Povežite se sa nama

DRUŠTVO

Inkluzija, ali na reklami

Objavljeno prije

na

Reforma obrazovanja u Crnoj Gori poseban akcenat stavila je na uključivanje djece sa posebnim potrebama u nastavu na svim nivoima. Zakon o obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama donesen je 2004. godine, a četiri godine kasnije usvojena je i Strategija inkluzivnog obrazovanja od 2008. do 2012. Tako su stvorene pretpostavke da nijedno dijete ne bude isključeno iz svih aspekata školovanja i da se svakom djetetu obezbijedi obrazovanje u skladu sa njegovim interesovanjima, mogućnostima i potrebama. Na to državu obavezuju Ustav i brojna međunarodna dokumenta. Šta se mimo medijskih kampanja i brojnih bilborda koji obavještavaju o ovom procesu konkretno uradilo na planu inkluzije?

Prije nekoliko godina nevladine organizacije su počele projekat asistent u nastavi za djecu sa posebnim potrebama. Vukica Novaković iz NVO Nova šansa u Novom kaže da je ova organizacija tokom školske 2008/2009. i 2009/2010. u saradnji sa Save the children i EU realizovala projekat asistenata u nastavi. Asistente je imalo 15 djece. Nejra Mekić iz bjelopoljske NVO Oaza kaže kada su oni počeli sa ovim projektom imali su na umu iskustvo Hrvatske. ,,I tamo su NVO počele ovakve programe, pa je država preuzela da ih finansira”.

Ukupni troškovi za angažovanje pet asistenata u toku školske godine u Pljevljima bili su 22.371 eura, dok je u Podgorici za rad 35 asistenata potrošeno 130.000. Rajka Radonjić, direktorica Biroa rada u Nikšiću, kaže da su projekat realizovali sa školama. ,,U 10 osnovnih škola i vrtića zaposleno je preko 50 asistenata. Projekat traje četiri mjeseca. Sada čekamo konkurs da vidimo hoće li se nastaviti. Za četiri mjeseca dato je 65.000 eura za plate asistentima”, kaže Radonjić.

Asistent u nastavi se pokazao kao veoma djelotvoran projekat. ,,Roditelji su zadovoljni projektom. Njihovo dijete je dobilo podršku u učionici. Djeca pokazuju bolje rezultate u školi i zadovoljnije idu u školu. Mnogo je bolja i njihova socijalizacija, jer borave sa vršnjacima i na odmorima i idu na izlete”, kaže Sehada Osmankadić iz NVU Zračak Nade.

,,Ovo je prvi put da imamo nešto konkretno za djecu u inkluzivnom obrazovanju. Ovo je pravi način da dijete ide i ostane u školi”, kaže i Anka Đurišić iz NVO Staze.

Nejra Mekić, koja radi kao psiholog u školi, smatra da je ovim napravljen veliki pomak u radu sa djecom. ,,Nemoguća je realizacija inkluzije bez asistenata u nastavi. Teško je da učitelji ili nastavnici imaju pažnju da se usredsrede na dijete sa posebnim potrebama u učionici i na ostalu djecu. Tu je asistent nezamjenjiv”.

U Vodiču za djecu sa posebnim obrazovnim potrebama, koji je uradio crnogorski Ombudsman, navodi se da asistent u nastavi ne pomaže samo djetetu da savlada nova znanja i vještine već doprinosi lakšem radu u učionici i kod nastavnika i drugih učenika podstiče toleranciju, razumijevanje i prihvatanje.

Projekat asistent u nastavi nastavljen je i početkom ove školske godine. Ali, nakon usvajanja budžeta i kresanja Zavodovog fonda za javne radove za trećinu, nastali su problemi. Dalje finansiranje projekta je neizvjesno.

Anka Đurišić kaže da su prije početka drugog polugođa pokušali da nađu novac za nastavak projekta. Razgovarali su sa nadležnima u Ministarstvu prosvjete, Ministarstvu rada i socijalnog staranja, Ministarstvu finansija, sa premijerom Igorom Lukšićem. Uzalud.

Zanimljivo je da ovako važan projekat – za koji naši sagovornici tvrde da je okosnica dosadašnje inkluzije, a koji u pozitivnom svjetlu navodi i Ministarstvo prosvjete u svojim brojnim strategijama, nadležno ministarstvo do sada nije podržalo. Ne samo što nije izdvajalo novac, već nije bilo uključeno ni u obuku asistenata.

,,Smatramo da je neophodna veća uključenost Ministarstva prosvjete u projekte inkluzivnog obrazovanja, jer Zavod za zapošljavanje Crne Gore osim projekata inkluzivne nastave ima potrebu za organizovanjem javnih radova i u oblasti komunalnih djelatnosti, ekologije i slično, radi zapošljavanja teže zapošljivih osoba sa evidencije biroa rada”, kazali su Monitoru u hercegnovskom Birou rada.

Ministarstvo se, ipak, početkom drugog polugođa uključilo. Predstavnici nevladinih organizacija kažu da su nadležni u Ministarstvu obećali pomoć. Uz jedan uslov – da se znatno smanji broj asistenata.

Nejra Mekić kaže da je ,,iz Ministarstva prosvjete došao prijedlog da se u Bijelom Polju broj asistenata sa 15 svede na pet. Najavili su da će Ministarstvo jednim dijelom finansirati program zajedno sa Zavodom. To će biti veliki problem za dalje školovanje djece koja su navikla na pomoć”. Ona navodi primjer svoga djeteta koje je u petom razredu, a od drugog razreda u školi ima pomoć asistenta.

Anka Đurišić kaže da je sa Ministarstvom postignut dogovor da se obezbijede sredstva. ,,Još nema zvanične informacije, ali dogovor je da se obezbijede sredstva za smanjeni broj asistenata – sa 35 na 16 u Podgorici, a da se na nivou države taj broj smanji na 56 asistenata”.

Po tom dogovoru Ministarstvo prosvjete bi djelimično finansiralo projekat tek od početka naredne školske godine. Nevladine organizacije imaju obećanja iz Zavoda za zapošljavanje da će uz njihovu pomoć uspjeti da izguraju projekat do kraja ove školske godine.

,,Važno je da imamo kontinuitet do usvajanja novog budžeta kada bi to trebalo da se sistemski riješi”, smatra Đurišić.

Pokušali smo da odgovore na neka od ovih pitanja dobijemo u Ministarstvu prosvjete. I pored usmenog obećanja – ništa. Neažurnost Ministarstva prosvjete registrovao je i Ombudsman novembra prošle godine. Od Ministrarstva je tražio informacije o broju djece sa posebnim potrebama koja su uključena u redovan obrazovni sistem; broju djece koja imaju pomoć asistenta u nastavi; radnje i mjere koje je Ministarstvo prosvjete i sporta preduzelo u cilju obezbjeđivanja asistenta u nastavi… Čekali su duže od pola godine na odgovore. Stigli su, tek nakon Ombudsmanove preporuke, početkom ove godine.

,,Nismo dobili ništa konkretno. Broj asistenata je smanjen. Preporučili smo izmjene i dopune zakona. Oni su kažu uradili nešto, ali uglavnom su to samo planovi”, kaže za Monitor Nevenka Stanković, zamjenica Zaštitnika ljudskih prava i sloboda.

U NVO koje se bave ovim pitanjem smatraju da ovaj problem treba sistemski riješiti.

,,U Zakonu o vaspitanju i obrazovanju djece sa posebnim obrazovnim potrebama asistenti u nastavi su definisani kao tehnička pomoć i njihov rad je ‘po pravilu’ volonterski. Ovaj se zakon mora mijenjati”, kaže Sehada Osmankadić.

Da zakon neprecizno i nejasno definiše i ustanovljava pomoć asistenata u nastavi, da podzakonski akt koji bi trebalo bliže da odredi položaj i ulogu asistenta još nije donijet od strane nadležnog ministarstva, konstatovao je i Ombudsman. Konstatovano je i da ne postoji evidencija i baza podataka o djeci sa posebnim obrazovnim potrebama, kao ni dovoljna informisanost roditelja o načinima ostvarivanja prava na obrazovanje i dostupnim modelima pomoći djeci sa posebnim obrazovnim potrebama.

Očigledno je da je Ministarstvo prosvjete mnogo toga propustilo da uradi. No, treba se nadati da postoji dobra volja da se ono što se pokazalo kao valjano ne ukida i ne smanjuje. Uostalom, kako objasniti da za nešto što je od pomoći djeci, roditeljima, nastavnicima, i cijeloj inkluziji nema para, a ima za razne partijske i državne bahanalije.

Stotinu asistenata

Zahvaljujući angažmanu udruženja roditelja djece sa smetnjama u razvoju u toku školske 2010/2011. u obrazovnom sistemu Crne Gore bilo je angažovano preko 100 asistenata u nastavi. U Podgorici 27 asistenata u osnovnim školama, 22 u predškolskim ustanovama; u Bijelom Polju 11 asistenata u osnovnim školama, četiri u predškolskim ustanovama; u Pljevljima ukupno šest; u Nikšiću 19 asistenata u osnovnim školama, pet u predškolskim ustanovama; u Herceg Novom 10 asistenata. Projekat su sprovodile organizacije Nova šansa u Novom iz Herceg Novog, Zračak Nade iz Pljevalja, Oaza, Bijelo Polje i Staze, Podgorica. Projekat je realizovan zahvaljujući podršci Zavoda za zapošljavanje Crne Gore kroz Program javnih radova.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

DRUŠTVO

EKSPLOZIJA NA CETINJU: Rat koji nije stao

Objavljeno prije

na

Objavio:

Napad na Cetinju, u kom su stradala dva navodna pripadnika škaljarskog klana,  pokazuje da Crna Gora ima još  puno toga da uradi u borbi protiv organizovanog kriminala. Iako su brojni funkcioneri završili u pritvoru zbog veza sa suprotstavljenim kavačkim klanom, pravosuđe nije reformisano, pa ti procesi traju u nedogled. Paralelno, i uhapšeni članovi kriminalnih grupa izlaze na slobodu, jer presude kasne.  Oni na vrhu, u pritvor  nisu ni ušli

 

 

Dvije osobe su poginule, a tri povrijeđene,   nakon što je aktivirana eksplozivna naprava nedaleko od  Sportskog centra, na Cetinju.  Eksplozija se dogodila u jutarnjim satima, u četvrtak, 20. juna, a prema nezvaničnim saznanjima brojnih ovdašnjih ali i medija u Srbiji, u njoj su stradali  Petar Kaluđerović i Dragan Roganović. Oni su navodno pripadali škaljarskom klanu, jednom od dva kotorska zaraćena kriminalna klana.

Među povrijeđenima su takođe dva navodna pripadnika škaljarskog klana, Taso Jovanović i Mihailo Borozan. Povrede je zadobila i slučajna prolaznica.

Prema pisanju više portala,  eksplozivna naprava bačena je na teretanu Herkul Gym and Fitness, koja posluje u sklopu Sportskog centra Lovćen. Prije tri godine u istoj teretani ranjen je Ivan Vujović, bivši bokser, koji takođe slovi kao bezbjednosno interesantno lice.

Stradali Roganović bio je meta napada i 2017. godine, a navodno je bio u obezbjeđenju Gorana Radomana, koji se smatra prvom žrtvom rata kotorskih klanova, škaljaraca i kavčana. Radoman je ubijen u februaru 2015. godine na Novom Beogradu, nakon nestanka  300 kilograma kokaina  u Valensiji, što je navodno bio razlog za početak rata dva klana, u kom su tokom godina stradale brojne osobe, među kojima i slučajne žrtve.

Nakon događaja na Cetinju, Uprava policije oglasila se  kratkim saopštenjem: “U cilju utvrđivanja svih okolnosti i činjenica, te rasvjetljavanja ovoga događaja, službenici Uprave policije u koordinaciji sa Višim državnim tužilaštvom u Podgorici, preduzimaju intenzivne izviđajne mjere i radnje, a o čijem toku i ishodu će javnost biti blagovremeno obaviještena”. .

Poginuli Petar Kaluđerović, kao i jedan od povrijeđenih, Mihailo Borozan, uhapšeni su u aprilu ove godine, kada je, kako su  saopštili nadležni “Uprava policije Crne Gore pojačala represivne aktivnosti prema kriminalnim grupama na Cetinju”.

Tada su osim Kaluđerovića i Borozana, uhapšeni i procesuirani Vladimir i Milan Kaluđerović,  zbog nedozvoljenog držanja i nošenja oružja, kao i eksplozivnih materija, dok je Marko Mašanović ostao nedostupan policiji. Četvorici Cetinjana tada je određen pritvor. Samo dva mjeseca kasnije, dvojica od njih postali su meta napada.

Prema pisanju medija, policija već neko vrijeme strahuje od ovakvih napada i obračuna.  Veliki broj pripadnika kriminalnih klanova u posljednjih nekoliko mjeseci pušten je na slobodu, jer  im sudovi u zakonskom roku nijesu izrekli prvostepene presude.

Milena PEROVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od 21. juna ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

SVI UHAPŠENI POLICAJCI: Brojka samo raste

Objavljeno prije

na

Objavio:

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora

 

 

“Nadam se da smo dosadašnjim radom makar malo promijenili percepciju da visoka korupcija prolazi nekaženjeno. Naša misija je da svaki slučaj procesuiramo, kako bi pokazali da niko nije iznad zakona“, rekao je nedavno glavni specijalni tužilac Vladimir Novović.

U prilog njegovim tvrdnjama idu i brojne akcije koje su pripadnici Specijalnog policijskog odjeljenja izvodili od marta 2022.godine kada je imenovan.  Spisak osoba uhapšenih tokom tih akcija je trocifren.

Po nalogu Novovića i njegovih specijalnih tužilaca uhapšeno je više bivših čelnika crnogorskog sudstva, tužilaštva ali najviše osoba iz bezbjednosnog i policijskog sektora.

Prošle sedmice uhapšen je Ilija Vasović, bivši šef kriminalistike u Baru, a nakon što je portal Libertass press objavio prepisku između njega i optuženog šefa kriminalne organizacije koja se bavila švercom cigareta, Aleksandra Mrkića.  Vasoviću tužilaštvo na teret stavlja krivično djelo – stvaranje kriminalne organizacije i produženo krivično djelo zloupotreba službenog položaja.

Poslije hapšenja bivše predsjednice Vrhovnog suda Vesne Medenice i predsjednika Privrednog suda Blaža Jovanića prvi na spisku za hapšenje iz bezbjednosnog sektora našao se bivši službenik Agencije za nacionalnu bezbjednost Petar Lazović.

U julu 2022.godine dobio je poziv da se javi službenicima Specijalnog policijskog odjeljenja, što je i uradio i od tada se nalazi u pritvoru. Lazović je u spisima Europola označen kao pripadnik kriminalnog Kavačkog klana, koji se dovodi u vezu sa međunarodnim švercom kokaina. SDT Lazovića sumnjiči za pripadnost kriminalnoj organizaciji, šverc droge, oružja i zloupotrebu položaja.  I pored brojnih optužbi na njegov račun, u podgoričkom Višem sudu mu ni nakon dvije godine nije počelo suđenje niti u jednom slučaju.

Prema spisima Europola i bivši policijski službenik Ljubo Milović je bio dio narko-kartela “kavačkog klana” pod vođstvom Radoja Zvicera. Za njim se bezuspješno traga od jula 2022.godine zbog sumnje da je počinio više teških krivičnih djela – stvaranje kriminalne organizacije, zloupotreba službenog položaja, šverc droge, krijumčarenje cigareta i pa čak i da je dio kriminalne grupe koja je ubila srpskog državljanina Milana Lepoju. 

U međuvremenu i srpsko tužilaštvo formiralo je predmet protiv Milovića. Tako se pred Specijalnim sudom u Beogradu sudi devetočlanoj grupi koju je organizovao, prema njihovim dokazima, odbjegli Milović. U grupi su i pripadnici MUP-a i BIA, optuženi da su krijumčarili velike količine kokaina prekookeanskim brodovima iz Južne Amerike u zemlje Evropske unije.

Godinu nakon što je izabran, Novović izdaje nalog za hapšenje više policijskih službenika ali i za hapšenje Dejana Kneževića tadašnjeg pomoćnika direktora Uprave policije za borbu protiv organizovanog kriminala.  Specijalno tužilaštvo ga tereti za stvaranje kriminalne organizacije i odavanje službene tajne pripadnicima Kavačkog klana. Nakon hapšenja, a kasnije i pred sudom tokom kontrole optužnice Knežević je negirao optužbe.

Nakon višemjesečnog pritvora Knežević je pušten da se brani sa slobode, a osnovanosti o validnosti tvrdnji Specijalnog tužilaštva, nakon što je vraćena prva optužnica i dostavljanje dopunjene verzije, Viši sud tek treba da odlučuje. Na istom tužiočevom spisku našlo se još desetak tada aktivnih i bivših službenika policije koji se terete za niz krivičnih djela među kojima i da su organizovali šverc kokaina iz Ekvadora do država Evropske unije i Turske, novac stečen od kokaina transportovali u Srbiju i Crnu Goru, nabavljali veće količine oružja i eksplozivnih materija…

Spisak osumnjičenih uniformisanih lica njihovim hapšenjem se nije iscrpio. Kada je to malo ko i očekivao lisice su ponovo škljocnule i to 24.jula prošle godine. Tada su stavljene Veselinu Veljoviću, jednom od ključnih ljudi u sektoru bezbjednosti u posljednje tri decenije. Veljovića je 2005. Vlada Mila Đukanovića imenovala na čelo crnogorske policije.

Mjesto šefa policije krajem 2011. godine zamijenio je mjestom savjetnika za bezbjednost i odbranu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, a 2014. ga tadašnji premijer Đukanović postavlja za sekretara Vijeća za nacionalnu bezbjednost.  Na čelo crnogorske policije vraća se jula 2018.godine, u Vladi Duška Markovića. Na tom mjestu će ostati do decembra 2020. godine, kada je izabrana Vlada Zdravka Krivokapića.

Specijalno državno tužilaštvo u januaru je predalo optužnicu protiv 15 osoba, uključujući i Veljovića, koji se tereti da je zloupotrijebio službeni položaj u korist kriminalne organizacije, koju je formirao odbjegli Nikšićanin Aleksandar Mrkić.  Viši sud je u maju potvrdio optužnicu protiv Mrkićeve grupe i Veljovića, kojem je u nekoliko navrata produžavan pritvor. Veljović je pred tužilaštvom negirao optužbe.  Veljović se i dalje nalazi u pritvoru.

Nekoliko mjeseci nakon Veljovića, 18. Novembra, po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva, uhapšen je još jedan bivši direktor crnogorske policije – Slavko Stojanović i to zbog sumnje da je zloupotrijebio službeni položaj u vezi sa švercom cigareta.  Krajem decembra prošle godine pušten je da se u daljem postupku brani sa slobode a nedavno je Viši sud potvrdio optužnicu koju je protiv Stojanovića podiglo Specijalno državno tužilaštvo. Tim aktom SDT tereti Stojanovića za krivična djela – zloupotreba službenog položaja i nedozvoljeno držanje oružja i eksplozivnih materija.

Sredinom aprila po nalogu Specijalnog državnog tužilaštva uhapšen je i bivši visoki policijski funkcioner Zoran Lazović. Istovremeno su lisice stavljene i njegovom prijatelju bivšem glavnom specijalnom tužiocu Milivoju Katniću.

Terete ih da su kao GST i pomoćnih direktora Uprave policije radili u korist mafijaškog kavačkog klana. SDT sumnjiči Lazovića da je aminovao otvaranje crnogorske granice za ulazak plaćenika te organizovane kriminalne grupe Veljka Belivuka i Marka Miljkovića.

Obojici se na teret stavlja da su teških optužbi spasili visokopozicioniranog člana kavačkog klana Duška Roganovića. Obojica se i dalje nalaze u pritvoru koji im zadnjim donijetim rješnjem može trajati do 14.jula ove godine.

 

Medojević se sa slobode brani od optužbi

Za razliku od akcija koje se izvode pod palicom Novovića, prethodne dvije godine nije bilo hapšenja aktuelnih i bivših policijskih službenika koji su pripadali i odrađivali poslove za drugi kotorski kriminalni klan – Škaljarce. Do takvih dokaza dolazilo se za vrijeme Katnićevog rukovođenja pa je tako samo nekoliko dana prije nego je Novović izabran za GST uhapšen policijski funkcioner Dalibor Medojević. Medojević je, odlukom Višeg suda u Podgorici, pušten iz pritvora 23. septembra uz obrazloženje da ne postoji opasnost od bjekstva. Isti sud je juče potvrdio optužnicu koju je protiv tog policajca podnio SDT zbog sumnje da je odavao policijske podatke škaljarskom kriminalnom klanu. Dalibor Medojević je u Sky komunikaciji sa kriminalcima koristio kodno ime Radonja. On je koristio isto kodno ime od 16. septembra 2019. godine do 8. marta 2021. godine. U dokumentu Europola piše da je on imao samo devet kontakata sa kojima je komunicirao preko Sky aplikacije, od kojih su tri broja nedavno ubijenog šefa kriminalnog klana Jovana Vukotića, jedan broj njegovog brata Igora Vukotića i jedan broj Igora Dedovića. Ostali, navodno, nijesu bili identifikovani. Medojević je sa Jovanom, u dokumentu Europola piše da je on kriminalcima prosleđivao osjetljive i povjerljive podatke, najavljene policijske akcije, podatke o krivičnim istragama, podatke iz policijske baze podataka, naredbe za hapšenja…

Svetlana ĐOKIĆ

Komentari

nastavi čitati

DRUŠTVO

Rudnika u Mojkovcu neće biti

Objavljeno prije

na

Objavio:

Kompanija Tara resources nije do 25. maja dostavila korigovanu Studiju izvodljivosti, pa se Vlada odlučila za raskid ugovora i naplatu bankarske garancije. Koncesionaru ostaje da se žali Privrednom sudu ili da pokrene arbitražu

 

Vlada će raskinuti ugovor za kompanijom Tara resources, o ekspolataciji rude u rudniku Brskovo kod Mojkovca, saopštio je ministar rudarstva i energetike Saša Mujović. Koncesionar nije u roku koji je istekao 25. maja dostavio Vladi korigovanu Studiju izvodljivosti čime su se stekli uslovi za jednostrani raskid ugovora i naplatu bankarske garancije.

Vlada je zadužila Mujovića da dostavi pisani otkaz koncesionaru, aktivira bankarsku garanciju (500.000 eura) i sprovede sve druge radnje u cilju zaštite prava države. ,,Problem sa kompanijom Tara Resources je bila njihova studija izvodljivosti, koja je u dva navrata dostavljena, ali se oba puta kosila sa zakonima Crne Gore. A znate da je riječ o krovnom dokumentu kojim investitor dokazuje da će rudnik funkcionisati po ekološkim standardima”, naglasio je Mujović.

Tara Resources može se žaliti Privrednom sudu, kao i pokrenuti arbitražu. ,,Na njima je kakva će biti odluka, ali mi smo spremni na sve scenarije i duboko utemeljeni u činjenicama da je pravda na našoj strani i uporedna sudska praksa”, dodao je Mujović.

Projekat otvaranja rudnika je vrijedan 150 miliona eura. Koncesionar je prošle godine saopštio da je uložio 30 miliona, te da od januara 2023. godine plaća koncesionu naknadu koja iznosi blizu 650 hiljada  eura. Nakon osnovnog ugovora iz 2010. godine Vlada je sa Tara Resources potpisala šest aneksa. Posljednjim, u julu 2021. godine, koncesionar je dobio dvije godine da pribavi urbanističko-tehničke uslove. Tumačenja oko toga da li su se stekli razlozi za raskid ugovora, rješila je Međuresorna komisija koja je predložila Vladi da se ugovor raskine.

Premijer Milojko Spajić zatražio je da se pribavi dodatno pravno stručno mišljenje kako bi se otklonio finansijski rizik za državu. Angažovana je advokatska kuća Harrisons. Ministar Saša Mujović je na konferenciji za novinare 21. marta objasnio kako je dobijeno pravno tumačenje da bi jednostranim raskidom ugovora, kakav je bio prijedlog komisije, došli na klizav teren, a postojala bi mogućnost da Tara Resources pokrene međunarodnu arbitražu i ugrozili bi interese Crne Gore. Zato je koncesionaru određen rok 25. maj, da dostavi korigovanu dokumentaciju.

,,Ovo je pobjeda znanja nad neznanjem, istine nad obmanom, dobrom nad lošom namjerom, opštim dobrom nad interesom malog broja osoba”, saopštili su iz Građanske inicijative Zdravi Mojkovac.“Lokalna zajednica je pokazala ogromnu snagu i izrazito visoku svijest. Nisu nasjeli na priče ‘o zlatnim brdima i dolinama’ koje su plasirali kompanija i njihovi pomagači, kako iz prethodne tako i sadašnje vlasti.“ Oni su pozvali obrađivače nacrta prostornog plana Crne Gore do 2030. godine da uklone iz tog dokumenta sve što je vezano za rudarske aktivnosti na Brskovu.

P. NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo