MONITORING
Tužiocu malo, advokatu mnogo

Objavljeno prije
13 godinana
Objavio:
Monitor online
Stanko Subotić Cane, osuđen je u odsustvu na šest godina zatvora zbog nezakonite trgovine cigaretama tokom 1995. i 1996. godine. Vijeća Posebnog odjeljenja beogradskog Višeg suda, je u petak donijelo prvostepenu odluku, po kojoj je Subotić obavezan da u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude uplati u budžet Srbije 75.821.404 dinara, s kamatama koje se računaju do 1. novembra 1996. Toliko je, kako je utvrđeno tokom postupka, protivpravno stekao. Dvanaestorici pripadnika Subotićeve kriminalne grupe izrečene su kazne zatvora od 10 mjeseci do četiri i po godine, dok je dvoje oslobođeno. Mihalju Kertesu, bivšem direktoru Carine SRJ u vrijeme režima Slobodana Miloševića izrečena je kazna od četiri godine zatvora, dok je pola godina više dobio Nikola Milošević, Subotićev sestrić.
Milan Milanović Mrgud, bivši pomoćnik ministra odbrane bivše Republike Srpske Krajine i osnivač jedinice Škorpioni osuđen je na tri godine, a nekadašnji načelnik novosadske policije Miodrag Zavišić na godinu dana zatvora. Nekadašnji radnici Carine Nebojša Nikolić Tarzan i Dragi Dodevski dobili su dvije, odnosno godinu i četiri mjeseca zatvora.
Radnik Subotićevog preduzeća Mia iz Uba, Miroslav Pešić osuđen je na kaznu zatvora od 10 mjeseci, pjevačica Ivana Olujić na jednu godinu, Luka Nenadić na dvije, Stevan Banović na tri i po godine zatvora, na koliko je osuđen i Jovica Ranđelović.
Bivši šef novosadske Državne bezbjednosti Milovan Popivoda i Ivana Krčmaričić, oslobođeni su optužbi, zbog nedostatka dokaza.
Paralelno sa krivičnim postupkom, protiv Subotića je povedena finansijska istraga, kako bi se utvrdilo šta sve od imovine posjeduje, kao i da li ima za nju pokriće. Odlukom suda stavljena je zabrana raspolaganja na dva stana u strogom centru Beograda, kao i na kuću u Subotićevom rodnom gradu Ubu. Prema informacijama, Subotić je vlasnik još desetak stanova, jedne vile i tri poslovna prostora na elitnim lokacijama u Beogradu.
Subotić je osuđen kao organizator kriminalne grupe. Sutkinja Milena Rašić, obrazlažući presudu, rekla je da Subotić i njegova grupa nisu osuđeni za krivično djelo zločinačkog udruživanja, pošto je krivično gonjenje za to djelo zastarjelo, već su osuđeni za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, za šta je zaprijećena kazna od dvije do 12 godina zatvora.
Miljko Radisavljević, tužilac za organizovani kriminal, izrazio je zadovoljstvo što je u postupku protiv kriminalne grupe Stanka Subotića Caneta utvrđena krivica gotovo svih optuženih i što je dokazano nelegalno porijeklo njegovog bogatstva.
,,U toku krivičnog postupka objašnjeni su mehanizmi funkcionisanja i povezanosti vlasti i kriminala tokom devedesetih godina. Posebno je značajno to što je dokazano i porijeklo bogatstva jednog od kontroverznih biznismena – rekao je Radisavljević i dodao da je veoma značajna odluka suda da od Subotića i drugih okrivljenih oduzme imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela.
Subotić je nekoliko puta Specijalnom sudu preko advokata nudio jemstvo u zamjenu da se tokom postupka brani sa slobode. Prvo je bio ponudio 700.000 eura, zatim 2,5 miliona eura. Prije godinu dana ponudio je pet miliona eura, najveća cifra koju je ponudio neki okrivljeni. Međutim, sud nije prihvatio ni taj predlog.
Za Subotićem je 2008. godine raspisana Interpolova potjernica.
On živi i radi u Švajcarskoj , tamošnje vlasti, međutim, neće ga goniti jer ovo krivično djelo u alpskoj republici, ali i većini drugih evropskih država – ne postoji.
Tužilaštvo za organizovani kriminal, kao i odbrana optuženih, imaju pravo da se Apelacionom sudu, u roku od 30 dana od prijema pisanog otpravka, žale na presudu. To su najavili advokati Stanka Subotića koji tvrde da je sud tokom postupka bio pod pritiskom državnih organa.
Tužilac Radisavljević takođe najavio da će se žaliti. „Ako je sudsko vijeće utvrdilo da je Subotić zaista izvršio krivično djelo, onda smatram da je kazna mogla biti veća”
Međutim, s presudom se ne slaže Jovan Ćirić, direktor Instituta za uporedno pravo. On smatra da je kazna visoka za ovo krivično djelo, ali i postavlja pitanje šta će se dogoditi ukoliko se krivično djelo za koje je osuđen Subotić izbaci iz krivičnog zakonika.
„Krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u nekim državama uopšte ne postoji i vjerovatno će uskoro biti ukinuto i u Srbiji. Ako bude došlo do toga u narednom periodu, doći ćemo u situaciju da on i mnogi drugi budu oslobođeni po principu blaže kazne”, objasnio je Ćirić za beogradski dnevnik Blic.
Sumnjičenje za ubistvo Iva Pukanića
Subotiću i članovima njegove grupe kazna je izrečena nekoliko dana pošto su se navršile tri godine od ubistva Iva Pukanića, vlasnika hrvatskog časopisa Nacional. U tom periodu u medijima u regionu se pojavio niz članaka u kojima je pisano o umiješanosti Subotića i predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) u Crnoj Gori Mila Đukanovića u likvidaciju Pukanića u centru Zagreba 23. oktobra 2008.
Anka Pukanić, sestra Ive Pukanića, je za beogradski tabloid Kurir, tvrdila prošle nedjelje da iza ubistva njenog brata stoje bivši crnogorski premijer Đukanović i Subotić.
,,Svako ko ima zdravu pamet mogao je to da zaključi iz onog što se čulo na suđenju za ubistvo mog brata”, kaže Pukanićeva.
Na ove njene riječi dosad nije reagovao niko od predstavnika Đukanovića i Subotića. A upitana da li se plaši njihove eventualne reakcije, spremno odgovara: ,,Ne plašim se. …Ja sam sigurna da će se sve raspetljati!”, naveo je Kurir.
Kurir piše kako je na zvaničnoj internet stranici Stanka Subotića poseban tekst posvećen pisanju Nacionala. Tu se navodi, kako je nedjeljnik „satanizovao Subotića, ali i Zorana Đinđića (ubijenog premijera Srbije) i Mila Đukanovića, tokom 43 nedjelje”.
Nacional je naime tokom 2001. u seriji članaka koje je potpisivao i Ivo Pukanić optuživao pomenutu trojicu da su glavni šverceri cigareta na prostoru bivše Jugoslavije.
Subotićev advokat u Srbiji Predrag Marić je za Kurir kazao kako nije upoznat sa optužbama Anke Pukanić na račun njegovog klijenta. ,,Ne bih davao komentar”, bio je kratak Marić.
Optužbama se, međutim, pridružio Pukanićev prijatelj i Đukanovićev kum, biznismen Ratko Knežević, koji je podsjetio da se o svemu ,,jasno i glasno izjasnio kao svjedok, pred sudom u Zagrebu u procesu protiv ubica Iva Pukanića. Cijela istorija tog slučaja, od prvih tekstova Nacionala, prijetnji i prethodnih pokušaja njegovog ubistva, koji su spriječeni radom bezbjednosnih agencija ili pukom srećom, vodi do tog zaključka”, kazao je Knežević, a prenio Kurir.
Ratko Knežević je nešto ranije, u drugom intervjuu tvrdio da je Đukanović naređivao likvidacije! Jedina razlika između Ive Sanadera i Mila Đukanovića je ta što bivši crnogorski premijer ubija, kazao je Knežević za hrvatski list Kapital.
,,Ubistvo Iva Pukanića, glasno i jasno kažem još jednom, direktno je povezano sa svjedočenjem Mila Đukanovića u svojstvu optuženog u Bariju. Apsolutno stojim iza svojih tvrdnji da duvanski kartel stoji iza ubistva Iva Pukanića, a vrijeme će mi to dati za pravo. Nažalost, pravosudni organi Hrvatske, Srbije ili nekih drugih zemalja nisu još došli do dokaza koji bi mogli da optuže Subotića i Đukanovića. Ali, kako se svaka tajna dozna, tako će se saznati i ova”, rekao je Knežević.
Milan BOŠKOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
NOVAK ĐOKOVIĆ NA SVETOM STEFANU: Novi zakupac ili pregovarač

Objavljeno prije
1 danna
14 Februara, 2025
Kako se nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste namjera da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd. Đoković je zainteresovan da kupi 20 odsto akcija kompanije Adriatic Properties, koju kao šef Odbora direktora vodi grčki biznismen Petros Statis
Teniski as Novak Đoković boravio je proteklog vikenda u Crnoj Gori neočekivanim povodom. Došao je u svojstvu globalnog ambasadora poznate singapurske hotelske kompanije Aman Resorts, kako bi posredovao između Vlade i zakupca elitnih hotela Sveti Stefan, Miločer i Kraljičina plaža i pomogao da se četvorogodišnji spor oko zatvorenih hotela riješi.
Najavljen je optimističkim naslovima u domaćim i regionalnim medijima kako će imenom i uticajem pokušati da riješi spor između zakupca, budvanske kompanije Adriatic Properties i Vlade Crne Gore i da skine katance sa kapija ekskluzivnog grada hotela Sveti Stefan, koji prepušten zubu vremena stoji zaključan četiri turističke sezone.
U kratkom razgovoru za Vijesti, Đoković je pojasnio da je to glavni razlog njegovog dolaska i razgovora sa premijerom Milojkom Spajićem. Kazao je da su za sada obavljeni „incijalni razgovori“ kako bi dobio potrebne informacije, te da se nada da će neko rješenje vrlo brzo biti na horizontu.
„Dobio sam na neki način zaduženje i molbu od svojih partnera, Amana, čiji sam ambasador na globalnom nivou, da pokušam da na našem jeziku dođemo do rješenja prihvatljivog za obje strane. Nijesam ni na čijoj strani ovdje, zapravo sam samo neko ko pokušava da radi za opšti interes Crne Gore i neko ko želi da ostane Aman, jer bi mi bilo žao da se to ne razriješi i da Aman ne bude više u Crnoj Gori – rekao je Đoković.
Novak Đoković je počasni građanin Budve od 2018. godine, a odluku su jednoglasno donijeli odbornici pozicije i opozicije u lokalnom parlamentu.
Malo je vjerovatno da je u slučaju Sveti Stefan Đoković samo promoter Amana ili prevodilac njihovih zahtjeva u pregovorima sa Vladom. Kako Monitor nezvanično saznaje, osnovni razlog Đokovićevog dolaska jeste spremnost da uđe u vlasničku strukturu kompanije Adriatic properties, koja vodi zakup najpoznatijih crnogorskih hotela u ime i za račun kompanije Aidwey Investment Ltd.
Branka PLAMENAC
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 14. februara ili na www.novinarnica.net
Komentari
Izdvojeno
STIŽE „FEBRUARSKI“ BUDŽET: Vlast ostaje bez izgovora

Objavljeno prije
1 sedmicana
7 Februara, 2025
Od usvajanja budžeta dijeli nas, izgleda, još par sitnica. Poput one da Vlada treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki na rashodnoj strani budžeta. Odakle – to nije njihova briga
Izgleda kako je trenutno najveći problem Crne Gore riješen. Predsjedniku parlamenta Andriji Mandiću trebala su tri minuta da pročita imena poslanika opozicije kojima je izrečena mjera zabrane prisustva sjednicama u narednih 15 dana zasjedanja (imaju pravo da učestvuju u glasanju). Pošto je to opošljeno, poslanicima većine, skupa sa ministrom finansija Novicom Vukovićem, bila su dovoljna dva sata da o predloženom budžetu kažu sve ono što su mislili da treba reći. Tako je rasprava o prijedlogu budžeta za 2025. godinu završena. Kašnjenje od dva mjeseca, kažu, ne može predstavljati ozbiljan problem, kada skupštinska priča o ovgodišnjem budžetu bude okončana.
Od toga nas dijeli još samo par sitnica. Poput one da Vlada Milojka Spajića tek treba da se odredi o predloženih 140 amandmana, od kojih je približno stotinu stiglo iz redova parlamentarne većine. Bezmalo svi traže dodavanje novih stavki na rashodnoj strani budžeta. Poslanici, tradicionalno, ne vode previše računa o tome kako će Vlada obezbijediti novac za zadovoljenje njihovih (partijskih) obećanja i potreba.
Kad Vlada uradi što je do nje, poslanici će se izjasniti o finalnoj verziji predloženog budžeta. U petak ili, kako naši sagovornici kažu da je vjerovatnije, početkom sledeće nedjelje. Zvaničnih informacija o nastavku sjednice parlamenta, za sada, nemaju ni poslanici.
Tokom, nikad siromašnije, skupštinske rasprave o predloženom budžetu čuli smo jedan ultimatum. Predsjednik NDP Milan Knežević poručio je da će glasanje njegove partije o budžetu zavisiti od toga kakav će stav ministar finansija (Vlada) zauzeti o njihovim zahtjevima da u kapitalni budžet uđu i infrastrukturni projekti iz Zete koji nijesu bili obuhvaćeni inicijalnim prijedlogom državnog budžeta za ovu godinu. Knežević u srijedu u parlamentu nije pominjao prošlogodišnju prijetnju da DNP neće glasati za budžet ukoliko se, prethodno, ne izvrši makar djelimično razgraničenje Glavnog grada i Opštine Zeta. Da li su on i njegove partijske kolege zaboravile na taj zahtjev tek treba da vidimo.
Ideje o dodatnim izdacima i proširenju kapitalnog budžeta na dodatne infrastrukturne projekte od značaja za lokalne zajednice imali su još neki poslanici vladajuće većine. Samo bez ultimatuma. Čini se kako Vlada nije u poziciji da im udovolji, izuzev u nekoj simboličnoj formi. Ipak, ko zna? Možda bi prihvatanje dijela ponuđenih amandmana moglo poslužiti kao izgovor za odluku da se dio tekućih troškova ipak finansira državnim zaduženjem. To bi moglo biti neophodno ukoliko se pokaže da očekivani prihodi nijesu dovoljni za rastuće rashode iz državne kase.
Ministar Novica Vuković ostaje optimista. U Skupštini je, obrazlažući vladin prijedlog budžeta, ponovio novembarske projekcije po kojima će država tokom ove godine prihodovati 2,88 a potrošiti 4,03 milijarde eura. Razlika će biti pokrivena novim zaduženjima. „Ukupan iznos primitaka od 4,03 milijarde, raspoređuje se na tekući budžet – 1,5 milijardu, budžet državnih fondova -1,3 milijarde, kapitalni budžet – 280 miliona, transakcije finansiranja (vraćanje kredita koji dospijevaju ove godine – prim. Monitora) – 886 miliona i budžetska rezerva 43,5 miliona eura…“, naveo je Vuković. Ponavio je tvrdnju da se rast državnih prihoda ostvaruje planiranom dinamikom. „Usljed rasta naplate PDV-a, akciza, poreza na dohodak i dobit, naknada od igara na sreću…“, pojasnio je ministar. .
Izrečeno je u saglasnosti sa onim što je on govorio u novembru, nakon što je Vladin prijedlog budžeta za 2025, upućen Skupštini. “Glavni pokretači ekonomskog rasta biće lična potrošnja domaćinstava, započinjanje novog investicionog ciklusa, nastavak povoljnih trendova u turizmu, kao i intenziviranje evropskih integracija uz efikasnije korišćenje EU fondova”, rekao je tada Vuković, najavljujući da je realni ekonomski rast u ovoj godini projektovan na 4,8 odsto.
Problem je što se pokazuje kako ta izjava nije u potpunosti usklađena sa realnošću.
Teško je očekivati „nastavak povoljnih trendova u turizmu“ kada podaci pokazuju da prošlogodišnji trendovi u najvažnijoj crnogorskoj privrednoj grani nijesu povoljni. Ni tok zimske turističke sezone ne obećava. Naredno ljeto mogli bi dočekati bez unaprjeđenog odnosa prema korišćenju plaža, uz uvećani PDV za značajan dio turističke privrede (to znači veće cijene ili manju zaradu za one koji od turizma žive ) i sve jaču konkurenciju i u najbližem susjedstvu.
Upitno je i najavljeno započinjanje novog investicionog ciklusa. Već se pokazalo da od paf-paf projektovanja nema velike koristi. Početak izgradnje dionice autoputa Mateševo – Andrijevica pomjeren je sa septembra prošle na septembar ove godine. Koliko juče, u parlamentu smo čuli da možda ni od toga neće biti ništa, da će najavljeni posao ponovo biti prolongiran. Kako je u predloženom kapitalnom budžetu za taj projekat namijenjeno više od trećine ukupnog novca, dok je za finansiranje ostalih projekata planiran uglavnom simboličan iznos, može se desiti da najavljene investicije ostanu samo želje.
Ukoliko projekat Velje brdo nije ta karika koja nedostaje između stalno najavljivanog investicionog buma i ekonomske realnosti u kojoj se ne dešava ništa spektakularno. Osim kontinuiranog povećanja ličnih primanja.
Vladi preostaje da se osloni samo na dva od četiri najavljena glavna pokretača ekonomskog rasta: povečanu potrošnju domaćinstava i obećani novac iz EU fondova. To nas dovodi do još jednog rebusa crnogorske ekonomske stvarnosti: šta ako potrošnja domaćinstava u Crnoj Gori počne da opada? Primjera radi, zamislimo da aktuelni bojkot trgovina proizvede konkretan rezultat i trgovci odluče da osjetno snize aktuelne cijene hrane, pića, kućne hemije, odjeće i obuće…
„Kao građanin“, Milojko Spajić pridružio se takvim zahtjevima. Kao premijer, mora imati na umu da bi osjetnije smanjenje cijena, a sljedstveno i iznosa naplaćenog na ime PDV-a i akciza, doveo do problema na prihodnoj strani državnog budžeta. Vlast može da se nada da ćemo ono što bi, evetualno, uštedjeli na hrani potrošiti za neke druge, sada nedostupne, izdatke. I to u Crnoj Gori a ne u inostranstvu. Ako bi građani počeli da značajnije štede ili da više putuju, državi bi bili neophodni novi krediti. Uz već najavljenih 1,14 milijardi eura ovogodišnjih pozajmica.
Zanimljivo je sagledati i rashodnu stranu predloženog budžeta. Ministar Vuković pred poslanicima nije pomenuo kako će se u državnoj kasi naći novac za finansiranje najavljenih osam stotina novih policajaca (četvrtina sadašnjeg broja). Taj trošak nije predviđen novembarskim prijedlogom.
U međuvremenu, stiže najava štrajka stomatologa iz privatnih ordinacija koje imaju ugovor sa državom, po kome đaci i penzioneri u njihovim ordinacijama imaju besplatne usluge, na račun Fonda zdravstva. Prvo su počele da kasne isplate iz državnog trezora, onda su ih nadležni obavijestili da će ovogodišnja cijena njihovih usluga koje plaća država (računajući i sve ono što su uradili tokom januara) biti umanjenja. Na kraju smo saznali da je u predloženom budžetu za 2025. godinu u tu svrhu predviđen iznos koji je manji od prošlogodišnjeg. Zubi nam se manje kvare ili nam na naplatu stiže račun programa Evropa sad I.
Biće da je ono: koliko para, toliko i muzike (besplatnih zdravstvenih usluga). Ukoliko se u nekom od pomenutih amandmana ne nađe prijedlog da se izdvajanja za stomatološku zaštitu djece i starih ne vrate makar na prošlogodišnji nivo. Ako već ne mogu da se povećaju, u skladu sa rastom cijena zarada, materijala, zakupa i komunalnih usluga.
Mnogi Podgoričanii zatečeni su januarskim računima za vodu. Uskoro ih očekuje i nova cijena odvoza smeća.
Ni ne može biti drugačije, u zemlji koja ekonomski razvoj bazira na rastu potrošnje, ukazuju analitičari, insistirajući da bez rasta produktivnosti nema ni boljeg životnog standarda. Uz napomenu da standard ne određuje samo iznos prosječne plate/dohodak po stanovniku, već i dostupnost zdravstvene zaštite, obrazovanje, bezbjednost, pravna sigurnost, kvalitet javnih usluga, informisanost, razvijenost i dostupnost infrastrukture, ispravnost hrane, vode, prirodno okruženje… Moglo bi se tu nabrojati još dosta toga o čemu vlast, uglavnom, nerado govori.
Penzionerima je stigla vijest da će njihov januarski ček biti uvečan za nepunih sedam odsto sadašnjih primanja (6,85 odsto). Kolege su izračunale: obećanih 50 eura ili više dobiće korisnici penzija koje su veće od 700 eura. Ostali će na ispunjenje obečanja koje je premijer mjesecima ponavljao morati da sačekaju neko od narednih redovnih usklađivanja penzija sa rastom zarada i cijena. Ako nijesu ranije, sada su razumjeli da obećano povećanje nije bilo Vladin dar, već zakonska obaveza.
„Ova parlamentarna većina posvećena je poboljšanju standarda života građana”, saopšteno je tokom rasprave o prijedlogu budžeta iz poslaničkog kluba vladajućeg pokreta Evropa sad. Nikola Janović, jedan od dobrovoljnih izgnanika (njemu kazna o zabrani prisustva nije izrečena) iz plenarne sale, preko društvenih mreža premijeru i njegovim saradnicima je poručio: „Investicije su vam neviđene“.
Neusvojeni budžet za 2025. više ne može biti izgovor za neispunjena i prolongiranja obećanja. Vrijeme je da vlast pokaže šta želi i može. Prvo nova zadužnja, onda redom.
Zoran RADULOVIĆ
Komentari
Izdvojeno
POVRATAK DPS NA VLAST U BUDVI: Bez koalicionog sporazuma

Objavljeno prije
1 sedmicana
7 Februara, 2025
Očekuje se da DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatraži od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Nikolom Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu
Pod opsežnim mjerama obezbjeđenja, blokadom zgrade lokalne uprave u Budvi i policajcima pod punom opremom koju su okružili gradsku kuću, u ponedeljak, 3. februara izabran je Petar Odžić, lider budvanskog SDP za predsjednika lokalnog parlamenta. Za njegov izbor glasalo je 19 odbornika novoformiranog saveza, Budva naš grad, Nikole Jovanovića, Odžićev Evropski savez, DPS i URA. Bio je to prvi korak u vraćanju na vlast Demokratske partije socijalista u gradu u kojem je srušena višegodišnja vlast ove političke grupacije, u oktobru 2016. .
Odbornici liste Za budućnost Budve, Mladena Mikielja, Demokrate-Pes koje je predvodila Dragana Kažanegra Stanišić i Pokret za grad Nikole Zenovića, sa ukupno osvojenih 13 mandata, ostali su u opoziciji.
Tokom trajanja sjednice odbornici su bili zatvoreni u skupštinskoj sali u koju su ušli na sporedan ulaz, gdje ih je obezbjeđenje pretresalo detektorima na metal, dok su glavna, ulazna vrata zgrade Opštine, bila zaključana.
Treba se sjetiti: ljeta 2020. godine Demokratska partija socijalista uz podršku jakih policijskih snaga, nasiljem i prebijanjem građana, preuzela je vlast u Budvi, dva mjeseca prije izbora 30. avgusta. Izbore je izgubila.
Četiri godine kasnije na vlast uz podršku Demokrastske partije socijalista dolazi Nikola Jovanović, lider jedne od frakcija Demokratskog fronta čiji su funkcioneri tada hapšeni i proganjani. U Budvi je tako ozvaničena koalicija aktera koji su jedni druge „čašćavali“ pogrdnim epitetima. Jedni su nazivani četnicima, svetosavcima, fanaticima ili narko dilerima. Drugi su bili OKG kriminalci, pljačkaši Budve, komite, ustaše i klerofašisti. Sve njih ujedinili su interesi čiji je cilj upravljanje bogatom i poznatom turističkom opštinom.
Dan nakon izbora za šefa parlamenta, Odžić je za četvrtak, 6. februara, zakazao sjednicu SO po hitnom postupku, na kojoj je predviđen izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.
Zakazivanju je prethodila ostavka predsjednika Mila Božovića koja je kovertirana stigla iz Spuža, čime se otvorio put njegovom saborcu Jovanoviću, da zauzme fotelju prvog čovjeka Budve.
Prvu Odžićevu sjednicu prati kršenje poslovnika. Zbog čega je zakazana sjednica po hitnom postupku nije poznato. Odbornicima koji su dobili poziv za saziv sjednice nije dato obrazloženje hitnosti i povrede procedure, kojom se propisuje da poziv mora stići najmanje tri dana prije održavanja sjednice. Neki od njih vjeruju da je u pitanju nepovjerenje među novim koalicionim partnerima, te da žele što prije zaokružiti proces izbora vodećih funkcionera u gradu. Iako zakonski rok za izbor predsjednika opštine ističe tek za 30 dana.
Za četvrtak su zakazane dvije sjednice, prva u 14 časova na čijem dnevnom redu će biti predlog o imenovanju više odbora, dok će na sjednici u 16 časova biti konstatovana ostavka pritvorenog Mila Božovića i obavljem izbor Nikole Jovanovića za predsjednika Opštine Budva.
Jovanovića je za vruću fotelju iz koje su trojica prethodnika završili političku karijeru u zatvoru, predložilo 12 odbornika grupe Budva naš grad, ES i URA.
Očekuje se da će DPS, od čijih sedam glasova zavisi izbor Jovanovića, zatražiti od budućih partnera da se prvo potpiše koalicioni sporazum kojim bi se preciziralo šta dobija zauzvrat i šta kome pripada u podjeli resora, pa da se poslije toga glasa o izboru predsjednika opštine. Navodno postoji sumnja u poštovanje dogovora koje su ranije predstavnici DPS sklopili sa Jovanovićem i njegovim mentorima u Spužu i onima u Budvi, uticajnim investitorima i kontroverznim biznismenima iz sjenke.
Upućeni izvor Monitora tvrdi da nije Jovanović sam osmislio saradnju sa DPS-om, iako je svoje birače tokom predizborne kampanje uvjeravao da „sa kriminalnom grupom DPS nema nikakvih pregovora“ , već je on dio dio dogovora o preuzimanju vlasti u Budvi, napravljenog na drugom nivou.
Konstitutivna sjednica za koju je Vlada iznenada promijenila datum održavanja, umjesto 11. februara za treći, bila je duga i burna. Odbornici suprostavljenih strana nekada jedinstvenog DF-a nisu birali riječi optužujući jedni druge za izdaju izborne volje građana, crkve, ideologije….
Odbornik Pokreta Evropa sad (PES) Dejan Rabrenović kazao je da svjedočimo političkoj trgovini i licemjerstvu. “DPS i Evropski savez stupaju u savez sa onima kojima su spočitavali bliskost sa Srpskom pravoslavnom crkvom (SPC), ulaze u savez sa Jovanovićem za koga su ranije iznosili brojne optužbe. Ovo je borba za podjelu funkcija”, kazao je Rabrenović. Njegov kolega Željko Franeta ocjenjuje da je „izglasavanjem Odžića ispunjen spuški zavjet“
Lider budvanskog DF-a Mladen Mikielj oštro je napadao dojučerašnjeg saborca Nikolu Jovanovića. „On je sa Milom Božovićem oteo stranku, i krenuo u akciju uništenja srpske ideje u Budvi i da uvedu kriminal u svakodnevicu ovog grada. Svi koji budu glasali za Odžića otvorili su put da se vrati DPS i takav model primijeni u Crnoj Gori”, kazao je Mikijelj.
Odbornica Demokrata Dragana Kažanegra Stanišić poručila je odbornicima da će oni koji glasaju za ovu neprirodnu koaliciju biti izloženi sudu građana. „. Odžić je kompromis koji su u spuškom zatvoru dogovorili Milo Božović i Zoran Lazović, zato mi to nećemo podržati. Kristalno je jasno da cilj opravdava sredstvo. Imovina budvanskog dona je blokirana, ne može se udovoljiti onima koji su pomogli u izborima, zato je budvanska kasa cilj”, istakla je ona.
Iz pokreta PES reagovali su na dešavanja u Budvi: „Uvjereni smo da je svaki iole proevropski orijentisan građanin posramljen i zgađen cijenom za koju su predstavnici budvanske vlasti spremni da prodaju svoje ideološke principe kako bi omogućili održavanje monopola kriminalaca nad gradskim resursima. Reformisani DPS, formiranjem vlasti u Budvi, postavio je novog Mila za šefa, kojeg je Danijel Živković tokom Skupštinskog zasijedanja označio članom kavačkog kriminalnog klana“.
Sa druge strane, Nikola Jovanović je kazao da su Demokrate-PES najveći gubitnici izbora u Budvi. “Zloupotrebljavali ste sve resurse u kampanji, bio je i premijer. Vi ste kao PES u savezu sa Demokratama dobili jedan mandat. Šta tu ima više da se priča. Nije vam Andrija Mandić dao da dođete da pregovarate sa nama. Nemojte da nama spočitavate nikakve koalicije. Nije tačno da Budva naš grad pravi koaliciju sa bilo kim večeras. Mi smo dobili najviše glasova u oba izborna kruga. Građani Budve su i u maju i u novembru izabrali ko treba da vrši vlast”, rekao je Jovanović
U DPS-u ne kriju zadovoljstvo očekivanim razvojem događaja u Budvi. Lider ove stranke Danijel Živković je na tribini održanoj na Žabljaku obećao povratak na vlast u velikom stilu i u ostalim gradovima Crne Gore.
“Budva je bila tek prva stanica. Uskoro će, već u aprilu, sličnu sudbinu doživjeti i u Nikšiću, a potom i u Mojkovcu i brojnim drugima gradovima širom Crne Gore“, ocijenio je Živković
Građani Budve su dva puta išli na glasanje i oba puta rezultati su bili gotovo identični Oni sa kojima smo razgovarali ističu kako nisu glasali za to da stranke sa najmanjom podrškom vode grad. U fotelju predsjednika parlamenta imenovan je kandidat sa liste ES, koja je od 11.680 birača koji su izašli na izbore dobila 678 glasova ili 5,90 odsto. Mjesto potpredsjednika Opštine, prema dogovoru, obećano je Blažu Rađenoviću sa liste URA, koja je osvojila 400 glasova.
Branka PLAMENAC
Komentari
Kolumne
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 dan
Prilika
Milena Perović
-
DUHANKESA / prije 1 sedmica
Otrovna jabuka “AI”
Ferid Muhić
-
GLEDIŠTE / prije 1 sedmica
Kamo śutra sa ovakvom pitom
Budislav Minić
-
DANAS, SJUTRA / prije 1 sedmica
Povratak onoga koji nije ni otišao
Milena Perović
-
DANAS, SJUTRA / prije 2 sedmice
Paralelni univerzumi
Milena Perović

Novi broj


Prilika

SDT OTVARA STARE SLUČAJEVE RATNIH ZLOČINA: Dolaze li na red nedodirljivi

KAPITALNI BUDŽET ZA 2025. GODINU: Želje, obećanja i poneki projekat
Izdvajamo
-
Izdvojeno3 sedmice
PROSTORNI PLAN: Podgorica dobija 18 novih vjerskih objekata
-
DRUŠTVO4 sedmice
SUSPENZIJE I ZAPOŠLJAVANJA U POLICIJI: Netransparentno kadrovanje
-
Izdvojeno4 sedmice
PREKID VATRE NA BLISKOM ISTOKU: Ima li mira za Gazu?
-
Izdvojeno3 sedmice
DRŽAVNA KASA I POLITIČKE IGRE: Budžet za potkusurivanje
-
DRUŠTVO3 sedmice
IZMJENE ZAKONA O DRŽAVNOJ IMOVINI: Čiji su naši mrtvi
-
FOKUS3 sedmice
BLOKADA PARLAMENTA I USTAVNI SUD: Čega se to plaši Đukanović?
-
Izdvojeno3 sedmice
BEZ POMIRENJA POLITIČKIH RIVALA U BUDVI: Je li na pomolu prinudna uprava
-
INTERVJU4 sedmice
DRAGAN KOPRIVICA, IZVRŠNI DIREKTOR CDT: Kod nas se nije desila promjena, nego zamjena vlasti