Povežite se sa nama

MONITORING

Stoljeće praznog hoda

Objavljeno prije

na

Posljednji dan oktobra nudi sve šire mogućnosti izbora. Neko slavi svetog apostola Luku i svetog Petra Cetinjskog, neko u Noći vještica, uoči Svih svetih, pokušava da smiri duše mrtvih ne bi li ostale na onom svijetu, građani Crne Gore odsad pa nadalje i ubuduće 31. oktobra obilježavaće Dan parlamentarizma. Nekom sija izdubljena tikva, nekom Ranko Krivokapić. Skupština Crne Gore usvojila je, dakle, odluku da 31. oktobar bude Dan parlamentarizma, u znak sjećanja na konstitutivnu sjednicu prve Narodne skupštine u Crnoj Gori, održane tog datuma 1906. godine.

Kad govori predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, to se službeno zove besjeda. Besjedio je da rođendan modernog crnogorskog parlamentarizma posebno odjekuje – neutihlim glasom

naroda i podsjetio da je istoga dana ,,bezmalo dva vijeka od kad je blaženi državotvorac Petar I na nebo uzet, da tamo svetuje i briži za Crnu Goru i njenu svjetlost vječnu”.

Naglasivši da Petar I nije imao snažne državne institucije, pa se u sprovođenju zakona među Crnogorcima morao osloniti na svoju moćnu riječ, Krivokapić je ukazao da je danas, iako imamo instituciju, snaga riječi i dalje pred stalnim izazovom. ,,I sada glavari drugih moći pokušavaju osporiti autoritet Skupštine, izvorišta demokratskog legitimiteta svih drugih vlasti u demokratskoj državi. I sada nam žele ograničiti pravo da branimo zakon i pred stalnim osporavanjem je, ka i njemu, naša legalna moć. No iako svi zajedno Petru I nijesmo ni primać, znaćemo da odbranimo našu Ustavnu poziciju i povjerenje građana koje nam je dato.” Eto. Ne moramo da brižimo ni mi, a i nadležni na nebesima mogu da predahnu.

Sitna je nevolja, što zahvaljujući funkcionisanju Đukanovićeve i Krivokapićeve pravne države, Crnoj Gori prijeti opasnost da se vrati u vrijeme prije Petra Cetinjskog, da ljudi oslanjajući se na sebe i bratstvo počnu štititi sebe i krojiti pravdu.

Bilo je još nadahnutih. Šef poslaničkog kluba DPS-a Milutin Simović istakao je da Crna Gora ima dugu demokratsku tradiciju i bogato demokratsko nasljeđe. Njegov kolega iz SNP-a Aleksandar Damjanović naglasio da parlament može da bude mnogo bolji, ali ni izdaleka nije toliko loš kakvim ga predstavljaju nevladine organizacije koje se finansiraju milionskim iznosima. Biće da je riječ o onima koje broje kako teškom mukom u znoju lica svog, radeći ponekad i i cijelih trinaest dana godišnje, narodni zastupnici zarađuju svoje plate.

Uzvišene tonove i svečanost trenutka nije uspio da pokvari Goran Danilović, poslanik Nove, konstatacijom da se Crna Gora ne može pohvaliti parlamentarizmom. ,,Nije ni na zborovima bilo antičke demokratije, ne pretjerujte. Morali smo da vidimo svi orla ako ga vidi gospodar.” Taman posla.

Priznao je, istina, i predsjednik Skupštine da, ni mladi parlamentarizam, početkom prošlog vijeka, nije donio dovoljno snažnu demokratsku energiju Crnoj Gori. Detektovao je osnovni problem u tome što je više pokazano da ,,izvanjski uticaji, kroz nejaku demokratiju, legalizuju svoj udar na opstanak države”. Sve, biva, teče, samo se Srbija nikad ne mijenja.

Najkrupnije probleme u prvim koracima crnogorskog parlamentarizma drugi su vidjeli drugdje. ,,S obzirom da je crnogorski Dvor od 1907. do 1914. uglavnom uspijevao da potpuno kontroliše rad Crnogorske narodne skupštine i stalno ima skupštinsku većinu, parlamentarni život u Crnoj Gori, u kome je apsolutno dominirala jedna politička grupacija, imao je često formalni karakter. Umjesto da bude mjesto gdje se uistinu donose odluke, Crnogorska narodna skupština je zadugo samo sprovodila volju jednog čovjeka”, napisao je istoričar Živko Andrijašević. On je uočio i da je, i pored deklarativne spremnosti da prihvati legitimnost drugačijeg političkog mišljenja, crnogorska vlast opoziciju uglavnom tretirala “kao skup nečasnih ljudi, čije su političke namjere sumnjive i problematične”. Svaka sličnost sa vremenom današnjim je znak da istorija nije baš svakom učiteljica. Ili da ima groznih đaka.

Vladajući poslanici pohvalili su se i da je ovovremeni crnogorski parlament usvojio – Rezoluciju o očuvanju mira, o zaštiti prava i interesa Crne Gore, Deklaraciju o pridruživanju EU iz 2005, zatim o odluku o raspisivanju referenduma, proglašenju nezavisnosti 2006, i da je 2007. usvojio Ustav. Onaj prvi referendum su zaboravili. Nemjerljiv doprinos parlamenta pohodu na Dubrovnik, ovom prilikom takođe je iskliznuo iz sjećanja, jednako kao i tretman opozicije kao ,,bande izdajničke”. Nije važno je li ustaška ili četnička, važno je da je banda.

Nije bila prilika ni da se podsjeti kako stvari stoje sad, kad su burna vremena prošla. Budućim istoričarima mogao bi biti zanimljiv slučaj Socijaldemokratke partije koja je prešla put od antiratne i antinacionalističke, do ubitačnog pomagala ratnom DPS-u da opere svoju biografiju, i uslužnog servisa krvavom i prljavom kapitalu da se usadi u temlje parlamentarne Crne Gore. Sve to u slavu crnogorske nacionalne gotovosti.

Upozorenja da nam od tri grane vlasti na nogama čvrsto stoji samo izvršna, još nijesu učinila da se nešto promijeni. Kad god neko kaže da treba jačati ulogu parlamenta, nadležni se potrude da ne primijete kako to, prevashodno, znači da je parlament slab. To je samo učtiviji način da se kaže da Skupština slabo mrda od uloge slijepog izvršioca vladinih odluka.

Ne zna se šta nosi noć, šta nosi dan, možda će jednom, nekom prigodom, neko podsjetiti da je Skupština Crne Gore jednom bila i takva da je za 59 minuta završila načelnu raspravu o 35 zakona.

Opozicioni poslanici tvrdili su da je vladajuća koalicija, nakon usvajanja dnevnog reda, za razmatranje pojedinog zakona ili sličnog važnog akta, trošila minut, 42 sekunde i osam desetinki.

Poseban lični doprinos predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić dao je obesmišljavanju jednog od osnovnih prava poslanika – prava da predlažu zakone. U njegovim je rukama dnevni red do kojeg opozicioni predlozi mogu da stignu uspješno kao do prve obližnje zvijezde.

,,Političko konfrontiranje s Gospodarem, čiji se patriotizam i državnička mudrost smatraju za neupitne vrijednosti, odmah je dobijalo obilježje nepatriotske djelatnosti”, zabilježio je Andrijašević o ondašnjem crnogorskom parlamentarizmu. Lijepo je znati da je jedna zemlja važnu instituciju imala prije sto i kusur godina. Fakat da odatle nijesmo odmakli – porazan je.

Kosara BEGOVIĆ

Komentari

Izdvojeno

ULOGA MILA ĐUKANOVIĆA U PROPASTI PRIMORKE: Potpisao bankarske garancije još neosnovanoj firmi

Objavljeno prije

na

Objavio:

U martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu SDT u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije ali zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno 15 osoba

 

Pred kraj 2021. godine javnost je zapanjila sedmosatna drama i prijetnja Edina Begzića da će aktivirati eksploziv ispred poslovnice Nove ljubljanske banke (NLB) u Baru zbog tvrdnji da je banka ukrala novac radnicima nekadašnje Primorke DOO Bar, među kojima su bili i njegovi roditelji. Drama je okončana nakon što je Begzić u telefonskom razgovoru sa potpredsjednikom Vlade Dritanom Abazovićem iznio slučaj svojih roditelja i ostalih zaposlenih u nekadašnjoh barskoj firmi. Ispostavilo se da Begzić nije imao pravi eksploziv i oružje kojim je prijetio u ranije snimljenoj video poruci gdje je optužio „lopovsku banku da je uz pomoć države i njenih institucija (za vrijeme DPS-a) ukrala pare od poštenog i jadnog naroda i radnika firme Primorka iz Bara davne 2010. godine.“

Abazović je nakon tri dana, kao što je obećao Begziću, primio u svoj kabinet delegaciju bivših radnika i izjavio da su zahtjevi radnika „maksimalno opravdani i da imaju realne zahtjeve“. Obećao je i da će urgirati da tužilaštvo djeluje uz nadu da „neko novo Tužilaštvo neće čekati da zastari predmet i da će procesuirati sve one koji su učestvovali u očiglednim koruptivnim radnjama u slučaju privatizacije Primorke“.

Još u martu 2019. godine Viši sud u Podgorici je potvrdio znatno reduciranu optužnicu Specijalnog državnog tužilaštva (SDT) u predmetu Primorka Bar protiv šestočlane grupe koja se tereti za „zloupotrebu poslovanja u privredi, čime su oštetili budžet za 6,6 miliona eura“. Optuženi su vlasnik firme Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, bivši direktor NLB Črtomir Mesarič, Biljana Bošković, predsjednik odbora direktora Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonia-Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković. Suđenje je počelo skoro godinu kasnije a zbog pandemije nije održano gotovo nijedno ročište. U Naredbi za sprovođenje istrage je prvobitno bilo osumnjičeno čak 15 osoba da su direktno oštetile budžet za 4 miliona i da su nezakonito prisvojile državnu imovinu vrijednu 15 miliona eura.

Mnogi optužuju Specijalno tužilaštvo da je tokom izviđaja i istrage pažljivo zaobišlo sve one koji su direktno povezani sa tadašnjim premijerom Milom Đukanovićem.

Još je 2014. godine opozicioni poslanik Mladen Bojanić (sadašnji ministar kapitalnih investicija) optužio  je Đukanovića u Skupštini da stoji iza davanja propalih državnih garancija sumnjivoj firmi sa Kipra, iza koje stoje sumnjive osobe od ranije poznate po uvođenju drugih firmi u stečaj.

Bojanić je pokazao dokumenta da je Melgonia-Primorka DOO Bar dobila bankarsku garanciju 1. aprila 2010. godine Vlade Crne Gore u iznosu od 4 miliona eura za ukupni kredit od 14,4 miliona eura koji je odobrila NLB Montenegro banka AD Podgorica. Garancija Vlade koja je iznosila 27,8 odsto ukupnog kredita odobrenog od NLB je bila naplativa na prvi poziv i bez prava protesta. Vlada nije obezbijedila nikakve kontragarancije od „investitora“ da zaštiti novac poreskih obveznika u slučaju nepovoljnog razvoja događaja.

Jovo MARTINOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SMJENA MILENE POPOVIĆ – SAMARDŽIĆ: Kritika i kazna

Objavljeno prije

na

Objavio:

Epidemiološkinja je smijenjena jer je, kao i za vrijeme prošle vlasti, nastavila da kritikuje ono što je za kritiku. Kompromis sa koronom pred Novu nazvala je polumjerama. Ministarka ove nedjelje kaže da su takve ,,mjere” dale pozitivne rezultate. U praksi imamo rekordan broj oboljelih

 

Dok novi soj korona virusa prouzrokuje rekordna oboljenja, zdravstvenim vlastima je sve više stalo do toga da se javnosti pokažu kao bezgrešni.

,,Potpuno je evidento da su mjere koje smo imali pred Novu godinu dale odgovarajuće pozitivne rezultate”, kazala je, ove srijede, ministarka zdravlja Jelena Borovinić – Bojović.

Podsjetimo, pred Novu je napravljen kompromis pa nije ispoštovan zahtjev stuke – Instituta za javno zdravlje da se zatvore ugostiteljski objekti i zabrane sva okupljanja. To je pravdano time da i pored očekivanog cunamija omikrona mora nešto da se zaradi.

Kao i mnogo puta do sada, bez dlake na jeziku, o tome da se radi o polumjerama javno je progovorila Milena Popović – Samardžić. Upozorila je i na scenario kojem sada pristustvojemo: svaki dan rekordni broj zaraženih.

,,U Crnoj Gori postoje dva paralelna svijeta – jedan je u bolnicama a drugi u Vladinom savjetu koji prekraja mjere. Ako to rade, a da ne dođu u bolnice i da vide kako to izgleda”, istakla je Popović – Samardžić.

To iskakanje iz sveopšte samohvale zdravstvenih vlasti, izgleda  je morala da plati. Početkom godine smijenjena je sa mjesta načelnice Odjeljenja za imunoprofilaksu, pripremu i kontrolu putnika u međunarodnom saobraćaju u Institutu za javno zdravlje. Utješno, ostala je da radi kao epidemiološkinja u Institutu. Odluku je donio direktor IJZ Igor Galić.

Smjena je uslijedila nakon što je portal CdM pisao da je doktorka Doma zdravlja Budva radila sa pacijentima uprkos tome što je kovid pozitivna, a to je odobrila Popović – Samardžić. 

Ona je objasnila da izolaciju uvodi i prekida sanitarni inspektor na preporuku epidemiologa nadležnog za zdravstvenu ustanovu, ali i da ona sanitarnom inspektoru nije uputila zahtjev za prekid izolacije koleginice te da to ne spada u njenu nadležnost.

Popović za Monitor kaže da je predložila da se inovira zastarjeli protokol za pacijente inficirane omikron sojem virusa, a po uzoru na protokol Centra za zarazne bolesti SAD-a, prema kome se vrijeme izolacije smanjuje na 5 dana, uz obavezno nošenje maske narednih 5 dana. Istakla je da koleginica koja je radila isključivo sa kovid pozitivnim pacijentima, osmoga dana od svog inficiranja, bez ijednog simptoma bolesti i sa tri primljene doze vakcine, nije mogla predstavljati epidemiološki rizik ni po sebe ni po već inficirane pacijente.

Navodi, Popović – Samardžić i da su Francuska, Kanada, SAD i još neke zemlje napravile izuzetak od pravila izolacije za medicinsko osoblje koje nema ili ima blaže simptome. Ta vanredna mjera ima za cilj da ublaži nedostatak osoblja u bolnicama i drugim medicinskim ustanovama izazvan dosad neviđenim rasplamsavanjem epidemije.

I u Crnoj Gori je od ove srijede samoizolacija skraćena sa deset na sedam dana.

Predrag NIKOLIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvojeno

SELEKTIVNA REAKCIJA AGENCIJE ZA ELEKTRONSKE MEDIJE: „Kabal“ diraju samo kada odgovara politici

Objavljeno prije

na

Objavio:

Predstavnici AEM-a dugo su govorili da nemaju velike nadležnosti da reaguju prema televizijama koje crnogorski građani gledaju posredstvom kablovskih operatera, ali skorašnje promptne reakcije pokazuju da mogu – ukoliko hoće ili ako nekome tako odgovara

 

Otkad se u crnogorskim domovima rasprostranila upotreba kablovskih televizija, građani sve više uživaju u stranim zabavnim TV programima. Najviše u emisijama koje se proizvode u Srbiji. A baš preko takvih programa sve se češće  plasira seksistički sadržaj i govor mržnje upakovan u smijeh i zabavu.

Sve je kulminiralo rijaliti programima. S druge strane, pojavile su se emisije koje se gledaocima predstavljaju kao informativni program, ali se kroz njih crtaju mete različitim „izdajnicima“ određenih ideologija, politika i nacija. Pritom se brutalno vrijeđaju pojedinci i širi govor mržnje prema određenim skupinama ljudi, koje vežu ista uvjerenja ili pripadnost.

Agencija za elektronske medije (AEM) kod nas je nadležna za poštovanje programskih standarda i principa, koju u našim zakonima i podzakonskim aktima zabranjuju „podsticanje na mržnju, netrpeljivost i diskriminaciju“. Agencija ima nadležnost da reaguje prema svim televizijama koje svoj program emituju u Crnoj Gori posredstvom nacionalnih frekvencija ili kablovskih operatera.

Njihova valjana reakcija dugo je izostajala. Tek povremeno su sankcionisane televizije sa nacionalnom frekvencijom kod kojih bi uočili kršenje programskih principa. Ubjedljivo najviše prigovora imala je televizija Pink, koja je nacionalnu frekvenciju imala i u Crnoj Gori. Kažnjavana je uglavnom nakon prigovora pojedinaca koji su vrijeđani i blaćeni u tzv. informativnim programima ove televizije. Pink je u većini slučajeva sankcionisan samo opomenom.

Agencija je imala još ležerniji pristup kada je riječ o programima koji emituju kablovske televizije. Tadašnji čelnici AEM-a pravdali su se kako zakoni daju više slobode „kablovskim televizijama“. Dok su pojedini članovi Savjeta AEM-a objašnjavali kako Agencija ne smije izigravati cenzora.

„Kada govorimo o kablu, to je obilje slobodnih programa koji su pod nadzorom Agencije ali uz nešto što se zove slobodni segmenti njihovog izbora od strane kablovskih operatora. To, međutim, ne znači beskrajnu slobodu i to znači da u određenim momentima regulator može da ukaže na problematične sadržaje i da od kablovskih operatora traži njihovo skidanje sa programskih kataloga“, govorio je  bivši direktor Agencije Abaz Džafić.

Međutim, u par navrata je regulatorna institucija ipak reagovala. Posljednji put  prije nekoliko dana kada je na pola godine sa crnogorskih kablovskih televizija skinut dio programske šeme srbijanske televizije Happy. To je bio drugi put da AEM reaguje „u kablu“.

Osuđeni ratni zločinac i dokazani huškač Vojislav Šešelj u jutarnjem programu sankcionisane televizije iznio je niz mizoginih uvreda na račun Cetinja i Cetinjanki. Šovinizmu ratnog zločinca pridružio se voditelj, ujedno i glavni urednik TV Happy Milomir Marić. Prethodno je AEM privremeno zabranio emitovanje programa TV Pink i TV Happy zbog anticrnogorske propagande uoči lokalnih izbora u Nikšiću.

Ivan ČAĐENOVIĆ
Pročitajte više u štapanom izdanju Monitora od petka 14. januara ili na www.novinarnica.net

 

Komentari

nastavi čitati

Izdvajamo