Povežite se sa nama

MONITORING

Tužiocu malo, advokatu mnogo

Objavljeno prije

na

Stanko Subotić Cane, osuđen je u odsustvu na šest godina zatvora zbog nezakonite trgovine cigaretama tokom 1995. i 1996. godine. Vijeća Posebnog odjeljenja beogradskog Višeg suda, je u petak donijelo prvostepenu odluku, po kojoj je Subotić obavezan da u roku od 15 dana od pravosnažnosti presude uplati u budžet Srbije 75.821.404 dinara, s kamatama koje se računaju do 1. novembra 1996. Toliko je, kako je utvrđeno tokom postupka, protivpravno stekao. Dvanaestorici pripadnika Subotićeve kriminalne grupe izrečene su kazne zatvora od 10 mjeseci do četiri i po godine, dok je dvoje oslobođeno. Mihalju Kertesu, bivšem direktoru Carine SRJ u vrijeme režima Slobodana Miloševića izrečena je kazna od četiri godine zatvora, dok je pola godina više dobio Nikola Milošević, Subotićev sestrić.

Milan Milanović Mrgud, bivši pomoćnik ministra odbrane bivše Republike Srpske Krajine i osnivač jedinice Škorpioni osuđen je na tri godine, a nekadašnji načelnik novosadske policije Miodrag Zavišić na godinu dana zatvora. Nekadašnji radnici Carine Nebojša Nikolić Tarzan i Dragi Dodevski dobili su dvije, odnosno godinu i četiri mjeseca zatvora.

Radnik Subotićevog preduzeća Mia iz Uba, Miroslav Pešić osuđen je na kaznu zatvora od 10 mjeseci, pjevačica Ivana Olujić na jednu godinu, Luka Nenadić na dvije, Stevan Banović na tri i po godine zatvora, na koliko je osuđen i Jovica Ranđelović.

Bivši šef novosadske Državne bezbjednosti Milovan Popivoda i Ivana Krčmaričić, oslobođeni su optužbi, zbog nedostatka dokaza.

Paralelno sa krivičnim postupkom, protiv Subotića je povedena finansijska istraga, kako bi se utvrdilo šta sve od imovine posjeduje, kao i da li ima za nju pokriće. Odlukom suda stavljena je zabrana raspolaganja na dva stana u strogom centru Beograda, kao i na kuću u Subotićevom rodnom gradu Ubu. Prema informacijama, Subotić je vlasnik još desetak stanova, jedne vile i tri poslovna prostora na elitnim lokacijama u Beogradu.

Subotić je osuđen kao organizator kriminalne grupe. Sutkinja Milena Rašić, obrazlažući presudu, rekla je da Subotić i njegova grupa nisu osuđeni za krivično djelo zločinačkog udruživanja, pošto je krivično gonjenje za to djelo zastarjelo, već su osuđeni za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja, za šta je zaprijećena kazna od dvije do 12 godina zatvora.

Miljko Radisavljević, tužilac za organizovani kriminal, izrazio je zadovoljstvo što je u postupku protiv kriminalne grupe Stanka Subotića Caneta utvrđena krivica gotovo svih optuženih i što je dokazano nelegalno porijeklo njegovog bogatstva.

,,U toku krivičnog postupka objašnjeni su mehanizmi funkcionisanja i povezanosti vlasti i kriminala tokom devedesetih godina. Posebno je značajno to što je dokazano i porijeklo bogatstva jednog od kontroverznih biznismena – rekao je Radisavljević i dodao da je veoma značajna odluka suda da od Subotića i drugih okrivljenih oduzme imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela.

Subotić je nekoliko puta Specijalnom sudu preko advokata nudio jemstvo u zamjenu da se tokom postupka brani sa slobode. Prvo je bio ponudio 700.000 eura, zatim 2,5 miliona eura. Prije godinu dana ponudio je pet miliona eura, najveća cifra koju je ponudio neki okrivljeni. Međutim, sud nije prihvatio ni taj predlog.

Za Subotićem je 2008. godine raspisana Interpolova potjernica.

On živi i radi u Švajcarskoj , tamošnje vlasti, međutim, neće ga goniti jer ovo krivično djelo u alpskoj republici, ali i većini drugih evropskih država – ne postoji.

Tužilaštvo za organizovani kriminal, kao i odbrana optuženih, imaju pravo da se Apelacionom sudu, u roku od 30 dana od prijema pisanog otpravka, žale na presudu. To su najavili advokati Stanka Subotića koji tvrde da je sud tokom postupka bio pod pritiskom državnih organa.

Tužilac Radisavljević takođe najavio da će se žaliti. „Ako je sudsko vijeće utvrdilo da je Subotić zaista izvršio krivično djelo, onda smatram da je kazna mogla biti veća”

Međutim, s presudom se ne slaže Jovan Ćirić, direktor Instituta za uporedno pravo. On smatra da je kazna visoka za ovo krivično djelo, ali i postavlja pitanje šta će se dogoditi ukoliko se krivično djelo za koje je osuđen Subotić izbaci iz krivičnog zakonika.

„Krivično djelo zloupotrebe službenog položaja u nekim državama uopšte ne postoji i vjerovatno će uskoro biti ukinuto i u Srbiji. Ako bude došlo do toga u narednom periodu, doći ćemo u situaciju da on i mnogi drugi budu oslobođeni po principu blaže kazne”, objasnio je Ćirić za beogradski dnevnik Blic.

Sumnjičenje za ubistvo Iva Pukanića

Subotiću i članovima njegove grupe kazna je izrečena nekoliko dana pošto su se navršile tri godine od ubistva Iva Pukanića, vlasnika hrvatskog časopisa Nacional. U tom periodu u medijima u regionu se pojavio niz članaka u kojima je pisano o umiješanosti Subotića i predsjednika Demokratske partije socijalista (DPS) u Crnoj Gori Mila Đukanovića u likvidaciju Pukanića u centru Zagreba 23. oktobra 2008.

Anka Pukanić, sestra Ive Pukanića, je za beogradski tabloid Kurir, tvrdila prošle nedjelje da iza ubistva njenog brata stoje bivši crnogorski premijer Đukanović i Subotić.

,,Svako ko ima zdravu pamet mogao je to da zaključi iz onog što se čulo na suđenju za ubistvo mog brata”, kaže Pukanićeva.

Na ove njene riječi dosad nije reagovao niko od predstavnika Đukanovića i Subotića. A upitana da li se plaši njihove eventualne reakcije, spremno odgovara: ,,Ne plašim se. …Ja sam sigurna da će se sve raspetljati!”, naveo je Kurir.

Kurir piše kako je na zvaničnoj internet stranici Stanka Subotića poseban tekst posvećen pisanju Nacionala. Tu se navodi, kako je nedjeljnik „satanizovao Subotića, ali i Zorana Đinđića (ubijenog premijera Srbije) i Mila Đukanovića, tokom 43 nedjelje”.

Nacional je naime tokom 2001. u seriji članaka koje je potpisivao i Ivo Pukanić optuživao pomenutu trojicu da su glavni šverceri cigareta na prostoru bivše Jugoslavije.

Subotićev advokat u Srbiji Predrag Marić je za Kurir kazao kako nije upoznat sa optužbama Anke Pukanić na račun njegovog klijenta. ,,Ne bih davao komentar”, bio je kratak Marić.

Optužbama se, međutim, pridružio Pukanićev prijatelj i Đukanovićev kum, biznismen Ratko Knežević, koji je podsjetio da se o svemu ,,jasno i glasno izjasnio kao svjedok, pred sudom u Zagrebu u procesu protiv ubica Iva Pukanića. Cijela istorija tog slučaja, od prvih tekstova Nacionala, prijetnji i prethodnih pokušaja njegovog ubistva, koji su spriječeni radom bezbjednosnih agencija ili pukom srećom, vodi do tog zaključka”, kazao je Knežević, a prenio Kurir.

Ratko Knežević je nešto ranije, u drugom intervjuu tvrdio da je Đukanović naređivao likvidacije! Jedina razlika između Ive Sanadera i Mila Đukanovića je ta što bivši crnogorski premijer ubija, kazao je Knežević za hrvatski list Kapital.

,,Ubistvo Iva Pukanića, glasno i jasno kažem još jednom, direktno je povezano sa svjedočenjem Mila Đukanovića u svojstvu optuženog u Bariju. Apsolutno stojim iza svojih tvrdnji da duvanski kartel stoji iza ubistva Iva Pukanića, a vrijeme će mi to dati za pravo. Nažalost, pravosudni organi Hrvatske, Srbije ili nekih drugih zemalja nisu još došli do dokaza koji bi mogli da optuže Subotića i Đukanovića. Ali, kako se svaka tajna dozna, tako će se saznati i ova”, rekao je Knežević.

Milan BOŠKOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

33 GODINE OD NAPADA NA DUBROVNIK: Sram prećutanog zločina

Objavljeno prije

na

Objavio:

A šta tebe čeka, Gospodine Grade,
u ovoj noći bratske krvomutnje,
dok krvnici mirno svoj posao rade?…
Ne daj, Bože, da se steknu moje slutnje!

Vitomir Vito Nikolić (decembar 1991. godine)

 

Prećutali smo, društvo i država, još jednu godišnjicu Rata za mir. Tako su, prema ideji Svetozara Marovića, tadašnje DPS vlasti, njihovi politički saveznici iz Podgorice i Beograda i njima lojalni ratnohuškački mediji tepali  rušilačkom  pohudu na Konavle i Dubrovnik koji je započeo 1. oktobra 1991.

U agresiji na  jug Hrvatske učestvovalo je oko sedam hiljada crnogorskih rezervista, pripadnika MUP-a i dobrovoljačkih paravojnih formacija. Operacija oslobađanja Dubrovnika trajala je do maja 1992. Skoro 240 dana građani Dubrovnika živjeli su pod opsadom iz vazduha, sa mora i kopna, 138 dana bez struje i vode, a više od četiri mjeseca proveli su u skloništima.

Tokom napada na Konavle i Dubrovnik poginula su 92 civila, više od 430 branitelja tog grada, a ranjeno je više od 1.500 osoba. U logore, od kojih je jedan bio u Morinju, odvedene su 423 osobe, a bilo je više od 33.000 prognanih i izbjeglih. U napadima su uništeni brojni spomenici kulture u gradu koji je dio svjetske baštine UNESCO-a zbog čega je, uz ostalo, od sedamdesetih godina prošlog vijeka bio demilitarizovan (otvoreni grad). Pride, smatralo se da vojnicima i vojsci nije mjesto u jednom, svjetski poznatom turističkom centru.

Pod granatama tadašnje Jugoslovenske narodne armije (JNA) razoreno je devet srednjovjekovnih palata unutar istorijskog jezgra Dubrovnika, dok je na području od Stona do Konavala spaljeno 2.127 kuća. Bez krova nad glavom ostalo je 7.771 stanovnik dubrovačkog područja. Šta nije spaljeno, to je opljačkano. U privatnom ili državnom aranžmanu.

Tokom agresije, poginulo je i 166 građana Crne Gore, pripadnika vojnih, policijskih i dobrovoljačkih (paravojnih) formacija.

Zoran RADULOVIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SKUPOĆA NE JENJAVA: Čekajući Lidl

Objavljeno prije

na

Objavio:

Dok građani  i političari koji nijesu spremni da ruše monopole čekaju Lidl kao spas od skupoće, rast cijena koristi se za političke obračune. Ozbiljnih mjera protiv skupoće – ni na vidiku

 

Sindikalna potrošačka korpa (SKP) za treći kvartal (jul-avgust-septembar) 2024. godine iznosi 2.000 eura.

,,U poređenju sa prethodnim kvartalom, odnosno drugim kvartalom 2024. godine, sindikalna potrošačka korpa bilježi rast u iznosu od 130 eura, odnosno 6,95 odsto”, saopštila je Unija slobodnih sindikata Crne Gore.

Od ukupno deset kategorija troškova zabilježen je rast u čak pet kategorija, i to trošak prehrambenih proizvoda 3,42 odsto; troškovi imputirane rente 11,43 odsto; troškovi stanovanja i komunalija 6,67 odsto; troškovi obrazovanja i kulture 30 odsto i troškovi ljetovanja 25 odsto.

Navode da je više relevantnih institucija i udruženja sprovodilo istraživanja u Crnoj Gori koja su pokazala da se renta povećala i do 60 odsto u posljednje 2-3 godine.

Kako su istakli, prikupljanjem novih cijena iz tri najveća trgovinska lanca u Crnoj Gori za 135 namirnica utvrđeno je da izdatak za prehrambene proizvode u trećem kvartalu iznosi 605 eura. ,,Iznos ove kategorije troškova u porastu je za 20 eura u odnosu na drugi kvartal kada su isti iznosili 585 eura, čime bilježimo rast od 3,42 odsto”, ističe USSCG.

Povećali su se i izdaci za kulturu, ali zbog povećanja cijene udžbenika za srednje škole. Zabilježen je i rast troškova za ljetovanje, za one koji imaju mogućnosti da ga priušte, pa je izračunato da četvoročlanu porodicu sedam dana na moru košta 1.500 eura. I to  polupansion u hotelu od dvije ili tri zvjezdice.

No, kako još nijesmo dostigli taj nivo da ne možemo bez kulture i ljetovanja, sve oči su uprte u stalni skok cijena hrane. Akcija Limitirane cijene koja je u Crnoj Gori počela 6. septembra podrazumijeva ograničavanje marži na proizvode od posebnog značaja za život i zdravlje ljudi i sadrži listu od 71 proizvoda.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štampanom izdanju Monitora od petka 4. oktobra ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

CANU NAJAVIO PRVU ENCIKLOPEDIJU CRNE GORE DO KRAJA 2028.: Pola vijeka čekanja

Objavljeno prije

na

Objavio:

I 54 godine od početka rada na enciklopediji, političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i konstatacija da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani

 

Crnogorska akademija nauka i umjetnosti (CANU) spremna je za finalizaciju najznačajnijeg projekta u novijoj istoriji crnogorske kulture. Prvu enciklopediju Crne Gore dobićemo do kraja 2028. godine, najavio je za RTCG potpredsjednik crnogorske akademije nauka i umjetnosti Žarko Mirković.

,,Posao je krenuo od početka. U CANU je formirana radna grupa koja je radila punu godinu dana na poslovima pripreme za izradu enciklopedije, pripreme u pravnom, organizacijom i svakom drugom smislu”, kazao je Mirković. Objasnio je da je nedavno održana prva sljednica redakcije enciklopedije Crne Gore koja broji 18 članova i čiji je glavni odgovorni urednik predsjednik CANU Dragan Vukčević.

U junu ove godine Vlada je uslovno odobrila da se iz budžetske rezerve za CANU obezbijedi dodatnih 195.000 eura za nastavak realizacije programa Enciklopedija Crne Gore.

CANU je od Vlade zahtijevala dodatna sredstva, objašnjavajući da sredstva koja su im opredijeljena budžetom za 2024. godinu nijesu dovoljna za sprovođenje planiranih aktivnosti na tom programu. ,,Naime, u 2024. godini planirano je formiranje organa programa Enciklopedije Crne Gore: Redakcija, koja će brojiti oko 20 članova, kolegijum, novi Savjet Leksikografskog centra CANU… Prema planiranoj strukturi i organizacionoj strukturi Enciklopedije Crne Gore, u skladu sa predviđenim aktivnostima, povećan obim posla podrazumijeva mjesečne honorare za: glavnog i odgovornog urednika, sekretara redakcije, tri urednika oblasti, 13 urednika tema, urednike struka, članove organa Enciklopedije Crne Gore”, navodi se u zahtjevu CANU.

Navode još i da je potrebno angažovanje stručnih konsultanata iz pojedinih tematskih oblasti i struka, razvoj softverskog programa za rad na Enciklopediji, organizovanje stručnih skupova i edukativnih radionica u oblasti enciklopedistike,organizovanje službenih posjeta srodnim institucijama u regionu i šire…

Budžetom za 2024. godinu Crnogorskoj akademiji nauka i umjetnosti je opredijeljeno 2,87 miliona eura, a od toga je 1,6 miliona predviđeno za podršku naučnom i umjetničkom stvaralaštvu, gotovo milion za primanja, a oko 600.000 za usluge. CANU ima 66 članova i članica redovnih, vanrednih i inostranih u četiri odjeljenja.

Izrada ,,knjige znanja” Crne Gore nikako da se privede kraju. U proteklih 50 godina brojni crnogorski intelektualci okupljeni oko nekadašnjeg Leksikografskog zavoda Crne Gore, CANU i Dukljanske akademije nauka i umjetnosti (DANU) radili su na enciklopediji. Nakon referenduma 2006. potencirano je da nema države bez enciklopedije, ali i pored mnogo uloženog truda i novca Enciklopedija Crne Gore nije štampana.

Ideja o pisanju Enciklopedije datira još od 1969. godine sa glavnim motivom da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u tadašnjim enciklopedijama, istorijama i udžbenicima bili nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani. Prema zamisli Incijativnog odbora Enciklopedija je trebalo da bude napisana bez romantičarskih predrasuda i na temelju savremene naučne misli. Odbor je procijenio da bi Enicklopedija mogla da se završi za šest godina.

Rok je i tada probijen, pa je početak njene izrade CANU najavio tek 1978. Sljedeće godine, Predsjedništvo Crne Gore, inicira osnivanje Leksikografskog zavoda Crne Gore s ciljem da on uradi Enciklopediju. Zavod je počeo rad 1982. godine. Direktor mu je bio Ratko Đurović. Redakcija Enciklopedije od 22 člana formirana je krajem 1983. godine. Đurović tada odlazi u penziju, a za direktora Leksikografskog zavoda imenovan je književnik Sreten Perović.

Orijentaciono je predviđeno da Enciklopedija ima sedam tomova i oko hiljadu autorskih tabaka, da jezik bude srpsko-hrvatski ijekavskog izgovora, pismo ćirilica i latinica, a tiraž oko 20.000 primjeraka. Do kraja 1987. na Enciklopediji su obavljeni uglavnom pripremni radovi. Najavljeno je tada da će prvi tom biti publikovan 1992. a posljednji 1999. godine.

Krajem 1988. godine predloženo je da se Leksikografski zavod pripoji CANU. Planove je poremetila smjena crnogorske vlasti u januaru 1989. godine.

Tokom 1989. i 1990. godine književnici Ilija Lakušić, Gojko Čelebić, Novak Kilibarda, Miodrag Ćupić, Želidrag Nikčević i Radomir Uljarević u nekoliko medijskih nastupa označili su Leksikografski zavod kao bastion stare vlasti i separatizma i tražili smjenu Sretena Perovića. Dopisnik beogradske Politike iz Crne Gore Goran Sito Rakočević pozivao je tih godina na ukidanje Leksikografskog zavoda. I bi tako. U junu 1991. ugašen je Leksikografski zavod, a prikupljena građa i alfgabetar enciklopedije predati su CANU.

Rad na enciklopediji su nakon 2000-ih nastavili CANU i DANU. Vlada je 2012. formirala komisiju da ispita dokle se došlo i šta se desilo sa materijalom za Enciklopediju koji su pripremale dvije Akademije. Što su utvrdili nije poznato.

Finansiranje Enciklopedije Vlada je obustavila 2005. godine. Iz CANU su tada tvrdili da je prvi tom bio u završnoj fazi i da je malo falilo da ga štampaju. Umjesto toga objavljena je knjiga Priređivanje enciklopedije Crne Gore.

Krajem 2014. tadašnji predsjednik CANU Momir Đurović kazao je da Vlada neće da opredijeli sredstva za izradu nacionalne enciklopedije, iako je zakonom iz 2012. godine obavezala tu instituciju da završi taj projekat. ,,Enciklopedija Crne Gore se radila 13 i po godina, od toga 10 godina u Leksikografskom zavodu, a oko tri godine u CANU. Akademija je bila odgovorna da to radi, okupila je preko 400 domaćih stvaralaca, ali nijesmo imali sredstava za nastavak. Bili smo blizu završetka prvog toma, a onda se desio politički pritisak i razni napadi protiv dalje izrade enciklopedije i Akademije, zbog čega je prekinuto finansiranje. Tadašnja vlada je obustavila sve. Mi smo uložili 60 odsto novca i stali na urađenom“,  istakao je Đurović. On je tada napomenuo da zakon predviđa da CANU enciklopediju mora da završi, iako im opet ne daju sredstva.

CANU je ponovo najavila realizaciju starog-novog projekta. A i nakon 54 godine od početka rada na enciklopediji političke i nacionalističke prijetnje su iste. Kao i glavni motiv da su istorija, kultura, umjetnost i nacionalni razvitak Crne Gore u enciklopedijama, istorijama i udžbenicima, kako u Crnoj Gori tako i u regionu, nepotpuni i često nenaučno i neravnopravno tretirani.

 

Iskustvo Rječnika

Početkom aprila 2016, CANU je objavila prvu knjigu Rječnika crnogorskog narodnog i književnog jezika, kao poklon narodu uoči deset godina nezavisnosti. Rječnik sadrži više od 12.000 riječi koje počinju slovima A, B i V, zajedno sa informacijama o njihovom izgovoru, značenju i primjerima upotrebe u narodnom i književnom jeziku.

Iz CANU je najavljeno da će Rječnik u cjelosti biti objavljen za deset godina, tako što će se svake druge godine objavljivati po tom. Uz napomenu da se radi o „kapitalanom projektu koji, osim naučnog, ima veliki kulturni i identitetski značaj“.

Uslijedila je oštra reakcija javnosti na prvi tom Rječnika. U otvorenom pismu više od 100 intelektualaca zahtijevalo je od CANU da se izvini građanima Crne Gore, posebno nacionalnim Bošnjacima, Albancima i pripadnicima islamske vjeroispovijesti, i povuče cijeli tiraž Rječnika.

Poslanik Albanske alternative Nik Đeljošaj je zbog Rječnika bojkotovao rad Skupštine i najavio da će podnijeti krivičnu prijavu protiv autora. Funkcioner BS Suljo Mustafić kazao je da se radi o nasrtaju na tradiciju manjinskih naroda u Crnoj Gori. Budimir Aleksić, predsjednik Političkog savjeta Nove, zaključio je da je CANU pokrao srpsko intelektualno i istorijsko nasljeđe. Crnogorski pokret ocijenio je da je Rječnik necrnogorski: ,,i lingvistički, i etički, i činjenično”….

Iz CANU su poručili da nije bilo zlih namjera prema bilo kome, a posebno prema bilo kojoj nacionalnoj manjini. Umjesto ispravljanja tada evidentiranih grešaka od ovog kapitalnog posla se odustalo.

Predrag NIKOLIĆ

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo