodavac, kompanija Adriatic properties, u vlasništvu grčkog biznismena Petrosa Statisa, ponio na krajnje ponižavajući i nehuman način. Oni koji su do juče opsluživali super bogate goste najpoznatijeg hotelskog brenda na svijetu, Aman resorta, ostavljeni su na cjedilu u jednom trenu. U toku jednog sata, koliko je 17. aprila trajao sastanak sa izvršnim direktorom firme, Goranom Bencunom, radnicima su saopšteni uslovi pod kojima mogu da odu iz firme ili da ostanu.

Usmeno im je saopšteno da su od tog dana na odmoru, da mogu da traže posao negdje drugo zbog čega se „Aman neće ljutiti“, da uzmu otpremnine ili prihvate nove uslove rada za ostanak u firmi.

Kompanija Adriatic properties zapošljava ukupno 100 radnika, od kojih jedan broj radi u administraciji, drugi u ugostiteljstvu, treću grupu čine sezonci. Na udaru su se našla 43 radnika iz ugostiteljstva, na poslovima kuvara, poslastičara, konobara, sobarica, koji imaju ugovore o stalnom zaposlenju i u hotelima Svetog Stefana rade dugi niz godina. Oni su dio grupe od 220 zaposlenih u HTP Budvanska rivijera i HTP Miločer, koje je zakupac preuzeo nakon zaključenja ugovora o zakupu. Najveći broj njih uzeli su tada povoljne otpremnine i napustili firmu.

Radnici navode podatak da za 14 godina trajanja zakupa Adriatic properties nije primio nijednog novog radnika u stalni radni odnos. Primali su samo sezonce sa kojima zaključuju ugovore o djelu i to najčešće na rok od dva mjeseca.

Priču oko zatvaranja hotela Sveti Stefan i Miločer zakupac koristi da se oslobodi ugostitelja preuzetih 2007. pod uslovima suprotnim Zakonu o radu. Njima su ponuđene otpremnine čiji je iznos u rasponu od 8-15.000 eura, koje mnogima nisu pirhvatljive, posebno radnicima sa dužim radnim stažom.

„Jako je ružno od Amana i njegovih predstavnika da nam kažu ko bude našao posao da se oni neće ljutiti. Mi možemo uvijek da nađemo posao, ovo su vrlo kvalitetni ljudi, oni su proveli svoj radni vijek na pozicijama koje su ovdje vrlo zahtjevne i pružili svoj maksimum. Ostavili su dio života i postali dio ovog hotela i da im neko sada na najgori mogući način kaže da treba da idu“, kazao je Bogdan Krsmanović, predsjednik sindiklane organizacije Adriatic properties.

„Ove godine smo imali odlične najave, spremali smo se za sezonu a doživjeli smo ovo. To što poslodavac ne može da obezbijedi gostima privatnost i da nađe kompromis sa mještanima, nije naš problem. Mi tražimo da nas neko podrži i zaštiti naša prava dok se problem ne prevaziđe“, poručuje Krsmanović

Radnicima su ponuđene tri mogućnosti za produžetak radnog odnosa.

„Da čistimo, radimo na plaži ili da održavamo bašte uz smanjenje plate za 50 odsto. Mi smo bašte jednom već prošli, prije 15 godina kada je Aman preuzeo Sveti Stefan. Mi smo njih lijepo dočekali, radili smo sve vrste poslova bez ikakvih rješenja. Bili smo i mlađi 15 godina i imali entuzijazam zbog dolaska poznatog hotelskog brenda, a oni nam sada vraćaju đonom. Ovakvu ponudu sada ne prihvatamo. Za rad u bašti, šumi ili na plaži dobijali bismo 350 eura mjesečno. Među nama ima i visoko obrazovanog i stručnog kadra, ugostitelja koji svoj posao rade decenijama, pa je ova ponuda za nas ponižavajuća“, ističu zaposleni.

Radnici Svetog Stefana prepušteni su sami sebi. Žalili su se inspekcijskim organima, ali nisu dobili nikakve odgovore. Obratili su se predsjedniku države, premijeru, ministrima…

„Neko bi u ovoj državi trebao da se nama pozabavi. Mi samo želimo da radimo i ostanemo na svom radnom mjestu. Mi smo ovdje svoji na svome, radili smo kod Adriatic propertiesa na više radnih mjesta, nismo odbijali poslove… Hotele možemo otvoriti za 5 dana… pitamo se šta će biti sljedeće godine, hoće li raditi bez nas i zapošljavati druge“, rezignirano govore novinarima.

Ovo je epilog priče o „ugovoru stoljeća“ o „povratku starog sjaja Svetog Stefana“ o dolasku grčkih milionera i Amana. Sa jedne strane investicije u stotinama miliona eura, poznati brend i super bogata klijentela a sa druge surova realnost u kojoj se nalaze zaposleni. Lice i naličje  Statisovog „najljepšeg mjesta na svijetu“.

Ljepotu turističkog mjesta, hotela, parkova i plaža ne čine samo nesporne prirodne ljepote, nego i odnos poslodavca prema zaposlenima. Kako ultra bogati mogu uživati u ponudi koja počiva na nezadovoljstvu i eksploataciji zaposlenih, na neuvažavanju društvene zajednice sa granica rajskog odmarališta.

Možda se najgori scenario izbjegne u poslednjem trenutku. Predstavnici MZ Sveti Stefan i JP Morsko dobro iznijeli su svoje viđenje nastale situacije ministrima ekonomskog razvoja i ekologije, Jakovu Milatoviću i Ratku Mitroviću na sastanku održanom u Ministarstvu ekologije i prostornog planiranja.

Oni su istakli kako nisu smetnja poslovanju zakupca, kompanijama Adriatic properties i Aman, koje nisu pokazale spremnost da riješe probleme na koje mještani ukazuju godinama. Zbog nedostatka dijaloga suočili su se sa izolovanim incidentima, kako je ocijenjeno uklanjanje ograda na Kraljičinoj plaži.

Predsjednik Mjesne zajednice Vlado Mitrović kazao je da zakupac nema smetnji da obavlja svoju djelatnost i da će se članovi MZ založiti da ne dođe do ugrožavanja poslovanja na način kako je organizovano do sada. To smatraju gestom dobre volje i dokazom da nisu protiv investitora.

Što bi trebalo da znači da odustaju od svojih zahtjeva za korišćenje djelova plaža Svetog Stefana.

Sastancima u Vladi nisu prisustvovali predstavnici zakupca Adriatic propertiesa i menadžmenta Aman resorta.

Da li će Aman prihvatiti ponudu i povući odluku o zatvaranju hotela Sveti Stefan i Miločer, znaće se uskoro.

Branka PLAMENAC

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

U TOKU DEVASTACIJA MAREZE: Žrtva opet zaštićeno područje

Objavljeno prije

na

Objavio:

Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Insitucije, po ko zna koji put, rade ono što znaju najbolje – prebacuju odgovornost s jednih na druge

 

Ko ovih dana iz pravca Danilovgrada, glavnim nikšićkim putem krene ka Podgorici, na samom prilazu Marezi, sa lijeve strane, svjedočiće – masakru nad prirodom. Ogroman nasip od šuta i drugog građevinskog otpada zjapi nasred jednog od rijetkih zaštićenih područja kojima se glavni grad Crne Gore može pohvaliti. Opet, isplivava na vidjelo nemar nadležnih – putnu infrastrukturu razvijaju na uštrb životne sredine, prebacujući pri tom odgovornost s jednih na druge.

U julu prošle godine otpočeli su radovi na izgradnji dijela glavnog puta za Nikšić – od Podgorice do Danilovgrada. Vrijednost izgradnje 15 kilometara dugog bulevara je 24 miliona eura, a rok za izgradnju je dvije godine. Izvođač radova je podgorička firma Bemaks, poznata po tome da, nekako, dobije svaki ,,veliki posao”. Nelegalna deponija građevinskog otpada, vidljiva u blizini Mareze, posljedica je tih radova.

Mareza, inače glavno podgoričko vodoizvorište, kao ekološki nedjeljiva cjelina Parka prirode Dolina rijeke Zete, zaštićena je 2019. godine, kada je, na osnovu Studije zaštite i uspostavljanja zaštićenog prirodnog dobra dolina rijeke Zete, odlučeno da se dolina te rijeke proglasi za park prirode. Da je biodiverzitet Zete neprocjenjiv, pokazala su istraživanja u kojima je učestovalo 19 stručnjaka. Utvrđeno je da su glavni uzročnici ugrožavanja flore i faune tog područja: urbanizacija, neracionalna eksploatacija drveća i građevinskih materijala, požari, hemijski zagađivači i deponije.

,,Mareza i Lužnica su nakon izglasavanja u lokalnim parlamentima Danilovgrada i Podgorice, nakon što su prošle skupštinske odbore i uz punu podršku gradonačelnika Glavnog grada Ivana Vukovića i predsjednice Opštine Danilovgrad Zorice Kovačević, ušle u Park prirode Dolina rijeke Zete, kao jedna od najvrednijih cjelina. Plavne livade Mareze i Lužnice su stavljene u II zonu sa aktivnim režimom zaštite, gdje se mogu izvoditi samo intervencije u cilju restauracije, revitalizacije i ukupnog unaprijeđenja zaštićenog područja“, ističe Darko Saveljić, ornitolog i jedan od autora pomenute studije.

Prema njegovim riječima, studija zaštite je prepoznala proširenje puta od Podgorice do Danilovgrada kao važnu stavku razvoja zajednice, i jasno navela da nema prepreka realizaciji te investicije. ,,No, u II zoni zaštite izvođač radova je masakrirao plavne livade koje su od posebnog interesa, kako za Crnu Goru, tako i na nivou Evropske unije (EU), suprotno studiji zaštite i dokumentima vezanim za samu investiciju. Glavni grad je bio dužan da brine o teritoriji kojom upravlja, uključujući i zaštićena područja, zbog javnog dobra i interesa“, kaže Saveljić i napominje da je, prilikom procjene uticaja na životnu sredinu ove investicije, striktno navedeno da je, zbog biodiverziteta i ekskluzivnosti područja, zabranjeno odlaganje i deponovanje šuta na navedenim područjima.

Iz Glavnog grada demantuju da snose odgovornost zbog stanja u ovom dijelu Mareze. ,,Investitor nije Glavni grad, već Uprava za saobraćaj, koja je sada u nadležnosti Ministarstva kapitalnih investicija, pa je stoga, kao nosilac projekta, odgovorna da prilikom izgradnje implementira mjere koje su definisane Elaboratom procjene uticaja na životnu sredinu, na koji je data saglasnost. Ispunjenje tih mjera kontroliše Ekološka inspekcija koja je u nadležnosti Ministarstva ekologije, prostornog planiranja i urbanizma”.

Kako su još kazali iz resora gradonačelnika Ivana Vukovića, nadležnim državnim organima ukazali su na problem. ,,U aprilu ove godine naša Agencija za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice je uputila dopis Upravi za inspekcijske poslove, odnosno Ekološkoj inspekciji. Tom prilikom iskazali smo zabrinutost zbog stanja na lokalitetu i zatražili preduzimanje mjera, u skladu sa nadležnostima. Nemamo odgovor na to zašto nadležni državni organi nijesu reagovali na naš dopis“.

Iz Ekološke inspekcije za Monitor pak kažu da su odradili inspekcijski nadzor, kao i da je Uprava za saobraćaj pribavila građevinsku dozvolu u martu prošle godine od tadašnjeg Ministarstva održivog razvoja i turizma. ,,Konstatovali smo u prethodnom mjesecu da je u neposrednoj blizini gradilišta uspostavljeno skladištenje zemlje i kamena (materijala iz iskopa), koji su stvoreni u toku izvođenja radova, na zemljištu u privatnom vlasništvu koje obuhvata park prirode. U toku inspekcijskog nadzora, prisutni predstavnik izvođača radova tvrdio je da je u pitanju materijal koji je iskopan na dijelu gradilišta koji je u zoni parka prirode, da nije bilo miješanja sa bilo kojim drugim materijalom, te da je dio područja, koje je od strane inspekcije prepoznato kao sporno, zapravo gradilište, a da će privremeno skladišteni materijal biti upotrijebljen u daljem izvođenju radova“, navode.

Od izvođača radova, napominju, zatražene su i informacije koje bi identifikovale vlasnike parcela, ugovorni odnos sa njima, kao i eventualno postojanje drugih skladišta materijala iz iskopa. Tvrde i da će, nakon što dobiju odgovore na ta pitanja, preduzeti dalje mjere shodno ovlašćenjima.

Iz kompanije Bemaks Monitoru su kazali da sva nasipanja materijalom vrše ,,isključivo iz iskopa, uz pisanu saglasnost vlasnika zemljišta“. ,,U dogovoru sa vlasnicima zemljišta na kraju radova u obavezi smo da parcelu koja se nasipa uredimo kako bi vlasnicima bilo omogućeno korišćenje iste. Naša obaveza, kao izvođača radova, jeste da po završetku svih radova na bulevaru gradilište očistimo i vratimo u prvobitno stanje“, kaže  Jovana Vuksanović, koordinatorka Bemaksa za niskogradnju. Ona je pozvala da se toj kompaniji, ukoliko je napravila bilo kakav propust, ukaže na njega ,,te će ga otkloniti“.

Zona Parka prirode Dolina rijeke Zete gdje se izvode radovi je, kako još kažu iz Ekološke inspekcije, već duže vrijeme, znatno prije uspostavljanja tog statusa, pod negativnim uticajem zbog sličnih razloga. Zbog čega se onda do sada čekalo sa reakcijom – nije poznato.

Iz tog odsjeka Uprave za inspekcijske poslove nadležnost ponovo usmjeravaju na Glavni grad. ,,Parkom prirode, shodno odluci o njegovom proglašenju, upravljaće privredno društvo koje će osnovati opštine Danilovgrad i Podgorica, a do njegovog osnivanja za upravljača je određen organ lokalne uprave nadležan za poslove zaštite životne sredine u tim opštinama“.

Monitor se obratio i Ministarstvu ekologije, prostornog planiranja i urbanizma, no i odatle su odgovornost prebacili na Glavni grad: ,,Upravljanje građevinskim otpadom je u nadležnosti jedinica lokalne samouprave (opština) tako da pitanja treba adresirati tom organu”, navodi se u odgovoru.

Iz Glavnog grada smatraju da se radi o ,,organizovanoj hajci” usmjerenoj ka toj instituciji: ,,Kako od nekih politički motivisanih pojedinaca, tako i onih nevladinih organizacija za koje želimo da vjerujemo da nijesu time vođene”.

,,Evropska banka za rekonstrukciju i razvoj, vrlo vjerovatno, obustaviće finansiranje izgradnje puta zbog ugrožavanja zaštićenog područja. Nastaviće da ga finansira kad se šut odatle izmjesti. Stotine hiljada kubika nasutog materijala neko mora da izmjesti od nečijih para“, upozorava Saveljić.

Da državne insitucije funkcionišu kako treba, neko bi, shodno Zakonu o zaštiti prirode, bio kažnjen sa 40 hiljada eura jer zatvara oči na devastaciju u zaštićenom području Mareze. No, s obzirom na to da se i dalje bave prebacivanjem odgovornosti, implementacija zakona i zaštita prirode Crne Gore još uvijek su daleko.

Andrea JELIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo