Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Kume, đe su milioni

Objavljeno prije

na

Prinudno je aterirao još jedan crnogorski biznismen koji se u proteklih petnaestak godina vinuo u neslućene visine. I nebo mu se činjelo pretijesno. A onda mu je i avion konfiskovan u Njemačkoj zato što njegova kompanija nije mogla da izmiruje kredite austrijskoj Hipo Alpe Adrija banci. Dragan Brković, o njemu je riječ, i njegova čuvena Vektra Montenegro zapali su u velike nevolje i zbog drugih dugova. U utorak je podgorički Privredni sud donio rješenje o pokretanju stečajnog postupka u Vektri Montenegro, glavnoj Brkovićevoj kompaniji. Ročišta za uvođenje stečaja u kompanije Vektra Boka i Horajzon Lodžistik, po zahtjevu OTP faktoringa, koja je trebalo da se održe 22. februara, odgođena su za 27. mart. Zahtjev za stečaj podnijeli su mađarska OTP banka i Crnogorska komercijalna banka zbog 20,9 miliona eura kredita koji Brković ne može da otplati.

Sudija Privrednog suda Miodrag Anđelić kaže za Monitor da će rješenje o otvaranju stečajnog postupka donijeti 27. februara.

,,Vektra nije bankrotirala, kako su prenijeli neki mediji. Otvoren je stečaj, ali u roku od trideset dana kompanija može donijeti plan o reprogramiranju dugova i ako ga podrže glavni povjerioci onda nastavlja rad”, objašnjava Anđelić.

Ekonomski analitičari su uvjereni da Brkovićeva kompanija, simbol kapitalizma na crnogorski način, ne može izbjeći bankrot.

Kompanija OTP faktoring podnijela je krajem novembra prošle godine privrednim sudovima u Podgorici i Pljevljima zahtjev za uvođenje stečaja u šest Brkovićevih firmi zbog duga od stotinu miliona eura, u što su uračunate i kamate. OTP faktoring bavi se otkupom potraživanja i loših kredita kod Crnogorske komercijalne banke.

Na spisku za stečaj, koji je stigao u Privredni sud u Podgorici, našli su se Vektra Boka, Horajzon lodžistik, Vektra aviejšn i Vektra investments, a na onom upućenom bjelopoljskom Privrednom sudu Vektra Jakić i Vektra voda. Vektra Jakić je najveći koncesionar šuma na sjeveru Crne Gore. Ima koncesiju za narednih 30 godina na blizu 74 miliona eura. Vektra voda iz Kolašina ima nenaplaćena potraživanja od oko 2.800.000 eura.

CKB je posebnim predlogom za izvršenje od suda u aprilu prošle godine zatražila pljenidbu i prodaju 33,34 odsto akcija hotelskog preduzeća Vektra Boka u Herceg Novom, koja joj je bila dužna oko 3,8 miliona eura. Pljenidba je obavljena krajem prošle godine.

Brković duguje bankama 220 miliona eura. Najviše OTP banci, potom članici NLB grupe u Crnoj Gori i Švajcarskoj, te Hipo banci. Sva bankarska potraživanja pokrivena su hipotekama na imovinu članica Vektra grupe i na Brkovićevu ličnu imovinu.

Brković ima ogromnu imovinu. Do nje se uglavnom domogao uz nesebičnu pomoć vlasti. U Podgorici, prema katastarskoj evidenciji, posjeduje 25. 279 kvadratnih metara zemljišta. Površina stambeno-poslovnog kompleksa, gdje je smješten dio ministarstava Vlade Crne Gore, iznosi 40.000 kvadrata plus 158 stanova, 18.000 kvadrata poslovnog prostora i 6.000 kvadrata podzemnih garaža.

Prema posjedovnim knjigama, u Herceg Novom ima 128.167 kvadrata zemljišta i 25.402 kvadrata poslovnog i stambenog prostora. Brković je do kompleksa u Herceg Novom došao u vrijeme kada su cijene zemljišta po kvadratnom metru dostizale više stotina eura, a stambenog i poslovnog prostora i nekoliko hiljada.

Pored koncesije za eksploataciju šuma, Brkovićeva kompanija u Pljevljima posjeduje 220.000 kvadratnih metara zemljišta i oko 6.000 kvadrata poslovnog i stambenog prostora.

Na Bjelasici ima preko 38.000 kvadrata zemlje. U Baru takođe ima nekoliko objekata na atraktivnim lokacijama.

Na osnovu te imovine, koja ja sada gotovo sva pod hipotekom, podigao je stotine miliona kredita kod domaćih i inostranih banaka.

,,Kada bi se sve skupilo na jedno mjesto, Dragan Brković u Crnoj Gori posjeduje teritoriju jednog osrednjeg grada. A u njegove objekte mogle bi se smjestiti hiljade ljudi. I to nije sve. Pored turizima, izgradnje stanova, drumskog transporta, Brković ima i avio kompaniju sa tri putnička aviona i helikopterom. Ima i firmu za flaširanje vode. Posjedovao je i Fabriku anoda Anotech, u dvorištu KAP-a, registrovanu na Djevičanskim Ostrvima. U Milanu, pored firme, ima i komotan stan”, objavio je Monitor prošle godine.

Za Brkovića, koji se do početka devedesetih bavio prodajom autodijelova u Podgorici, pročulo se kada je počeo preko svoje firme Vektra da izvozi aluminijum iz Kombinata aluminijuma.

Tokom sankcija Brković je KAP-u plaćao obezvrijeđenim dinarima iz primarne emisije, a aluminijum prodavao za dolare, po tržišnoj cijeni. Što je više aluminijuma uzimao, to mu je KAP više dugovao. I još je predstavljan kao heroj – spasavao je Kombinat.

Kasnije, tačnije 2005, Milo Đukanović je pronašao novog partnera Kombinatu – of-šor kompaniju Olega Deripaske. Uzgred, nakon napuštanja KAP-a Vektra je povela sudski spor sa ruskim menadžmentom i dobila ga, ali javnosti je ostalo nepoznato da li je uspjela da naplati štetu od Kombinata.

Brkoviću, kažu upućeni, nije bilo pravo što je Đukanović sklopio sporazum sa Deripaskom, ali ubrzo ga je vlast nagradila. Postao je vlasnik Hotelsko-turističkog preduzeća Boka. Zagospodario najljepšim lokacijama i hotelima u Herceg Novom.

„Svi će hoteli imati pet zvjezdica, jer Vektra ne umije drugačije”, hvalio se Brković. Najavio je i da će investirati oko pola milijarde. U međuvremenu su neki hoteli srušeni, a drugi danas ne zaslužuju ni tri zvjezdice.

Brković je kum Mila Đukanovića. Za kratko se vinuo – od auspuha do aviona.

Zašto je pao? Brković je koristio provjereni model za olako bogaćenje u Crnoj Gori – privatizuješ, pa se na račun toga zadužiš, dobiješ novac koji ne investiraš, a državi, kada isteknu rokovi, vratiš uništenu imovinu i svoje dugove. On je posljednjih godina uzeo oko 200 miliona kredita od raznih banaka. Gdje je taj novac? To je suštinsko pitanje koje traži odgovor povodom sunovrata Brkovićeve kompanije. Upućeni tvrde da je od te sume investirao najviše pedesetak miliona. Vidjelo bi se da je uložio više.

Nebojša Medojević, lider Pokreta za promjene, izjavio je Vijestima da Dragan Brković nije vlasnik velikog blaga, ,,već da je najveći dio opljačkanog novca završio pod kontrolom šefa režima. Zato je i imao punu zaštitu Vlade, državnih fondova, policije, carine, tužilaštva i sudova”.

Medojević upozorava: „ Jednostavni bankrot Dragana Brkovića bez ispitavanja gdje je završio novac od pljačke Kombinata aluminijuma i kredita koje je dobio od banaka, bila bi nagrada za njega i stvarne vlasnike Vektre. Sasvim sam siguran da je Brković napravio neki štek u bankama van Crne Gore i da će sa osmijehom gledati kako propadaju privatizovane firme i radnici ostaju bez posla, a dužnici bez svojih potraživanja”.

Brkovićeve kompanije godinama su bile pod zaštitom vlasti. I Vlada Igora Lukšića slijedi ono što je radila u vrijeme Đukanovića. Vektri je velikodušno dala još tri godine da ispuni ugovorene obaveze o investiranju u hercegnovske hotele, koji, kako rekosmo, propadaju od kada ih je Brković privatizovao. Kako ga je krenulo, sa njih će popadati sve zvjezdice.

Neimar kapitalizma

Krajem 1998. godine Brković se u intervjuu beogradskom Vremenu žalio: ,,Zanimljivo je da moj rad u bivšem socijalističkom društvu nikoga nije zanimao. Od kada smo krenuli u privatizaciju počeo sam nekima da smetam… Očigledno je da se u Crnoj Gori može sve oprostiti – izuzev uspješnost”.

Zanimljiv je i Brkovićev odgovor na pitanje gdje sve ulaže kapital?

,,Kapital ulažem gdje se isplati. Gdje ću dalje ulagati, vidjeću. Sigurno ne tamo gdje ću izgubiti. Sve što radim radim zakonito i pošteno. Mi gradimo kapitalizam. Možda se neko toga stidi. Ja ne”.

Propast Boke

Uoči lokalnih izbora u Herceg Novom političke partije danima polemišu oko toga ko je krivac za katastrofalno stanje u Vektri Boka.

Vektra Bokom već dvije decenije hara organizovana kriminalna grupa iz Podgorice, izjavio je prije nekoliko dana predsjednik hercegnovskog SNP-a Obrad Gojković.

„Boka je uništena, a da bude stvar gora Savjet za privatizaciju produžava Vektri investicioni ciklus tako da odjednom bankarske garancije nestaju kao obaveza, a Vektra kao garancije 2010. nudi livade i šume šeste kategorije na sjeveru Crne Gore, što Vlada prihvata”, kazao je Gojković.

Predsjednik Odbora direktora Vektra Boka Milić Popović požalio se: „Kupili smo firmu koja je trebalo da ide u stečaj, a ne u privatizaciju. Kupljena je firma u koju je trebalo uložiti još preko 30 miliona eura da bi se dovela do pozitivne nule, ne uključujući investicije”.

HTP Boka bila je svojevremeno perjanica crnogorskog turizma. Privatizovana je 2007. godine kada je većinski paket kupila Vektra za oko 23 miliona eura, uz obavezu da investira u naredne dvije godine oko 62 miliona eura.

Nesporno je da se HTP Boka sredinom devedesetih kreditno zadužila za 11 miliona njemačkih maraka, a povjerilac je bio Niteks iz Niša. Nikada nije razjašnjena sudbina tog kredita, za koji je hipotekarno bio opterećen novski hotel Plaža. Taj aranžman više niko ne pominje.

– Ne pominje se ni afera Tripković, koja je sredinom devedesetih potresala HTP Boka i Herceg Novi. Zbog optužbi za razne zloupotrebe bivši generalni direktor Boke Miodrag Tripković prvo je pobjegao iz Jugoslavije, a zatim se vratio i odležao u istražnom zatvoru 4,5 godine, što je rijetkost čak i za crnogorsko sudstvo i tužilaštvo. Za 15 godina za taj slučaj nije donesena ni prvostepena presuda, predmet je šetao zbog promjena nadležnosti od Osnovnog suda u Herceg Novom do Višeg suda u Podgorici. Sudije kojima je dodjeljivan napredovale su i sada su u Višem i Vrhovnom sudu Crne Gore. Predmet je trenutno u nekoj ladici hercegnovskog Osnovnog suda i čeka zastaru, ako nije i zastario. Štetu za ovakvu efikasnost platiće poreski obveznici, kaže za Monitor Gojko Pejović, ugledni građanski aktivista iz Herceg Novog.

HTP Boka je sredinom osamdesetih zapošljavala preko 600 radnika, a ljeti i preko 1000. Danas u stalnom radnom odnosu ima ih 170, ali već treća godina ne uplaćuju im se doprinosi za zdravstveno i penziono osiguranje.

Upućeni tvrde da je HTP Boka bila zrela za stečaj već 1996. godine. To, kažu naši izvori, nije urađeno samo iz jednog razloga – ta „pandorina kutija” nije se smjela otvoriti do kraja. Na to upućuje i pomenuti sudski postupak koji traje deceniju i po.

Zašto je onda Brković uopšte kupovao HTP Boku? Da li je znao šta kupuje? Da li se radi o ponudi koja se nije mogla odbiti?

Veseljko KOPRIVICA

Komentari

DRUŠTVO

GLOBALNA INICIJATIVA ZA BORBU PROTIV ORGANIZOVANOG KRIMINALA: Balkanske kriminalne grupe u centru trgovine kokainom u Holandiji

Objavljeno prije

na

Objavio:

Trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji, navodi GI-TOC

 

Kriminalne organizacije sa sjedištem u Holandiji sa transnacionalnim vezama postale su centralne, posebno u upravljanju uvozom kokaina iz Južne Amerike u Evropu. To je objavila Globalna inicijativa za borbu protiv organizovanog kriminala (GI-TOC) navodeći da kriminalci otpremaju najveći dio svog kokaina iz Ekvadora i Kolumbije kroz luke Roterdam i Flisingen u Holandiji i Antverpen u Belgiji.

Prema njihovom pisanju trgovinom kokainom između Holandije i Zapadnog Balkana dominiraju albanske i bosansko-hrvatsko-crnogorsko-srpske kriminalne grupe, koje kontrolišu trgovinu, srednji nivo distribucije i, zajedno sa holandskim kriminalcima, trgovinu na veliko, često u međusobnoj saradnji.

Kriminalci iz Albanije, Srbije, Crne Gore, Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine posluju u partnerstvu sa holandskim kriminalcima i pribavljaju drogu preko holandskih morskih luka i aerodroma. Pored trgovine kokainom, krijumčare i sintetičke droge i bave se trgovinom ženskim osobama koje primoravaju da rade u legalizovanim “distriktima sa crvenim fenjerima“, među kojima je i popularni amsterdamski distrikt De Valen.

Po riječima višeg policijskog operativca, balkanske grupe trguju i oružjem. Holandska policija često pronalazi „male autobuse pune vatrenog oružja“, većinom porijeklom iz Albanije, Srbije i Crne Gore.

Dijaspora bivše Jugoslavije koordiniše trgovinom u Antverpenu, Roterdamu i Luksemburgu. Uz to, poslednjih šest godina, kriminalne mreže sa Zapadnog Balkana usvojile su poslovni model usredsređen na uzgoj kanabisa u zatvorenom prostoru u EU.

“Oni su prisutni u cijeloj Holandiji”, kaže visoki portparol holandske policije o kriminalnim grupama sa Zapadnog Balkana.

“Veoma su aktivni i agresivni. Ne samo da učestvuju u preuzimanju kokaina iz luka kao što je Roterdam i njegovom transportu širom Evrope, već vode i kotlarnice i skladišta. Poznato je da balkanski kriminalci iznajmljuju takozvane “kuće duhova“ u parkovima za odmor na jugu Holandije od kriminalnih agencija za nekretnine.” Drugi balkanski kriminalci dođu samo “da preuzmu kokain iz luke ili da nekoga likvidiraju, a zatim se odmah vrate kući“.

Svetlana ĐOKIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 24. maja ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

MMF O NAJAVAMA PROGRAMA EVROPA SAD 2: Visokorizično i inflatorno

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok iz Vlade ponavljaju šta sve neće (zaduženja, povećanje PDV-a), nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive. To je razlog više da upozorenjima iz MMF-a posvetimo dužnu pažnju

 

Vladin program Evropa sad 2 i dalje je tajna. Ipak, klub onih koji upozoravaju na neželjene posljedice najavljenog povećanja zarada na račun smanjenja ili potpunog ukidanja doprinosa za penziono osiguranje, dobio je još jednog člana. Međunarodni monetarni fond (MMF).

Značajan dio nedavnog izvještaja MMF-a za Crnu Goru odnosi se na izborna obećanja pokreta Evropa sad Milojka Spajića „koja nijesu sadržana u prijedlogu budžeta za 2024. godinu ili u srednjoročnim projekcijama vlasti, uključuju i djelimično ili potpuno ukidanje penzijskih doprinosa“. Prije svega, iz MMF-a su u fokus svoje analize stavili najavljeno povećanje minimalne plate sa  sadašnjih 450 na 700 eura, i prosječne zarade  sa februarskih 820 na 1.000 eura mjesečno.

Ni analitičarima MMF-a nijesu poznati detalji „reforme“ koju Spajić i njegovi najbliži saradnici najavljuju za kraj ove ili početak naredne godine. Ali su i oni, poput većine ovdašnjih analitičara, došli do zaključka da se tajna najavljenog povećanja minimalne i prosječne zarade krije u prevođenju bruto u neto platu. Čime bi državna kasa ostala bez, još uvijek nepoznatog, dijela prihode koji je ove godine planiran na 560 miliona. „To bi dovelo do značajnog pogoršanja fiskalne pozicije (države Crne Gore – prim. Monitora)“, navodi se u Izvještaju. Uz konstataciju: „Povećanje plata takođe bi dovelo do veće inflacije“.

Obrazlažući svoje tvrdnje iz MMF-a su pokušali izračunati koliko bi trebalo povećati porez na dodatnu vrijednost (PDV), kao najočigledniji ako ne i jedini način, da bi se u državnoj kasi nadoknadio gubitak po osnovu potpunog ukidanja doprinosa za penziono i invalidsko osiguranje. Ta izdvajanja, prema ponuđenim podacima, čine oko 7,5 crnogorskog BDP-a. „Povećanje stope PDV-a za šest procentnih poena donijelo bi samo dodatni prihod od četiri odsto BDP-a, dok je za potpuno prilagođavanje potrebno povećanje PDV-a od devet odsto, da bi se primarni bilans doveo na nulu“, piše u Izvještaju objavljenom na sajtu MMF-a.

Njima se, očigledno, nije dopala kalkulacija koja pokazuje da bi za pokrivanje troškova predizbornih obećanja PES-a, porez na dodatnu vrijednost trebalo povećati sa sadašnjih 21 na 30 odsto. „Tako značajno povećanje stope PDV-a bilo bi distorziono, regresivno i visoko inflatorno“, zaključili su.

Ni to nije sve. Ukoliko se ovaj scenario u potpunosti sprovede od 2025. godine, javni dug će u 2029. godini premašiti 100 posto BDP-a, upozorili su iz MMF-a. Tako bi se gotovo vratili u nezavidnu poziciju iz 2020. godine  kada je javni dug Crne Gore bio značajno veći od godišnjeg BDP-a (107 odsto). Sasvim dovoljno da MMF, na neviđeno, pretpostavi kako bi Evropa sad 2 mogao biti visokorizičan projekat.

Milojko Spajić nije saglasan sa izrečenim upozorenjem. „MMF je konzervativna institucija koja neće podržati povećanje plata ili penzija. Oni će uvijek biti za smanjenje broja zaposlenih, plata i penzija, a za povećanje poreza“, kazao je premijer. Potegao je najjači argumnet za domaću javnost: „Nije MMF podržao ni program Evropa sad 1. Kada se desio, nakon godinu i po dana, dali su najveće hvalospjeve. Postfestum oni će dati sjajne ocjene i o programu Evropa sad 2.“

Lažu fotografije. Ja se ovih slika drugačije sjećam. Tako pjeva Džiboni. Premijerova interpretacija nedavne prošlosti podsjeća na njegove stihove. Za početak, 2021. nijesmo čuli da se MMF protivi iznebuha predočenom programu poreske reforme baziranom na ukidanju doprinosa za zadravstveno osiguranje. Ili nam to, makar, nije rečeno na dovoljno jasan i razumljiv način.

Tadašnji premijer Zdravko Krivokapić je predstavljajući program Evropa sad 1, u novembru 2021, rekao kako je „projekat rađen više od šest mjeseci i testiran najboljim modelom koji je preporučio MMF“. Tako smo stekli utisak da je, mada za ovdašnju javnost iznenađenje, program pripremljen uz znanje i u saradnji sa krovnom međunarodnom monetarnom institucijom.

Na istom fonu bio je i tadašnji ministar finansija. “Saglasni smo sa MMF-om da je program reformi hrabar potez, ali i neophodan Crnoj Gori, zato što možemo i moramo zaustaviti odliv mladih i omogućiti građanima da benefite osjete što prije”, napisao je Spajić na tadašnjem Tviteru. “Preporuka MMF-a je da se program sprovodi fazno, ali radi kompletne slike treba podsjetiti na njihove prošlogodišnje preporuke...“, nastavio je aktuelni premijer. Podsjetio je  kako su, u prvim mjesecima Krivokapićeve vlade, iz MMF-a prognozirali znatno sporiji oporavak crnogorske privrede (omanuli su, približno, za tri puta) i predlagali smanjenje plata i penzija u cilju „fiskalne konsolidacije“. Na početku mandata te Vlade, MMF je prognozirao tri puta manji rast ekonomije nego što će izvjesno biti u 2021., dodao je Spajić. „Cijenimo mišljenje MMF-a, ali nama su isključivi prioriteti mišljenje i potrebe naših građana, naravno, uz fiskalno neutralni efekat i finansijsku stabilnost.”

Sve je, ipak, ostalo u sjenci poruke „saglasni smo sa MMF-om…“.

Sjetimo se, sada, navodnih hvalospjeva MMF-a na račun efekata programa Evropa sad 1: „Sve što bih istakao jeste da u decembru 2021. godine nismo bili u mogućnosti da predvidimo šta će se desiti u svijetu u februaru 2022., a što je imalo veliki uticaj i na Crnu Goru“, kazao je, zimus, šef misije MMF-a za Crnu Goru Šrikant Sešadri. „Tako da je super što su stvari ispale baš dobro i bez sumnje mogu reći da podaci pokazuju da ne samo što je ostvaren napredak u poreskom sistemu, već možemo vidjeti da su zaposlenost, ukupna potrošnja i ukupan rast takođe imali korist od ovog programa“.

Dakle, Evropa sad 1 donijela je (ne)očekivano dobre rezultate u velikoj mjeri zahvaljujući „dešavanjima u svijetu u februraru 2022“. Da podsjetimo, govorimo o ratu u Ukrajini, velikom prilivu dobroplatežnih Rusa i Ukrajinaca u Crnu Goru i talasu inflacije koji je zadesio cijelu Evropu, a u Crnoj Gori „pogurao“ cijene za blizu 18 odsto na godišnjem nivou. Tako su inflacija i rast potrošnje odlučujuće doprinijeli da se u državnoj kasi značajnije ne osjeti izostanak novca koji se prikupljao po osnovu zdravstvenih doprinosa.

Kakvi bi finansijski efekti programa Evropa sad 1 bili da Rusija nije izvršila agresiju na Ukrajinu, nikada nećemo saznati. Mada, pošto podaci ukazuju na kontinuiran odliv turista iz nužde sa istoka Evrope, dok se inflacija se smiruje (u Crnoj Gori sporije nego u ostatku eurozone), moguće je da ćemo već do kraja ove godine dobiti znatno realniju sliku naših realnih fiskalnih mogućnosti.

Po najavama Milojka Spajića i njegovih najbližih saradnika iz Vlade, Crna Gora će u projekat Evropa sad 2 zagaziti prije toga. Nadajući se da će se uspješna priča ponoviti. Podcjenjujući  pritom računicu prema kojoj bi negativni efekti u državnoj kasi, godišnje, mogli biti četiri-pet puta veći od onih koje je inicijalno proizveo program Evropa sad 1.

Kako će vlada nadomjestiti taj novac? Ponovimo:  riječ je o makar 560 miliona. Godišnje. Premijer je nebrojeno puta ponovio da se redovna budžetska potrošnja neće finansirati novim zaduženjima. Ministar finansija Novica Vuković tvrdi da vlada ne razmatra ni mogućnost povećanja PDV-a. „To nije opcija“, kaže.

Dok  iz Vlade ubjeđuju šta sve neće, nikako da saznamo šta namjeravaju uraditi kako bi, nakon obećanog povećanja minimalnih i prosječnih zarada, državne finansije ostale održive, makar uz podnošljiv budžetski deficit (rashodi veći od prihoda). A penzioni sistem održiv i prihvatljiv sadašnjim i budućim penzionerima. Posebno onima kojima odrađene godine staža ne ostavljaju preveliki prostor da se iz sistema međugeneracijske solidarnosti prebace na model individualnog penzionog osiguranja.

Zato upozorenja iz MMF-a treba pažljivo razmotriti. Prije nego PES i aktuelna Vlada svoj predugo skrivani naum ne pretvore u stvarnost. Možda. Pošto ne bi bilo dobro da dođemo u poziciju da preporuke Međunarodnog monetarnog fonda poprime imperativan oblik. Grčki scenario nije nešto što bi poželjeli sebi i svojoj djeci.

Zoran RADULOVIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

POLITIKA U LOKALU: Novi izbori, stari principi   

Objavljeno prije

na

Objavio:

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija

Bliže se izbori u dvije crnogorske opštine, Budvi i Andrijevici. Izbori u Budvi održaće se 26. maja, a oni u Andrijevici  2. juna.  I bez izbora, Ulcinj je promijenio vlast. Dok u Šavniku izbori i dalje traju. Gotovo dvije godine.

Funkcionerske kampanje, prljavi obračuni na društvenim mrežama, kršenje koalicionih sporazuma, ostavke, krize, nepoštovanje ženskih kvota – samo su neki od detalja trenutne političke scene u lokalu. Sve u svemu – ništa novo. U odnosu na vrijeme DPS-a, razlika je tek – hiperpordukcija partija.

U Budvi će građani te primorske opštine moći da glasaju za devet lista. Analitičari ne očekuju da bi neka od izbornih lista sama mogla osvojiti vlast, koja će se u tom slučaju morati organizovati kroz postizborne koalicije.

Da pobjeda jedne liste ne garantuje stabilnost, u Budvi smo već imali prilike da vidimo. Iako je na prethodnim lokalnim izborima apsolutnu pobjedu u tom gradu odnio bivši Demokratski front, njihov mandat protekao je u svađama i konačnom raskolu, što je Budvu dovelo do hronične krize. Plus hapšenje bivšeg gradonačelnika Mila Božovića, koji je dugo ključna gradska pitanja rešavao iz Spuža.

Bivši DF ovog put ide u dvije kolone.  Na jednoj strani je široka koalicija nekadašnjih članica tog političkog saveza. Lista nosi naziv Za budućnost Budve – Budva otvoreni grad, a čine je – NSD, PzP, DNP, SNP, Ujedinjena Crna Gora, Prava Crna Gora, Slobodna Crna Gora i Demos.  S druge strane je Grupa građana Budva naš grad  koju predvodi aktuelni predsjednik Skupštine opštine Nikola Jovanović. Svađe dojučerašnjih saboraca, kako iz lokala izvještvaju mediji, nastavile su se u predizborno doba i pretvorile u prljavu kampanju u kojima se rivalima spočitava  seksualna orijentacija ili porijeklo.

Većina partija u Budvi će nastupati samostalno.  Demokrate predvodi Đorđe Zenović a lista nosi naziv Budva odlučuje. Na čelu budvanske liste PES-a je glavni pregovarač Crne Gore Predrag Zenović, pod nazivom   Evropa sad – Budva ima šansu. URA ide sa listom URA – Dritan Abazović – Drugačije, koju predvodi Blažo Rađenović.  Budva može bolje – prof. dr Nikola Milović naziv je liste Demokratske partije socijalista. SDP, SD i Liberalna partija imaju zajedničku listu Čisti izbor –  Petar Odžić. Tu je i lista Dr Vujičić Božidar – Za stvarne promjene, te  Crnogorska evropska Budvadr Novak Adžić – CEP

Baš kao i u doba DPS-a, partijski lideri vode  glavnu riječ i u lokalnim utrkama.

Lokalne liste nose nazive lidera partija, ili ih predvode oni sa funkcijama u državnoj administraciji. Nijesu rijetki ni primjeri takozavne funkcionerske kampanje, koju su, dok su bili u opoziciji, predstavnici vlasti oštro kritikovali.  Šef parlamenta Andrija Mandić tako  obilazi Sveti Stefan i najavljuje promjene u turističkoj ponudi, a Demokrate promovišu ono što radi njihov ministar policije Danilo Šaranović.

Birači u Andrijevici, iako ih je znatno  manje nego u Budvi, imaće široku lepezu za glasanje, samo jednu manje listu nego u turističkoj prestonici.  Na tim izborima učestvovće osam lista sa 12 partija i grupa građana. U izbornoj trci učestvovaće Ujedinjena Crna Gora, čiji je nosilac liste  Milovan Dukić, Grupa građana Za budućnost naše djece, čiju listu predvodi Ivan Radojević, kao i Demokratska partija socijalista (DPS), na čijoj je listi prvi Srđan Mašović. Listu je predala i koalicija Za budućnost Andrijevice – Nova srpska demokratija, Demokratska narodna partija, Prava Crna Gora i Slobodna Crna Gora, koju predvodi Miodrag Čukić, kao i Grupa birača Za bolji standard, kod kojih je prvi na listi Veselin Radenović. Socijalistička narodna partija (SNP) i Demokrate nastupiće pod sloganom Odvažno, odlučno, odgovorno – Andrijevica se pita, a predvodiće ih dosadašnji predsjednik Opštine Željko Ćulafić (SNP). Pokret Evropa sad (PES), koji predvodi poslanica te stranke Dragana Vučević, nastupiće pod sloganom Nova šansa za Andrijevicu. Listu je predao i Vasojevićki pokret Ujedinjenje, a predvodiće ih Vesko Raketić. Raketić bi, međutim, mogao izgubiti pravo da učestvuje u izbornoj trci pošto nije ispoštovao obavezujuće ženske kvote.

Veliki broj  prijavljenih partija za učešće na vanrednim lokalnim izborima u Budvi i Andrijevici, analitičarima je pokazatelj da je politika i dalje unosan biznis i da je neophodna, upozoravaju,  hitna reforma izbornog zakonodavstva. Koje nema ni na vidiku.

DPS je rešavanje krize u Šavniku  nametnuo  kao uslov za učešće u izbornoj reformi. Koja doduše nikada nije ni počela, i koju ni vlast ne nameće kao prioritet. Izuzev onoga što se mora isporučiti Briselu za dobijanje štrikova. Iz DPS-a tvrde da „PES i DF nastavljaju opstrukciju rada Odbora za izbornu reformu, na način što ne žele da povuku nezakonitu odluku o prinudnoj upravi u Šavniku i ne žele dogovor o povratku važnom poslu povodom izborne reforme u okviru nadležnog skupštinskog odbora”.

Dijalog vlasti i opozicije na temu izlaza iz krize u Šavniku za sada je na tome da opozicija hoće da se ponove izbori na dva biračka mjesta, a vlast želi raspisivanje novih izbora.  Nada da će krizu razriješiti Ustavni sud, i dalje je samo nada.

Izbori u Šavniku počeli su 23. oktobra 2022, ali nijesu završeni jer članovi biračkih odbora iz opozicione koalicije Za budućnost Šavnika nijesu dozvoljavali dijelu novoupisanih birača da glasaju, pokušavajući tako da „riješe“ izbornu manipulaciju DPS-a. Na dva birališta, u zgradi Opštine i selu Kruševice, birači su izlazili devet puta.

Negdje se vlast promijeni i bez izbora. U Ulcinju je nedavno zaključen sporazum o formiranju nove koalicije, koja će imati mandat do redovnih izbora početkom 2026.  Tako će dio vlasti u Ulcinju opet biti DPS.

Sporazum su potpisali predsjednik Demokratske partije (DP) Fatmir Đeka, predsjednik Force Genci Nimanbegu, predsjednik OO Demokratske partije socijalista (DPS) Arijan Ljamović, predsjednik OO Socijaldemokrata (SD) Ćazim Hodžić, predsjednik Demokratskog saveza u Crnoj Gori (DSCG) Saubih Mehmeti, predsjednik OO Socijaldemokratske partije (SDP) Naser Resulbegović i predsjednik OO Bošnjačke stranke (BS) Muamer Raščić.

U opoziciji su završili  Građanski pokret URA i Albanska alternativa, koji su bili dio vladajuće koalicije sa DP, SD, SDP i Forcom.

Mediji su prije sporazuma pisali o tajnim pregovorima  o formiranju nove većine.  URA i DUA su tajno zaključile sporazum o saradnji,  dok su neke od stranaka vlasti takođe vodile pregovore sa DPS-om o formiranju drugačije većine. Sve je počelo neposredno prije nego je, prema koalicionom sporazumu ulcinjske vlasti, trebalo da uslijedi rotacija na mjestima predsjednika Opštine i Skupštine, koje su pokrivali Omer Bajraktari (URA) i Ardijan Mavrić (Forca).

“Umjesto da funkciju gradonačelnika prepustimo koalicionom partneru iz Force a preuzmemo mjesto predsjednika SO Ulcinj i na taj način nastavimo započete projekte i nesumnjivo dobre rezultate koje je imala koaliciona vlast na čelu sa Omerom Bajraktarijem, URA se odlučuje na tajne pregovore sa opozicionom DUA o stvaranju neke nove većine a sve sa ciljem da se uzurpira pozicija prvog čovjeka grada”, naveo je Član Opštinskog odbora URA Ulcinj Amil Grbović, podnio je ostavku na funkcije u partiji iz, kako je naveo, moralnih razloga.

Sve je dozvoljeno da se osvoji vlast. To je naš najutemeljeniji politički princip.

Milena PEROVIĆ

Komentari

nastavi čitati

Kolumne

Random image

Novi broj

Facebook

Izdvajamo