Povežite se sa nama

MONITORING

Keljmendi poklopio Crnu Goru

Objavljeno prije

na

Posljednji svjedok prekograničnog šverca u Rožajama, jedan od bivših graničnih policajaca, Nedžad Kuč, živi u strahu uvjeren da su oni koji su njemu i ostalim policajcima upućivali prijetnje postigli cilj – o švercu više nama ko javno da progovori. „Otišli su Enver Dacić, Mithad Nurković, Hamdo Murić i Rešad Kalač. Na sigurnom su u inostranstvu. Ja ne mogu sam ovdje u Rožajama ništa da uradim. Ljudi se čude šta još tu tražim. Ne tražim ja ništa, osim osnovnih ljudskih prava, pravo na život i pravo na rad. Život mi je ugrožen, a bez posla su me odavno bespravno ostavili”, priča Kuč za Monitor.

On nagovještava mogućnost da o prekograničnom švercu i okolnostima pod kojima je izvršio samoubistvo načelnik rožajske policije Ernad Kalač, nove detalje iznese jedan od policijskih službenika koji je takođe ostao bez posla.

„Ako taj svjedok progovori o svemu što se u Rožajama dešavalo u proteklim godinama, i što se još radi, ne bi preostalo ništa drugo osim da dođe vod specijalne policije, da slete helikopterima i počnu da hapse. Sve redom, u dugom lancu odgovornosti. Vjerujem da bi u tom slučaju bili spremni da dođu i moje kolege koje su otišle u inostranstvo, da svi zajedno svjedočimo. Do sada smo ponudili mnoštvo dokaza, ponudili smo imena, ali nije bilo interesovanja”, kaže Kuč.

On vjeruje da taj policijski službenik „ima najbolju dokumentaciju i najviše saznanja o pritiscima kojima su policajci u Rožajama bili izloženi u zataškavanju i žmurenju na slučajeve prekograničnog šverca”.

„Taj inspektor nije otišao iz službe praznih rukava ili ispranog mozga. Siguran sam da on ima mnogo papira, dokumenata i argumenata koji svjedoče o tome ko je i kako nalagao da se žmuri na šverc”, kaže Kuč.

On tvrdi da je u nekoliko navrata zaustavljeno hapšenje kriminalca i propuštanje robe milionske vrijednosti preko granice iz velikog broja magacina oko toga grada.

„Šta se desilo? Poslije toga je stigla unutrašnja kontrola, i starješine koje su morale da postupaju po uputstvima odozgo i naređuju da se roba ne zaustavlja i ne zapljenjuje – našle su se na udaru. To je jedina istina”, kaže Kuč.

Načelnik rožajske policije Ernad Kalač odnio je sa sobom tajnu zbog čega je u martu ove godine izvršio samoubistvo. Zvanično, nije izdržao teret porodične tragedije koji je nosio nekoliko godina, od kada mu je na rukama, gušeći se od oraha, umrla petogodišnja kćerka. Šta je bio prst na okidaču da se na najgore odluči četiri godine nakon te porodične drame, u trenutku kada se činilo da stvari polako liježu na svoje i da se pred njim otvara uspješna policijska karijera, ostalo je ipak po malo zagonetno.

Ako je vjerovati onome što se pričalo u Rožajama, odmah nakon Ernadovog samoubistva u taj grad su stigli policajci iz Podgorice i plombirali njegovu kancelariju. Ostalo je nepoznato i da li je eventualno u toj kancelariji ostavio neki trag ili nagovještaj zbog čega će to učiniti. Da li je bilo i nekog pisma? Njegove kolege, koje su ga dobro poznavale, vjeruju da Ernad Kalač ne bi baš tako ostavio suprugu i dvoje djece. Priča o prekograničnom švercu postajala je sve vrelija tema.

Kada je prije više od godinu Monitor počeo da ispreda prve vezove te široke i opasne storije, niko, pa ni otpušteni policajci, nije mogao ni pretpostaviti o kakvoj se hobotnici radi i dokle dosežu opasni pipci.

Zvučalo je kao fantastika kada su otpušteni granični policajci progovorili o šleperima punim kafe i hiljadama paketa cigareta na konjskim konvojima, o stočarskom naselju na potezu Giljevo Polje – Crni Vrh koje koristi kao magacin. Da kao magacin služi i jedna vikendica odmah pored magistralnog puta Rožaje – Peć, preko Kule, na crnogorskoj teritoriji. Da im je bilo zabranjeno da patroliraju na Kuli i drugim mjestima gdje se odvijao glavni pretovar švercovane robe i kako su sklanjani da bi se šverc nesmetano odvijao.

Ispričali su i o mnogim prijavljenim slučajevima šverca i osobama uhvaćenim u švercu svakojake robe, kao i droge koja se donosi i preuzima kod spomenika na Hajli. Bivši policajci su ukazali i na načine prikrivanja i uništavanja podataka i upozorili da će početi da prozivaju imenima i švercere i policijske starješine koje pomažu prekogranični šverc.

Iznijeli su u javnost još mnogo drugih informacija o prekograničnom švercu, posebno prema Kosovu, potkrepljujući ih fotografijama koje su dobijali sa terena od kolega koji su ostali u službi.

Načeli su priču o mojkovačkoj fabrici duvana. Otkrili su da se šverc cigareta obavlja tri puta nedjeljno, da nema pravila kojim danima se to radi, da su šleperi koji dolaze imali pratnju. Tada se saznalo za postojanje mnogobrojnih tajnih magacina švercovane robe, čak i u nekim fabrikama u Rožajama, i oko grada. Neke od tih magacina, prema njihovim riječima, obezbjeđivali su naoružani ljudi, koji nijesu bili iz Rožaja.

Monitor je obezbijedio dobro obaviještene policijske izvore koji su u potpunosti potvrdili sve što su rožajski policajci pričali, a zatim ponudili koordinate mjesta gdje se šverceri sastaju i razmjenjuju robu. Naši izvori su otkrili da postoji najmanje sedam ilegalnih planinskih prelaza kuda šleperi tutnje u vrijeme kada nema snijega, takođe sa preciznim koordinatama.

Sve ove podatke posjeduju i strane obavještajne službe koje tokove prekograničnog šverca prate i satelitskim putem. „Nedavno je napravljen satelitski snimak pretovara cigareta iz jednog šlepera koji je stigao iz Crne Gore na Kosovo. Satelitski se čak mogu snimiti i tablice kamiona i drugih vozila koja učestvuju u švercu”, kaže naš izvor.

Naši izvori iz broja u broj u Monitoru razotkrivaju kriminalnu mrežu kojom je klan kosovskog bosa Nasera Keljmendija poklopio čitavu Crnu Goru, kao što je poklopio sve države na Balkanu. Preko pedeset imena najbližih Keljmendijevih saradnika objavljeno je u Monitoru. Rožajski klan, čiji je vrh odsječen bjekstvom Safeta Kalića i hapšenjem njegovog brata Mersudina i supruge Amine, ispostavilo se je samo jedna Keljmendijeva „ekspozitura” u našoj državi.

Danas mnogo ozbiljnije djeluje ispovijest bivših graničnih policajaca iz Rožaja o prijetnjama kojima su bili izloženi i o tome zašto su morali otići iz Crne Gore. Njima je preporuku za dobijanje azila napisao član skupštinskog Odbora za bezbjednost Nebojša Medojević, kada je vidio da država ništa ne preduzima da ih zaštiti.

Država je, tako, faktički natjerala svjedoke prekograničnog šverca da odu iz Crne Gore nadajući se da će se time riješiti te neprijatne teme. Vjeruje se, ipak, da će doći vrijeme kada će moći da se vrate. To bi se moglo desiti kada Crnoj Gori razobličavanje prekograničnog šverca, koji je bio pod lupom međunarodnih obavještajnih agencija, bude postavljeno kao pitanje u pregovorima za pristupanje EU.

Monitorov izvor smatra da bi za Upravu policije Crne Gore to bio prevelik zalogaj, i da sama, bez regionalne i međudržavne akcije, ne bi mogla ništa da uradi. Realno bi bilo nešto očekivati jedino da se ispostavi tačnom informacija da je Naseru Keljmendiju na tragu Federalni istražni biro (FBI), zbog njegovog uticaja koji stiže do SAD. U tom slučaju bi i svjedoci šverca, bili ohrabreni da progovore. S obzirom na razmjere organizovanog kriminala i korupcije, zatvori bi postali tijesni.

Imperija

Monitorov izvor iz policije ranije je otkrio da klan Keljmendi broji od pet do osam hiljada članova. Mediji su Nasera Keljmendija označili kao vođu najjače albanske kriminalne porodice na Balkanu. Počeo je davno sa švercom duvana zajedno sa Ekremom Lukom, da bi novac stečen od toga kasnije ubacili u trgovinu drugim unosnijim robama. Spekulisalo se da se razišao sa Lukom, što je Luka demantovao rekavši samo da se „nisu vidjeli od rata na Kosovu”.

„Ekrem Luka, biznismen iz Peći, ima bliskog prijatelja i poslovnog partnera u Crnoj Gori, sa kojim se nekada i dva puta mjesečno sastajao u Grčkoj i na Kipru”, kaže Monitorov izvor.

Prema njegovim riječima od Keljmednijevih saradnika najveći uticaj u Crnoj Gori ima klan braće Osmani – Burima, Baškima i Ćazima, poznatijeg pod nadimkom Feliks. „Taj klan kontroliše crnogorsko podzemlje, i, vjerovali ili ne, neki od najjačih ovdašnjih kriminalaca zebu kada se pomenu braća Osmani. Ovdje su prisutni najviše preko Ismeta Osmanija zvanog Curi, koji ima i crnogorski i hrvatski pasoš. Svi kriminalci imaju dupla dokumenta, što znači da su dobro povezani u čvrstu strukturu svih balkanskih zemalja”, kaže izvor iz policije.

Mnogi Keljmendijevi saradnici bili su direktno poslovno vezani za Crnu Goru, u automobilima crnogorskih registarskih oznaka, jezdili su po sjeveru.

„Na području Rožaja djelovao još jedan vrlo jak albanski klan, koji je učestvovao u prekograničnom švercu i koji je pipke pustio do Češke, gdje je povezan sa mafijom u toj zemlji. Taj klan je na neki način suprotstavljen Keljmendiju. Riječ je takođe o tri brata. Vrlo su opasni i moćni na Kosovu, a rođeni su u Crnoj Gori i imaju crnogorsko državljanstvo. Redovno borave u našoj državi”, priča Monitorov izvor.

Svjetske agencije koje se bore protiv organizovanog kriminala i droge Kosovo su označile kao distributivni centar na takozvanoj „avganistanskoj transverzali”, a vrijednost heroina koji kroz Tursku, Makedoniju, Kosovo i Albaniju putuje na zapadnoevropsko tržište još prije deset godina procijenili na 400 milijardi američkih dolara godišnje. Gdje su ostale robe – drvna građa, oružje, cigarete, kafa, meso iz Brazila, nafta?

„Mnogo je prljavog novca izašlo iz Crne Gore, da bi se u našu državu vratilo kroz razne privatizacije. Zapad sve zna, i zato insistira na krupnim ribama, umjesto na policijskoj statistici”, kaže Monitorov izvor iz policije.

Tufik SOFTIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo